Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o nacrtu prijedloga Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK  Prijedlog Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina Zajednica riječnog turizma HGK smatra da je tijekom izrade ove Strategije trebalo, kod izrade ciljeva i mjera vezanih uz razvoj riječnog turizma uključiti i tu Zajednicu radi sveobuhvatnijeg postavljanja tih ciljeva i mjera, te organizirati fokus grupe s općinama i gradovima koja se svojim granicama područja naslanjaju na unutarnje vodne putove te provjeriti projekte za razvoj riječnog turizma koji su u tijeku ili se planiraju. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje. Prilikom pripreme Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina održani su, među ostalim, i radni sastanci (radionice) s predstavnicima jedinica lokalne samouprave među kojima su gradovi Slavonski Brod, Vukovar, Osijek i Sisak s ciljem dobivanja cjelovitog uvida u probleme i potencijale za budući razvoj. Zaključci s održanih radionica i dobiveni pismeni odgovori, uz razne druge izvore, služili su kao temelj za definiranje ciljeva i mjera same Strategije.
2 Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek 7.5 Mjere, 7.5.6 Zaštita okoliša Neophodno je procijeniti utjecaj na NATURA 2000 područja i prirodu. Nije prihvaćen Komentar se odbija. Utjecaj na NATURA 2000 područja i prirodu, odnosno obaveza provođenja postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu propisani su Zakonom o prirodi (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19). Stoga se na projektnoj razini podrazumijeva da je potrebno držati se zakonskih odredbi. Vezano uz ovu Strategiju, u sklopu obaveznog postupka strateške procjene utjecaja na okoliš izrađena je Studija o utjecaju na okoliš Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina, u kojoj se cjelokupno poglavlje 8 odnosi se na glavnu ocjenu prihvatljivosti plana za ekološku mrežu. U sklopu poglavlja 8 Strategije također su detaljno navedene mjere zaštite okoliša i ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu koje proizlaze iz Strateške studije o utjecaju na okoliš.
3 Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek 7.5 Mjere, 7.5.6 Zaštita okoliša Kriteriji trebaju obuhvatiti utjecaj prometa i uređenja vodotoka na prirodu i okoliš, te njihovu isplativost Nije prihvaćen Komentar se odbija. Podrazumijeva se da će se projekti koji proizlaze iz mjera ove Strategije provoditi u skladu sa strateškim i regulatornim okvirom zaštite okoliša i prirode te da će se na projektnoj razini za svaki projekt provoditi odgovarajuće procedure i ocjene utjecaja zahvata na okoliš i prirodu te na ekološku mrežu i zaštićena područja, u skladu s važećim propisima. Uz to, isplativost pojedinačnih projekata analizirat će se na projektnoj razini u sklopu studije izvodljivosti.
4 Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek 7 Ciljevi i mjere, 7.3 Ključni pokazatelji uspješnosti Strategije Pokazatelji uspješnosti trebaju imati za podlogu Studiju izvodljivosti i isplativosti. Nije prihvaćen Komentar se odbija. Studija izvodljivosti te ostala prateća projektna dokumentacija biti će podloga svim budućim projektima koji će proizaći iz ciljeva i mjera definiranih u ovoj Strategiji. Sukladno tome, studija izvodljivosti definirat će opseg projekta dok će se doprinos određenim pokazateljima uspješnosti pokazati nakon provedbe pojedinačnih projekata.
5 Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek 7.2 Ciljevi (temeljni, multimodalni i međusektorski ciljevi), 7.2.6 Zaštita okoliša Izmijenjeni hidrološki uvjeti, ekstremno niski i visoki vodostaji uvjetuju uspješnost plovidbe. Klimatske promjene i trendovi za posljedicu imaju sve niže vodostaje i manji protok vode u rijekama što čini riječni promet nesigurnim i neisplativim. Značajne regulacije koje bi omogućile riječni promet su neisplative i imaju za posljedicu negativan utjecaj na prirodu i okoliš. Ulaganja EU fondova u obnovu riječnih staništa biti će ugrožena u slučaju da izgradnje regulacijskih građevina za plovni put. Nije prihvaćen Komentar se odbija. Paralelno uz Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina obavezno se provodi Strateška procjena utjecaja na okoliš u sklopu koje je izrađena i Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. Strateškom studijom sagledani su razni mogući utjecaji na prirodu i okoliš koji mogu nastati provedbom Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. Uz navedeno, u Strateškoj studiji predložene su mjere zaštite okoliša i programa praćenja ovisno o prepoznatim utjecajima, i to za svaku pojedinu mjeru iz Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. U sklopu poglavlja 8 Strategije također su detaljno navedene mjere zaštite okoliša i ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu koje proizlaze iz Strateške studije o utjecaju na okoliš.
6 Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek 4.3  Organizacija i upravljanje sustavom unutarnje plovidbe, 4.3.4 SWOT analiza Pod Slabosti ili Prijetnje neophodno je dodati negativan utjecaj na prirodu, okoliš, vodne resurse, poljoprivredu i šumarstvo. Također potencijalna neusklađenost ili neprovodivost zahvata zbog EU direktivama o vodama, pticama i staništima. Nije prihvaćen Komentar se odbija. Paralelno uz Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina obavezno se provodi Strateška procjena utjecaja na okoliš u sklopu koje je izrađena i Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. Strateškom studijom sagledani su i procijenjeni razni mogući utjecaji na prirodu i okoliš koji mogu nastati provedbom Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. Uz navedeno, u Strateškoj studiji predložene su mjere zaštite okoliša i programa praćenja ovisno o prepoznatim utjecajima, i to za svaku pojedinu mjeru iz Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. U sklopu poglavlja 8 Strategije također su detaljno navedene mjere zaštite okoliša i ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu koje proizlaze iz Strateške studije o utjecaju na okoliš.
7 Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek 3.5 Analiza ostvarenoga prema postojećem sektorskom planu, 3.5.1 Ostvarivanje mjera Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj (2008. - 2018.) Projekt je zastario i imat će veliki utjecaj na Spačvanske hrastove šume koji su gospodarski zamašnjak i resurs od puno većeg značaja nego kanal Dunav – Sava. Neophodna je cost-benefit analiza isplativosti daljnjeg ulaganja kao i kvalitetna procjena utjecaja zahvata na prirodu. Nije prihvaćen Komentar se odbija. Studija izvodljivosti za projekt Izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava je dovršena (KPMG Croatia d.o.o. i INSTITUT IGH d.d., 2020.) te je utvrdila isplativost i potrebu realizacije projekta Izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava. U sklopu procedure Strateške procjene utjecaja na okoliš koja je provedena za ovu Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina, ispitani su utjecaji na prirodu i okoliš i za mjeru M -8.4.1 - Izgradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Na projektnoj razini će zasigurno biti potrebne detaljnije analize, procjena utjecaja na okoliš te ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.
8 Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek 3.4.2 Komparativna analiza unutarnje plovidbe u Europi i Hrvatskoj, 3.4.2.3 Količine prevezenog tereta Smatramo neutemeljenim uspoređivati mediteransku Hrvatsku koja ima razvijen morski promet sa zemljama iz okruženja koje su kontinentalne i okrenute riječnom prometu. Nije prihvaćen Komentar se odbija. Republika Hrvatska, osim što je mediteranska zemlja, također je i zemlja Savskog i Dunavskog sliva (kao i neke zemlje iz okruženja s kojima je uspoređena u kontekstu unutarnje plovidbe). Kao takva, Republika Hrvatska i u međunarodnom kontekstu sudjeluje u raznim inicijativama i organizacijama vezanima za unutarnju plovidbu, primjerice Savska i Dunavska komisija. Osim toga, analize količine tereta pokazuju rast u hrvatskim lukama unutarnjih voda.
9 Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek  Prijedlog Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina, 1 Uvod Plovidba rijekama zbog posljedica klimatskih promjena, hidroloških promjena i ekstremno niskih i visokih vodostaja postaje vrlo neizvjestan oblik prijevoza. Regulacije rijeka za potrebe plovidbe dodatno doprinose negativnom trendu ukopavanja rijeka u korito, spuštanja razine podzemnih voda, isušivanja poplavnih staništa i smanjenja biološke raznolikosti. Zbog toga je razvoj ovog oblika prijevoza posebno na rijeci Dravi uzvodno od Osijeka štetan po prirodu, okoliš, šume, poljoprivredu, vodoopskrbu. Integrirani pristup u okviru kojeg će se uzeti svi parametri utjecaja je neophodan prilikom izrade i planiranja. Nije prihvaćen Komentar se odbija. Paralelno uz Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina obavezno se provodi Strateška procjena utjecaja na okoliš u sklopu koje je izrađena i Strateška studija o utjecaju na okoliš Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. Strateškom studijom sagledani su razni mogući utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. Uz navedeno, u Strateškoj studiji predložene su mjere zaštite okoliša i programa praćenja ovisno o prepoznatim utjecajima, i to za svaku pojedinu mjeru iz Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. U sklopu poglavlja 8 Strategije također su detaljno navedene mjere zaštite okoliša i ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu koje proizlaze iz Strateške studije o utjecaju na okoliš
10 HGK 7.5 Mjere, 7.5.5 Turizam M 5.1.1. Zajednica riječnog turizma HGK predlaže u nove oblike turističke ponude dodati i pristanišnu infrastrukturu za izletničku plovidbu. M 5.1.5. Zajednica riječnog turizma HGK predlaže kao bitne stavke za model polazišne luke uvrstiti i opskrbu gorivom. M 8.2.1. Zajednica riječnog turizma HGK smatra da komunalna pristaništa nisu pristaništa koja služe svrsi pristajanja brodova na kružnim putovanjima niti razvoja putničkog prometa. Prihvaćen Komentar se prihvaća. Prijedlog dorade naveden za mjeru M 5.1.1 uvrstiti će se u mjeru M 8.2.1 Izgradnja luka i pristaništa. Ostali prijedlozi usvojiti će se prema predloženom.
11 HGK 6 Identifikacija izazova i potreba za razvojem, 6.3 Ostali aspekti U odnosu na turistički aspekt, Zajednica riječnog turizma HGK predlaže umjesto pojma „luka” u cijelom tekstu rabiti izraz “pristanište” (u odgovarajućem broju i padežu). Prihvaćen Komentar se prihvaća.
12 HGK 4.3  Organizacija i upravljanje sustavom unutarnje plovidbe, 4.3.4 SWOT analiza Zajednica riječnog turizma HGK predlaže da se u Prilike u točku “Razvoj putničkog prometa (riječnim kruzerima) na Dunavu i Dravi”, doda i rijeka Sava,jer su u tijeku projekti revitalizacije te rijeke u turističke svrhe. Ujedno se predlaže brisati riječi “riječni kruzeri”, jer se putnički promet unutarnjim vodnim putovima ne odvija samo riječnim kruzerima, u Prilike spadaju i ostali oblici putničkog prometa (izletnički, linijski). Prihvaćen Komentar se prihvaća.
13 HGK 3.4 Analiza stanja, 3.4.3 Ostali aspekti unutarnje plovidbe (turistički i putnički) Zajednica riječnog turizma HGK napominje da drugi dio rečenice “Brodovi koji plove Dunavom često pristaju u hrvatska putnička pristaništa Batina, Aljmaš, Vukovar i Ilok te na rijeci Dravi, pristanište Osijek, najčešće na dionici između mađarskog pristaništa Mohacs i pristaništa Novi Sad u Republici Srbiji.” , nema smisla uzevši u obzir činjenicu da na Dunavu postoji samo jedna dionica. Naime, ne postoje programi od Mohacsa do Novog Sada, oni su kao i hrvatska pristaništa, samo mjesta zaustavljanja kruzera u programima plovidbe Dunavom, i nisu najčešća nego jedina dionica. Također, potrebno je dopuniti popis poznatih europskih tvrtki za riječni kruzing na unutarnjim plovnim putovima čiji brodovi prolaze Hrvatskom s popisom 6 najzastupljenijih kompanija u 2019.: Scylla, Dr Luftner R, Apollo River Management i Croisi Europe. Nadalje, predlažemo dodatno provjeriti navedene linije koje prolaze Hrvatskom. Držimo da izričaj “preko Osijeka” nije primjeren s obzirom na to da Osijek nije na plovnom putu kojim prolaze kruzeri nego se s Dunava uplovljava u Dravu i “silazi” s plovnog puta Dunavom. Napominjemo i da se putničko pristanište u Sisku ne nalazi na Savi nego na Kupi. Zajednica također ističe da Osijek i Sisak nemaju ni približno isti broj uplovljavanja, pa se predlaže dodatno provjeriti podatke iz tablice koja prikazuje broj uplovljavanja po pristaništima. Također, u odnosu na rečenicu “Na Dunavu kroz Hrvatsku prolazi više od 10 linija za prijevoz putnika.”, Zajednica ističe da riječni kruzing nije linijski promet, odnosno da se podaci o linijskom prometu ne mogu koristiti u kontekstu riječnog kruzinga. Prihvaćen Komentar se prihvaća.