Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za mirovne studije NACIONALNI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA za razdoblje od 2021. do 2027. godine Centar za mirovne studije pozdravlja donošenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021 - 2027, u čijoj smo izradi sudjelovali kroz aktivni doprinos Radnoj skupini. Smatramo da je ovaj Nacionalni plan iskorak u odnosu na dosadašnje dokumente i strategije za uključivanje Roma u RH. U prvom redu, ovaj je Nacionalni plan uvelike usklađen s Prijedlogom Preporuka Vijeća EU o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma do 2030. godine odnosno Strateškim okvirom EU za jednakost, uključivanje i participaciju Roma. Nadalje, smatramo da je doista pozitivan pomak to da su ciljevi odnosno mjere definirane Nacionalnim planom adekvatno povezani uz pokazatelje ishoda odnosno jasno su definirani podaci od kojih se mjeri napredak na razini RH. U tom smislu, postavljeni ciljevi i indikatori ishoda daju jasnu sliku temeljem koje će se pratiti uspjeh ove strategije. Podaci koji su se koristili pri definiranju tih pokazatelja ishoda su relevantni i egzaktni, a u tom smislu sretni smo što smo kao organizacija doprinijeli izradi tih baznih podataka koje smo prikupili multimetodološkim istraživanjem „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podatka“ autorica S. Kunac, K. Klasnić i S. Lalić, koje smo proveli u korist Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH. Također, pozdravljamo da ovaj Nacionalni plan prati i Komunikacijska strategija, no smatramo kako je njene poruke potrebno adekvatnije definirati, odnosno definirati na način da budu usklađene sa ciljevima samoga Nacionalnoga plana, ali i ostvare svoju glavnu svrhu - informirati pripadnike romske nacionalne manjine, opću populaciju i ključne dionike o ovome dokumentu. Komunikacijski kanali i alati nisu na adekvatan način definirani za sve ciljne skupine odnosno prilagođeni pojedinim ciljnim skupinama, s ključne poruke nisu definirane u odnosu na sve ciljne skupine definirane Komunikacijskom strategijom. Osim ovoga, zabrinjavaju nas podaci koji si mogu iščitati iz Indikativnog financijskog plana, prema kojem će se izrazito mali iznos (96.000,00 kn) u 2021. i 2022. godini utrošiti na provedbu cilja BORBA PROTIV ANTIROMSKOG RASIZMA I DISKRIMINACIJE, dok za cilj POBOLJŠANO ZDRAVLJE ROMA I UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP ROMA KVALITETNIM USLUGAMA ZDRAVSTVENE SKRBI u prve dvije godine provedbe nisu predviđena nikakva sredstva. Bojimo se da ovi relativno ambiciozni ciljevi odnosno pokazatelji ishoda ne ostavljaju prostora da se u ozbiljnu provedbu konkretnih aktivnosti krene tek 2023. godine odnosno da se zaista ozbiljne aktivnosti u ovim područjima provodi samo pet godina do isteka ovog Nacionalnog plana. Zaključno, s obzirom da ovaj dokument predstavlja velik i važan iskorak te je vidljiv veliki trud prvenstveno Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a onda i članova i članica Radne skupine, nadamo da će on sljedećih godina biti dosljedno i energično proveden te da će se za sedam godina vidjeti jasni i stvarni učinci u svim aspektima života pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru posebno u dijelu koji se dotiče mogućih unapređenja kako Komunikacijske strategije tako i provedbe mjera u okviru istaknutih posebnih ciljeva Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Vezano uz moguću prilagodbu komunikacijskih alata, revidiranje ključnih poruka, napominjemo kako će Komunikacijsku strategiju pratiti ukupno tri Akcijska plana te da će se o napomenama Centra za mirovne studije voditi računa prilikom izrade sljedećeg Akcijskog plana kao i aktivnosti koje će temeljem njega biti planirane. Komunikacijska strategija u tom je smislu istaknula ključne poruke obuhvaćene kako strateškim projektima tako i mjerama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te ih je po definiranju projekata/aktivnosti drugih nadležnih tijela moguće u okviru drugog Akcijskog plana Komunikacijske strategije, a koji se treba nadovezivati na Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027., 2023-2025. godine. Vezano uz komentar o relativno skromnim financijskim sredstvima planiranim za ostvarivanje pod posebnim ciljevima "Borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije" te "Poboljšano zdravlje Roma i učinkovit, jednak pristup Roma kvalitetnim zdravstvenim uslugama" za 2021.-2022. godinu Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podsjeća kako je i tijekom izrade dokumenta višestruko isticano kako će, zbog povećanih potreba prouzročenih COVID-19 pandemijom kao i dva potresa koja su pogodila Hrvatsku, snažnija financijska ulaganja u ostvarenje pojedinih posebnih ciljeva biti moguća tek po donošenju ključnih dokumenata povezanih s korištenjem fondova EU
2 Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA NACIONALNI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Uvod Nacionalni plan za uključivanje Roma potrebno je bazirati na realnom činjeničnom stanju i ne prozivati opću populaciju za rasizam i diskriminaciju što ne dovodi do pozitivnog rješavanja tekuće problematike. Naime, problem se javlja zbog velikog broja prekršajnih i kaznenih djela pripadnika Romske nacionalne manjine i strah od prijave navedenih djela nadležnim službama. Navedeno je potrebno razlučiti i ne osuđivati opću populaciju kao ni pripadnike nacionalnih manjina čije Ustavom zajamčene temeljne slobode i prava čovjeka i građanina su ugrožene zbog delikventskog ponašanja pojedinaca, jer se stvara kriva predodžba o rasizmu, diskriminaciji i segregaciji. Potrebno je naglasiti da svaki državljanin Republike Hrvatske ima određena prava i obveze koje se jednako odnose na opću populaciju, sve pripadnike nacionalnih manjina, a moraju se odnositi i na pripadnike Romske nacionalne manjine, pogotovo u dijelu koji se odnosi na obveze. Sukladno Ustavu RH roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu stoga je potrebno ispoštovati obavezno pohađanje osnovne škole djece Romske nacionalne manjine, produžiti obavezni rani i predškolski odgoj radi ranije integracije, pružati edukacije i sustavno raditi sa svim dobnim skupina Roma, raditi na osvještavanju o pravima žena, doprinosu pojedinaca kod stvaranja radnih navika, zasnivanju radnog odnosa i osvještavati o mogućnosti promjene kvalitete života. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru kao i na prepoznavanju važnosti koje u kreiranju javnih politika ima planiranje utemeljeno na jasno definiranim pokazateljima i činjenicama. S tim ciljem, kao i s ciljem stvaranja podloge za dugoročno praćenje učinaka mjera i aktivnosti tj. javnih politika usmjerenih unapređenju uvjeta života romskog stanovništva, ali i unapređenju odnosa i kvalitetnijeg suživota između romskog i većinskog stanovništva, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina proveo je istraživanje baznih podataka na kojem su temeljeni posebni ciljevi kao i prioritetne mjere s pripadajućim aktivnostima. Mjere tj. aktivnosti, između ostalog uključuju i rad s pripadnicima romske nacionalne manjine na povećanju znanja o njihovim pravima i dužnostima koje proizlaze iz građanskog statusa (uključuje i roditeljstvo), ali i rad s većinskim stanovništvom na povećanju znanja o faktorima koji doprinose perpetuiranju siromaštva i diskriminaciji u zajednici.
3 IVAN ZIDAREVIĆ NACIONALNI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA za razdoblje od 2021. do 2027. godine Romi, kako i stoji i u Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske, su državljani Republike Hrvatske kojima se garantuje ravnopravnost sa građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu sa demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnog sveta. Iz višegodišnjeg, sada decenijskog, iskustva čini se da državljani hrvatske narodnosti ali i državljani romske narodnosti nemaju dovoljno znanja o ovim rečima što je porazno i otvara mogućnost stvaranja direktne i indirektne diskriminacije, pre svega od strane državne i javne vlasti. Ublažavanje jaza neznanja i nepovoljnijeg postupanja (višestruki oblici diskriminacije) moguće je ostvariti stalnom edukacijom nominalne manjine ali i onih koji pripadaju većini. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru kao i na prepoznavanju važnosti kontinuirane edukacije, kako pripadnika romske nacionalne manjine, tako i većinske zajednice o nejednakostima u društvu, faktorima koji doprinose nejednakosti kao i zakonodavnom i institucionalnom okviru kojim se zabranjuje diskriminacija u Republici Hrvatskoj.
4 PGP Sisak NACIONALNI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Uvod PGP SISAK: PGP Sisak je udruga pružatelj besplatne pravne pomoći koja djeluje na zaštiti i promociji ljudskih prava, uključujući prava pripadnika nacionalnih manjina, posebice Roma, od 2004. godine. U svom radu smo radili s preko 26000 osoba, na preko 80000 predmeta od kojih pripadnici romske nacionalne manjine zauzimaju značajno mjesto. Od 2017. godine PGP Sisak provodi projekt bezdržavljanstva u Republici Hrvatskoj kao implementacijski partner UNHCR-a Hrvatska. Projekt provodimo kontinuirano do danas na području cijele države te se preko 80% korisnika ovog projekta odnosi na Rome. 2019. PGP je osnovao Koordinaciju za bezdržavljanstvo u Republici Hrvatskoj, čiji je aktivni član i Ministarstvo unutarnjih poslova RH što samo po sebi govori o važnosti ove problematike. U nastavku dostavljamo statistiku rada PGP-a na relevantnim predmetima vezanim za statusna pitanja pripadnika romske nacionalne manjine. Statistički pokazatelji PGP-a Sisak za 2018., 2019., 2020.: Privremeni boravak: Stranke – 142 Predmeti – 163 Pravni savjeti – 321 Stalni boravak: Stranke – 108 Predmeti – 119 Pravni savjeti – 273 Državljanstvo: Stranke – 117 Predmeti – 126 Pravni savjeti – 290 Bezdržavljanstvo: Stranke – 173 Predmeti – 182 Pravni savjeti – 292 Dokumenti vezani uz reguliranje statusa: Stranke – 405 Predmeti – 952 Pravni savjeti –1545 Ukupno: Stranke – 945 Predmeti – 1542 Pravni savjeti – 2721 Iz navedenog prikaza je razvidno kako u Republici Hrvatskoj postoji problematika u vidu neriješenih statusnih pitanja Roma te bez obzira na relativno niske brojke u odnosu na udio u cjelokupnom stanovništvu RH ne smijemo zanemariti da problem postoji. Također, vrlo je važno naglasiti kako su ovo brojke PGP-a Sisak te moramo uzeti u obzir činjenicu da i sam MUP RH raspolaže svojim podacima uz zadršku da se na teritoriju RH nalaze osobe nereguliranog statusa koje još nismo detektirali poimenice zbog straha od viktimizacije kao i moguće neinformiranosti korisnika o projektu koji provodimo uzimajući u obzir činjenicu da je naš ured smješten u Sisku. Iako imamo aktivnosti na području cijele Hrvatske, nismo u mogućnosti doprijeti do svih korisnika u potrebi. Ujedno, prema dokumentu izrađenom 2020., od strane UNHCR-a Hrvatska pod nazivom „Analiza pravnog okvira koji se odnosi na osobe bez državljanstva i osobe izložene riziku bezdržavljanstva u Hrvatskoj“1 broj osoba s neriješenim statusnim pitanjima u romskoj populaciji varira između 500 i 1500 osoba. U Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine (NSUR)2 bezdržavljanstvo je prepoznato kao problem koji pogađa romsku populaciju. Navedeno je i da 10 % romske populacije nema hrvatsko državljanstvo, a 3 % ne posjeduje nikakve dokumente o državljanstvu ili druge dokumente kojima se dokazuje status, što negativno utječe na njihov pristup zaposlenju, osnovnim pravima i uslugama. U skladu s istaknutim držimo da ovaj prijedlog Nacionalnog plana, a tako i Akcijskog plana nije moguće provesti bez poglavlja kao i mjera koja se odnose na STATUSNA PITANJA romske nacionalne manjine. Pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i stanovanju nikako nije moguće provesti bez rješavanja statusnih i povezanih prava. PGP Sisak drži kako nije trebalo iz Nacionalnog plana te iz Akcijskog plana u 2021. godini izbaciti STATUSNA PITANJA. Posebice iz razloga što su ista do 2020. godine postojala kako u Nacionalnoj strategiji tako i u Akcijskom planu za 2020. Smatramo kako je neutemeljen potpuni izostanak statusnih pitanja bez bilo kakve statistike o rješavanju svih mjera predviđenih u navedenim dokumentima iz prethodnih godina. Čak i u Izvješću o provedbi Akcijskog plana Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2019., i 2020., u dijelu statusna rješenja, diskriminacija i pomoć u ostvarivanju prava stoje mjere koje su kvalificirane kao „DJELOMIČNO PROVEDENE“.3 U citiranom izvješću su navedeni brojevi (2 i 16) statusnih predmeta koje su nerealni i u kontradikciji s navedenim statistikama PGP-a Sisak. PGP je član Europske mreže za bezdržavljanstvo (ENS), koja je nedavno izradila Index bezdržavljanstva za Hrvatsku, a također prati i diskutira veći broj predmeta iz RH, a što je jasan pokazatelj ove problematike. 1 https://www.irh.hr/dokumenti/113-analiza-pravnog-okvira-koji-se-odnosi-na-osobe-bez-drzavljanstva-i-osobe-izlozene-riziku-bezdrzavljanstva-u-hrvatskoj/file, Zagreb., 2020., str. 80. 2 Nacionalna strategija, str. 51. 3 Izvješće o provedbi APNSUR za 2019. godinu, str. 91 i 92. Također, držimo nerealnim da mjere u prijedlogu Akcijskog plana 2021., u dijelu koji se tiče poboljšanog zdravlja Roma ne previđaju rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja Roma koje je upravo povezano sa statusnim pitanjima. Ovako izgleda kao da se prejudicira da Romi imaju regulirano zdravstveno osiguranje. PGP je u 2018., 2019., i 2020., pomogao u zahtjevima za otpis duga za zdravstveno osiguranje preko 1.000.000,00 HRK. Upravo je ovaj podatak jasan i nedvosmislen pokazatelj uzročno posljedične veze koja izvire iz problematike statusnih pitanja. 90% Roma u RH koji se nalaze na privremenom boravku ne može plaćati zdravstveno osiguranje u visini od 600,00 HRK mjesečno. NSUR 2013. – 2020., je imala Opći cilj: Potpuno (100%) reguliran status, tj. državljanstvo ili stalni boravak Roma do 2020. godine. Ovaj cilj je u skladu s načelima Zagrebačke Deklaracije koja je usvojena 27.10.2011. godine na međunarodnoj konferenciji o pribavljanju civilnih dokumenata i upisima u državne matice (sprečavanje bezdržavljanstva) u jugoistočnoj Europi. U istoj Strategiji navedena su tri posebna cilja, od kojih bismo istaknuli posebni cilj 3 koji govori o uspostavljanju mehanizama za brže i učinkovitije rješavanje statusnih pitanja Roma u RH. Kako navedeni posebni cilj, kao niti drugi posebni ciljevi, a niti opći cilj nisu ostvareni do 2021., u RH, to dodatno potvrđuje neophodno postojanje rješavanja statusnih prava u novim prijedlozima Nacionalnog plana i Akcijskog plana za 2021. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Odgovor Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina: Temeljem Vaše napomene Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je u tekst Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. uključio podatke vezano uz državljanstvo pripadnika romske nacionalne manjine: "Hrvatsko državljanstvo ima preko 98% romske populacije, dok je 1,8% Roma u Hrvatskoj bez hrvatskog državljanstva, od čega su identificirane 23 osobe bez državljanstva i jedne države" (Rašić, N., Lucić, D., Galić, B., Karajić, N. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: identitet, socijalna distanca i iskustvo diskriminacije. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb., str. 154-158). Napominjemo kako je prilikom izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. naglasak stavljen na jasno definiranje prioriteta djelovanja u narednom sedmogodišnjem razdoblju istovremeno imajući na umu da dokument, kao niti mjere koje će u okviru njega biti provedene, zbog obima potreba, nažalost neće moći riješiti sve poteškoće s kojima se susreću pripadnici romske nacionalne manjine. Također, postavljanjem jasnih prioriteta i djelovanjem ka ispunjenju ograničenog broja posebnih ciljeva vjerujemo da ćemo doprinijeti i stvaranju okruženja koje će poticati i doprinositi i djelovanju civilnog sektora u onim specifičnim područjima koja neće biti obuhvaćena putem zasebnih mjera i ciljeva nadležnih tijela. Djelovanje PGP Sisak, kao i UNHCR-a na rješavanju problema bezdržavljanstva među pripadnicima romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj - prepoznato je i vrednovano suradnjom i podrškom koju Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina njeguje s obje organizacije. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina slaže se s konstatacijom prema kojoj je rješavanje pitanja državljanstva preduvjet bilo kakve participacije Roma, kao i ostvarivanja zajamčenih prava. Stoga je u tekst Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine u dijelu koji se odnosi na mjere kojima se potiče participacija Roma kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje u institucije, na str.49 dodan tekst: g) kojima se ostvaruju preduvjeti participacije uključujući i pružanje besplatne pravne pomoći radi stjecanja državljanstva i reguliranja i drugih važnih pitanja. Nadamo se da smo navedenim unosima teksta jasno naznačili prethodno naveden stav i podršku vezano uz pomoć pripadnicima romske nacionalne manjine, bez potrebe uvođenja zasebnog posebnog cilja. Naime reguliranje statusa (stalnog boravka ili državljanstva) nije istaknut kao prioritetno područje djelovanja niti tijekom rada Radne skupine, niti u neformalnim konzultacijama koje prije pokretanja izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine provodio Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, niti je na taj način prezentirano u publikacijama koje su izrađene na temelju provedenog istraživanja baznih podataka. Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova: Ministarstvo unutarnjih poslova mišljenja je da u Nacrtu prijedloga dokumenta više nije potrebno uvrstiti STATUSNA PITANJA, posebno kao prioritetno područje, i to iz razloga što se statusna pitanja Roma sustavno rješavaju još od 2003. godine, kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Nacionalni program za Rome te su u većini slučajeva uspješno riješena u skladu sa zakonskim okvirom. Osim toga, aktivnosti vezane uz utvrđivanje državljanskog statusa osoba koje zakonito borave u Republici Hrvatskoj, provode se za romsku i neromsku populaciju. Vezano uz konstataciju Projekta građanskih prava Sisak kako je „nerealno da mjere u Prijedlogu Akcijskog plana 2021. u dijelu koji se tiče poboljšanja zdravlja Roma ne predviđaju rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja Roma, koje je upravo povezano sa statusnim pitanjima“, napominjemo kako je zdravstveno osiguranje uvjet kako za odobrenje, tako i za trajanje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj. Međutim, kada su u pitaju državljani trećih zemalja, koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom, ali žive u otežanim materijalnim i socijalnim prilikama te ne mogu mjesečno plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje, omogućava im se reguliranje privremenog boravka iz humanitarnih razloga, u kojem slučaju uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka ne moraju prilagati dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i dokaz o zdravstvenom osiguranju, članak 79. stavak 2. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20). Pripadnici romske populacije pretežno reguliraju privremeni boravak iz humanitarnih razloga ili kao članovi obitelji hrvatskog državljanina u kojem slučaju ne moraju dokazivati osigurana sredstva za uzdržavanje (članak 65, stavak 1. Zakona o strancima). Osim toga, za određene kategorije državljana trećih zemalja, Zakonom o strancima propisana je mogućnost stjecanja stalnog boravka, gdje posjedovanje zdravstvenog osiguranja nije uvjet. Međutim, državljani trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete za stalni boravak, ali koji na osnovu neprekidnosti 5 godina boravka u Republici Hrvatskoj žele ostvariti dugotrajno boravište, između ostalog, moraju imati dokaz o zdravstvenom osiguranju. Napominjemo kako je posjedovanje sredstava za uzdržavanje i zdravstvenog osiguranja protiv svih rizika uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta, sukladno pravnoj stečevini Europske unije, s ciljem kako državljani trećih zemalja ne bi postali teret za državu članicu. Pitanje utvrđivanja državljanskog statusa osoba koje žive u Republici Hrvatskoj javlja se u pojedinačnim slučajevima kao prethodno pitanje u postupcima rješavanja o zahtjevu za odobrenje privremenog, odnosno stalnog boravka državljana trećih zemalja, kada podnositelj zahtjeva u zemlji podrijetla nije pravno regulirao vlastiti državljanski status. Osobu nepoznatog/neutvrđenog državljanstva kada pokrene postupak radi reguliranja privremenog ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, ili stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem, Ministarstvo unutarnjih poslova upućuje da putem nadležne diplomatske misije/konzularnog ureda države podrijetla te države posljednjeg prebivališta u inozemstvu, provjeri smatra li se njihovim državljaninom prema važećim popisima, odnosno postoji li mogućnost utvrđivanja državljanstva osobe te naknadnog upisa u evidenciju o državljanstvu inozemnog tijela. Pri tome napominjemo kako je neosnovan prijedlog Projekta građanskih prava Sisak, prema kojem bi se u povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog ili stalnog boravka, osoba vodila kao osoba bez državljanstva, dok se ne dokaže protivno, ukoliko se tako izjasni tijekom podnošenja zahtjeva. Odgovor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje: U dijelu koji se odnosi na poteškoće u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje navodi kako se u komentarima Projekta građanskih prava Sisak poteškoće sa stjecanjem statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju spominju kao posljedica nerješavanja statusnih pitanja pripadnika romske nacionalne manjine. Naime, uslijed nemogućnosti stjecanja prebivališta odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske, osobe stječu privremeni boravak te su u obvezi obvezno se zdravstveno osigurati temeljem članka 6. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 80/13, 15/18 i 26/21) te samostalno plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. S tim u vezi, treba istaknuti da prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a to su pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade, ovise o utvrđenom statusu obvezno zdravstveno osigurane osobe, a stjecanje statusa obvezno zdravstveno osigurane osobe uvjetovano je njezinim reguliranim građansko-pravnim statusom u Republici Hrvatskoj, o kojem direktno ovisi po kojoj osnovi osiguranja će pojedina osoba steći status u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/13, 137/19 i 98/19) odnosno Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, a po kojima je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao provedbeno tijelo dužan postupati u svakom pojedinačnom slučaju.
5 PGP Sisak NACIONALNI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Popis posebnih ciljeva, mjera i ključnih pokazatelja ishoda te aktivnosti koje će biti poduzete u okviru Nacionalnog plana za Rome PGP SISAK: U skladu s navedenim komentarom Uvoda predlažemo sljedeće, u prijedlog Nacionalnog plana 2021., uključiti horizontalne ciljeve i sektorske ciljeve: HORIZONTALNI CILJ / POSEBNI CILJ: 1. Potpuno (100%) reguliran status (stalni boravak ili državljanstvo) Roma koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom kao i Roma koji dugi niz godina žive na teritoriju RH, uz značajnu potporu nadležnih tijela. Mjera: Utvrditi, detektiranjem putem mobilnih timova koji će se formirati, broj osoba koje imaju značajne poteškoće pri reguliranju statusa u Republici Hrvatskoj. Mjera: Podići razinu informiranosti i potaknuti pripadnike romske zajednice na punu suradnju u postupcima rješavanja njihova statusa. Mjera: Uspostaviti mehanizme za brže i učinkovitije rješavanje statusnih pitanja Roma u Republici Hrvatskoj. U okviru mjera horizontalnog cilja poduzet će se aktivnosti: a) U povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog odnosno stalnog boravka, Romima koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom, a nemaju utvrđen državljanski status niti putnu ispravu države podrijetla, Ministarstvo unutarnjih poslova RH provjerit će njihov državljanski status i mogućnost utvrđivanja državljanstva u državi podrijetla u suradnji s Veleposlanstvima i drugim nadležnim tijelima države porijekla. b) U povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog ili stalnog boravka, osobe bez državljanstva koje se tijekom podnošenja zahtjeva tako i izjasne vodit će se kao osobe bez državljanstva dok se ne dokaže suprotno. c) U povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog ili stalnog boravka osobe neutvrđenog državljanstva vodit će se pod ovim terminom ukoliko raspolažu dokazima o upisu roditelja u državi porijekla ili rodnim listom iz države porijekla. d) Ministarstvo unutarnjih poslova RH u suradnji s Centrima za socijalnu skrb te udrugama civilnoga društva koje se bave pravima pripadnika romske nacionalne manjine će najmanje jedanput godišnje vršiti obilaske romskim naseljima u RH. Izvješća mobilnog tima će biti javno dostupna. Nije prihvaćen Ministarstvo unutarnjih poslova mišljenja je da u Nacrtu prijedloga dokumenta više nije potrebno uvrstiti STATUSNA PITANJA, posebno kao prioritetno područje, i to iz razloga što se statusna pitanja Roma sustavno rješavaju još od 2003. godine, kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Nacionalni program za Rome te su u većini slučajeva uspješno riješena u skladu sa zakonskim okvirom. Osim toga, aktivnosti vezane uz utvrđivanje državljanskog statusa osoba koje zakonito borave u Republici Hrvatskoj, provode se za romsku i neromsku populaciju. Vezano uz konstataciju Projekta građanskih prava Sisak kako je „nerealno da mjere u Prijedlogu Akcijskog plana 2021. u dijelu koji se tiče poboljšanja zdravlja Roma ne predviđaju rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja Roma, koje je upravo povezano sa statusnim pitanjima“, napominjemo kako je zdravstveno osiguranje uvjet kako za odobrenje, tako i za trajanje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj. Međutim, kada su u pitaju državljani trećih zemalja, koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom, ali žive u otežanim materijalnim i socijalnim prilikama te ne mogu mjesečno plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje, omogućava im se reguliranje privremenog boravka iz humanitarnih razloga, u kojem slučaju uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka ne moraju prilagati dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i dokaz o zdravstvenom osiguranju, članak 79. stavak 2. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20). Pripadnici romske populacije pretežno reguliraju privremeni boravak iz humanitarnih razloga ili kao članovi obitelji hrvatskog državljanina u kojem slučaju ne moraju dokazivati osigurana sredstva za uzdržavanje (članak 65, stavak 1. Zakona o strancima). Osim toga, za određene kategorije državljana trećih zemalja, Zakonom o strancima propisana je mogućnost stjecanja stalnog boravka, gdje posjedovanje zdravstvenog osiguranja nije uvjet. Međutim, državljani trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete za stalni boravak, ali koji na osnovu neprekidnosti 5 godina boravka u Republici Hrvatskoj žele ostvariti dugotrajno boravište, između ostalog, moraju imati dokaz o zdravstvenom osiguranju. Napominjemo kako je posjedovanje sredstava za uzdržavanje i zdravstvenog osiguranja protiv svih rizika uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta, sukladno pravnoj stečevini Europske unije, s ciljem kako državljani trećih zemalja ne bi postali teret za državu članicu. Pitanje utvrđivanja državljanskog statusa osoba koje žive u Republici Hrvatskoj javlja se u pojedinačnim slučajevima kao prethodno pitanje u postupcima rješavanja o zahtjevu za odobrenje privremenog, odnosno stalnog boravka državljana trećih zemalja, kada podnositelj zahtjeva u zemlji podrijetla nije pravno regulirao vlastiti državljanski status. Osobu nepoznatog/neutvrđenog državljanstva kada pokrene postupak radi reguliranja privremenog ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, ili stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem, Ministarstvo unutarnjih poslova upućuje da putem nadležne diplomatske misije/konzularnog ureda države podrijetla te države posljednjeg prebivališta u inozemstvu, provjeri smatra li se njihovim državljaninom prema važećim popisima, odnosno postoji li mogućnost utvrđivanja državljanstva osobe te naknadnog upisa u evidenciju o državljanstvu inozemnog tijela. Pri tome napominjemo kako je neosnovan prijedlog Projekta građanskih prava Sisak, prema kojem bi se u povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog ili stalnog boravka, osoba vodila kao osoba bez državljanstva, dok se ne dokaže protivno, ukoliko se tako izjasni tijekom podnošenja zahtjeva.
6 Kuća ljudskih prava Zagreb Popis posebnih ciljeva, mjera i ključnih pokazatelja ishoda te aktivnosti koje će biti poduzete u okviru Nacionalnog plana za Rome, Tablica 1.1..: Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u horizontalnom cilju borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije Kuća ljudskih prava Zagreb pozdravlja nacrt prijedloga Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine i predviđanje širokog kruga mjera za dodatno unapređenje i zaštitu prava Roma u Hrvatskoj. Vezano uz mjere borbe protiv antiromskog rasizma i diskriminacije odnosno aktivnost kojom se razvija i promiče sveobuhvatan sustav podrške žrtvama, u skladu s Direktivom 2012/29/EU, i pruža ciljana pomoć Romima koji su žrtve zločina iz mržnje i diskriminacije, Kuća ljudskih prava Zagreb predlaže da se opis navedene aktivnosti nadopuni na način da glasi: “U okviru mjera horizontalnog cilja borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije poduzet će se aktivnosti: (...) (b) kojima se razvija i promiče sveobuhvatan sustav podrške žrtvama, u skladu s Direktivom 2012/29/EU, i pruža ciljana pomoć Romima koji su žrtve zločina iz mržnje i diskriminacije u skladu s Protokolom o postupanju u slučaju zločina iz mržnje.” Uključivanjem Protokola o postupanju u slučaju zločina iz mržnje (NN 43/2021) u točku koja se odnosi na razvijanje sveobuhvatnog sustava podrške žrtvama stavio bi se dodatan naglasak na obveze, suradnju i aktivnosti nadležnih tijela koja sudjeluju u otkrivanju, postupanju i praćenju rezultata postupaka vođenih zbog zločina iz mržnje odnosno nužnost njihova usklađenog i djelotvornog rada. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Isti je prihvaćen te je Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje ("Narodne novine", 43/2021) ugrađen na odgovarajuće mjesto u tekst Nacrta prijedloga Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine.