Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Općina Majur   Općina Majur je po vitalnom indeksu u 2020. godini posljednja u Hrvatskoj. Gledajući iz te perspektive kad se 1 dijete godišnje rodi, a 29 osoba umre postojeće predložene mjere ne nude nadu u revitalizaciju našeg područja. Hitno je potrebno napraviti slijedeće: 1. Prepoznati i ojačati postojeće nositelje života i razvoja (JLS-decentralizacija, financijska pomoć da se omogući općinama razvoj, a ne samo preživljavanje; poljoprivreda - jačanje postojećih OPGova, povećanje broja OPGova što se predlaže kao mjera moguće je samo umjetno, potrebno je hitno usklađivanje zakona i propisa sa stvarnim stanjem na terenu; gospodarstvo - jačanje postojećih poduzetnika kao preduvjet budućeg zapošljavanja). 2. Demografske mjere - stvoriti uvjete da netko želi ovdje doseliti i živjeti, sufinanciranje kupnje nekretnina za mlade obitelji, besplatan vrtić za sve djecu. 3. Ubrzati obnovu nakon potresa i istovremeno jačati gospodarstvo. Obnova nakon Domovinskog rata i tadašnje mjere nakon 25 godina dovele su do sadašnje situacije. Učiti na tom iskustvu. 4. Dodatna sredstva usmjeriti za razvoj sela i ruralnog područja. Sela izumiru i sustavno se zanemaruju od razvoja infrastrukture, društvenih, sportskih i turističkih sadržaja do kvalitete života. Potres je pokazao da je moguć i bolji internet i bolji mobilni signal, samo je problem što nije dugo trajalo. 5. Proglasiti područje Sisačko-moslavačke županije ekološki čistim područjem, postaviti za cilj razvoj isključivo ekološke poljoprivredne proizvodnje, iskoristiti prednost bogatstva voda i šuma. Program zanemaruje starije, socijalno ugrožene stanovnike i osobe s invaliditetom kojih je velik broj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi projekata. Mjere koje predlažete su prepoznate i uvrštene unutar strateških ciljeva Programa. Ministarstvo poljoprivrede je do rujna 2021. godine objavilo dva natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. U svakom natječaju bilo je raspoloživo 120 milijuna kuna. Svrha natječaja je dodjela potpore poljoprivrednicima za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresima u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon 28.12.2020. godine, kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede će pratiti potrebe poljoprivrednika na potresom pogođenim područjima i po potrebi objaviti nove natječaje za obnovu poljoprivrednog potencijala. U okviru zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021-2027. godine u stvoren je okvir za razvoj ruralnog područja te je planirano je 5 mlrd eura za tu namjenu. Također, Ministarstvo pruža sektorske potpore usmjerene na razvoj stočarstva i voćarstva u cilju povećanja broja uvjetnih grla stoke, povećanja broja hektara voćnjaka, uvođenje novih tehnoloških rješenja, ulaganja u sustave navodnjavanja kao i obnove, izgradnje i opremanja skladišnih i prerađivačkih kapaciteta (štale, hladnjače, mesnice, klaonice, sušare, skladišta itd.) Kroz mjeru 2.2. sufinancirat će se projekti i aktivnosti koji se odnose na zadovoljavanje javnih potreba i provođenje programa u odgoju, obrazovanju i skrbi o djeci rane i predškolske dobi na području SMŽ. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027.godine u odnosu na ostatak Republike Hrvatske. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije kao i nacionalnih sredstava. Podrška programima organizacija civilnog društva biti će raspisani kroz ESF.
2 Ivan Janković   S obzirom na predstavljeni Program, Grad Glina apsolutno je zanemaren i spomenut je u cijelom dokumentu s četiri (4) riječi, a na cijelom području Sisačko- moslavačke županije prema dostupnim podacima jedan je od najviše stradalih Gradova (utvrđenim „brzim“ pregledima HCPI-a čak 36% svih pregledanih zgrada je neuporabljivo dok je velik broj objekata pretrpio značajne materijalne štete). Kada govorimo o gospodarskoj revitalizaciji potpomognutih područja SMŽ pogođenih potresom moram napomenuti kako je i sam epicentar bio na rubnom dijelu granica Gradova Gline i Petrinje te time zahvatio cijelo područje Grada Gline. Dugogodišnja nebriga državne vlasti za Grad Glinu koji je ratnim posljedicama i posljeratnim pristupom gospodarski uništeno mora u Programu obnove života nakon potresa biti stavljen u fokus. Budući da je, kako je navedeno, Grad Glina spomenut tek 4 puta, poseban osvrt na sam dokument u smislu komentara na prijedloge mjera za Grad Glinu nije moguć te u nastavku iznosim konkretne projektne prijedloge nužne za razvoj Grada Gline. Novi stambeni fond Postojeća stambena infrastruktura na području Grada Gline godinama je u lošem stanju. Problem neodržavanih građevina i napuštenih stambenih zgrada koje više od 20 godina nisu u uporabi stoji neriješen te iz godine u godinu prolazi „ispod radara“ svih nadležnih službi. S druge strane postoji realna potreba za izgradnjom novih stambenih objekata, posebice sad nakon potresa. Kao početna točka u planiranju povećanja i obnove stambenog fonda na području Grada Gline je izmjena i prilagodba prostorno planske dokumentacije. Problemi nastali s temeljnim tlom kao rezultat potresa, zahtijevaju ograničenja i mjere u postojećim stambenim zonama. Izgradnja na određenim dijelovima koji su do sad bili namijenjeni za gradnju neće biti moguća ili će biti neisplativa. Sve navedeno zahtijeva planiranje i otvaranje novih stambenih zona na području Grada Gline. Uz prostorno plansku dokumentaciju prilagođenu trenutnim potrebama i planiranom razvoju Grada može se pristupiti planiranju, pripremi projektne dokumentacije te u konačnici izvedbi novih stambenih kvartova. Moderna rješenja koja će pružiti kvalitetan život stanovnicima, sa svim modernim sadržajima. Naravno, osnovno pitanje koje se postavlja je izvor financiranja i pristupačnosti pojedincima takvih rješenja. Na raspolaganju su nam razrađeni i praktični modeli sufinanciranja, poticaja i olakšica koji bi omogućili stanovnicima, posebice mladim obiteljima, rješavanje stambenog pitanja. Jedan od modela jest da se na zahtjev jedinice lokalne samouprave stupi u partnerski odnos s nadležnim ministarstvima i Agencijom za pravni promet i posredovanje. Grad Glina bi prethodno osigurao svu potrebnu infrastrukturu i oslobodio APN od komunalnog doprinosa. Postoji mogućnost provedbe i gradskog modela u kojem bi Grad davao graditeljima građevinske čestice uz minimalnu naknadu i obavezu gradnje u danom roku. Osnovna ideja je omogućiti rješavanje stambenog pitanja stanovnicima Gline po uvjetima povoljnijima od tržišnih. Cilj je zadržati, odnosno privući deficitarni stručni kadar u javnim službama i gospodarskim subjektima na području Grada Gline. Uređenje postojećih i otvaranje novih poslovnih zona Po pitanju obnavljanja i prilagodbe trenutnih poslovnih zona bitno je odrediti potrebe postojećih gospodarskih subjekata na području Grada Gline, u skladu s djelatnostima koju obavljaju. Postojeće gospodarske zone bitno je prilagoditi tim potrebama. Postojeća infrastruktura je zastarjela, prilagođena nekoj prošloj namjeni koja više nije u funkciji te ne odgovara trenutnim realnim potrebama gospodarskih subjekata. Postoji mogućnost širenja industrijskih zona. Širenje i opremanje komunalnom infrastrukturom gospodarskih zona nužno je kako prostorno planski uvjeti i neadekvatna komunalna infrastruktura ne bi bili prepreka rastu i razvoju gospodarstva na području Grada Gline. Konačni cilj je zadržati postojeće zdrave gospodarske subjekte na području grada, kao pokretače lokalnog gospodarstva. Za daljnji razvoj Grada Gline potrebno je privući nove investicije i gospodarske subjekte. Prostornim planom predviđena je gospodarska zona „Jukinac“ i jedan od prvih koraka pri stvaranju uvjeta za privlačenje novih gospodarskih subjekata je stavljanje te poslovne zone u funkciju. Planiranu poslovnu zonu proizvodne i poslovne gospodarske namjene potrebno je opremiti kolnom i pješačkom površinom, vodovodnom mrežom, sanitarnom i oborinskom odvodnjom, javnom rasvjetom te telekomunikacijskom i elektroenergetskom mrežom. Ukratko, mora biti uređena za prihvat investitora i realizaciju njihovih poduzetničkih projekata. Prednosti koje potencijalno nudi ova poduzetnička zona za nove gospodarstvenike su dobra prometna povezanost preko planirane gradske obilaznice i državne ceste s ostatkom Republike Hrvatske (izrazito dobar prometni položaj Gline) te u konačnici s gradom Zagrebom. POBOLJŠANJE CESTOVNE INFRASTRUKTURE GRADA GLINE CILJEVI: • Poboljšanje cestovne dostupnosti prostorno marginaliziranijih dijelova na području Grada Gline • Razvijanje potencijala za daljnji razvoj logističkih zona u Gradu Glini • Povećanje sigurnost prometnog sustava AKTIVNOSTI: • Izrada višegodišnjeg plana održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Gline • Objedinjavanje javnih nabava za izradu elaborata za upis nerazvrstanih cesta u katastar i zemljišne knjige tako da se za sve ceste koje se planira upisati u jednoj godini raspiše jedinstvena nabava s ciljem ostvarenja niže cijene usluge. • Objedinjavanje javnih nabava za izradu projektne dokumentacije za izvanredno održavanje nerazvrstanih cesta tako da se za sve ceste za koji se planira izraditi projektna dokumentacija u jednoj godini raspiše jedinstvena nabava s ciljem ostvarenja niže cijene usluge. • Objedinjavanje javnih nabava za usluge izvođenja radova na izvanrednom održavanju nerazvrstanih cesta tako da se za sve ceste za koji se planiraju izvoditi radovi u jednoj godini raspiše jedinstvena nabava s ciljem ostvarenja niže cijene usluge. • Izrada projektne dokumentacije i izgradnja obilaznice od Jukinačke ulice (D37) do Ulice Žrtava Domovinskog rata (raskrižje D37 i D6) uz raskrižje s kružnim tokom prometa i pješačko biciklističkom infrastrukturom • Izrada projektne dokumentacije i izgradnja kružnog toka na raskrižju Ulice kralja Tomislava i Vukovarske ulice • Implementacija nerazvrstanih cesta u GIS sustav (Registar nerazvrstanih cesta na području Grada Gline kojim će se upotpuniti Geoinformacijski sustav-GIS omogućit će se uvid u stanje i planiranje održavanja cesta) • Uređenje i regulacija prometa • Izrada projektne dokumentacije i izgradnja biciklističkih staza u gradu i prema Topuskom S obzirom na veliki broj kilometara cestovne mreže koja je pod ingerencijom Grada Gline, potrebno je napraviti višegodišnji plan održavanja nerazvrstanih cesta kojim će se u višegodišnjem razdoblju definirati prioriteti za poboljšanje cestovne infrastrukture i poboljšati dostupnost prostorno marginaliziranih dijelova na području Grada Gline. Budući da sve navedeno gradski proračun financijski ne može ostvariti, nužni su vanjski izvori financiranja. Radi ostvarivanja potencijala logističkih zona na području Grada Gline i rasterećenja središta Gline od teretnog prometa, i samim time povećanja razine prometne sigurnosti, predlaže se izgradnja obilaznice od Jukinačke ulice do Ulice Žrtava Domovinskog rata (raskrižje D37 i D6) s dva kružna toka (spoj obilaznice i D37 u Jukinačkoj ulici i spoj obilaznice na D37/D6 u Ulici Žrtava Domovinskog rata). S ciljem uklanjanja kritičnih točaka s aspekta sigurnosti u prometu kao infrastrukturni projekt predlaže se i izgradnja kružnog toka na raskrižju Ulice kralja Tomislava i Vukovarske ulice, koji osim što doprinosi podizanju razine sigurnosti u prometu, pridonosi i smanjenju razine buke i emisija, omogućuje kraće čekanje na prilazima (neprekinutost vožnje), zauzima manje prostora pri jednakoj propusnoj moći skretača uz istu razinu uslužnosti i time omogućava veću iskoristivost prostora s aspekta uređenja okolnog prostora. Uz stanje cestovne infrastrukture na području Grada Gline, radi poticanja gospodarskog razvoja važno je voditi i brigu o cestovnoj povezanosti same Gline s drugim dijelovima Hrvatske i inozemstva. Inicijativa prema za izgradnju dodatnog priključka s autoceste A11 prema DC30 (Žažina) nužna je kako bi se smanjilo vrijeme putovanja od Gline prema Zagrebačkoj aglomeraciji. Također, druge dvije važne inicijative prema Hrvatskim cestama odnose se na projekte rekonstrukcije državne ceste D37 od Gora do Gline i rekonstrukciju državne ceste D31 od Pokupske Slatine do državne ceste D6 u Gornjem Viduševcu, kako bi se popravila kvaliteta infrastrukture na glavnim cestovnim pravcima i time omogućila bolja povezanost Gline s ostatkom županije i Zagrebačkom županijom U svrhu otvaranja Grada Gline kao prometnog čvorišta i ostvarivanje punog potencijala prometnog položaja nužna je izvedba brze ceste Popovača-Glina-Josipdol i radi rasterećenja Grada Zagreba te bržeg prometnog povezivanja istoka i juga Republike Hrvatske o čemu su izrađene stručne prometne studije. Otvaranje graničnog prijelaza Veliki Obljaj te rekonstrukcija prometnice Glina – Veliki Obljaj. S ciljem ostvarivanja veće sigurnosti i kontrole državne granice, strateški interes Republike Hrvatske je otvaranje graničnog prijelaza Veliki Obljaj i dodatno povezivanje prometnih pravaca u smjeru sjever-jug, odnosno konkretnije povezivanje sa susjednom BiH. Najveći pokretač gospodarske djelatnosti na području Grada Gline svakako je snažnije prometno povezivanje uz izvrstan prometni položaj Grada Gline koji bi dodatno osnažio gospodarstvo Grada i omogućio razvoj postojećih gospodarskih subjekata (Sherif Grupa, Hipp Croatia). MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO, POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ, PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA Nastavno na otvaranje novih poduzetničkih zona kao jednog od pokretača gospodarstva, osnovni motiv svakog gospodarstvenika je konkurentnost. Oslobađanje od plaćanja komunalne naknade u iznosu od 100% u prvoj godini djelovanja, 50% u drugoj i 25% u trećoj godini djelovanja jedan je od modela kako privući nove gospodarstvenike te im pomoći u ostvarenju konkurentnosti i pozitivnog poslovanja u prvim godinama djelovanja. Oslobađanje potencijala izrazitih konkurentskih prednosti nove poslovne zone u Gradu Glini izravno je povezno s poticanjem razvoja poduzetništva, povećanjem broja gospodarskih subjekata na području Grada Gline te porastom zaposlenosti što je neophodno za lokalnu zajednicu i zdravi razvoj grada. Osnivanje poduzetničkog inkubatora u postojećim gradskim objektima ili izgradnjom novog objekta kroz projekte apliciranja za sredstva iz EU fondova omogućit će postojećim i novim poduzetnicima centar u kojem će moći poslovati. S druge strance građani će sve dobiti potrebne usluge i informacije na jednom mjestu. Takav centar omogućuje suradnju poduzetničkih subjekata uz podršku Grada te razvoj novih ideja i napredak zajednice kroz realizaciju istih. Grad za mlade poduzetnike treba omogućiti uredske prostore uz simbolične cijene zakupa, olakšice u komunalnim nametima te osiguranje infrastrukture modernih tehnologija. Cilj programa povećanje je konkurentnosti gospodarstva na području Grada Gline, ali i unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta. Financiranje se planira osigurati potporama i subvencijama iz gradskog proračuna te bespovratnim sredstvima iz fondova EU. POLJOPRIVREDA AGROINKUBATOR CILJEVI: • Poboljšanje prepoznatljivosti, pozicioniranja i povezanosti lokalnih poljoprivrednika s tržištem • Povećanje sudjelovanja lokalnih poljoprivrednika u usvajanju standarda kvalitete i certificiranja kao što su sustavi sigurnosti hrane, veterinarski i fitosanitarni standardi, zdravlje i dobrobit životinja, zaštita okoliša te sustavi sljedivosti, podrijetla i označivanja proizvoda • Poticanje partnerstava između proizvođača i kupaca u kratkim opskrbnim lancima • Jačanje veza poljoprivrednika sa savjetodavnim tijelima i institucijama • Razvoj partnerstava među poljoprivrednicima AKTIVNOSTI: • Izgradnja i opremanje Agroinkubatora Agroinkubator predstavlja instrument ruralnog razvoja, odnosno poljoprivredni centar, u koji bi poljoprivrednici dovozili vlastite proizvode, prerađivali ih, skladištili u skladu sa sanitarnim i higijenskim uvjetima i tako osigurali uvjete za stjecanje certifikata o izvornosti, podrijetlu, kvaliteti itd., U sklopu agroinkubatora nalazili bi se i laboratoriji za ispitivanje kvalitete i pogodnosti tla, namirnica i drugi potrebni laboratoriji te savjetodavna služba, poželjno i predstavnici LAG-a, lokalne razvojne agencije i ostalih službi koje se bave savjetovanjem u ruralnom razvoju i poljoprivredi. S obzirom na usitnjenu strukturu zemljišta i malu veličinu poljoprivrednih gospodarstva na prostoru Gline gradnja ovakve infrastrukture nije isplativa u samostalnom aranžmanu pojedinog poljoprivrednika, stoga bi se ovime omogućila infrastruktura za podizanje kvalitete i prepoznatljivosti lokalnih proizvoda kroz certificiranje. Olakšao bi se plasman proizvoda na tržište, dok bi se kroz organiziranu savjetodavnu službu omogućila i produktivnija proizvodnja te umrežavanje poljoprivrednika radi zajedničkih nastupa i promocije na tržištu. Zbog velikog područja koje obuhvaća Grad Glina, jedno od rješenja prerade poljoprivrednih proizvoda je mobilna jedinica za preradu voća. GRADSKI SADRŽAJ, SPORTSKA INFRASTRUKTURA, DRUŠTVENO - DEMOGRAFSKI OPORAVAK Uz nužnost infrastrukture kao preduvjeta gospodarskog razvoja, bitna stvar za Grad Glinu je sadržajna, odnosno kulturno-sportska, obrazovna kako bismo uz sve ostale domene osigurali i povratak života. Izgradnja kompleksa ŠRC Banovac za koji je izrađena projektna dokumentacija u razini Lokacijske dozvole, segment je koji osigurava gradu perspektivu i sadržaj u dijelu navedene potrebe. Kroz programe cjelovite obnove, za objekte u vlasništvu Grada kroz Programe resornih Ministarstva i definiranje javne namjene predloženi projekti su: Glazbena škola i Muzej u Kući hrvatske himne u kojoj je skladana "Lijepa Naša", Učenički dom u objektu Stare Ljekarne, Turistička zajednica i reprezentativni centar domaćih OPGovaca u objektu Stare Pošte, Muzej Vojne krajine u objektu Kapelnikov stan. PAMETAN GRAD IZRADA WEB GIS BAZE CJELOKUPNE GRADSKE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE CILJEVI: • Optimizacija upravljanja gradskom imovinom i infrastrukturom • Učinkovitije organiziranje terenskog rada gradskih i komunalnih službi • Povećanje razine transparentnosti rada gradskih i javnih službi AKTIVNOSTI: • Uspostava modularnog Geoportala Grada Gline Ovaj projekt izvodi se paralelno s projektom izrade Analize stanja gradske infrastrukture i imovine, tako da se prilikom izrade analize stanja istovremeno digitaliziraju i podaci o gradskoj infrastrukturi i imovini te njenom stanju u GIS-u. Prijedlog je da se razvije modularna aplikacija te da se na jedno mjesto prikupe podaci od svih lokalnih tijela i ustanova. Radi zaštite određenih podataka ili iz drugih administrativnih razloga pojedina tijela ili odjeli mogu definirati da samo oni mogu koristiti određene podatke koji se tiču njihova djelokruga rada. Također, pomoću raznih modula kao što su moduli za praćenje flote vozila i optimizaciju ruta, moguće je integrirati u jedinstveni sustav i različite gradske i komunalne servise i optimizirati njihov rad tako da se učinkovitije organiziraju ljudi u radne jedinice i učinkovitije koriste vozila. Postoji i mogućnost integracije podataka o praćenju prikupljanja otpada, očitovanje mjerila vode i sl. koji bi doveli do povećanja razine transparentnosti rada gradskih komunalnih službi. Integracijom i digitalizacijom različitih službi u jedinstveni servis, napravio bi se i veliki korak u smjeru da javna gradska uprava postane tzv. ONE-STOP-SHOP mjesto za poduzetnike, odnosno da se na jednom mjestu mogu odmah dobiti sve potrebne informacije. USPOSTAVA ENERGETSKI UČINKOVITE RASVJETE U JAVNIM RASVJETNIM TIJELIMA CILJEVI: • Tranzicija infrastrukture prema okolišno prihvatljivim rješenjima • Ušteda energije • Smanjenje troškova održavanja infrastrukture AKTIVNOSTI: Rekonstrukcija javne rasvjete u smjeru tranzicije prema energetski učinkovitim rješenjima. S obzirom na to da će u narednom razdoblju glavni prioritet biti obnova, prilikom obnove javne infrastrukture naglasak treba biti između ostalog i na energetskoj učinkovitosti. Sustav javne rasvjete u nadležnosti je lokalne samouprave stoga će se inzistirati da projektiranje rekonstrukcije postojeće i/ili uspostave nove javne rasvjete bude usklađeno s najnovijim normama (primjena EU normi iz npr. EN 13201, UNI 10819) koje će osigurati uporabu energetski učinkovitih izvora svjetla (napredne tehnologije) i korištenje energetski učinkovitih svjetiljki (kako bi se izbjeglo svjetlosno onečišćenje i postigle značajne financijske uštede). S obzirom na veličinu prostora koji je pod kontrolom Grada Gline, na područjima gdje ne postoji pristup elektroenergetskoj mreži, važno je utvrditi postoji li mogućnost kombiniranja javne rasvjetu s obnovljivim izvorima energije. Također, radi praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete i učinkovitijeg održavanja infrastrukture vezane uz sustav javne rasvjete, izgradit će se katastar svjetljijki i druge infrastrukture javne rasvjete u GIS-u koji će omogućiti učinkovitije planiranje i uštedu sredstava za održavanje javne rasvjete Ivan Janković, mag.ing.geod. et geoinf. Grad Glina Gradonačelnik Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Programom je obuhvaćeno cijelo područje Sisačko-moslavačke županije te su za sve jedinice lokalne samouprave dostupne jednake mogućnosti sukladno njihovim razvojnim potrebama i spremnosti projekata. Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je planiranja razvoja za svoje područje, stoga je potreban angažman svih JLS u prepoznavanju svojih razvojnih prioriteta u pripremi projekata koji će se prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i drugim nacionalnim izvorima financiranja. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak Republike Hrvatske. Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju. Kako je u tijeku faza programiranja te definiranje okvira za postizanje određenih ciljeva u okviru predloženih projekata, uočeni su određeni projekti koji se pojavljuju kao potencijalni kandidati za financiranje i iz drugih izvora poput Fonda pravedne tranzicije ili Modernizacijskog fonda. Ministarstvo turizma i sporta svjesno nedostatnog broja sportskih građevina, od 2019. godine provodi natječaje kojima se osigurava financijska pomoć kroz sufinanciranje projekata u smislu izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina. Do sada je sufinancirano 5 projekata u ukupnoj vrijednosti 2.043.873,03 kune. Predmetni Natječaj planira se provoditi i u buduće. Sukladno Zakonu o cestovnom prometu i Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi obveza je jedinica lokalne samouprave izraditi višegodišnji plan razvrstavanja nerazvrstanih cesta te izradu projektne dokumentacije. Postojeće državne ceste na području grada Gline na temelju Odluke o razvrstavanju javnih cesta („Narodne novine“ broj 18/21) su: - DC 6 Jurovski Brod (GP Jurovski Brod (granica RH/Slovenija)) – Ribnik – Karlovac (D3) – Brezova Glava (D1) – Vojnić – Glina – Matijevići (GP Dvor (granica RH/BiH)), - DC 31 Velika Gorica (D30) - Pokupsko - Gornji Viduševac (D6), - DC 37 Sisak (D36) - Petrinja (D30) - Petrinja (D30) - Gora - Glina (D6). Na području Grada Gline planirana je izgradnja brze ceste na cestovnom pravcu: Popovača (A3) – Sisak – Glina – Slunj – Ogulin (A1). Dionicom ove brze ceste, u funkciji obilaznice grada, izmjestio bi se tranzitni promet na pravcu Sisak – Karlovac, koji sada prometuje po državnim cestama DC 6 i DC 37 kroz središte Gline. Prijedlog obilaznice dostavljen od strane gradonačelnika Grada Gline predstavlja novu trasu državne ceste DC 37 uz zadržavanje dijela trase DC 6 u prolazu kroz grad te nije do sada razmatran u Hrvatskim cestama d.o.o. Za potvrdu dostavljenog projektnog rješenja obilaznice Hrvatske ceste pokrenut će izradu sveobuhvatne prostorno-prometne obrade šireg utjecajnog područja uz građevinsko-tehničku analizu stanja postojeće dionice DC 6 (uključujući i most preko rijeke Gline), koja bi ostala u funkciji kao dionica buduće obilaznice. „Izrada projektne dokumentacije i izgradnja kružnog toka na raskrižju Ulice kralja Tomislava i Vukovarske ulice“ Hrvatske ceste d.o.o. trenutno nemaju planova rekonstrukcije raskrižja na toj lokaciji, ali je moguće, u dogovoru s lokalnom samoupravom i ŽUC-om, pokrenuti izradu studijske dokumentacije kojom bi se odredilo optimalno rješenje prometa u Glini. Ovakva bi studija trebala obuhvatiti javne i nerazvrstane ceste na području grada i okolice, kako bi se odredili prioriteti i eventualna dinamika rješavanja pojedinih zahvata spomenutih u tekstu. „Inicijativa za izgradnju dodatnog priključka s autoceste A11 prema DC30 (Žažina)“ Kako bi se omogućilo bolje prometno povezivanje grada Petrinje i šireg područja koje je stradalo u katastrofalnom potresu, potrebno je isplanirati novi čvor na autocesti A11 dionici Lekenik – čvor Sisak kojim bi se omogućilo povezivanje autoceste na državnu cestu D30 u smjeru Petrinje. Novi čvor je potrebno uvrstiti u prostorni plan Županije te uskladiti sa prostornim planovima nižeg reda kako bi se mogle nastaviti aktivnosti na izradi projektne dokumentacije i izgradnji novog čvora. Za ostvarenje inicijative o izgradnji novog priključka s autoceste u Žažini zadužen je upravitelj autoceste, dok će Hrvatske ceste koordinirati aktivnosti na mreži državnih cesta potrebne za ostvarenje samog priključka. Državne ceste DC 30 i DC37 se obnavljaju po dionicama, dinamikom koju omogućuju raspoloživa proračunska sredstva. Na cestovnom pravcu Popovača – Sisak – Glina – Ogulin Strategijom prostornog razvoja RH planirana je izgradnja brze ceste. Ukupna duljina planirane brze ceste iznosi približno 140 km. Za navedeni cestovni pravac izrađena je Prostorno-prometno-građevinska studija koridora brze ceste na pravcu Popovača – Sisak – Glina – Josipdol (2005.). Tijekom proteklog razdoblja, promjene nastale u prostoru ukazale su na potrebu preispitivanja pojedinih dijelova trase brze ceste. To se najistaknutije pokazalo na dionicama Glina – Topusko i Slunj – Josipdol/Ogulin. Stoga je, u cilju dodatnih provjera trase brze ceste, za ove dvije dionice izrađena Prostorno-prometno-građevinska studija varijantnih rješenja na dionicama: Glina – Topusko i Slunj – Josipdol (2017.). Osim korekcije trase brze ceste, ovom studijom definiran je spoj na autocestu A1 u postojećem čvoru Ogulin, umjesto do sada planiranog interregionalnog čvora Josipdol. Za nastavak izrade studijske i projektne dokumentacije za ovu brzu cestu potrebno je izvršiti izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije. „Otvaranje graničnog prijelaza Veliki Obljaj te rekonstrukcija prometnice Glina – Veliki Obljaj. S ciljem ostvarivanja veće sigurnosti i kontrole državne granice, strateški interes Republike Hrvatske je otvaranje graničnog prijelaza Veliki Obljaj“ Predmetna cesta je županijska cesta ŽC 3231 koja je u nadležnosti Županijske uprave za ceste Sisačko-moslavačke županije. Sukladno financijskim mogućnostima Županijske uprave za ceste istu nije moguće financirati iz redovnih prihoda. Obnova i izgradnja stambenih i poslovnih objekata vodit će se načelom „building back better“ što bi značilo kako će obnova biti bolja i doprinijet će boljoj otpornosti, ali i zelenoj tranziciji radi postizanja klimatskih ciljeva, ciljeva zaštite zraka i okoliša i ciljevima kružnog gospodarstva.
3 Udruga GRAK 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.2Prijedlog mjera i  aktivnosti Unutar STRATEŠKI SMJER 1. POTICANJE RAZVOJA OSNOVNIH ČINITELJA KONKURETNOSTI ŽUPANIJE dodati POSEBAN CILJ: Razvoj povoljnog okruženja za razvoj civilnog društva na lokalnoj razini PREDLOŽENE AKTVNOSTI: - Izgradnja ili prenamjena javnih prostora za djelovanje udruga - Osigurati stabilan sustav sufinanciranja organizacija civilnoga društva iz javnih izvora koji će omogućiti održivost OCD-a koji provode programe i projekte od interesa za opće dobro - Podizanje razine znanja i vještina članova i zaposlenika u lokalnim udrugama na pripremi i provođenju projekata sufinanciranih iz EU fondova - Osigurati sufinanciranje, predfinanciranje i međufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva koje se financiraju iz fondova Europske unije Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom predviđa posebnu skrb za marginalizirane društvene skupine i prepoznaje bitnost udruga civilnog društva. Tako su u Programu u Strateškom smjeru 1. Poticanje razvoja osnovnih činitelja konkurentnosti županije, predviđene različite mjere i aktivnosti u kojima se mogu prepoznati organizacije civilnog društva.
4 Udruga GRAK  , 4.RAZVOJNE IMPLIKACIJE MATERIJALNIH I NEMATERIJALNIH ŠTETA UZROKOVANIH POTRESOM Organizacije civilnoga društva doprinose oblikovanju kvalitetnije, socijalno osjetljive i pravedne zajednice. Udruge ravnopravno sudjeluju u izgradnji zajednice te su ravnopravan sudionik i korektiv u promišljanju i suodlučivanju o pitanjima od javnog interesa i provedbi odluka i mjera s javnim utjecajem te veza između građana i javnog sektora. Udruge su proteklih godina bile važan čimbenik društvenog, pa i gospodarskog razvoja županije. Podsjetimo se, udruge pružaju važne usluge u zajednici te skrbe o djeci, mladima i ranjivim skupinama građana. Brojne udruge organiziraju brojne kulturne, sportske i druge aktivnosti. Međutim, udruge i zapošljavaju. Udruge privlače sredstva iz EU fondova. Udruge razvijaju programe socijalnog poduzetništva. Zato je bitno poticati razvoj civilnog društva na potresom pogođenom području. Podsjećamo da su udruge su također pogođene potresom jer su izgubile prostore za provedbu aktivnosti u zajednici, radi potresa i COVID-a otežano provode EU projekte i ne mogu zadržati zaposlenike. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom (Program) predviđa posebnu skrb za marginalizirane društvene skupine i prepoznaje bitnost udruga civilnog društva. Tako je Programom u Strateškom smjeru 1. Poticanje razvoja osnovnih činitelja konkurentnosti županije, Poseban cilj 2. Demografska revitalizacija, predviđeno poticanje poboljšanje kvalitete života i podizanje atraktivnosti područja Županije za život stanovništva.
5 PETRA 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.2Prijedlog mjera i  aktivnosti Pod Mjerom 1.3 Povećanje atraktivnosti i funkcionalnosti poslovnog i gospodarskog okruženja u Županiji predlažemo dodavanje sljedećih aktivnosti: - posebno istaknuti aktivnost koja se odnosi na novu geodetsku izmjeru JLS-a - Uvođenje poticajnog okruženja za poduzetnike kroz olakšice i oslobođenja javnih davanja na razini RH Pod Mjerom 1.4. dodati aktivnost koja se odnosi na Stvaranje poticajnog proizvodnog okruženja za poljoprivredna gospodarstva osnivanjem i izgradnjom poljoprivrednog inkubatora. Pod Mjerom 2.1. predlažemo dodavanje sljedećih aktivnosti: - Uvođenje poreznog rasterećenja za građane - Subvencioniranje stambenih kredita za mlade obitelji kojim bi se omogućilo subvencioniranje kamatne stope i plaćanje glavnice na duži period od 10 godina. Pod mjerom 1.4. predlažemo jasno definiranje aktivnosti koja se odnosi na „Potpore za obnovu i izgradnju cestovne i željezničke infrastrukture. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Programom se planiraju mjere kojima je cilj poboljšanje poduzetničkog ekosustava, zatim mjere koje potiču investicije privatnog sektora te rješavanje izazova prostornog planiranja i upravljanja javnim imovinom te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u svrhu gospodarske aktivacije neiskorištenih zemljišta i objekata na području Županije. Ministarstvo poljoprivrede će pratiti potrebe poljoprivrednika na potresom pogođenim područjima i po potrebi objaviti nove natječaje za obnovu poljoprivrednog potencijala. U okviru zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021-2027. godine u stvoren je okvir za razvoj ruralnog područja te je planirano je 5 mlrd eura za tu namjenu. Također, Ministarstvo pruža sektorske potpore usmjerene na razvoj stočarstva i voćarstva u cilju povećanja broja uvjetnih grla stoke, povećanja broja hektara voćnjaka, uvođenje novih tehnoloških rješenja, ulaganja u sustave navodnjavanja kao i obnove, izgradnje i opremanja skladišnih i prerađivačkih kapaciteta (štale, hlad njače, mesnice. klaonice, sušare, skladišta itd.) Na području SMŽ od ukupnog broja obveznika od nesamostalnog rada (106.063) njih 71,9% odnosno 76.261 nema oporeziv dohodak. Stoga daljnje porezno rasterećenje na većinu poreznih obveznika koji su s tog područja niti ne bi imao učinak. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica Europske unije sustav poreznih olakšica za obveznike poreza na dobit, potrebno je uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije u tom području. U skladu s navedenim pravilima već se putem poreznih olakšica dodjeljuju državne potpore ili potpore male vrijednosti. Tako već sada obveznici poreza na dobit slijedom Zakona o poticanu ulaganja mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na dobit u razdoblju od 10 godina (ovisno o maksimalnom intenzitetu). Obveznici poreza na dobit koji ostvaruju prihode do 7.500.000,00 kn plaćaju porez po stopi l0%. Tako trenutno 93% poreznih obveznika s područja cijele Republike Hrvatske plaća porez na dobit primjenom porezne stope 10%. Prema tome, u ovom trenutku porez na dobit primjenom porezne stope l8% plaćaju samo porezni obveznici s najjačom gospodarskom snagom. Propisivanje dodatnih poticaja samo dijelu velikih poreznih obveznika nije prihvatljivo. Što se tiče reinvestirane dobiti, ističemo da je porezna olakšica za reinvestiranu dobit bila u primjeni od 2012. do 2016. godine kada je ukinuta radi pojednostavljenja poreznog sustava, ali uz širenje baze poreznih obveznika obuhvaćenih Zakonom o poticanju ulaganja kojim se ostvaruje trajna porezna olakšica, a ne privremena kao što je to slučaj s reinvenstiranom dobiti. Pored navedenoga treba napomenuti da je do 2017. godine bila u primjeni samo porezna stopa 20%. Ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit omogućilo se snižavanje porezne stope, sada za sve male i srednje porezne obveznika na 10%. Tako da se svim malim i srednjim poreznim obveznicima u odnosu na 2016. godinu porezna stopa smanjila za 50%. Nadalje, plaćanjem predujama poreza na dobit postiže se efekt naplate poreza u razdoblju kada porezni obveznik i ostvaruje dobit. Sukladno važećim propisima, Porezna uprava može u slučajevima kada dođe do pada prihoda (što bi u konačnici rezultiralo manjom poreznom obvezom ili potpunim ukidanjem iste), na zahtjev poreznih obveznika (temeljem dostavljenih podataka o njihovom poslovanju) izmijeniti (ukinuti) visinu predujmova. Predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak/dobit zahtijevale bi izmjenu zakona i provedbenih propisa te usklađenje potpora sa EU zakonodavstvom. Stoga je u Programu iznađeno drugo rješenje putem subvencija, odnosno bespovratnih sredstava, a ne putem poreznih olakšica. Trenutno prema članku 101. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115116, 106/18, 127119, 32120, 42120) postoji mogućnost da porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje duga u cijelosti ili djelomično u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca. U vezi oslobađanja od plaćanja PDV-a za opremu i materijal za obnovu i pokretanje proizvodnje napominje se da isto nije propisano odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodnenovine,br.73/13,99/13,l48/13,l53/I3,l43/l4,115/16,106/18, 121/19 i 138/20) koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/ll2/EZ. Mogućnost povrata PDV-a humanitarnim programima ili oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučaju kada se isporuke plaćaju doniranim novčanim sredstvima nije propisana odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/l12/EZ. Porezne olakšice i sustav oporezivanja mora biti usklađen sa poreznim propisima te kad je riječ o davanju poticaja poduzetnicima sustav dodjele potpora mora biti usklađen s posebnim propisima o dodjeli potpora na području Europske unije.
6 PETRA   Iz dokumenta se može zaključiti da je Program pripremljen stihijski te ne sadrži razrađene glavne elemente strateškog planiranja, prvenstveno u definiranju glavnih pokazatelja; rezultata; izvora financiranja Programa; sistematiziranog prikaza korelacije mjera- početnih i ciljanih vrijednosti rezultata– izvora financiranja – rokova- nositelja provedbe pojedine mjere te konkretne projekte. Iz Programa nije vidljivo koje je tijelo zaduženo za provedbu programa i praćenje rezultata te analizu podataka o provedbi i postignutim rezultatima. Nije naveden vremenski okvir za koji se Program donosi. Prijedlog je da Program bude definiran kao dugoročni strateški akt od nacionalnog značaja za definirano područje Sisačko-moslavačke županije pogođeno potresom te da se izradi sukladno Uredbi o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U nacrtu Programa nema konkretnih prijedloga za revitalizaciju područja Sisačko-moslavačke županije koja su pogođena potresom niti se konkretno navodi kolika sredstva će biti usmjerena na navedeno područje iz pojedinih programa koji su navedeni u točki 5.4. Programa kao niti postotak financiranja područja pogođenih potresom iz navedenih programa. Planirani sustav mjera, aktivnosti i projekata poticanja razvoja Sisačko-moslavačke županije i mogućnosti financiranja poziva se na strateške akte koji se odnose na cijelu Republiku Hrvatsku te iz istih nije vidljivo koje konkretne aktivnosti su planirane na području pogođenim potresom Sisačko-moslavačke županije, time niti Grada Petrinje. Smatramo da program mora sadržavati konkretne financijske i programske mjere te projekte koji iz njih proizlaze, a koje se odnose samo na područje pogođeno potresom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program je izrađen u skladu s Zakonom o potpomognutim područjima, Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. U izradi Programa sudjelovali su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke, koji su zajedno s članovima Radne skupine te stručnim službama Ministarstva kreirali poticajne mjere i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju, ublažavanje posljedica potresa kao i obnovu pogođenih područja. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Programom je predviđen indikativni financijski plan u kojem se navode izvori financiranja i sredstva potrebna za provedbu Programa. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak Republike Hrvatske, putem Mehanizma za pravednu tranziciju uspostavljenom u okviru kohezijske politike u kojem je kvalificirana Sisačko-moslavačka županija na raspolaganju 100 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju. U razdoblju nakon potresa Vlada Republike Hrvatske uložila je znatna sredstava na području Grada Petrinje. Završetak projekta izgradnje i uspostave Poduzetničkog centra „Centar novog života" - Poslovni dio na lokaciji Sajmište u Petrinji Vlada RH podržala je s 30 milijuna kuna, zatim posebni Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Razvoj poduzetništva u Gradu Petrinji – 2. Faza“ u iznosu od 15 milijuna kuna, za aktivnosti obnove obiteljskih kuća namijenjeno je oko 670 milijuna kuna za područje Sisačko-moslavačke županije.
7 Grad Petrinja   Nastavno na objavljeni Nacrt dokumenta Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, Grad Petrinja je oformio multidisciplinarnu radnu skupinu od osamnaest (18) članova koja se sastoji od predstavnika javnog i privatnog sektora te građana Petrinje – stručnjaka iz raznih područja kako bi analizirali i dali svoje komentare na nacrt. Primjedbe na nacrt Programa su sljedeće: 1. U nacrtu Programa nema konkretnih prijedloga za revitalizaciju područja Sisačko-moslavačke županije koja su pogođena potresom niti se konkretno navodi kolika sredstva će biti usmjerena na navedeno područje iz pojedinih programa koji su navedeni u točki 5.4. Programa. Planirani sustav mjera, aktivnosti i projekata poticanja razvoja Sisačko-moslavačke županije i mogućnosti financiranja poziva se na programe koji se odnose na cijelu Republiku Hrvatsku te iz istih nije vidljivo koji konkretni programi su planirani na području pogođenim potresom Sisačko-moslavačke županije, time niti Grada Petrinje, kao niti postotak financiranja područja pogođenih potresom iz navedenih programa. Smatramo da program mora sadržavati konkretne financijske i programske mjere te projekte koji iz njih proizlaze, a koje se odnose samo na područje pogođeno potresom. 2. U Zaključku (poglavlje 7.) navedeno je da detaljnu konkretizaciju predloženih mjera i aktivnosti je potrebno napraviti u okviru godišnjih operativnih programa pojedinih nadležnih institucija i tijela državne uprave, ali nije navedeno u kojem dijelu će se to odnositi na područje pogođeno potresom niti koji program mjera niti o kojim projektima se radi niti su navedeni nositelji i sudionici provedbe mjera i projekata. Smatramo da je potrebno uvrstiti konkretne projekte gradova s definiranog područja Programa i konkretne izvore financiranja za iste. 3. U rekapitulaciji indikativnog financijskog plana (poglavlje 6., tablica 6.5) navedena sredstva ni približno ne zadovoljavaju potrebe Programa. U kratkoročnom planu samo 3,1 mlrd kn se odnosi na obnovu, a ukupna šteta od potresa je procijenjena na puno veći iznos. Nadalje, srednjoročni i dugoročni plan odnosi se na strateške projekte koji su planirani prije potresa (novi projekti za provedbu navedenih mjera kao što je ranije napisano nisu definirani) i ne sadrže programske mjere koje se odnose na obnovu od posljedica potresa. Iz navedenog proizlazi da se cjelokupna obnova od potresa financira u kratkoročnom planu do kraja 2023. godine. 4. U poglavlju 5.3 dan je postojeći sustav mjera i projekti koji su u pripremi, u fazi provedbe ili čak završeni prije potresa (npr. projekt KK.03.1.2.01.0034 osnivanje poduzetničkog inkubatora PISMO-Novska - očekivani rok završetka 29.2.2020., projekt KK.06.1.1.01.0003 Infocentar industrijske baštine Holandska kuća - 15.9.2018., projekt KK.07.4.2.03.0005 nabava novih autobusa za Auto promet Sisak - 30.6.2020. itd.) pa je nepotrebno da isti budu dio Programa koji se odnosi na mjere koje se planiraju za revitalizaciju potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom. Uzimajući u obzir svrhu izrade Programa, odnosno, da se predlože strateška usmjerenja i posebni ciljevi djelovanja nositelja javnih politika, sukladno identificiranim predloženim ciljevima i ishodima radna skupina predlaže sljedeće mjere koje bi u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom vremenskom periodu povećale konkurentnost Sisačko-moslavačke županije : Poseban cilj 1. POVEĆANJE PRODUKTIVNOSTI I ZAPOSLENOSTI Mjera 1.1. Povećanje kapaciteta zapošljavanja u gospodarstvu Županije M1.1.1. Moderno obrazovanje Uvođenje novih kurikuluma vezanih uz digitalna zanimanja kroz formalno školovanje i razvoj i implementaciju neformalnih cjeloživotnih programa obrazovanja. Investiranjem u obrazovne ustanove i razvijanjem novih, modernih zanimanja, Petrinja može postati suvremena, napredujuća sredina. Smisao digitalizacije pomažu programi u školstvu, koji stvaraju samostalne i dobrostojeće osobe modernih zanimanja poput web developera, programera, digitalnih grafičkih dizajnera, zanimanja u gaming industriji, informatičkih zanimanja koja opslužuju bankarske, farmaceutske i slične sektore kapacitetima. U konačnici, uz razvoj vrhunskih stručnjaka u relevantnim i perspektivnim poljima, drugim skupom planiranih akcija cilj bi bio iste zadržati u gradu Petrinji i potaknuti ih na daljnje razvijanje kraja kroz vlastito poduzetništvo, privlačenje najrazličitijih investicija, integraciju sa zapadom, kvalitetnim doprinosom svojoj i široj zajednici. Mjera 1.2. Jačanje produktivnih kapaciteta gospodarstva Županije M1.2.1. Digitalizacija javne uprave Grada Petrinje. Provođenje sveobuhvatne digitalne transformacije gradske uprave kako bi se omogućila optimizacija poslovnih procesa i organizacijske strukture u svrhu poboljšanja rada i korištenja digitalnih javnih usluga. Postojeća parcijalna IT rješenja objediniti i jedinstvenu IT arhitekturu. Digitalizacija javne uprave bi bila jedan od koraka u nizu projekata stvaranja Petrinje kao pametnog grada (Smart City). M1.2.2. Nova geodetska izmjera za cijelo administrativno područje grada Petrinje Mjera 1.3. Povećanje atraktivnosti i funkcionalnosti poslovnog i gospodarskog okruženja u Županiji M1.3.1. Stvaranje poticajnog poduzetničkog okruženja kroz osnivanje i izgradnju društveno-poduzetničkog inkubatora u Petrinji (faza II). Osnivanje poduzetničkog inkubatora kroz izgradnju i opremanje poduzetničke infrastrukture te stvaranje povoljne poduzetničke klime poticanjem razvoja start-upova, jačanjem postojećih poduzetnika i jačanjem poduzetničkih potpornih institucija. Osnivanjem društveno-poduzetničkog centra kojem će svrha biti poticanje inovacija i poduzetništva koji doprinosi Ciljevima održivog razvoja i Zelenoj Europi te načina rada unutar centra koji podržava među-sektorsko povezivanje i partnerstva omogućit će kvalitetnije projektne ideje, smislena partnerstva i, samim time, jednostavniji pristup sredstvima iz EU fondova. M1.3.2. Uvođenje poticajnog okruženja za poduzetnike kroz olakšice i oslobođenja javnih davanja Sustavom olakšica i oslobođenja javnih davanja potakla bi se gospodarska aktivnost i privukla nova ulaganja, što bi utjecalo pozitivno na zapošljavanje lokalnog stanovništva, povećalo konkurentnost pojedinog poslovnog subjekta i čitavog sustava. Mjera 1.4. Razvoj održive poljoprivrede M1.4.1. Stvaranje poticajnog proizvodnog okruženja za poljoprivredna gospodarstva osnivanjem i izgradnjom poljoprivrednog inkubatora. Osnivanje poljoprivrednog inkubatora kroz uređenje i opremanje proizvodnih pogona za preradu sirovina (mlijeko, voće, povrće, meso, med itd.) kako bi se stvorili preduvjeti za plasmanom domaćih proizvoda, povećanjem proizvodnje i iskorištavanjem poljoprivrednog potencijala Banovine. Poseban cilj 2. DEMOGRAFSKA REVITALIZACIJA Mjera 2.1. Zadržavanje postojećeg i poticanje doseljavanja novog stanovništva M2.1.1. Uvođenje poreznog rasterećenja za građane Uvođenjem poreznih rasterećenja doprinijet će se poboljšanju standarda i kvalitete života postojećeg zaposlenog stanovništva, ali i poticanju doseljavanja na područje Petrinje, što će pozitivno utjecati na demografsku sliku stanovništva. Uz paralelni razvoj poduzetništva, rast neto plaća bio bi praćen i povećanjem potrošnje na lokalnom tržištu. M2.1.2. Subvencioniranje stambenih kredita za mlade obitelji. Kroz postojeći program Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine formiranje posebnog poticaja za mlade obitelji kojim bi se omogućilo subvencioniranje kamatne stope i plaćanje glavnice na duži period od 10 godina. Poseban cilj 3. OBNOVA I IZGRADNJA STAMBENIH I POSLOVNIH OBJEKATA Poseban cilj 4. OBNOVA I IZGRADNJA NUŽNE DRUŠTVENE I GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE Mjera 4.1. Obnova i izgradnja komunalne, prometne, energetske i digitalne infrastrukture M4.1.1. Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije II Petrinja-Banovina. Strateški plan izgradnje javne vodoopskrbe i odvodnje Petrinje i naselja Banovine. M4.1.2. Rekonstrukcija dobavnog cjevovoda Hrastovica- Zebinac. Rekonstrukcija dobavnog cjevovoda od izvorišta do glavne vodospreme. M4.1.3. Izgradnja širokopojasne mreže u Gradu Petrinji. Izgradnja svjetlovodne mrežne infrastrukture na cijelom području Grada Petrinje preduvjet je razvitku i povećanju konkurentnosti gospodarskih subjekata te privlačenju novih investitora i start-up poduzeća. Pokrivenost 5G mrežom također je ključan faktor koji ima predispoziciju velikog utjecaja na razvoj gospodarstva te ugodnog života građana u Petrinji. M4.1.4. Izgradnja čvora Žažina na autocesti A11 - spoj na državnu cestu D30 (kratkoročni plan) i Nastavak izgradnje autoceste A11 ili brze ceste od Siska do Petrinje (Mošćenice) (dugoročni plan) M4.1.5. Izgradnja zapadne obilaznice Petrinje od državne ceste D37 do državne ceste D30 i istočne obilaznice Petrinje između županijske ceste Ž3200 i državne ceste D30 – kratkoročni plan Adekvatno stanje i sama izgrađenost prometne infrastrukture osnovni je preduvjet mogućnosti odvijanja prometa na nekom prostoru te posljedično njegovog gospodarskog razvoja i oporavka. Postojeće stanje prometne infrastrukture u gradu Petrinji nije zadovoljavajuće te istovremeno negativno utječe na razinu prometne mobilnosti i sigurnosti te kao i samog gospodarskog oporavka. Izmještanje teretnog prometa iz centra grada Petrinje ključan je i visoko prioritetan za gospodarski oporavak te normalizaciju života u gradu Petrinji, koji se može postići izgradnjom gradskih obilaznica. Na inicijativu Grada Petrinje, a u svrhu omogućavanja realizacije planiranih gospodarskih i razvojnih projekata od interesa za Grad Petrinju, obuhvat Generalnog urbanističkog plana grada Petrinje na jugoistoku je smanjen na način da obuhvati trasu planirane južne obilaznice. Na prostoru južno od planirane ceste mogući su zahvati u skladu s odredbama PPUG-a Petrinje. Vezano na rezultate prometnih rješenja iz "Programa energetske učinkovitosti u gradskom prometu Grada Petrinje" također je preispitana granica obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Petrinje na zapadu, te je dio prostora koji se odnosi na neizgrađene šumske i poljoprivredne površine, kao i dio koridora za istraživanje tzv. "zapadne obilaznice" isključen iz obuhvata GUP-a. Promjena područja obuhvata ucrtana je na kartografskim prikazima GUP-a grada Petrinje. Obzirom na sve navedeno predlažemo izgradnju ovih obilaznica grada Petrinje kao bitno i trajno rješenje tranzitnog prometa kroz centar grada. M4.1.7. Izgradnja željezničke pruge od Siska do Petrinje (L210 Sisak Caprag-Petrinja). Važnost infrastrukture željezničkog prometa izuzetno je bitna za povećanje razine lokalne i međužupanijske povezanosti, a samim time i mobilnosti stanovništva. Izgradnjom željezničke pruge od Siska do Petrinje (L210 Sisak Caprag-Petrinja), povećao bi se udjel ekološki prihvatljivih i održivih oblika putovanja u modalnoj raspodjeli putovanja, jer većinu prometa u modalnoj raspodjeli putovanja u okolici Petrinje čine putovanja osobnim automobilima, što je s ekološkog aspekta neodrživo. Iz tog se razloga navedenim prioritetom ističe potreba povećanja korištenja javnog prijevoza i ekološki prihvatljivijih oblika prijevoza u javnom i osobnom prijevozu. Radna skupina Grada Petrinje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program je izrađen u skladu s Zakonom o potpomognutim područjima, Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. U izradi Program sudjelovali su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke, koji su zajedno s članovima Radne skupine te stručnim službama Ministarstva kreirali poticajne mjere i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju, ublažavanje posljedica potresa kao i obnovu pogođenih područja. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirani su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Aktivnosti koje predlažete u okviru određenih mjera su prepoznate te ćemo razmotriti u mogućnosti uvrštavanja u Program. Kako je u tijeku faza programiranja te definiranje okvira za postizanje određenih ciljeva u okviru predloženih projekata, uočavamo određene projekte koji se pojavljuju kao potencijalni kandidati za financiranje. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak RH. Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije. U razdoblju nakon potresa Vlada Republike Hrvatske uložila je znatna sredstava na području Grada Petrinje. Završetak projekta izgradnje i uspostave Poduzetničkog centra „Centar novog života" - Poslovni dio na lokaciji Sajmište u Petrinji Vlada RH podržala je s 30 milijuna kuna, zatim posebni Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Razvoj poduzetništva u Gradu Petrinji – 2. Faza“ u iznosu od 15 milijuna kuna, za aktivnosti obnove obiteljskih kuća namijenjeno je oko 670 milijuna kuna za područje Sisačko-moslavačke županije. Preduvjet za osnivanje novih visokih učilišta je studija o opravdanosti osnivanja i izvođenja predloženih studijskih programa sukladno strateškome dokumentu „Mreža visokih učilišta i studijskih programa“. Ključni kriteriji za donošenje ocjene o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i studijskih programa su: potrebe tržišta rada, interes za polje studija, izvođenje studijskih programa na području od posebne državne skrbi, usklađenost s prioritetima RH, usklađenost s državnom i županijskom razvojnom strategijom, trošak iz državnog proračuna te odnos broja studenata i broja učenika koji završavaju srednju školu u regiji. S obzirom malo prometno opterećenje, od čvora Sisak do Petrinje (Mošćenica) potrebno je planirati brzu ili državnu cestu. Isto je potrebno obuhvatiti prostornim planom Županije. Rekonstrukcija postojeće ceste Sisak – Petrinja je u postupku projektiranja, očekuje se ishođenje građevinske dozvole tijekom 2021. godine Hrvatske ceste d.o.o. su izradile Prostorno-prometno-građevinsku studiju planiranih cesta na području Grada Petrinje kojom je definiran sustav obilaznih cesta oko Grada Petrinje odnosno predložene nove trase državnih cesta D30 i D37 kojima bi se izmjestio tranzitni promet iz užeg gradskog središta. Hrvatske ceste su u kontaktu s predstavnicima Grada Petrinje i ponudili su trasu – prijedlog za izradu prostorno-planske dokumentacije, daljnja razrada slijedi po donošenju prostornog plana. Ministarstvo poljoprivrede kroz sektorske potpore usmjerene na razvoj stočarstva i voćarstva u cilju povećanja broja uvjetnih grla stoke, povećanja broja hektara voćnjaka, uvođenje novih tehnoloških rješenja, ulaganja u sustave navodnjavanja kao i obnove, izgradnje i opremanja skladišnih i prerađivačkih kapaciteta (štale, hladnjače, mesnice. klaonice, sušare, skladišta itd.) potiče razvoj održive poljoprivrede. Realizacije cilja demografske revitalizacije u velikoj je mjeri uvjetovana realizacijom cilja povećanja produktivnosti i zaposlenosti. S tim u vezi, očekivani sinergijski učinci uspješne provedbe komplementarnih gospodarskih, infrastrukturnih i demografskih mjera u okviru posebnog cilja 1. i 2. trebali bi utjecati na zaustavljanje depopulacijskih procesa na prostoru Županije i poboljšanje strukturnih obilježja njezinog stanovništva. Kroz mjeru 2.2. sufinancirat će se projekti i aktivnosti koji se odnose na zadovoljavanje javnih potreba i provođenje programa u odgoju, obrazovanju i skrbi o djeci rane i predškolske dobi na području SMŽ.
8 Ured pučke pravobraniteljice   Uvodno ističemo da kao institucija pomno pratimo stanje ljudskih prava i sloboda stanovnika Sisačko–moslavačke županije (dalje: Županija) uključujući različitih manjinskih skupina koje obitavaju na ovom potresom pogođenom poslijeratnom odnosno potpomognutom području Republike Hrvatske. Stoga ova institucija redovito sudjeluje na sastancima Koordinacije humanitaraca koja djeluje na tom području te u drugim aktivnostima organiziranim od strane nacionalnog i lokalnih Stožera civilne zaštite, kao i organizacija civilnog društva, a redovito zaprimamo i pritužbe građana. Svjesni smo kompleksnosti situacije i postojećih problema, kao i vremenskih, ljudskih, stručnih i drugih kapaciteta koji su potrebni, i koji se ulažu kako bi se ovo područje obnovilo na načelima poštivanja ljudskih prava i sloboda, tolerancije i jednakog postupanja prema svima, na čemu je utemeljeno i ovo mišljenje. Iz predloženog je Programa razvidno da je za njegovu izradu bilo potrebno istražiti, i koristiti sve raspoložive podatke koji se odnose na sadašnje i prijašnje socioekonomsko stanje ovog područja Republike Hrvatske, dok je dodatan zadatak bio prikupiti i uključiti sve podatke koji se odnose na stanje uzrokovano višestrukim posljedicama potresa koji su ovu Županiju pogodili u prosincu 2020., te se u manjoj snazi, no i dalje učestalo, još uvijek ponavljaju. Svjesni smo i drugih zahtjevnih okolnosti koji su utjecali na izradu ovog Programa, prvenstveno epidemije bolesti COVID-19, koja također još traje, te prepoznajemo i uvažavamo sve pozitivno što je do sada učinjeno od strane Vlade Republike Hrvatske u cilju promptnog iznalaženja rješenja za ovu iznimno kompleksnu situaciju istovremenih potresa i epidemije. Osim što nam je dužnost podržati napore i dostignuća Vlade RH koji doprinose boljoj zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda u ovim izvanrednim okolnostima, dužnost nam je ukazati i na nedostatke koje smatramo potrebnim ispraviti, prije svega za boljitak građana. Vjerujemo da se je u Program nastojalo unijeti sve relevantne podatke kako bi se svrha njegove izrade, a to je društvena i gospodarska revitalizacija potpomognutih područja Županije ostvarila na cjelovit, sveobuhvatan i učinkovit način. U njemu su detaljno navedeni opći problemi društvenog i gospodarskog razvoja ovog područja, koje smo i mi uočili u našem dosadašnjem radu, od kojih su neki više, a neki manje razrađeni. No, mišljenja smo da neki osnovni podatci, koji bi bili potrebni za cjelovitu, sveobuhvatnu i učinkovitu realizaciju društvene i gospodarske revitalizacije ovog područja, ipak nedostaju te ih je potrebno ispraviti i/ili dopuniti. Naime, vidljivo je da su u uvodnom dijelu Programa ukratko izneseni polazište, svrha i ciljevi njegove izrade te struktura i sadržaj. Navodi se Odluka Vlade Republike Hrvatske od 4. siječnja 2021. o proglašenju katastrofe na području pogođenom potresom, potom Odluka Vlade Republike Hrvatske 14. siječnja 2021. o pokretanju postupka izrade Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom (NN 4/2021), te se na kraju navodi da je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) pristupilo njegovoj izradi te ga je dalo u e-savjetovanje. Sukladno točki IV. Odluke o pokretanju postupka izrade Programa kao nositelji izrade navode se MRRFEU i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MGOR), no uočili smo da se u predloženom Programu MGOR ne navodi kao drugi nositelj njegove izrade, niti ima podataka o načinu na koji je Program izrađen odnosno u kojoj je mjeri u izradi sudjelovala Radna skupina te u kojem sastavu. Naime, u točci V. iste Odluke, stoji da se u svrhu izrade Programa, osniva Radna skupina u sastavu: ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, ministar gospodarstva i održivog razvoja, predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, predstavnik Ministarstva financija, predstavnik Ministarstva turizma i sporta, predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavnik Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavnik Ministarstva zdravstva, predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, predstavnik Ministarstva kulture i medija, predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova, predstavnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova, predstavnik Ministarstva obrane, predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja, predstavnik Ministarstva pravosuđa i uprave, predstavnik Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, predstavnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i predstavnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. U istoj točci Odluke stoji da će u rad Radne skupine biti uključeni i zastupnici Hrvatskoga sabora iz VI. izborne jedinice te predstavnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s područja za koje se izrađuje Program, kao i predstavnici akademske zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca, dok u točci VI. iste Odluke stoji da radna skupina može, prema potrebi, u svoj rad uključiti i predstavnike drugih nadležnih tijela i institucija, kao i predstavnike drugih organizacija koje mogu dati doprinos ispunjenju zadaća Radne skupine, no i da se u njezin rad mogu uključiti i vanjski suradnici iz redova istaknutih stručnjaka koji nisu članovi Radne skupine, ukoliko za to postoji potreba, a radi davanja stručnih obrazloženja, prijedloga i mišljenja o pojedinim specifičnim pitanjima. Međutim, Radna skupna se u Programu ne spominje, ne zna se da li su članovi iste sudjelovali u izradi predloženog Programa te da li su u izradu bili pozvani i drugi dionici. Nadalje, u točci VII. iste Odluke stoji da je zadaća Radne skupine definiranje prijedloga mjera i projekata Programa, prijedloga nositelja i sudionika njihove provedbe, prijedloga provedbenih aktivnosti, izvora sredstava za provedbu Programa te metodologije praćenja provedbe i vrednovanja pojedinih mjera, no Program ne sadrži nositelje i sudionike njihove provedbe. Stoga proizlazi da Program ne sadrži osnovne komponente sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske od 14. siječnja 2021. o pokretanju postupka izrade Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom (NN 4/2021) te bi ga trebalo dopuniti podatcima o načinu izrade, sudionicima i njihovim doprinosima u njegovoj izradi, prijedlogom provedbenih aktivnosti te nositeljima i sudionicima provedbe. Uočavamo da predloženi Program ne navodi sve JLS na području Sisačko-moslavačke županije te da nedostaju konkretni podatci o stanju na područjima pojedinih JLS. Naime, Program obiluje mnoštvom statističkih podataka i prikaza, odnosno daje analizu općeg stanja u Županiji, uz mjestimično izdvajanje pojedinih JLS poput Siska i Kutine, ponekad Petrinje, dok se druge JLS gotovo ni ne spominju, a istovremeno je vrlo mali broj planiranih značajnih gospodarskih i infrastrukturnih projekata na području tih jedinica (Glina, Hrvatska Kostajnica, Dvor, Sunja). Iako Program detaljno analizira postojeće i planirane EU fondove kao jedan od ključnih načina revitalizacije i izvora sredstava, te zastupa regionalni razvoj sukladno Zakonu o potpomognutim područjima (NN 118/18) i krovnom Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17 i 118/18), u tekstu se ne navodi razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije, SIMORA, koja je osnovana 2018. i čije su aktivnosti vezane uz koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja, pripremu i provedbu projekata te privlačenje potencijalnih ulagača, a imenom se ne navode ni druge postojeće razvojne agencije JLS na području Županije, niti im je adekvatno prepoznata uloga. Ne navode se ni organizacije civilnog društva koje su aktivne na terenu prije i nakon potresa, a koje snose velik dio podrške lokalnom stanovništvu, posebice onima u ruralnim krajevima sa pretežno starijim stanovništvom, gdje ne pružaju samo materijalnu već i psihosocijalnu pomoć i njegu, poput Hrvatskog crvenog križa, ADRE, IKSA i mnogih drugih. Smatramo da civilno društvo ima velik potencijal u razvoju i provedbi potrebnih usluga i poboljšanja kvalitete života stanovništva, posebice ranjivih skupina i onih do kojih pomoć inače teško dolazi. U tom smislu, Program propušta priliku prepoznati taj postojeći važan resurs koji može znatno doprinijeti društvenoj revitalizaciji Županije. Uočavamo i da Program u dijelu 4. koji se odnosi na razvojne implikacije materijalnih i nematerijalnih šteta, za područje zdravstvo navodi da nije poznato u kojoj mjeri je potres utjecao na pristup zdravstvenim uslugama, ali navodi da je prestanak rada opće bolnice zasigurno ugrozio zdravlje velikog broja pacijenata. Iz opisanog nije jasno zašto nema podataka o postojećem načinu pružanja i primanja zdravstvenih usluga, iako se isti mogu prikupiti, niti je istaknuto pružanje psihološke i psihijatrijske podrške. Pri tome ističemo kako je nedostupnost zdravstvenih usluga u ruralnim područjima, uključujući i Sisačko-moslavačku županiju poseban izazov s kojim se građani suočavaju već godinama, i na koji smo ukazivali kroz godišnja izvješća upućena Hrvatskom saboru te prezentirali javnosti, a koja sadržavaju i preporuke za nadležne institucije u pogledu ovog problema. Nadalje, u Programu se navodi da je svrha njegove izrade predložiti strateška usmjerenja i posebne ciljeve djelovanja nositelja javnih politika, te sukladno tome predložiti mjere i aktivnosti kako bi se u razumnom roku ublažile demografske i materijalne posljedice uzrokovane potresom, te istovremeno dizajnirale pretpostavke za društvenu i gospodarsku revitalizaciju, odnosno jačanje konkurentnosti Županije u srednjoročnom i dugoročnom vremenskom razdoblju. Navode se tri osnovna cilja Programa: analizirati ekonomska, demografska i fiskalna kretanja na županijskoj i lokalnoj razini SMŽ u usporedbi s prosječnim razvojnim kretanjima na razini Republike Hrvatske i njezinih potpomognutih područja, utvrditi ograničenja budućeg razvoja JLS-a na području SMŽ koja su uzrokovana razornim posljedicama potresa te na temelju dobivenih rezultata predložiti osnovne komponente Programa sukladno Odluci Vlade od 14. siječnja 2021. Program daje značajan prostor općim podatcima o negativnim trendovima Županije; da se nalazi u procesu ekstremne depopulacije te sve više gospodarski zaostaje za nacionalnim gospodarstvom, da su kapaciteti zapošljavanja u gospodarstvu izrazito niski u odnosu na razvojne potrebe i preferencije domicilnog stanovništva, da je značajno sporiji rast ukupnih izvornih proračunskih prihoda u usporedbi s nacionalnim prosjekom što implicira veći stupanj nestabilnosti izvora financiranja proračuna JLS-a, a samim time i neizvjesnosti u planiranju financiranja njihovih javnih potreba. Zaključuje se da bez državne intervencije ove JLS nisu sposobne premostiti sve veći razvojni jaz po pitanju dostupnosti i standarda javnih usluga, s čime se, dakako slažemo. Svakako podržavamo zaključke Programa da je važna hitna javna intervencija u kratkom roku kako bi se zadržalo postojeće stanovništvo hitnom obnovom ili osiguranjem primjerenih životnih uvjeta te održanje postojećih poduzetnika i obrtnika, svim raspoloživim mjerama financijske i tehničke pomoći jer će se neuspjeh u kratkom roku odraziti presudno na dugoročnu društvenu i gospodarsku revitalizaciju. Kako ističe Program, bila bi trajna šteta da se napori obnove i oporavka usmjere samo na sanaciju oštećenja, već je važno da se posebice javna infrastruktura obnovi na način da barem dostigne prosječne vrijednosti za Republiku Hrvatsku te da prometno, energetski, telekomunikacijski i vodno integrira prostor Županije u nacionalni prostor. Smatramo međutim da Program u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje uspostavljena kontejnerska naselja i potrebe stanovništva koji su u njima smješteni. Iako su ova naselja privremene naravi, imajući na umu sporost dosadašnjeg tijeka obnove, ali i specifičnu ranjivost ovog dijela populacije, smatramo da je važno hitno osmisliti strateške mjere kako ova skupina građana ne bi ostala izostavljena iz društvenog života i procesa revitalizacije. Istovremeno ističemo kako je važno kroz ovaj Program nužno adresirati i pitanje stope siromaštva, posebice u kontekstu značajnih i velikih razlika koje postoje među hrvatskim regijama. Najugroženija skupina u riziku od siromaštva su jednočlana kućanstva, kod kojih stopa rizika od siromaštva iznosi 45 %. Među jednočlanim kućanstvima koja čine starije osobe (65 godina i starije) stopa rizika od siromaštva iznosi 50 %, gotovo tri puta više od nacionalnog prosjeka. Sve to posebno je važno u kontekstu Sisačko-moslavačke županije, koja je među najsiromašnijim, s izrazito niskim BDP-om po stanovniku, ograničenjima u pružanju usluga (dostupnost zdravstvene skrbi, pitke vode i sl.) i visokom stopom rizika od siromaštva Istovremeno ju karakterizira i visoka stopa nezaposlenosti te visok udio starijih osoba u odnosu na radno sposobno stanovništvo. Tako, na primjer, u Sisačko-moslavačkoj županiji živi više umirovljenika nego zaposlenih, a oko 14 % stanovnika korisnici su programâ socijalne pomoći. Upravo zato je Svjetska banka u brzoj procjeni šteta i potreba u kontekstu potresa u prosincu 2020. istaknula kako kombinacija siromaštva, nepovoljnih demografskih procesa i ranijih traumatičnih iskustava dovodi do višestruke ugroženosti velikog dijela stanovnika, kao što su starije osobe, djeca i mladi, kronično oboljeli i osobe s invaliditetom, jednočlana kućanstva, obitelji s više djece, pripadnici nacionalnih manjina i branitelji. Stoga je iznimno važno da proces revitalizacije kao jedan od svojih posebnih ciljeva prepozna i ublažavanje utjecaja potresa na siromašne i ugrožene skupine u suradnji s organizacijama civilnog društva. Nadalje, u Tablici 5.3, vezano za Posebni cilj 4. Obnova i izgradnja nužne društvene i gospodarske infrastrukture, valjalo bi usuglasiti opise pojedinih aktivnosti s njihovim nazivima. Isto tako, u zadnjem dijelu Programa koji s odnosi na praćenje i vrednovanje, u Rekapitulaciji indikativnog financijskog plana, navedeni su isti rokovi za kratkoročni i srednjoročni plan (do 31. prosinca 2023.), dok je rok za dugoročni plan 31. prosinca 2029., što je, vjerujemo omaška koja bi se trebala ispraviti. U konačnici, iako se Program često poziva na odredbe Zakona o potpomognutim područjima (NN 118/18) po kojem su JLS nositelji razvoja svoga područja te su dužne osigurati pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala, ne treba zaboraviti da je Odlukom Vlade od 4. siječnja 2021. na području Županije proglašena katastrofa te da je za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na njenom području nadležan Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije, pod rukovodstvom potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja. Naime, katastrofa je proglašena temeljem čl. 22. st 3. i čl. 54. st. 1. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18 i 31/20), dok sukladno čl. 22. a ovog Zakona, u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite JLRS samouprave u cilju zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program je izrađen u skladu s Zakonom o potpomognutim područjima, Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. U izradi Program sudjelovali su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke, koji su zajedno s članovima Radne skupine te stručnim službama Ministarstva kreirali poticajne mjere i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju, ublažavanje posljedica potresa kao i obnovu pogođenih područja. Stručne službe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sudjelovalo su u izradi stručne podloge koja je poslužila za kreiranje poticajnih mjera razvoja SMŽ. Nacrt prijedloga Programa usklađen je s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kao i drugim tijelima državne uprave. U izradi Programa uzela se u obzir Studija Svjetske banke (Rapid Damage and Needs Assessment) te ostali relevantni dokumenti u kojoj su detaljno opisana stanje i razvojne implikacije na području Sisačko-moslavačke županije. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirani su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Pristup zdravstvenim uslugama, odnosno poticanje kvalitete življenja prepoznat je u posebnom cilju 2, mjeri 2.1. Programom je obuhvaćeno cijelo područje Sisačko-moslavačke županije te su za sve jedinice lokalne samouprave dostupne jednake mogućnosti sukladno njihovim razvojnim potrebama i spremnosti projekata. Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je planiranja razvoja za svoje područje, stoga je potreban angažman svih JLS u prepoznavanju svojih razvojnih prioriteta u pripremi projekata koji će se prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i drugim nacionalnim izvorima financiranja. Podrška programima organizacija civilnog društva biti će raspisani kroz ESF+.
9 HGK   NRS do 2030. predviđa rast BDP-a od 5,7 % u 2021. godini, 3,7 % u 2022. i prosječni rast od 3, 5 % u razdoblju 2023. – 2030., da bi se postigla razina životnog standarda od 75 % od prosjeka EU. Razvojni smjer 4. Nacionalne strategije - Ravnomjerni regionalni razvoj u strateškom cilju Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima planira s početne vrijednosti razlike u regionalnom BDP po stanovniku 3,10 ( 2017 .) doseći ciljanu vrijedost od 2,50 ( 2030 .). To znači da bi se potpomognuta područja RH čiji je BDP ispod prosjeka RH morala u prosjeku 25 % brže razvijati od najrazvijenijih dijelova RH. Kako BDP SMŽ iznosi 69 % prosjeka BDP na nacionalnoj razini, uz štete - posljedice razornog potresa od 29.prosinca 2020., smatramo da SMŽ mora postaviti minimalni cilj dostizanja 80 % BDP RH do 2030., dok bi optimalni cilj iznosio 90 % BDP RH. Ovaj Program mora biti u funkciji ostvarenja tog cilja. Da bi se taj minimalni/optimalni cilj ostvario BDP SMŽ treba godišnje rasti po stopi od 5 – 6 %. Takav snažan i trajan gospodarski rast podrazumjeva visoke stope ulaganja od investirati 20 - 25 % BDP županije. S obzirom na visinu BDP-a SMŽ, (10 mlrd kn u 2020 .), godišnja razina investicija trebala bi iznositi 2 - 2,5 mlrd kn. U slučaju visoke efikasnosti investicija, odnosno veće orijentacije na proizvodni sektor, primjerice u prerađivačku industriju, koje bi rezultirale stvaranjem novih radnih mjesta i više dodane vrijednosti u odnosu na neproizvodna ulaganja, godišnja razina ulaganja može biti i niža. Podaci DZS-a ukazuju na visoku ovisnost pravnih osoba o samofinanciranju (samofinanciranje 53%, krediti i leasing 28,4 %, proračunska sredstva 11,5 %, EU fondovi 4,4 % i ostali izvori 2,9 %), pa smatramo da bi dvije mjere razmjerno brzo mogle utjecati na povećanje kvantitete i efikasnosti investicija: 1. rasterećenje poduzetnika, osobito od poreza na dobit , čime bi više vlastitih sredstava ostalo poduzetnicima za investiranje i 2. razvoj reduciranog tržišta kapitala poticanjem poduzetnika da između ostalih izvore financiranja investicija potraže i na tržištu kapitala. Na temelju svega navedenog, držimo da se Programom društvene revitalizacije potpomognutih područja SMŽ pogođenih potresom treba definirati minimalni cilj postizanja 80% prosjeka BDP-a RH, praćenje godišnjih stopa rasta BDP-a županije i mjere za korekciju tih stopa ako su manje od planiranih. Naše članice, trgovačka društva sa sjedištem u SMŽ, konkretno navode sljedeće: Potrebno je provesti brzu,radikalnu i sveobuhvatnu revitalizaciju SMŽ, prije svega definirati mjere za brzu transformaciju gospodarske strukture i rast zaposlenosti , a koje će prvenstveno ciljati nove tehnologije i nova radna mjesta koja su prihvatljiva mladim i obrazovanim ljudima. Potrebno je smanjivanje troška plaće poduzetnicima kao i porezni poticaji za poduzetnike. Naime, lokalni poduzetnici su prezaduženi i nemaju investicijski potencijal, pa bi se trebali kreirati poticajni porezni okviri koji će privući i druge poduzetnike iz Hrvatske i inozemstva. Vjerujemo da se ipak može dati bolji i veći poticaj gospodarstvu SMŽ od ovog Prijedloga programa, te još jednom predlažemo da se u gradovima i općinama u kojima se dogodila katastrofa uzrokovana potresom uvedu maksimalna porezna rasterećenja na razdoblje od 10 godina. Ako se dominantno računa na sredstva europskih fondova, onda se svi natjecatelji iz SMŽ moraju dodatno preferencijalno bodovati. Dakle, predlaže se uvođenje posebnih poreznih olakšica i drugih vrsta olakšica za poduzetnike i stanovništvo na područjima pogođenim prirodnom katastrofom, kako slijedi: 1. Izmijeniti Zakon o porezu na dobit na način da se na području SMŽ primjenjuje snižena stopa poreza na dobit od 10% na sve poduzetnike bez obzira na veličinu ili iznos ostvarenih prihoda uz uvjete da isti poduzetnik u tijeku poslovne godine za koju koristi navedenu poreznu olakšicu odnosno primjenu snižene stope poreza na dobit od ukupno zaposlenih na dan 31.12. godine minimalno zapošljava 50% zaposlenika koji imaju prebivalište/boravište na navedenom području. 2. Omogućiti primjenu dodatnog umanjenja porezne olakšice kroz instrument – reinvestirane dobiti, tako da poduzetnik koji obavlja djelatnost na navedenom području i zapošljava preko 50% zaposlenika koji imaju prebivalište/boravište na navedenom području da ima mogućnost dodatno umanjiti poreznu osnovicu za iznos dobiti reinvestirane u dugotrajnu imovinu. 3. Izmijeniti Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak tako da se svim osobama s prebivalištem ili boravištem na području pogođenim prirodnom katastrofom ostvaruju pravo na korištenje uvećanog osobnog odbitka za koeficijent 1,0 – zbog otežanih uvjeta života u ruralnom području pogođenom prirodnom katastrofom. Na taj način svaka bi osoba ostvarila pravo na minimalni iznos osnovnog osobnog odbitka u iznosu od 2500 kn x 2,6 = 6.500 kn 4. zaposlenicima i poduzetnicima smanjiti ili subvencionirati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje 5. Kroz izmjene propisa kojima se utvrđuje način obračuna i visina komunalne naknade omogućiti oslobođenja odnosno olakšice kod utvrđivanje iznosa komunalne naknade, na način da se za poduzetnike koji na navedenom području grade ili rekonstruiraju postojeće gospodarske objekte omogući oslobođenje od plaćanja komunalne naknade na sljedeći način: - Prve dvije godine nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt ostvaruje oslobođenje plaćanja komunalne naknade. - Treća godina nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća 30% cijene od stvarno utvrđene cijene komunalne naknade, i tako dalje – za svaku sljedeću godinu cijena raste za 10 postotnih bodova, tj. u četvrtoj godini naknada bi bila 40% od „pune cijene“, u sedmoj godini 70%, u 9. godini 90%, a u 10. godini i dalje poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća punu naknadu komunalne naknade sukladno važećem pravilniku. 6. Subvencioniranje stambenih kredita mladim obiteljima od strane Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine tako da se već kroz postojeći program Ministarstva „APN“ ili slično formiraju posebni poticaji za mlade obitelji koje se odluče za kupnju stana ili kuće na području pogođenom prirodnom katastrofom – potresom (Županija Sisačko – Moslavačka) tako da se kroz iste programe omogući subvencioniranje kamatne stope i plaćanje djela glavnice na duži period (prijedlog 10 godina). 7. Pomoć lokalnoj vlasti kroz subvenciju za brži razvoj komunalne infrastrukture Omogućiti brzi razvoj komunalne infrastrukture – ulaganje u postojeću i izgradnja nove mreže vodoopskrbe, kanalizacije i plinofikacije navedenog područja su pretpostavke koje će stanovništvu omogućiti kvalitetniji život, a gospodarstvenicima s istog područja uvjete za stabilan i neometan razvoj svojih investicija. Pozdravljamo prijedlog mjere naveden u Prijedlogu programa, odnosno završetak gradnje autoceste A11 Zagreb – Sisak. Nije jasno zbog čega se u Prijedlogu programa (prikaz najznačajnijih projekata po prioritetnim osima sa područja Sisačko-moslavačke županije, tablica 5.5) navode se projekti koji su završeni prije katastrofalnih potresa, a među njima i projekt koji je završen još u svibnju 2018.godine, kao i niz drugih završenih projekata. Primljeno na znanje Poštovani. Zahvaljujemo na komentaru. Na području SMŽ od ukupnog broja obveznika od nesamostalnog rada (106.063) njih 71,9% odnosno 76.261 nema oporeziv dohodak. Stoga daljnje porezno rasterećenje na većinu poreznih obveznika koji su s tog područja niti ne bi imao učinak. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica Europske unije sustav poreznih olakšica za obveznike poreza na dobit, potrebno je uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije u tom području. U skladu s navedenim pravilima već se putem poreznih olakšica dodjeljuju državne potpore ili potpore male vrijednosti. Tako već sada obveznici poreza na dobit slijedom Zakona o poticanu ulaganja mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na dobit u razdoblju od 10 godina (ovisno o maksimalnom intenzitetu). Obveznici poreza na dobit koji ostvaruju prihode do 7.500.000,00 kn plaćaju porez po stopi l0%. Tako trenutno 93% poreznih obveznika s područja cijele Republike Hrvatske plaća porez na dobit primjenom porezne stope 10%. Prema tome, u ovom trenutku porez na dobit primjenom porezne stope l8% plaćaju samo porezni obveznici s najjačom gospodarskom snagom. Propisivanje dodatnih poticaja samo dijelu velikih poreznih obveznika nije prihvatljivo. Što se tiče reinvestirane dobiti, ističemo da je porezna olakšica za reinvestiranu dobit bila u primjeni od 2012. do 2016. godine kada je ukinuta radi pojednostavljenja poreznog sustava, ali uz širenje baze poreznih obveznika obuhvaćenih Zakonom o poticanju ulaganja kojim se ostvaruje trajna porezna olakšica, a ne privremena kao što je to slučaj s reinvenstiranom dobiti. Pored navedenoga treba napomenuti da je do 2017. godine bila u primjeni samo porezna stopa 20%. Ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit omogućilo se snižavanje porezne stope, sada za sve male i srednje porezne obveznika na 10%. Tako da se svim malim i srednjim poreznim obveznicima u odnosu na 2016. godinu porezna stopa smanjila za 50%. Nadalje, plaćanjem predujama poreza na dobit postiže se efekt naplate poreza u razdoblju kada porezni obveznik i ostvaruje dobit. Sukladno važećim propisima, Porezna uprava može u slučajevima kada dođe do pada prihoda (što bi u konačnici rezultiralo manjom poreznom obvezom ili potpunim ukidanjem iste), na zahtjev poreznih obveznika (temeljem dostavljenih podataka o njihovom poslovanju) izmijeniti (ukinuti) visinu predujmova. Predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak/dobit zahtijevale bi izmjenu zakona i provedbenih propisa te usklađenje potpora sa EU zakonodavstvom. Trenutno prema članku 101. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115116, 106/18, 127119, 32120, 42120) postoji mogućnost da porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje duga u cijelosti ili djelomično u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca. U vezi oslobađanja od plaćanja PDV-a za opremu i materijal za obnovu i pokretanje proizvodnje napominje se da isto nije propisano odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodnenovine,br.73/13,99/13,l48/13,l53/I3,l43/l4,115/16,106/18, 121/19 i 138/20) koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/ll2/EZ. Mogućnost povrata PDV-a humanitarnim programima ili oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučaju kada se isporuke plaćaju doniranim novčanim sredstvima nije propisana odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/l12/EZ. Stoga je u Programu iznađeno drugo rješenje putem subvencija, odnosno bespovratnih sredstava, a ne putem poreznih olakšica. Smisao Programa je dati subvencijsku potporu po čemu će područje Sisačko-moslavačke županije biti u jedinstvenom režimu u odnosu na ostali teritorij Republike Hrvatske. Posebno ističemo novu kartu regionalnih potpora, koja će omogućiti značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Republike Hrvatske pa tako i na području Sisačko – moslavačke županije. Kako je Sisačko – moslavačka županija NUTS3 regija unutar Panonske Hrvatske (NUTS2 regija) bazična stopa sufinanciranja regionalnih potpora za velika poduzeća primjenjiva na cijelom teritoriju Panonske regije iznosi 50%. Navedeni postotak se uvećava za 10% za srednje velika poduzeća i dodatnih 20% za mala poduzeća. Smjernicama za regionalne državne potpore predviđeno je dodatno uvećanje stopa podrške kod primjene regionalnih potpora za 10% za one NUTS3 regije koje su prihvatljive za Fond za pravednu tranziciju. Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja na osnovu prihvatljivosti Sisačko – moslavačke županije za primjenu Fonda za pravednu tranziciju, velika poduzeća će moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60%, srednje velika poduzeća 70% a mala poduzeća 75%, što je maksimalni iznos unutar Europske unije.
10 Gavrilović d.o.o.   TVRTKA GAVRILOVIĆ D.O.O. PREDLAŽE SLJEDEĆE MJERE ZA POTICAJ RAZVOJA PODRUČJA POGOĐENIH POTRESOM CILJ Uvođenje posebnih poreznih olakšica i drugih vrsta olakšica za poduzetnike i stanovništvo na područjima pogođenim prirodnom katastrofom imaju za cilj poduprijeti sljedeće aktivnosti:  Omogućiti brži oporavak poduzetnika i povećanje poduzetničke aktivnosti u ruralnom području Republike Hrvatske a koje je još dodatno stradalo u prirodnoj katastrofi;  Zaustaviti migraciju postojećeg stanovništva prema većim centrima (gradovima) kroz uvođenje različitih pogodnosti u vidu manjeg oporezivanja osobnog dohotka;  Snižavanje i uvođenje različitih pogodnosti za lokalna fiskalna davanja (komunalne naknade) tako da se postojeće poduzetnike a i nove kroz niža komunalna davanja potiče na ulaganje i planiranje dugoročnije poslovne aktivnosti na navedenom području. MJERE ZA PROVOĐENJE NAVEDENIH AKTIVNOSTI Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit i Pravilnika o porezu na dobit:  Kroz izmjena Zakona o porezu na dobit omogućiti da se na navedenom ruralnom području – pogođenom prirodnom katastrofom primjenjuje snižena stopa poreza na dobit od 10% na sve poduzetnike bez obzira na veličinu ili iznos ostvarenih prihoda uz uvjete da isti poduzetnik u tijeku poslovne godine za koju koristi navedenu poreznu olakšicu odnosno primjenu snižene stope poreza na dobit od ukupno zaposlenih na dan 31.12. godine minimalno zapošljava 50% zaposlenika koji imaju prebivalište/boravište na navedenom području.  Omogućiti primjenu dodatnog umanjenja porezne olakšice kroz instrument – reinvestirane dobiti, tako da poduzetnik koji obavlja djelatnost na navedenom području i zapošljava preko 50% zaposlenika koji imaju prebivalište/boravište na navedenom području da ima mogućnost izvršiti dodatno umanjenje porezne osnovice za iznos izvršenih ulaganja u dugotrajnu imovinu kroz postupak reinvestirane dobiti. Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak:  Kroz izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak (čl.14) omogućiti da sve osobe koje imaju prebivalište/boravište na navedenom ruralnom području pogođenim prirodnom katastrofom ostvaruju pravo na korištenje uvećanog osobnog odbitka za koeficijent 1,0 – zbog otežanih uvjeta života u ruralnom području pogođenom prirodnom katastrofom.  Navedenim prijedlogom svaka osoba ostvaruje pravo na minimalni iznos osnovnog osobnog odbitka u iznosu od 2500 kn x 2,6 = 6.500 kn Izmjene akata za utvrđenje komunalne naknade  Kroz izmjene zakona o komunalnom gospodarstvu i ostalih pravnih akata kojima se utvrđuje način obračuna i visina komunalne naknade omogućiti sljedeća oslobođenja odnosno olakšice kod utvrđivanje iznosa komunalne naknade: Za poduzetnika koji na navedenom grade ili rekonstruiraju postojeće gospodarske objekte omogućiti oslobođenje od plaćanja komunalne naknade na sljedeći način:  Prve dvije godine nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt ostvaruje oslobođenje plaćanja komunalne naknade.  Treća godina nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća 30% cijene od stvarno utvrđene cijene komunalne naknade.  Četvrta godina nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća 40% cijene od stvarno utvrđene cijene komunalne naknade.  Peta godina nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća 50% cijene od stvarno utvrđene cijene komunalne naknade.  Šesta godina nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća 60% cijene od stvarno utvrđene cijene komunalne naknade.  Sedma godina nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća 70% cijene od stvarno utvrđene cijene komunalne naknade.  Osma godina nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća 80% cijene od stvarno utvrđene cijene komunalne naknade.  Deveta godina nakon stavljanja objekta u funkciju poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća 90% cijene od stvarno utvrđene cijene komunalne naknade.  U desetoj godini pa na dalje poduzetnik za navedeni gospodarski objekt plaća punu naknadu komunalne naknade sukladno važećem pravilniku. Prijedlog subvencioniranje stambenih kredita Subvencioniranje stambenih kredita mladim obiteljima od strane Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine tako da se već kroz postojeći program Ministarstva „APN“ ili slično formiraju posebni poticaji za mlade obitelji koje se odluče za kupnju stana ili kuće na području pogođenom prirodnom katastrofom – potresom (Županija Sisačko – Moslavačka) tako da se kroz iste programe omogući subvencioniranje kamatne stope i plaćanje djela glavnice na duži period (prijedlog 10 godina). Kroz navedenu mjeru ne samo da se može spriječiti demografsko osipanje stanovništva na navedenom području, već omogućiti i doseljavanje novih mladih obitelj koji će na navedenom području moći pod povoljnijim uvjetima ostvariti kupnju ili izgradnju novog doma za život, što u konačnici može biti i dugoročna mjera za gospodarstvo koja će osigurati dovoljan broj radno aktivnog stanovništva na istom području i dugoročno ravnomjerniji razvoj na teritoriju RH. Poticajne mjere kroz završetak započetih infrastrukturnih projekata Predlaže se završetak gradnje autoceste A11 Zagreb – Sisak, dionicu od Lekenika do čvora Sisak u što hitnijem roku što će omogućiti postojećem stanovništvu i poduzetnicima bolju i bržu prometnu povezanost s ostatkom RH ( Sisak će od Zagreba biti udaljen samo 20-ak minuta vožnje). To će biti jedna od pogodnosti za ostanak stanovništva na Banovini, ali i za privlačenje novih ljudi koji će, primjerice, moći živjeti u Sisku, Petrinji i okolici, a raditi u Zagrebu. Pomoć lokalnoj vlasti kroz subvenciju za brži razvoj komunalne infrastrukture Omogućiti brzi razvoj komunalne infrastrukture – ulaganje u postojeću i izgradnja nove mreže vodoopskrbe, kanalizacije i plinofikacije navedenog područja su pretpostavke koje će stanovništvu omogućiti kvalitetniji život, a gospodarstvenicima s istog područja uvjete za stabilan i neometan razvoj svojih investicija. Zaključak Sve navedene mjere imaju dugoročan cilj oporavka i razvoja navedenog područja, a posebice očuvanje demografske strukture i sprječavanje daljnjeg osipanja stanovništva na području Banovine. Sa navedenim sredstvima iz državnog proračuna koja se moraju uložiti da bi se predložene mjere osigurale i uspješno provodile, državni proračun si istovremeno na duži period osigurava bazu gospodarstvenika i žitelja koji će u budućnosti u jednakoj mjeri doprinositi državnom proračunu kao i ostala područja RH. Bilo kakve jednokratne mjere pomoći daleko su neučinkovitije i u konačnici skuplje za državni proračun jer sigurno na duži rok neće osigurati stabilan i dugoročan razvoj poduzetništva i ekonomski napredak stanovništva na navedenom području. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Na području SMŽ od ukupnog broja obveznika od nesamostalnog rada (106.063) njih 71,9% odnosno 76.261 nema oporeziv dohodak. Stoga daljnje porezno rasterećenje na većinu poreznih obveznika koji su s tog područja niti ne bi imao učinak. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica Europske unije sustav poreznih olakšica za obveznike poreza na dobit, potrebno je uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije u tom području. U skladu s navedenim pravilima već se putem poreznih olakšica dodjeljuju državne potpore ili potpore male vrijednosti. Tako već sada obveznici poreza na dobit slijedom Zakona o poticanu ulaganja mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na dobit u razdoblju od 10 godina (ovisno o maksimalnom intenzitetu). Obveznici poreza na dobit koji ostvaruju prihode do 7.500.000,00 kn plaćaju porez po stopi l0%. Tako trenutno 93% poreznih obveznika s područja cijele Republike Hrvatske plaća porez na dobit primjenom porezne stope 10%. Prema tome, u ovom trenutku porez na dobit primjenom porezne stope l8% plaćaju samo porezni obveznici s najjačom gospodarskom snagom. Propisivanje dodatnih poticaja samo dijelu velikih poreznih obveznika nije prihvatljivo. Što se tiče reinvestirane dobiti, ističemo da je porezna olakšica za reinvestiranu dobit bila u primjeni od 2012. do 2016. godine kada je ukinuta radi pojednostavljenja poreznog sustava, ali uz širenje baze poreznih obveznika obuhvaćenih Zakonom o poticanju ulaganja kojim se ostvaruje trajna porezna olakšica, a ne privremena kao što je to slučaj s reinvenstiranom dobiti. Pored navedenoga treba napomenuti da je do 2017. godine bila u primjeni samo porezna stopa 20%. Ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit omogućilo se snižavanje porezne stope, sada za sve male i srednje porezne obveznika na 10%. Tako da se svim malim i srednjim poreznim obveznicima u odnosu na 2016. godinu porezna stopa smanjila za 50%. Nadalje, plaćanjem predujama poreza na dobit postiže se efekt naplate poreza u razdoblju kada porezni obveznik i ostvaruje dobit. Sukladno važećim propisima, Porezna uprava može u slučajevima kada dođe do pada prihoda (što bi u konačnici rezultiralo manjom poreznom obvezom ili potpunim ukidanjem iste), na zahtjev poreznih obveznika (temeljem dostavljenih podataka o njihovom poslovanju) izmijeniti (ukinuti) visinu predujmova. Predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak/dobit zahtijevale bi izmjenu zakona i provedbenih propisa te usklađenje potpora sa EU zakonodavstvom. Stoga je u Programu iznađeno drugo rješenje putem subvencija, odnosno bespovratnih sredstava, a ne putem poreznih olakšica. Trenutno prema članku 101. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115116, 106/18, 127119, 32120, 42120) postoji mogućnost da porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje duga u cijelosti ili djelomično u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca. U vezi oslobađanja od plaćanja PDV-a za opremu i materijal za obnovu i pokretanje proizvodnje napominje se da isto nije propisano odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodnenovine,br.73/13,99/13,l48/13,l53/I3,l43/l4,115/16,106/18, 121/19 i 138/20) koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/ll2/EZ. Mogućnost povrata PDV-a humanitarnim programima ili oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučaju kada se isporuke plaćaju doniranim novčanim sredstvima nije propisana odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/l12/EZ. Porezne olakšice i sustav oporezivanja mora biti usklađen sa poreznim propisima te kad je riječ o davanju poticaja poduzetnicima sustav dodjele potpora mora biti usklađen s posebnim propisima o dodjeli potpora na području Europske unije. Posebno ističemo novu kartu regionalnih potpora, koja će omogućiti značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Republike Hrvatske pa tako i na području Sisačko – moslavačke županije. Kako je Sisačko – moslavačka županija NUTS3 regija unutar Panonske Hrvatske (NUTS2 regija) bazična stopa sufinanciranja regionalnih potpora za velika poduzeća primjenjiva na cijelom teritoriju Panonske regije iznosi 50%. Navedeni postotak se uvećava za 10% za srednje velika poduzeća i dodatnih 20% za mala poduzeća. Smjernicama za regionalne državne potpore predviđeno je dodatno uvećanje stopa podrške kod primjene regionalnih potpora za 10% za one NUTS3 regije koje su prihvatljive za Fond za pravednu tranziciju. Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja na osnovu prihvatljivosti Sisačko – moslavačke županije za primjenu Fonda za pravednu tranziciju, velika poduzeća će moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60%, srednje velika poduzeća 70% a mala poduzeća 75%, što je maksimalni iznos unutar Europske unije.
11 Obrtnička komora Sisačko -moslavačke županije   Poštovani, Hrvatska Obrtnička komora i Obrtnička i obrtnička komora Sisačko – moslavačke županije 12. siječnja temeljem žurnih analiza stanja, informacija i izvida s potresom pogođenog područja Predsjedniku Vlade RH i svim nadležnim resornim ministarstvima, uputile su 12. siječnja 2021. godine dokument (Broj: 11-364-207115-2021)pod nazivom „Kratkoročne i dugoročne mjere za oporavak, revitalizaciju i opstanak obrtništva i gospodarstva na područjima pogođenih potresom“. Dokument je u velikom dijelu prijedloge mjera koje je Odlukama Vlade potrebno učiniti hitno radi normalizacije života, ali i mjere dugoročnog karaktera koje su potrebne zbog sprječavanja gašenje okosnice gospodarstva i poduzetništva i depopulacije dijelova SMŽ pogođenih potresom. Naši prijedlozi nastali su prvenstveno kao slijed konstruktivnih razgovora s mjerodavnima nakon posjete Premijera i članova Vlade, a smatrali smo da su nužan preduvjet za gospodarski i društveni oporavak. U nastavku taksativno navodimo naše tadašnje prijedloge uz komentar Nacrta Prijedloga društvene i gospodarske revitalizacije područja Sisačko – moslavačke županije pogođenih potresom koji je predmet Javnog savjetovanja. Dokumentom od 12.01.2021. godine predložena su dva seta mjera: Kratkoročne mjere:  prioritetni detaljni pregled objekata, izrada projektnih dokumentacija namijenjenih proizvodnji i pružanju usluga (statičari, u roku 2 mjeseca).  zamrzavanje svih zatečenih obveza plaćanja u trenutku potresa – automatski omogućiti obročnu otplatu na minimalno 36 rata svih zatečenih dugovanja na dan 31. prosinca 2020. (porezi, doprinosi, ovrhe, režije…) uz poček od najmanje 6 mjeseci  ukinuti obvezu plaćanja akontacija za 2021. godinu  oslobođenje od davanja jedinicama lokalne samouprave  preporuka bankama o reprogramiranju svih kredita (poček od minimalno 6 mjeseci sa značajnim povećanjem roka otplate),  neodgodivo izvršenje plaćanja za isporučene robe i obavljene usluge (tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave, javna poduzeća i agencije),  neodgodiva isplata svih vrsta potpora na koje su stekli pravo obrti i poduzetnici u dosadašnjim procedurama,  pozitivna diskriminacija gospodarskih subjekata prilikom apsorpcije Europskih strukturnih i investicijskih fondova u programskom razdoblju 2021.-2027. (povećanje postotka potpore na 75%, dodatno bodovanje gospodarskih subjekata ,prijedlog 10 bodova).  osiguravanje izravnih kreditnih linija (obrtna sredstva, investicijska ulaganja) s pojednostavljenom administrativnom procedurom, 0% kamata, počekom od dvije godine i rokom otplate 20-30 godina (HABOR, HAMAG BICRO),  odluka Ravnateljstva za robne zalihe o žurnom otkupu svih potrebnih raspoloživih roba i usluga prioritetno od lokalnih obrta i poduzeća te osiguravanju trenutno dostupnih repromaterijala za nastavak proizvodnje,  pozitivna diskriminacija gospodarskih subjekata sa područja, pri dodjeli poslova sanacije štete i obnove, uz promjene procedura javne nabave (dodatno bodovanje na osnovi sjedišta). Dugoročne mjere:  povećanje potpore za očuvanje radnih mjesta na iznos prosječne mjesečne neto plaće u Republici Hrvatskoj (6.730 kn) s trajanjem mjere do kraja 2021. i mogućnosti produženja do završetka obnove,  donošenje odluke o načinu i kriterijima obnove objekata i opreme uz financiranje države od minimalno 80% uz naglasak na uključivanje obrtničkih poslovnih prostora u sufinanciranu obnovu,  odobravanje bescarinskog uvoza materijala i opreme(zemlje izvan EU) za potrebe obnove i pokretanja proizvodnje u roku od 10 godina, s pravom proširenja i na poslovne subjekte iz RH i inozemstva koji žele otvarati pogone i poslovnu aktivnost na području pogođenom potresom,  oslobađanje plaćanja PDV-a za opremu i materijal za obnovu i pokretanje proizvodnje, s pravom proširenja iz prethodne točke,  10- godišnje oslobađanje plaćanja poreza na dobit i poreza na dohodak za sve gospodarske subjekte sa adresom i proizvodnjom na pogođenom području, uz uvjet reinvestiranja dobiti  stavljanje državne imovine na raspolaganje obrtima radi organiziranja zamjenskih prostora za obnovu proizvodnje i pružanja usluga. Izraditi proceduru i uvjete za moguće davanje te imovine u trajno vlasništvo posebnim darovnicama,  stavljanje svih poslovnih zona (Sisak, Petrinja, Lekenik, Glina, Hrvatska Kostajnica) na raspolaganje lokalnim obrtima i poduzećima radi obnove proizvodnje i poslovnih aktivnosti,  izrada posebnih modela skraćenog radnog vremena, s primjenom najmanje do kraja 2021. i 30% državnim subvencioniranjem (aktivna mjera populacijske politike i zadržavanja kvalitetne radne snage).  osnivanje posebnog fonda za stipendiranje svih učenika i studenata u roku od pet godina.  donošenje odluke o ubrzanom završetku svih objekata javne infrastrukture (sisačka bolnice, auto ceste Sisak-Zagreb, …)  preporuka teleoperaterima za minimalno tromjesečno 50% umanjenje cijena usluga, uz hitno postavljanje odašiljača na području koje nije pokriveno ,odnosno uz granicu sa BIH  donošenje posebnih mjera za obrte i OPG-ove koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom (subvencioniranje veterinarskih usluga, isplate jednokratnih poticaja za svu poljoprivrednu proizvodnju u toku /5.000 kn za krave i junad, 1.000 kn za ovce i svinje, subvencioniranje nabavke stočne hrane te repromaterijala za proljetnu sjetvu).  U nastavku nakon uvida u predloženi nacrt Prijedloga društvene i gospodarske revitalizacije područja Sisačko – moslavačke županije pogođenih potresom dodatno reagiramo jer smo mišljenja da:  Predloženi Dokument sadrži odredbe vezane uz obnovu potresom pogođenog područja premda je za proces obnove već definiran Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije i Odlukom o donošenju Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. • Potrebno je razdvojiti pojam obnove objekata i infrastrukture od pojma društvene revitalizacije – društvena revitalizacija je dugotrajan i strukturni proces koji je potrebno planirati kroz period od najkraće 10 godina da bi se pokazali referentni podaci vezani uz porast zaposlenosti i smanjenje odljeva radne snage zbog urušavanja gospodarske strukture područja pogođenih potresom ali i SMŽ u cjelini. • Samo stambena obnova, bez obnove gospodarskih objekata i revitalizacije svih segmenata gospodarstva uzrokovati će odljev radne snage i stanovništva s ovog područja. Primjer - Obnova nakon Domovinskog rata nije se pozitivnom odrazila na demografsku sliku područja - (svjedoci smo obnove nakon domovinskog rata nakon koje je zbog izostanka strukturnih mjera gospodarskih reformi došlo do depopulacije naseljenih područja)  Mjere predložene u Programu nisu razdvojene, odnosno potrebno je odvojiti gospodarske od mjera socijalnog razvoja koji proistječe iz stabilne gospodarske situacije nužne za osiguravanje socijalne i materijalne sigurnosti stanovništva. U pojedinim dijelovima nisu jasno razgraničena područja SMŽ koja su obuhvaćena mjerama, te praktički dolazimo do zaključka da su svi dijelovi SMŽ u istoj mjeri pogođeni i potresom i nepovoljnom gospodarskom situacijom.  Nacrt Programa jednim dijelom temelji se na „Strategiji razvoja SMŽ 2014. – 2018. koja je bez obzira na modifikacije iz 2019. i 2020. godine (usvojenih od strane županijske Skupštine) zastarjela jer uključuje i projekte i ciljeve koji su već realizirani ili su pred završetkom realizacije, ali i one od kojih se odustalo iz razloga pomanjkanja strateške važnosti i/ili nedostatka sredstava.  Za potresom pogođena područja uspostaviti poseban porezni okvir – odnosno set fiskalnih mjera koje će na neki način stvoriti „poreznu oazu“ unutar RH (za gospodarstvo – lokalno stanovništvo) kojima će se stimulativno djelovati na olakšavanje rada poduzetnicima i obrtnicima, financijsko rasterećenje građanstva i privlačenje poduzetnika iz zemlje i inozemstva što bi generiralo stvaranje novih radnih mjesta. Te mjere mogu se provesti kroz osnivanje Nacionalnog fonda koji će financijski amortizirati proračunski gubitak države koji bi nastao: • Ukidanjem poreza na dobit i dohodak (odricanje države od prihoda u iznosu 350 milijuna kuna na razini SMŽ na godišnjoj razini) • Smanjenjem doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na za 50% na razini godine (cca. 1, 5 milijardi kuna proračunskog gubitka). Plaće građana SMŽ su 20% ispod prosjeka plaća na državnoj razini.(13% građana ima blokiran račun). Time bi se direktno povećala kupovna moć stanovništva, ali i poduzetništvu stvorile značajne financijske uštede i povećao kapacitet mogućnosti zapošljavanja nove radne snage, odnosno stimuliralo bi se domaće i strane ulagače na poslovna ulaganja. • nastavak mjera po covid modelu za poslovne subjekte sa prostora SMŽ koji imaju štetu od potresa na period do kraja 2022. godine ili do sanacije potresom oštećenih ili uništenih objekata. • Za postizanje pozitivnih i mjerljivih učinaka porezno rasterećenje potrebno je provoditi kroz period od najmanje 10 godina.  Sredstva iz EU fondova koja se planira plasirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti moraju se na stradalo područje plasirati na način da se za aplikante s tog područja osigura klauzula kojom će sa 10 – 20 postotnih bodova stimulirati prijava obzirom da su sredstva namijenjena plasiranju na cjelokupnom području RH. Na taj način bi se osiguralo na neki način pravo prvenstva, odnosno garancija da će sredstva biti realizirana na ovom području koje se nalazi u bitno lošijoj gospodarskoj poziciji od drugih dijelova RH - Pozitivna diskriminacija prilikom apsorpcije Europskih strukturnih i investicijskih fondova u programskom razdoblju 2021.-2027.  Evaluacija vrijednosti nekretnina na području SMŽ, uključujući i onih oštećenih u potresu kao založno pravo (hipoteku) kod kreditnog zaduženja gospodarstvenika od strane poslovnih banaka dovodi investitora-tražitelja kredita u nepovoljniji kreditni status od tražitelja iz drugih dijelova RH, te se u pravilu zahtijeva osiguranje adekvatnog instrumenta osiguranja u vidu zamjenske nekretnine što je većini poslovnih subjekata neprihvatljivo. Na dan vrednovanja uzima se u obzir trenutačna vrijednost oštećene nekretnine, koja je ovisno o razini oštećenja niža od vrijednosti slične nekretnine na sličnoj lokaciji, a koja nema oštećenje što je za većinu nepremostiva prepreka. Predlažemo da se država putem svojih financijskih institucija (HAMAG, HAMAG Bicro) kao i Sisačko – moslavačka županija uključe kao adekvatan dodatni instrument osiguranja kredita.  Stavljanje svih poslovnih zona (Sisak, Petrinja, Lekenik, Glina, Hrvatska Kostajnica) na raspolaganje lokalnim obrtima i poduzećima radi obnove proizvodnje i poslovnih aktivnosti. • Staviti na raspolaganje svu raspoloživu državnu imovinu (objekte, stanove, lokale, zemljišta) na području pogođenom potresom odmah staviti na raspolaganje obrtima radi organiziranja zamjenskih prostora za obnovu proizvodnje i pružanja usluga. Izraditi proceduru i uvjete za davanje te imovine u trajno vlasništvo posebnim darovnicama.  Opremanje svih poslovnih zona na području SMŽ potrebnom gospodarskom infrastrukturom uključujući i plinifikaciju.  Županijsku i gradske razvojne agencije staviti na raspolaganje poduzetnicima i obrtima radi pomoći kod apliciranja za nacionalne potporne projekte i potporne gospodarske projekte EU – bez naknade  Potpuna obnova i modernizacija županijske prometne infrastrukture (cestovne i željezničke) s ciljem bolje prometne povezanosti istoka i zapada županije  Jasno definirati terminske rokove za početak i vrijeme realizacije mjera s definiranim periodom trajanja mjera. Predsjednik OK Sisačko – moslavačke županije Adolf Cvanciger Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program je izrađen u skladu s Zakonom o potpomognutim područjima, Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. U izradi Program sudjelovali su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke, koji su zajedno s članovima Radne skupine te stručnim službama Ministarstva kreirali poticajne mjere i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju, ublažavanje posljedica potresa kao i obnovu pogođenih područja. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak RH. Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i drugim nacionalnim izvorima financiranja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodjeljuje tri vrste državnih stipendija za redovite studente visokih učilišta u Republici Hrvatskoj pa se preporuča podizati informiranost studenata o predmetnim stipendijama. Zakonom o strateškim robnim zalihama nisu predviđeni poslovi otkupa, te za navedeno nisu osigurana sredstva u državnom proračunu. Također, Ravnateljstvo za robne zalihe ne raspolaže ljudskim resursima za provedbu takve odluke. Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kao krovnim aktom politike regionalnoga razvoja regionalni je koordinator definiran kao javna ustanova koja obavlja poslove od javnog interesa osnovan s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave. Istim su Zakonom regionalnim koordinatorima osnovanim od strane jedinica područne (regionalne) samouprave dodijeljene javne ovlasti odnosno definirani su poslovi koje oni obavljaju za svoga osnivača, dakle županiju, ali i poslovi koje obavljaju za javnopravna tijela i javne ustanove s područja svoje županije kojima su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji su od interesa za razvoj županije. Također je propisano i koje su poslove od javnog interesa regionalni koordinatori dužni bez naknade obavljati. Slijedom zakonskih odredbi, uloga regionalnih koordinatora je inicirati, poticati i koordinirati suradnju svih sudionika razvoja na području županije u cilju jačanja regionalne konkurentnosti i unaprjeđenja održivog društvenog i gospodarskog razvoja županije. Pružajući gospodarstvenicima kao i potencijalnim ulagačima relevantne informacije kojima raspolaže u okvirima svojih javnih ovlasti, osobito informacije o stanju i trendovima razvoja županije, regionalni koordinator pridonosi unaprjeđenju ulagačkog okruženja na svom području te slijedom toga podupire neophodan gospodarski razvoj županije. Na području županija osim regionalnih koordinatora djeluju i druga tijela kao što su javne ustanove čiji su osnivači županije ili trgovačka društva u vlasništvu županija, a koja izravno surađuju s pojedinim poduzetnikom pružajući konzultantske usluge te sve ove institucije i trgovačka društva djeluju koordinirano i usklađeno potičući i podupirući rast i razvoj gospodarstva županije. Regionalni koordinatori ne pružaju usluge na tržištu (ne mogu pružati konzultantske usluge pojedinom poduzetniku naročito s razlogom jer bi time izravno narušili tržišno natjecanje) već sve usluge pružaju u javnom interesu i bez naknade, stoga, nesporno imaju ključnu ulogu u razvoju poduzetništva pružajući u tom području potporu kako svom osnivaču tako i ostalim javnopravnim tijelima i javnim ustanovama s područja županije. U skladu s prethodno citiranim Zakonom, u svrhu učinkovite koordinacije i poticanja lokalnog razvoja jedna ili više jedinica lokalne samouprave mogu osnovati lokalne razvojne agencije kao javne ustanove ili trgovačka društva. Lokalne razvojne agencije osim poslova utvrđenih Zakonom mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirane, međutim, ukoliko je lokalna razvojna agencija osnovana kao javna ustanovama tada poslove obavlja u skladu sa Zakonom o ustanovama. Ukoliko je lokalna razvojna agencija osnovana kao trgovačko društvo, prema Zakonu o trgovačkim društvima ona može obavljati gospodarsku ili bilo koju drugu djelatnost, koju utvrđuje osnivač. Na području SMŽ od ukupnog broja obveznika od nesamostalnog rada (106.063) njih 71,9% odnosno 76.261 nema oporeziv dohodak. Stoga daljnje porezno rasterećenje na većinu poreznih obveznika koji su s tog područja niti ne bi imao učinak. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica Europske unije sustav poreznih olakšica za obveznike poreza na dobit, potrebno je uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije u tom području. U skladu s navedenim pravilima već se putem poreznih olakšica dodjeljuju državne potpore ili potpore male vrijednosti. Tako već sada obveznici poreza na dobit slijedom Zakona o poticanu ulaganja mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na dobit u razdoblju od 10 godina (ovisno o maksimalnom intenzitetu). Obveznici poreza na dobit koji ostvaruju prihode do 7.500.000,00 kn plaćaju porez po stopi l0%. Tako trenutno 93% poreznih obveznika s područja cijele Republike Hrvatske plaća porez na dobit primjenom porezne stope 10%. Prema tome, u ovom trenutku porez na dobit primjenom porezne stope l8% plaćaju samo porezni obveznici s najjačom gospodarskom snagom. Propisivanje dodatnih poticaja samo dijelu velikih poreznih obveznika nije prihvatljivo. Što se tiče reinvestirane dobiti, ističemo da je porezna olakšica za reinvestiranu dobit bila u primjeni od 2012. do 2016. godine kada je ukinuta radi pojednostavljenja poreznog sustava, ali uz širenje baze poreznih obveznika obuhvaćenih Zakonom o poticanju ulaganja kojim se ostvaruje trajna porezna olakšica, a ne privremena kao što je to slučaj s reinvenstiranom dobiti. Pored navedenoga treba napomenuti da je do 2017. godine bila u primjeni samo porezna stopa 20%. Ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit omogućilo se snižavanje porezne stope, sada za sve male i srednje porezne obveznika na 10%. Tako da se svim malim i srednjim poreznim obveznicima u odnosu na 2016. godinu porezna stopa smanjila za 50%. Nadalje, plaćanjem predujama poreza na dobit postiže se efekt naplate poreza u razdoblju kada porezni obveznik i ostvaruje dobit. Sukladno važećim propisima, Porezna uprava može u slučajevima kada dođe do pada prihoda (što bi u konačnici rezultiralo manjom poreznom obvezom ili potpunim ukidanjem iste), na zahtjev poreznih obveznika (temeljem dostavljenih podataka o njihovom poslovanju) izmijeniti (ukinuti) visinu predujmova. koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/l12/EZ. Predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak/dobit zahtijevale bi izmjenu zakona i provedbenih propisa te usklađenje potpora sa EU zakonodavstvom. Stoga je u Programu iznađeno drugo rješenje putem subvencija, odnosno bespovratnih sredstava, a ne putem poreznih olakšica. Trenutno prema članku 101. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115116, 106/18, 127119, 32120, 42120) postoji mogućnost da porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje duga u cijelosti ili djelomično u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca. U vezi oslobađanja od plaćanja PDV-a za opremu i materijal za obnovu i pokretanje proizvodnje napominje se da isto nije propisano odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodnenovine,br.73/13,99/13,l48/13,l53/I3,l43/l4,115/16,106/18, 121/19 i 138/20) koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/ll2/EZ. Mogućnost povrata PDV-a humanitarnim programima ili oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučaju kada se isporuke plaćaju doniranim novčanim sredstvima nije propisana odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/l12/EZ. Porezne olakšice i sustav oporezivanja mora biti usklađen sa poreznim propisima te kad je riječ o davanju poticaja poduzetnicima sustav dodjele potpora mora biti usklađen s posebnim propisima o dodjeli potpora na području Europske unije. Porezne olakšice i sustav oporezivanja mora biti usklađen sa poreznim propisima te kad je riječ o davanju poticaja poduzetnicima sustav dodjele potpora mora biti usklađen s posebnim propisima o dodjeli potpora na području Europske unije. Posebno ističemo novu kartu regionalnih potpora, koja će omogućiti značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Republike Hrvatske pa tako i na području Sisačko – moslavačke županije. Kako je Sisačko – moslavačka županija NUTS3 regija unutar Panonske Hrvatske (NUTS2 regija) bazična stopa sufinanciranja regionalnih potpora za velika poduzeća primjenjiva na cijelom teritoriju Panonske regije iznosi 50%. Navedeni postotak se uvećava za 10% za srednje velika poduzeća i dodatnih 20% za mala poduzeća. Smjernicama za regionalne državne potpore predviđeno je dodatno uvećanje stopa podrške kod primjene regionalnih potpora za 10% za one NUTS3 regije koje su prihvatljive za Fond za pravednu tranziciju. Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja na osnovu prihvatljivosti Sisačko – moslavačke županije za primjenu Fonda za pravednu tranziciju, velika poduzeća će moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60%, srednje velika poduzeća 70% a mala poduzeća 75%, što je maksimalni iznos unutar Europske unije.
12 Grad Sisak 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.2Prijedlog mjera i  aktivnosti U skladu s predloženim smjernicama i mjerama te prateći logiku ciljeva i predloženih mjera za revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije, s osobitim naglaskom na ostanak stanovništva, predlažemo realizaciju nekih od strateških projekata Grada Siska, kako bi se i građanima cijele županije omogućila povećanje kvalitete života: Poseban cilj 2. DEMOGRAFSKA REVITALIZACIJA U sklopu Mjere 2.1. Zadržavanje postojećeg i poticanje doseljavanja novog stanovništva, Grad Sisak predlaže projekt kojim bi se realizirala prenamjena i obnova nekadašnjeg poslovnog prostora Sisačke (OTP) banke za potrebe smještaja knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac, s ciljem poboljšanja obrazovnog sustava za djecu te unapređenja vještina i kompetencija odraslih polaznika. Adekvatan i multifunkcionalan prostor knjižnice odraslima i djeci bi omogućio ugodno okruženje prikladno za provođenje slobodnog vremena te slobodan pristup različitim obrazovnim i zabavnim sadržajima. Ističemo da je navedeni projekt od iznimne važnosti za građane Garda Siska i okolice koji bi ne jednom mjestu dobili kompletno opremljenu gradsku knjižnicu, što u ovom trenutku građani grada Siska i okolice nemaju s obzirom na posljedice potresa. Dodatno u obzir treba uzeti da se radi o gradu koji je centar županije i prema popisu iz 2011. godine ima 47.768 stanovnika što dodatno daje težinu i važnost tom projektu koji je u skladu s navedenim dokumentom za revitalizaciju županije. U skladu s Mjerom 2.2. Poticanje prirodnog prirasta stanovništva, Grad Sisak predlaže projekt Izgradnja odgojno-obrazovnog kompleksa Galdovo. Svrha projekta je podizanje razine dostupnosti obrazovanja i skrbi za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi te otvaranje novih radnih mjesta kroz izgradnju odgojno-obrazovnog kompleksa Galdovo. Projekt obuhvaća rekonstrukciju postojeće osnovne škole te njenu dogradnju, izgradnju novog vrtića, opremanje objekata te uređenje okoliša s igralištem i parkiralištima. Kako se grad Sisak godinama suočava s nedostatnim kapacitetom vrtića i škola, a dodatno je radi pandemije i potresa onemogućena realizacija projekta, smatramo da je bitno ovaj projekt istaknuti u navedenom dokumentu jer zadovoljava sve njegove kriterije. Poseban cilj 3. – OBNOVA I IZGRADNJA STAMBENIH I POSLOVNIH OBJEKATA U sklopu navedenog cilja, predlažemo ili unos nove mjere kako bi se obnova i izgradnja stambenih i poslovnih objekata omogućila i jedinicama lokalne samouprave ili mogućnost obnove stambenih i poslovnih objekata i u vlasništvu jedinica lokalne samuprave, kako bi se ubrzao proces obnove potresom pogođenih područja te stanovnicima omogućio adekvatan smještaj za život. Poseban cilj 4. OBNOVA I IZGRADNJA NUŽNE DRUŠTVENE I GOSPODARSKE INFRASTRUKTURE U svrhu poticanja poboljšanja kvalitete življenja i podizanje atraktivnosti područja županije za život stanovništva, kao što je izdvojeno lječilište Topusko predlažemo da se izdvoji posebno projekt Grada Siska: Energetska obnova zgrade Športsko rekreacijskog centra Sisak – zatvoreni olimpijski bazen. Kako je to jedini olimpijski bazen u našoj županiji, smatramo da sukladno ovom dokumentu i svemu prezentirano u njemu zaslužuje da bude posebno izdvojen projekt. Realizacija navedenog projekta bi, uz dodatno poticanje lokalnog stanovništva na zdraviji život i bavljenje sportom, poboljšala kapacitete jedinog olimpijskog zatvorenog bazena te omogućila održavanje raznih sportskih događanja i manifestacija, uz povećanje promocije cijele županije. Odnoseći se na Mjeru 4.2., Grad Sisak predlaže ispravak naslova sljedećeg sadržaja: „Poticanje obnove i izgradnje prometne infrastrukture“ i opis pod aktivnosti 3. staviti pod opis u aktivnost 2. Grad Sisak predlaže ispravak naslova aktivnosti 2. da glasi „Poticanje obnove i izgradnje prometne infrastrukture“ i opis iz aktivnosti 3. staviti pod opis aktivnosti 2. Opis aktivnosti 4. prebaciti pod opis aktivnosti 3. te dodatno opisati aktvinosti 4. i 5. Dodatno predlažemo da se posebno istakne projekt Hrvatskih cesta za novi most preko rijeke Kupe pod nazivom „Izmještanje državne ceste 37 u Sisku“ jer navedenim projektom bi se napravila nova obilaznica oko Siska te bi se samo središte grada i neposredna blizina bolnice rasteretila teških teretnih vozila i prometnih gužvi. Dodatno, teška teretna vozila bi se tim pravcem mogla jednostavnije i sigurnije kretati prema Petrinji i ostalim dijelovima Banovine te prema državi Bosni i Hercegovini. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Detaljnu konkretizaciju predloženih mjera i aktivnosti potrebno je napraviti u okviru godišnjih operativnih programa pojedinim nadležnih institucija i tijela državne uprave. Programom je predviđen indikativni financijski plan u kojem se navode izvori financiranja i sredstva potrebna za provedbu Programa. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak RH. Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske. Grad Sisak u razdoblju od 2021.-2027. godine koristiti će vlastitu financijsku omotnicu kao novi ITU grad te je u fazi definiranja urbanog područja te urbane aglomeracije, čime se potvrđuje da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Vlada Republike Hrvatske vode računa o ravnomjernom regionalnom razvoju. Vlada Republike Hrvatske uputila je zahtjev za dodatnim sredstvima iz Fonda za solidarnost Europske unije u visini 319,19 milijuna eura. Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda uključuju vraćanje u radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacijama, prijevozu, zdravstvu i obrazovanju, osiguravanju privremenog smještaja i financiranja službi spašavanja, te mjera zaštite kulturne baštine. Posebno ističemo novu kartu regionalnih potpora, koja će omogućiti značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Republike Hrvatske pa tako i na području Sisačko – moslavačke županije. Kako je Sisačko – moslavačka županija NUTS3 regija unutar Panonske Hrvatske (NUTS2 regija) bazična stopa sufinanciranja regionalnih potpora za velika poduzeća primjenjiva na cijelom teritoriju Panonske regije iznosi 50%. Navedeni postotak se uvećava za 10% za srednje velika poduzeća i dodatnih 20% za mala poduzeća. Smjernicama za regionalne državne potpore predviđeno je dodatno uvećanje stopa podrške kod primjene regionalnih potpora za 10% za one NUTS3 regije koje su prihvatljive za Fond za pravednu tranziciju. Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja na osnovu prihvatljivosti Sisačko – moslavačke županije za primjenu Fonda za pravednu tranziciju, velika poduzeća će moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60%, srednje velika poduzeća 70% a mala poduzeća 75%, što je maksimalni iznos unutar Europske unije.
13 Grad Sisak   Predlažemo iz naslova maknuti „potpomognutih područja“, budući nije svaka jedinica lokalne samouprave na području županije potpomognuto područje, bez obzira na status županije. Podržavamo nužnost ulaganja u obnovu i izgradnju komunalne, prometne, energetske i digitalne infrastrukture te dodatno smatramo da je potrebno staviti naglasak na prometno i prostorno povezivanje jedinica lokalne samouprave unutar županije, budući bi se time olakšalo povezivanje stanovništva koje živi i radi unutar županije. Prometno otvaranje Sisačko-moslavačke županije dovršetkom autoceste Sisak-Zagreb je važan potez, obzirom da Sisačko-moslavačka županija ima izvrstan geostrateški položaj, ali je isto tako bitno za stanovnike županije ulagati u ceste i bolju povezanost gradova unutar županije. Kako bi se u većoj mjeri privukli investitori koji vide potencijal županije i samim time povećala konkurentnost regionalnog gospodarstva i zaposlenosti, predlažemo uvođenje poreznih olakšica za gospodarstvenike. Za zadržavanje postojećeg stanovništva, ali i privlačenje novog te povećanje atraktivnosti županije za život, predlažemo razmatranje načina dodatne financijske pomoći jedinicama lokalne samouprave koje su pogođene potresom, a obavljaju poslove od lokalnog značaja, bitne za svakodnevni život stanovnika županije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Programom su obuhvaćeno cijelo područje Sisačko-moslavačke županije te su za sve jedinice lokalne samouprave dostupne jednake mogućnosti sukladno njihovim razvojnim potrebama i spremnosti projekata. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirani su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Mjere koje predlažete su prepoznate i uvrštene unutar strateških ciljeva Programa. Temeljem Sporazuma, Hrvatske autoceste već provode aktivnosti na zaštiti i prelaganju postojećih instalacija po postojećim ugovorima na cijelom projektu. Od 23,0 mil. kn za izmještanje instalacija izvedeno je radova u iznosu 17,7 mil. kn. Na dionici Lekenik - Sisak izvedena je zaštita i prelaganje svih instalacija dok se preostala izmještanja nalaze na trasi Spojne ceste čvor Sisak - Sisak. Ukupna procijenjena vrijednost radova izgradnje i opremanja kompletne dionice autoceste od Lekenika do čvora Sisak iznosi 300 mil. kn te provedbe stručnog nadzora nad izgradnjom u iznosu 7,5 mil. kuna. Planirani rok za izvođenje radova je 2 godine, a javna nabava za izgradnju i opremanje dionice je u tijeku. Izgradnja spojne ceste od čvora Sisak do ulaza u Grad Sisak duljine 3,2 km u nadležnosti Hrvatskih cesta d.o.o. Autocesta Zagreb – Sisak treba dobiti svoj pravi spoj na Sisak pa su izvršene projektne pripreme za izgradnju spojne ceste. Izgradnja zahvata obuhvaća izvedbu mosta Odra i spojne ceste od kružnog toka Staro Pračno do mosta Odra i od mosta Odra do spoja na Zagrebačku ulicu u Sisku s izgradnjom uklapanja Zagrebačke ulice u Sisku. Prva faza izgradnje spojne ceste sastoji se od mosta preko rijeke Odre, kružnog toka na trasi spojne ceste čvor Sisak – Sisak kao i pripadnog dijela spojne ceste od mosta do kružnog toka, te uklapanje Zagrebačke ulice u Sisku na trasu spojne ceste. Provedena je javna nabava za radove na izgradnji prometnice za predmet: Izgradnja mosta Odra i spojne ceste čvor Sisak – Sisak od kružnog toka Staro Pračno do mosta Odra (od km 2+550 SC1 do km 0+150 SC2) i od mosta Odra do spoja na Zagrebačku ulicu u Sisku (od km 2+240 SC2 do km 0+480 SC2) s izgradnjom uklapanja Zagrebačke ulice u Sisku na trasu spojne ceste čvor Sisak – Sisak u km 0+480 (SC2) Ugovor je u potpisnoj proceduri, vrijednost radova: 64.749.681,01 kn (bez PDV-a). Rok izvođenja radova: 20 mjeseci. Projekt se provodi po fazama: u prvoj fazi gradi se jedan kolnik spojne ceste, a u fazi 2 biti će izveden i drugi kolnik. Za sljedeću fazu, sjeverni kolnik spojne ceste od km 0+000 SC1 do km 2+650 SC1, odnosno od spoja na autocestu Lekenik – Sisak (km 0+000) do rotora Staro Pračno (km 2+650 SC1) ugovorena je izrada dokumentacije s ishođenjem građevinske dozvole. Ugovor je potpisan 14.12.2020. godine s ponuditeljem TRAFFICON d.o.o. Zagreb, na iznos 887.750,00 kn bez PDV-a. Za postojeću državnu cestu Žažina – Sisak spreman je projekt rekonstrukcije ceste.
14 Ivan Blažević   OPĆI KOMENTARI NA DOKUMENT - pripremila SOLIDARNA - Zaklada za ljudska prava i solidarnost, www.solidarna.hr, koja se od prvog dana potresa angažirala na kriznoj i razvojnoj podršci stradalom stanovništvu i lokalnim zajednicama putem Fonda 5.5. za kriznu podršku nakon potresa (voditelj Fonda 5.5.: Ivan Blažević, tajnik Zaklade, više o aktivnostima Fonda na www.solidarna.hr): Ovaj dokument je inventarno- analitičke, a ne strateško-operativne prirode te kao takav u ovom formatu i sadržaju ne odgovara svojoj svrsi. Stoga smatramo da ga je je nužno razraditi i dopuniti u pogledu strateških prioriteta i njihove provedbe kroz strateški period od najmanje 10 godina, s jasno razrađenom dinamikom izrade tehničke i projektne dokumentacije, povlačenja različitih izvora financiranja i provedbe, pri čemu je nužno uspostaviti centralnu točku upravljanja sa snažnom i konsenzualnom političkom podrškom i nadzorom, i to u dva mandata Vlade i Sabora. Prva faza obnove treba biti vrlo precizno definirana jer u protivnom se druga razvojna faza neće niti moći provesti, niti će imati smisla ukoliko prostor ostane ispražnjen od radno aktivnog stanovništva, bez adekvatne javne i stambene infrastrukture. Pozitivno je što dokument daje koncizan i realan analitički pregled dugoročnih razvojnih poteškoća pojačanih posljedicama potresa te iskren uvid u strukturne probleme, među kojima su neuređeni imovinsko-pravnih odnosa, tehnološka zaostalost, loša prometna i telekomunikacijska povezanost, i kolaps industrijske proizvodnje, odljev ljudskog kapitala i manjak upravljačkih i administrativnih kapaciteta u javnom sektoru i JPLS za pokretanje i usmjeravanje razvojnih procesa, pri čemu treba naglasiti i probleme s horizontalnom i vertikalnom koordinacijom na razini tijela državne uprave. Ključni problem ovog dokumenta je izostanak razrađene strategije - načina kako postići široko definirane strateške ciljeve i nekako izbjeći rizike, među kojima je ključni rizik deficit razvojnih resursa – tko uopće na institucionalnoj razini, i to s adekvatnim ljudskim resursima, može provesti i dobro razrađen plan!). Naime, manjak kompetentne radne snage u svim sektorima, u kontekstu trajne, a sada pojačane depopulacije, nameće se kao se kao glavni ograničavajući razvojni faktor. Ovaj dokument ne nudi odgovor na goruće pitanje kako ubrzano povećati kapacitete za upravljanje razvojem i integrirati funkcije unutar javnog sektora – od lokalnih samouprava, preko razvojnih agencija do javnih službi – kako bi lokalna uprava i javni sektor mogao „iznijeti“ kritične zadatke obnove i organizacije razvoja na razini lokalnih zajednica i regije. Strateški pristup jačanju regionalnih i lokalnih kapaciteta za upravljanje razvojem svakako bi trebao naglasiti važnost ubrzanog razvoja suradničkih i partnerskih odnosa između javnog, neprofitnog sektora te poslovnog sektora, što iz ovog dokumenta nije vidljivo, a što je nužno kako za razvoj poljoprivrede, tako i za razvoj mreže socijalnih usluga u zajednici od presudnog značaja za socijalnu sigurnost i razvojne šanse ruralnog stanovništva.. Nameće se zaključak da ovaj dokument, unatoč adekvatnoj analizi stanja, nije uspio iznjedriti strukturu specificiranih razvojnih ciljeva i prioriteta iz mnoštva detektiranih problema i potreba, te da na žalost ne nudi jasne smjernice za pojedine razvojne faze, povrh opće, zdravorazumske konstatacije da ubrzana depopulacija i jako loše stanje javne infrastrukture (od stambene, preko prometne do upravljačke) ostavljaju jako mali vremenski prostor za sistemski iskorak u razvojnu paradigmu. Dokument ne sadrži cjelovit operativni plan za razvojni period (koji ne može biti kraći od 10 godina) s jasno definiranim fazama, ključnim rizicima i faktorima uspješnosti, prioritetnim aktivnostima na razini programa i projekata, izvorima financiranja i strategijama mobilizacije resursa te mjerama za pravodobno jačanje razvojnih kapaciteta relevantnih institucija, primarno JPLS. Naime ponuđeni višegodišnji financijski plan do 2029. je previše štur i nerazrađen te se može smatrati samo skicom, a ključni je problem što ne pokriva sve aspekte problematike koju detektira analitički dio dokumenta, niti ih adekvatno razrađuje. Najava donošenja godišnjih planova već indicira daljnju neučinkovitost planiranja i provedbe. Naime godišnji planovi moraju biti smješteni u razvojni i financijski okvir, a njihovo donošenje treba pratiti proračunski ciklus pa bi se s pravom onda trebalo očekivati da prvi godišnji plan bude donesen kad i Program, a nikako ne kasnije od kraja studenoga 2021. Prezentirani katalog aktualnih izvora financiranja nije analiziran na način da se detektiraju „rupe“ u financiranju u odnosu na strateške prioritete te da se navedeni projekti kritički razvrstaju prema relevantnosti za razvojne ciljeve smještene u kontekst potresa budući da je većina navedenih projekata programirana prije više godina, a projekti su vrlo raznovrsni prema veličini i razini intervencije. Iz ovoga dokumenta naime nije jasno koji su to „nosivi “strateški projekti u različitim razvojnim sferama (povrh velikih gospodarskih i prometnih projekata) te da li je upravo za njih osiguran novac odnosno koji su to novi, potencijalno izvori financiranja i modaliteti mobilizacije financijskih resursa državi i JPLS na raspolaganju. Time ovaj dokument ne nudi nadogradnju na ono što je već definirano u različitim programskim podlogama za povlačenje EU fondova. Primjerice, iako je problem prometne infrastrukture naglašen, nije ponuđena jasna i zaokružena strategija prometnog povezivanja unutar regije te povezivanja s Gradom Zagrebom (kako cestovno tako i željeznicom) s jasnim rokovima i poveznicama između pojedinih projekata u tom strateškom području, s jasnom slikom kako će ta strategija prometnog povezivanja ubrzati i olakšati mobilnost radne snage, poslovne tokove i pružanje javnih usluga. Jednako tako, iako dokument naglašava problem neuređenih imovinsko-pravni odnosi koji rezultiraju visokom udjelom nelegalnih i stambenih i gospodarskih objekata koji nemaju pristup obnovi niti se mogu aktivirati na tržištu nekretnina, ovaj Program ne nudi jasan odgovor na ovaj problem (npr. treba li reaktivirati projekt legalizacije u ovoj regiji ili bi pak trebalo otkloniti uvjete legalnosti u okviru mjera obnove), niti ga se smješta u okvir prioritetnih mjera koje su preduvjet za obuhvatnije projekte socijalnog stanovanja i stanogradnje. U dokumentu nisu razrađeni financijski poticaji za dionike obnove, pa tako ni za humanitarni sektor te u tu svrhu ponavljamo naš prijedlog da Vlada donese oduku o automatskom povratu PDV-a humanitarnim programima koji će taj iznos reinvestirati u daljnju obnovu i gradnju kako bi se što je moguće više obitelji što prije smjestilo pod siguran i trajan kriv nad glavom. Naime taj udio u PDV-u država trži iz donacija iz kojih se plaćaju troškovi hitnog zbrinjavanja i gradnje te bi bilo pošteno i društveno korisno da se taj novac vrati i reinvestira u primarnu humanitarnu svrhu. Posebno nas brine što je malo pažnje posvećeno jačanju fiskalnih kapaciteta lokalnih samouprava te njihovih organizacijskih kapaciteta za privlačenje namjenskih razvojnih sredstava i drugih resursa u partnerstvu s poslovnim i neprofitnim sektorom., To je povezano s manjkom razrade mjera za jačanje regionalnih i lokalnih upravljačkih kapaciteta, a što bi s također trebalo reflektirati u financijskim planovima. Program ne daje odgovor na goruće pitanje kako povećati administrativne i upravljačke kapacitete lokalnih i regionalnih vlasti, javnog sektora u cjelini što je prepoznato kao jedna od ključnih razvojnih prepreka u okviru glavne prepreke a to je manjak ljudskog kapitala. Funkcionalne javne službe sa snažnom terenskom mrežom (od mobilnih timova z obnovu, savjetodavne poljoprivredne službe koja mora uključiti i građevinske stručnjake, preko područnih vrtića i škola, ambulanti, patronaže, socijalnih i humanitarnih radnika) od presudnog su značaja za ostanak i opstanak stanovništva i njihovo informirano sudjelovanje u procesima obnove i razvoja. Dokument ne nudi jasan odgovor niti na sljedeće goruće pitanje koje je analitički dio dokumenta jasno detektirao – a to je kako prvu fazu obnove i pripremu razvojnih projekata strateške prirode provesti dovoljno brzo i kvalitetno kako bi s osigurale pretpostavke za ostanak i opstanak radno aktivnog stanovništva koje je pak kritičan faktor stabilizacije izuzetno visokog udjela radno nesposobnog odnosno uzdržavanog stanovništva, posebice ruralnih staračkih domaćinstava. Bez vodoopskrbe, energetske mreže, stanova, kuća, cesta i telekomunikacija teško je i zamisliti bilo kakvu dinamizaicju lokalne privrede i kulture. Naime, ovaj dokument nedostatno integrira iskustvo potresa u strategiju razvoja, na način da se proces obnove tretira kao preduvjet ali i katalizator razvoja, što se pak neće dogoditi bez ciljanih intervencija (npr. u organizaciju lokalnih dobavljačkih lanaca vezanih uz gradnju, što je trenutno ogroman problem .- od nabave građe do angažmana širokog spektra radnika i stručnjaka). Iz svih ovih razloga smatramo da je nužna dorada ovog dokumenta, i to u otvorenom dijalogu sa svim relevantnim stručnjacima, ali i s relevantnim međunarodnim organizacijama, uz aktivno uključivanje Hrvatskoga sabora budući da program revitalizacije potresom pogođene Sisačko-moslavačke županije predstavlja nacionalni prioritet i zajedničku političku odgovornost svih parlamentarnih stranaka. Smatramo da Vlada, ali i društvo u cjelini, nema vremena za izradu još jednog novog dokumenta te stoga predlažemo da se ovaj dokument treba što brže i kvalitetnije doraditi - najkasnije do kraja listopada, na način da se nakon javnog savjetovanja aktivira šira stručna radna skupina za finalizaciju ovog dokumenta odnosno izradu cjelovitog operativnog plana koji će biti njegov sastavni dio. U proces finalizacije dokumenta treba aktivno uključiti relevantne stručnjake koji su se dosad ad intenzivno bavili ovom temom (izrađivači analitičke podloge okupljeni oko prof. Čavraka, stručni tim HAZU; stručnjaci Svjetske banke, EBRD i Europske komisije, stručnjaci koji su izradili policy analizu za Ured Predsjednika Republike itd.) uz snažnu uključenost Ministarstva financija i Ministarstva uprave bez kojih je nemoguće ovaj dokument učiniti konkretnim i provedivim u pogledu jačanja administrativnih, upravljačkih i financijskih kapaciteta javnog sektora na potresom pogođenom području. Smatramo da ovaj dokument Vlada RH treba podnijeti Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje budući da se radi o strateškom pothvatu regionalne revitalizacije .koji zahtijeva intenzivni, kontinuirani i koherentni rad u jasno definiranim razvojnim fazama kroz dulji period od najmanje 10 godina, To znači da ova Vlada nije jedina odgovorna za provedbu Programa revitalizacije te da ova kao i svaka naredna Vlada odgovorna za provedbu mora imati i snažno političko zaleđe, ali i podršku u vidu parlamentarnog nadzora. Stoga predlažemo da ovaj program predvidi i parlamentarni nadzorni mehanizam po uzoru na uspješan model procesa pristupanja RH EU, u vidu posebnog radnog tijela Sabora - Nacionalnog odbora za obnovu i razvoj Sisačko-moslavačke županije (koje okuplja vladajuće i opoziciju, socijalne partnere, predstavnike organizacija civilnog društva i nezavisne stručnjake na paritetnoj osnovi),a kojeg bi moglo administrirati tajništvo saborskoga Odbora za regionalni razvoj i EU fondove. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program je izrađen u skladu s Zakonom o potpomognutim područjima, Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. U izradi Program sudjelovali su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke, koji su zajedno s članovima Radne skupine te stručnim službama Ministarstva kreirali poticajne mjere i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju, ublažavanje posljedica potresa kao i obnovu pogođenih područja. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Programom je predviđen indikativni financijski plan u kojem se navode izvori financiranja i sredstva potrebna za provedbu Programa. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak Republike Hrvatske. Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i drugim nacionalnim izvorima financiranja.
15 Ivan Blažević 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.2Prijedlog mjera i  aktivnosti KOMENTARI NA 5.2. PRIJELDOG MJERA I AKTIVNOSTI MJERA 1.3. Obnova stambenih i poslovnih objekat Smatramo da ova mjera nije dostatno razrađena i ne daje odgovor na strukturni problem neuređenih imovinsko-pravnih odnosa, niti na praktične problema u provedbi mjera obnove stambenih i gospodarskih objekata koje već sada indiciraju nisku apsorpciju i intenzitet javno financiranih i subvencioniranih programa obnove. PROBLEM NEUREĐENIH IMOVINSKO-PRAVNIH ODNOSA Dvije godine od isteka roka za podnošenjem zahtjeva preko 90% gospodarskih i blizu 80% stambenih objekata na području potresom najjače pogođene Sisačko-moslavačke županije još uvijek nije legalizirano. U skladu s aktualnim uvjetima koje propisuje Zakon o obnovi onemogućen je pristup mjerama obnove tisućama kućanstava i poljoprivrednika koje se time izlaže riziku siromaštva, nesigurnih stambenih uvjeta, ako ne i beskućništva i iseljavanja. Ukoliko se ne iznađe korektivno rješenje, obnova će u ovoj regiji umjesto razvoja i modernizacije de facto pospješiti divlju gradnju – trend kojeg nacionalni projekt legalizacije ovdje nije uspio niti ublažiti, kamoli preokrenuti u korist pravne države i sigurnosti građana. Stoga predlažemo (i tražimo) od Vlade RH da hitno riješi ovaj problem i omogući pristup obnovi svim stradalničkim kućanstvima i poljoprivrednim gospodarstvima, a što je moguće riješiti na različite načine, ukoliko postoji politička volja i suradnja različitih institucija. 1. Kao najbrže, "vatrogasno rješenje" predlažemo da Vlada donese Uredbu, kao nadopunu Zakonu o obnovi, da se objekti stradali u potresu izuzimaju od obaveze legalnosti u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakonom o gradnji, sve do zakonskih izmjena i pokretanja novog projekta legalizacije na potresom stradalim područjima. To je i prilika za pojednostavljenje procedura i jačanje tehničke pomoći građanima, nastavno na iskustva iz recentnih programa obnove, od Gunje preko Zagreba do Petrinje, širom općina i gradova u čak tri županije. 2. Predlažemo i da Vlada i Sabor razmotre i ambicioznije rješenje kojim bi se obnova iskoristila za cjelovito uređenje imovinsko-pravnih odnosa u ovoj stradaloj županiji. To bi zahtijevalo izmjenu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (dopuna Članka 10) kako bi se omogućilo podnošenje zahtjeva za legalizacijom u redovnom postupku i nakon 30. lipnja 2018., a za sve zgrade s potresom stradalih područja. Naime, u obnovi i revitalizaciji potresom razrušenog područja svaka neoštećena i uporabljiva zgrada, kuća ili štala u kojoj se može živjeti, a može je se i legalno kupiti/ prodati ili iznajmiti, vrijedan je resurs koji smanjuje trošak obnove i podiže gospodarsku vrijednost regije. Ukoliko se Vlada i Sabor odluče za ovo rješenje, predlažemo da u okviru priznatih troškova obnove omogući pokrivanje dopunskih troškova vezanih uz izradu tehničke dokumentacije za prethodno nelegalne objekte. 3. Kao treći mogući način rješavanja ove sistemske prepreke obnovi, a i krajnje neuređenih imovinsko-pravnih odnosa na potresom pogođenim područjima Sisačko-moslavačke, ali i susjednih županija, je i izmjena Zakona o gradnji s novim, aktualnim datumom presjeka za opću legalizaciju, temeljem nove avionske snimke zatečenog stanja kao osnove za izuzeće od legalizacije svih prethodno izgrađenih objekata, u skladu s člankom 175. Zakona o gradnji koji se odnosi na zgrade starije od 15. veljače 1968. Upozoravamo i na to da bez efikasne podrške građanima, obnova ne može uspjeti. Nužno je osigurati adekvatne kapacitete javnih službi i administrativne pomoći građanima u pripremi zahtjeva te prateće tehničke dokumentacije u procesu obnove, koje treba uvrstiti u priznate troškove obnove o trošku državnog proračuna i fondova EU. Jedino se tako može premostiti i informacijski, tehnički i financijski jaz koji je ranije onemogućio legalizaciju u ovoj regiji. Kako bi se građane informiralo i usmjerilo, nužno je osigurati djelotvornu multiresornu terensku podršku putem centara za obnovu i povezanih mobilnih timova u svim regionalnim centrima (Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Gvozd, Dvor). Želimo upozoriti i na brojne uočene probleme u subvencionirano obnovi gospodarskih objekata koje su došle na vidjelom prigodom prijava na natječaj za bespovratne financijske poptore za Mjeru 5.2.1. (Ministarstva poljoprivrede, EU fondovi koji zahtijevaju daljnju debirokratizaciju prijavnog postupka, fleksibilniji pristup vlasničkim pitanjima, uvođenje redovnog pred financiranja i organiziranu tehničku pomoć prijaviteljima u daleko većem opsegu. PROBLEM NEDOSTATNE APSORPCIJE SUBVENCIJA ZA OBNOVU GOSPODARSKIH OBJEKATA 1. Problem: vlasništvo oštećenih gospodarskih zgrada. Velik broj gospodarskih zgrada nije u vlasništvu nositelja OPG već u vlasništvu člana obitelji ili prijatelja te stoga predlažemo da se dozvoli da se vlasnički odnosi definiraju Ugovorom o najmu kao što je bilo predviđeno u e-savjetovanju natječaja. Također u slučajevima kada imamo velik broj suvlasnika, a neki žive u drugim zemljama i s njima je teško ili nemoguće stupiti u kontakt, predlažemo da se dozvoli prijava većinskom suvlasniku bez suglasnosti ostalih suvlasnika. Predlažemo da isto vrijedi i za najam (dovoljno najam regulirati ugovorom samo sa većinskim vlasnikom). 1. Problem: priprema glavnog projekta uoči prijave. Zbog kompleksnosti prijave štete na gospodarskim zgradama predlažemo da se u fazi prijave na natječaj ne traži da prijavitelj dostavi Glavni projekt, već da u ovoj fazi samo dostavi troškovnik ovjeren od strane ovlaštenog projektanta, a da se Glavni projekt dostavi u fazi podnošenja zahtjeva za isplatu prve rate. Također predlažemo da troškove legalizacije ne snosi prijavitelj već da se isto podmiri iz državnog proračuna, budući da nam je pojašnjeno da ovo ne može biti priznat trošak u okviru potpore. Također predlažemo da se za navedene objekte za koje je pokrenut proces legalizacije isti obavi po žurnom postupku. 2. Problem: manjak stručnjaka za izradu tehničke dokumentacije za projekte obnove gospodarskih objekata. Predlažemo formiranje trajne Baze podataka o raspoloživim građevinskih stručnjacima u suradnji sa komorama i Ministarstvom graditeljstva koja se permanentno ažurira (od strane Komora) kako bi se što brže spojilo poljoprivrednike s izvođačima usluga i radova, uz mogućnost pristupa Bazi podataka svima zainteresiranima putem za to predviđene internet stranice. Ova baza izuzetno je važna i za brzinu obnove stambenih objekata. 3. Problem: nedovoljna informiranost poljoprivrednika o Mjeri 5.2.1. Predlažemo provedbu vidljive marketinške kampanje Ministarstva poljoprivrede na TV-u, radiju i novinama radi informiranja i mobilizacije poljoprivrednika na prijavu na natječaj za Mjeru 5.2.1. , uz oglašavanje lokalnih punktova na kojima se pruža tehnička pomoć od strane međuresornog tima za pružanje tehničke pomoći. Pritom treba voditi računa da ciljana grupa prijavitelja ne koristi digitalne medije kao primarni izvor informiranja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje do sada je objavio dva javna poziva u vrijednosti od oko 670 milijuna kuna. Jedan poziv se odnosio na obnovu obiteljskih kuća u vlasništvu Republike Hrvatske. Ovim pozivom previđena je obnova do razine cjelovite obnove koja podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, obrtničkih, instalaterskih i završnih radova odnosno radova kojima se kuća dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju važeći propisi. Drugi poziv odnosio se na uklanjanje i izgradnju zamjenskih stambenih jedinica u vlasništvu Republike Hrvatske. Pozivom je predviđeno uklanjanje obiteljskih kuća za koje je utvrđeno da su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća. Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava potpisani su 26. svibnja 2021., a korisnik projekata je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. „Tip operacije 5.2.1 Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ Natječajem za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ omogućena je obnova poljoprivrednih gospodarskih zgrada u višegodišnjem zakupu, a zakup mora biti upisan u zemljišnim knjigama. Prihvatljivo je da se u zakup upiše u zemljišne knjige do podnošenja zahtjeva za isplatu. Ugovor o zakupu mora biti na najmanje 10 godina računajući od trenutka podnošenja zahtjeva za potporu. Glavni projekt je jedini dokument iz kojeg Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju može utvrditi o kakvom projektu obnove se radi te utvrditi eventualne rizike projekta. Stoga ovaj prijedlog ne možemo prihvatiti. Podržavamo prijedlog izrade baze podataka građevinskih stručnjaka, kako bi se poljoprivrednicima olakšalo brže pronalaženje izvođača usluga i radova. Ministarstvo poljoprivrede kroz čitav niz aktivnosti provodi informiranje potencijalnih korisnika na potresom pogođenim područjima. Na mrežnim stranicama Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju https://www.apprrr.hr/ te Ministarstva poljoprivrede https://poljoprivreda.gov.hr i Programa ruralnog razvoja www.ruralnirazvoj.hr objavljuju se redovito sve informacije vezane uz provedbu natječaja za tip operacije 5.2.1.Osime toga službenici Ministarstva su u stalnom kontaktu s poljoprivrednicima na potresom pogođenim područjima gdje su angažirani u povjerenstvima za procjenu šteta, izrađuju zapisnike o verifikaciji štete i pomažu prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu. Također, objavljeni su brojevi mobitela djelatnika Ministarstva poljoprivrede kako bi bili na raspolaganju za sve dodatne informacije. Ministarstvo poljoprivrede je svjesno potrebe za što boljom koordinacijom na terenu i potrebom da sve potrebne informacije dođu do krajnjih korisnika kako bismo im zajednički olakšali ovu tešku situaciju. Prijedlog o informiranju poljoprivrednika putem radijskih postaja, TV-u i novinama ćemo razmotriti.
16 Silvija Popović   Poštovani, Nacrt nažalost nikako nije ispunio moja očekivanja. Prvenstveno jer je nacrt preopćenit, zanemaren je sveukupni potencijal koje nudi Petrinja. Stječem dojam da sve što je napisano, uz dužno poštovanje timu koji ga je izrađivao, je napravljen samo da se napravi. Koliko stručnjaka koji su zaduženi za Petrinju živi i radi na području SMŽ iz Vašeg tima? Petrinja, jedan od najstarijih gradova Hrvatske, grad koji je od 1995. potpuno zanemarivan te grad koji je pretrpio najviše štete u potresu, spominje se svega nekoliko puta. Ovako prikazan nacrt revitalizacije, pogotovo za Petrinju, nije privlačan mladim osobama niti za studiranje niti za poslovni razvoj. Potrebno je učiniti ovo područje inovacijski privlačnim kroz : otvaranje fakulteta, edukacijama mladih na području digitalnog marketinga, uključivanjem i promoviranje Petrinje u projekt Digitalni nomad, ponuditi porezne olakšice za poduzetnike, poticati naseljavanje područja davanjem financijskih potporama za proširenje i osnivanje obitelji, dubinskom izradom plana i programa revitalizacije s zasebnim Nadležnim tijelom za procese revitalizacije. Proteklih dana, svjedočim medijskim objavama o timu i radu prof.dr.sc. Čavrak-a te odgovor Ministrice Tramišak na isto. Meni kao prosječnoj građanki Petrinje,za koju se smatram, nikako ne ulijeva povjerenje način na koji se raspravlja o ovako važnoj temi i načinu na koji se ugrožava povjerenje odnosa Država - građanin. Radi se o budućnosti tisuće i tisuće građana SMŽ. Županiji kojoj prijeti masovni odlijev i iseljavanje a posebno Petrinji sa zaseocima. Nama treba zajednički rad svim kompetentnih osoba koje znaju zaista REALNO stanje na Banovini Slušajući prof.dr.sc.Čavraka, u televizijskim i radijskim emisijama, stječem dojam da je Program o kojem on govori, nešto što je napravljeno baš onako kako ova situacija i zahtjeva : sa timom ljudi koji dobro poznaju ovo područje i koji su uložili veliki trud u isto. Zašto se Program koji je prof.dr.sc Čavrak tim izradio ne objavi javno? Postoji li još koji Program koji je izradio neki drugi tim, a da također nije objavljen? Poznavajući sve alate kojima se putem digitalnog marketinga mogu pozvati stanovnici SMŽ na veći angažman, doprinos, prijedloge i komentare ovog nacrta - nisam uočila niti jednu pop up online reklamu, niti jedan plakat u Gradu Petrinji, niti jednu javnu tribinu oko istog, niti jednu radijsku emisiju na lokalnim radijima, a kamoli obavijest na npr.Facebooku, LinkdIN- u o potrebi da se ovom nacrtu pridonese a da su naručene i izrađene od strane Države i e-savjetovanja tima. Moram priznati, premijer Plenković je u jednoj kratkoj rečenici u jučerašnjem javnom obraćanju spomenuo e- savjetovanje. No zar se oslanjamo na jednu usputnu rečenicu kao poziv na djelovanje ? Upućujem stoga, izravnu kritiku i veliku zabrinutost u namjere ovako izrađenog Nacrta, sumnjam na daljne zanemarivanje ogromnog potencijala područja Petrinje te apeliram svim uključenima u izradu ovog Nacrta - objavite sve projekte, ujedinite se sa lokalnom zajednicom, oformite zasebno tijelo SMŽ za proces hitne revitalizacije, iskoristite sve moguće marketinške online i offline alate da pitate i građane i poduzetnike, no i stručnjake iz SMŽ što želimo. Područje SMŽ može biti revitalizirano u potpunosti ukoliko se iskrena volja, znanje i kompetencija stručnih i časnih ljudi ujedini te najvažnije pruži - potpuna i bezuvjetna podrška Vlade RH. Vlade koje koja sada ima priliku ispraviti 26- godišnje zanemarivanje SMŽ a posebno Petrinje. Lijep pozdrav, Silvija Popović (Petrinja) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program je izrađen u skladu s Zakonom o potpomognutim područjima, Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. U izradi Program sudjelovali su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke, koji su zajedno s članovima Radne skupine te stručnim službama Ministarstva kreirali poticajne mjere i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju, ublažavanje posljedica potresa kao i obnovu pogođenih područja. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Programom je predviđen indikativni financijski plan u kojem se navode izvori financiranja i sredstva potrebna za provedbu Programa. U razdoblju nakon potresa Vlada Republike Hrvatske uložila je znatna sredstava na području Grada Petrinje. Završetak projekta izgradnje i uspostave Poduzetničkog centra „Centar novog života" - Poslovni dio na lokaciji Sajmište u Petrinji Vlada RH podržala je s 30 milijuna kuna, zatim posebni Poziv za dostavu projektnih prijedloga „razvoj poduzetništva u Gradu Petrinji – 2. Faza“ u iznosu od 15 milijuna kuna, za aktivnosti obnove obiteljskih kuća namijenjeno je oko 670 milijuna kuna za područje Sisačko-moslavačke županije. Preduvjet za osnivanje novih visokih učilišta je studija o opravdanosti osnivanja i izvođenja predloženih studijskih programa sukladno strateškome dokumentu „Mreža visokih učilišta i studijskih programa“. Ključni kriteriji za donošenje ocjene o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i studijskih programa su: potrebe tržišta rada, interes za polje studija, izvođenje studijskih programa na području od posebne državne skrbi, usklađenost s prioritetima RH, usklađenost s državnom i županijskom razvojnom strategijom, trošak iz državnog proračuna te odnos broja studenata i broja učenika koji završavaju srednju školu u regiji.
17 Belona d.o.o.   Komljenović Stevo Usporedba dvaju naizgled vrlo sličnih no u sadržaju, a pogotovo u posljedicama, bitno različitih koncepata prvenstveno ekonomske i time povezane društvene revitalizacija područja Sisačko-moslavačke županije pogođenog potresom uz pokušaj predviđanja tijeka njihovog zasebnog razvoja i konačnih rezultata (uz malo dodatno pitanje: postoji li u procesu donošenja odluke koji će od ta dva koncept biti odabran ikakva stvarna mogućnost da mi, dakle oni koji se odluka direktno tiče, utječemo konstruktivnim argumentima i prijedlozima na donošenje odluke, osim što možemo napisati ovakvu vrstu komentara ???) Odabrani program revitalizacije Pokušaj revitalizacije oslanjanjem isključivo na razvoj lokalnog javnog i privatnog gospodarstva, ono je vrlo malo i slabo razvijeno, mala je vjerojatnost da je sposobno za očekivane velike i kompleksne zahvate, dok se od lokalnih vlasti se očekuje da oni budu osnovni pokretač i nosioci izvršenja većine potrebnih mjera. Kao temeljni element revitalizacije definirano je korištenje EU fondova usmjereno prema lokalnim gospodarstvenicima koji sa limitiranim potencijalom trebaju napraviti bitni iskorak koji se sastoji u tome da otvore dovoljan broja atraktivnih radnih mjesta privuku novog stanovništvo. Zaobilazi se ispunjenje većine ostalih neophodnih pretpostavki za stvarne promjene, pogotovo u njihovom punom obimu, a one tek svojom ukupnošću čine sinergijsku pretpostavku za revitalizaciju. Lokalnom stanovništvu, pogotovo mladim m, itekako svjesnom težine stvarne situacije, ubrzo postaje jasno da najavljeno oživljavanje izostaje, da se ne stvaraju atraktivni i dobro plaćeni poslovi i da ostvareno ne predstavljaju bitnu promjenu u odnosu na početno stanje. Kao posljedica iznevjerenih očekivanja nastavlja se ubrzani egzodus, prvenstveno mladog i obrazovanog stanovništva, dok istovremeno vrlo malo istih doseljava. Za narasle političke probleme nude se objašnjenja i daju tanka opravdanja, donose se ishitrene odluke koje se sastoje u ad hoc oživljavanja bolesnika elektro-šokom ili šokovima, lako moguće izuzetno skupim mjerama tako da postaje jasno da je bilo pametnije u startu poduzeti radikalnije i nešto skuplje mjere. Dovršenjem mjera kao krajni ishod dobjamo, u ekonomskom pogledu, malo nabildanu varijantu trenutnog stanja sa očiglednim negativnim izgledima, bez korjenitih promjena, potreba za potpomaganjem postaje trajnije stanje stvari. ili Zaobiđen program revitalizacije temeljen na sinergiji svih neophodnih pretpostavki za promjene, sa fokusom na nove i suvremene tehnološke investicije usmjerene na otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i na znanje kao osnovni spojni element cijelog procesa Koordinirana, sistematična i dubinska ekonomska i ljudska revitalizacija koja se oslanja na sinergiju svih neophodnih aktera i sinergiju svih neophodnih pretpostavki za promjene, pretpostavke za promjenu moraju biti u startu jasno definirane i moraju biti ispunjenje u punom obimu. Primarni cilj je ostvariti dvije stvari: prvi je omogućiti potpuno nove investicije koje se baziraju na znanju, ekologiji i upotrebi najsuvremenijih tehnologija dok je drugi doseljavanje mladih i obrazovnih ljudi koji će u novostvorenim okruženju moći ostvariti svoj puni potencijal, kako poslovan tako i privatan. Ostvarenje primarnog cilja samo po sebi predstavlja potpuno ostvarenje i svih ostalih ciljeva, zbog njegove izuzetne zahtjevnosti ono postaje nepogrešiv lakmus ostvarenja revitalizacije, njegovo ostvarenje predstavlja u svojoj biti srž oživljenja nekog prostora. Paralelno, nimalo manje važno, poduzimaju se sve specifične mjere potrebne da se osnaži lokalno privatno i javno gospodarstvo. Korištenje EU fondova se nastoji usmjeriti u produktivan smjer kojim i oni postaju sastavni dio ostvarenja osnovnih ciljeva revitalizacije, njihovo puno značenje dolazi do izražaja tek sa ostvarenjem svih ostalih sinergijskih pretpostavki razvoja. Provođenje svih aktivnosti ima za temelj aktivnu suradnju lokalnih i viših razina vlasti u ostvarenju zadanih ciljeva te uz aktivno uključivanje svih ostalih zainteresiranih aktera procesa. Da ne bi bilo nesporazuma ovdje prvenstveno govorim o gospodarstvenoj dimenziji revitalizacije. Nisam ničiji trbohozborac, nikoga pa niti prof. dr. Vlade Čavraka, niti prije a pogotovo nakon što je počela medijska priča oko Programa njegova tima nisam niti se sreo niti raspravljao ili na bilo koji način o tome dogovarao sa njim ili bilo kime iz njegovog kruga oko njihovog programa, većina iznesenih ideja nastala su i prije izlaska intervjua sa profesorom. Vrlo lako možemo pronaći primjere dugoročnih uspjeha u gospodarskom rastu država i regija na bazi implementacije novih investicija, prvenstveno temeljenih na znanju i tehnologiji, spomenimo primjere država i to Irske, Rumunjske, Slovačke i Češke. Poslovni kriteriji na osnovi kojih investitor odlučuje gdje investirati obično su: postojanje tržišta i sirovina za njegove proizvode, porezne i druge olakšice, obrazovana radna snaga (ustvari općenito radna snaga), stabilan elektro-energetski sustav, širokopojasni internet, prometnice, brzo i lako rješavanje svih dokumentacije potrebne za izgradnju, legalizaciju poslovanja, sigurnost objekta i robe u njoj, naravno da postoje i mnogi drugi kriteriji, više ili manje važni. Ako netko obrazovan sa traženim zanimanjem odlučuje da prihvati dobro plaćen posao na nekom kraju što mu je važno vezano za njegov privatan život, povrh kvalitete samog posla i primanja koja proizlaze iz njega. Vjerojatno je da će između mnogih različitih stvari odabrati slijedeće stvari: udobno stanovanje koje je u korelaciji sa dobrim primanjima, kvalitetne prometnice, lako dostupan vrtić, dobra osnovna i srednja škola, uređena zdravstvenu zaštita, dobre trgovine i uslužne djelatnosti, knjižnica, redovita kulturna događanja, sportski sadržaji, mjesta gdje mogu izaći, lista ide i dalje, ali temeljna ideja je vrlo jednostavna, da omoguće da privatan život što bude što je više moguće jednostavan i ugodan. A što od toga od svega toga ima ili može ponuditi Banovina, kao nerazvijeno, podpomugnuto područje pogođeno katastrofalnim potresom, realno izuzetno vrlo malo, gotovo pa ništa. Očita je volja u vodećim političkim strukturama za ostvarenjem promjena, puno se ulaže, gradi, obnavlja i uređuje, pomažu se firme i građani, ali što je ono nešto što suštinski razlikuje površinsku, fasadnu od dubinske revitalizacije. Samo pojam revitalizacija, oživljavanje to kaže, to nije izgradnja fasada, to je samo sredstvo, potreban instrument za ostvarenje stvarnog cilja. A ostvarenje cilja se jednostavno može izraziti matematički, više plusa nego minusa, da puno više ljudi, prvenstveno mladih i obrazovanih ljudi, dolazi i ostaje nego što ih napušta depriviran prostor. Ako se to ne ostvari sav veliki ulog i trud nije ništa doli Potemkinova fasada promjene. I to jako skupa fasada, ako mene pitate. Ponuđeni program, na žalost, ne nudi jedan bitan element koji omogućuje ovako definiranu revitalizaciju, nešto što se ne može obnoviti, izgraditi ili ponuditi kvalitetnijom uslugom. To su snažne porezne olakšice investitorima u nove gospodarske sadržaje, i pažljivo definirane porezne olakšice domicilnim poduzetnicima Da li su porezne olakšice, kako kažu, nešto što je jako teško, gotovo nemoguće provesti u okviru Europske unije? Situacija u Banovini je izuzetno specifična po razini problema koje su je pogodile i neusporediva prema situaciji sa bilo kojim dijelom Europe (možda nije na odmet da ih spomenem: katastrofalni potres, posljedice rata i velika nerazvijenosti čak i u Hrvatskim okvirima), povrh toga ovaj kraj ima i specifičan geografski i geopolitički položaj, nalazi se na jednoj od važnijih ruta migracija u Europi, a to je proces koji će se predstojećim klimatskim promjenama i njihovim političkim i socijalnim posljedicama dramatično intenzivirati i vrlo izvjesno još dodatno stvoriti pritisak na ovaj prostor. Misilm da je sve to bilo dovoljno ili jest dovoljna osnova za iznošenje prijedloga o posebnom poreznom statusu ovog kraja i dopuštanju uvođenja rečenih poreznih olakšica za taj prostor ili bar za traženje alternativnih puteva koji bi doveli do istog rezultata. To je možda pitanje za one koji dobro poznaju poreznu politiku i zakone EU, ali prvenstveno je to pitanje za one koji znaju politički nametnuti svoj i te kako opravdan interes. Onome tko ima kapital i namjerava ga uložiti kriterij porezne olakšice su pri vrhu liste prioriteta prilikom donošenja odluke, čak štoviše one obično bude i onaj presudan. Mislim da općenito porezne olakšice ne bi trebale biti ostvarene u formi porezne oaze. Porezna oaza bi dovela do erozije već postojećih firmi u drugim krajevima Hrvatske koje bi samo prebacili sjedište firme u prostor porezne oaze, time bi samo uskratili prihode nekom drugom dijelu Hrvatske gdje su oni ranije radili, vjerojatno bez namjere da ostanu raditi na mjestu porezne oaze nakon prestanka mjera. To bi trebale biti porezne olakšice koje će privući prvenstveno tzv. Green field investitore, investitore koji grade od temelja. Druga vrste poreznih olakšice, koje bi bilo i te kako opravdano uvesti, ali ih se mora uvesti vrlo pažljivo su porezne olakšice firmama, koje posluju ili žele poslovati na Banovini i ispunjavaju određene kriterije, one moraju biti s jedne strane usmjerene na opstanak firmi, ali istovremeno ih i poticati na nova ulaganja, širenja i time otvaranje novih radnih mjesta. Jedna od posebno poticajnih olakšica za lokalne firme trebala bi biti smanjenje poreza na dohodak koja bi poduzetnicima koji posluju na području Banovine omogućila da lakše zadrže radnike u radnom odnosu time što bi im omogućilo da isplate svojim zaposlenicima ista ili slična primanja koja mu se nude za isti posao u razvijenim dijelovima Hrvatske. Uz sve ostale važne promjene koje treba ispuniti ima jedna koja se posebno izdvaja. Ona je temeljna infrastrukturnih sinergijska pretpostavka za privlačenje novih investicija i privlačenje gospodarstvenika i stanovništva. Dovoljno je ovlaš pogledati auto kartu važnijih i većih prometnica Banovine i usporediti ju sa dobrim dijelom ostatka Hrvatske i dobiti dobru sliku, ni to ne daje pravu prometnu sliku, sve dok se jednom ne provezete postojećim cestama na Banovini. Većina toga prostora, iako se geografski nalazi u središnjem dijelu Hrvatske, prometno je slijepo crijevo u smislu suvremenog prometovanja. Približava se dovršenje auto-ceste do Siska, no da bi i prestali dio Banovine postao jednako lako dostupan i atraktivan te da bi postao stvarno prometno integriran dio Hrvatske potrebno je napraviti tri stvari: Prva je kod mjesta dolaska nove auto-ceste blizu Siska napraviti most preko Kupe do Petrinje. Druga je da se napravi i brzu cesta smjer Popovača ili Kutine prema Karlovcu, time bi se taj duboko izoliran kraj povezao brzom cestom u smjeru istok-zapad. Konačno, treći element je završno povezivanje spomenute brze ceste i mosta prema Petrinji brzom cestom u oblik slova T i time bi cijeli ovaj kraj i stvarno postao prometno atraktivan. Ako se ne varam, za to postoje manje ili više predviđeni ili razrađeni prometni planovi, ali ih hitno treba i ostvariti. U stvaranju uvjeta za stvarnu revitalizaciju suradnja i vrijeme su ključni elementi, mislim da bi trebalo napraviti precizan plan i programa rada, dok bi za dobro upravljanje procesom njegove provedbe trebalo uspostaviti Vladino tijelo za upravljanje i koordinaciju procesom revitalizacije To tijelo bi trebali biti u komunikacija sa Jedinicama lokane uprave, sa kompetentnim ljudima u njemu, koje bi koordiniralo bitnim elementima procesa i koje bi svojim autoritetom, autoritetom iza koje stoji vlada, vršilo dragocjeni pritisak na sve njegove aktere, pogotovo državna tijela na svim razinama, da izvrše traženo u dogovoreno vrijeme. Bojim sam da će posljedice lošeg zamišljenog i provedena plana biti teške ali, nažalost, to bi bio već viđen nastavak maćehinskog odnosa prema ovom kraju. Ako razvoj situacije upotrebom plana iz poziva, na žalost, ipak krene u smjeru za koji se bojim da hoće to što sam ga ja kao totalni autsajder i apsolutni nestručnjak eto nekim čudom pogodio ili bar okvirni ishod i nije tako važno jer, budimo realni, moje mišljenje i nema neku suviše veliku specifičnu težinu. No što ako su ekonomski stručnjaci koji su autori programa na koji se poziva Vlada, ako temeljitije pročitate njihovu analizu težine stanja i bitnih koraka koje treba poduzeti da bi se iz toga stanja izašlo, što ako su oni naveli vrlo slični argumentaciju ovdje iznesene, o onom bitnom što treba napraviti, o onome što stvarno revitalizacija znači? Kako to onda shvatiti i čime su se donosioci odluke ravnali u donošenju odluke? Ostvarenje moje negativne progoze ujedno znači i moj poraz, čak i ako kažem: eto, lijepo čak i argumentirano sam vam to rekao. Ali to neće pomoći Banovini. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program je izrađen u skladu s Zakonom o potpomognutim područjima, Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. U izradi Program sudjelovali su stručnjaci s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke, koji su zajedno s članovima Radne skupine te stručnim službama Ministarstva kreirali poticajne mjere i aktivnosti koje imaju za cilj revitalizaciju, ublažavanje posljedica potresa kao i obnovu pogođenih područja. Programom predviđene mjere i aktivnosti definirane su na način da omogućavaju značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekata. Programom je predviđen indikativni financijski plan u kojem se navode izvori financiranja i sredstva potrebna za provedbu Programa. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak RH. Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske. Ministarstvo turizma i sporta svjesno nedostatnog broja sportskih građevina, od 2019. godine provodi natječaje kojima se osigurava financijska pomoć kroz sufinanciranje projekata u smislu izgradnje, građevinskog zahvata i opremanja sportskih građevina. Do sada je sufinancirano 5 projekata u ukupnoj vrijednosti 2.043.873,03 kune. Predmetni Natječaj planira se provoditi i u buduće. S obzirom na malo prometno opterećenje, od čvora Sisak do Petrinje (Mošćenica) potrebno je planirati brzu ili državnu cestu. Isto je potrebno obuhvatiti prostornim planom Županije. Hrvatske ceste d.o.o. su izradile Prostorno-prometno-građevinsku studiju planiranih cesta na području Grada Petrinje kojom je definiran sustav obilaznih cesta oko grada Petrinje odnosno predložene nove trase državnih cesta D30 i D37 kojima bi se izmjestio tranzitni promet iz užeg gradskog središta. Na cestovnom pravcu Popovača – Sisak – Glina – Ogulin Strategijom prostornog razvoja RH planirana je izgradnja brze ceste. Ukupna duljina planirane brze ceste iznosi približno 140 km. Za navedeni cestovni pravac izrađena je Prostorno-prometno-građevinska studija koridora brze ceste na pravcu Popovača – Sisak – Glina – Josipdol (2005.). Tijekom proteklog razdoblja, promjene nastale u prostoru ukazale su na potrebu ponovnog preispitivanja pojedinih dijelova trase brze ceste. To se najistaknutije pokazalo na dionicama Glina – Topusko i Slunj – Josipdol/Ogulin. Stoga je, u cilju dodatnih provjera trase brze ceste, za ove dvije dionice izrađena Prostorno-prometno-građevinska studija varijantnih rješenja na dionicama: Glina – Topusko i Slunj – Josipdol (2017.). Osim korekcije trase brze ceste, ovom studijom definiran je spoj na autocestu A1 u postojećem čvoru Ogulin, umjesto do sada planiranog interregionalnog čvora Josipdol. Za nastavak izrade studijske i projektne dokumentacije za ovu brzu cestu potrebno je izvršiti izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije. Na području SMŽ od ukupnog broja obveznika od nesamostalnog rada (106.063) njih 71,9% odnosno 76.261 nema oporeziv dohodak. Stoga daljnje porezno rasterećenje na većinu poreznih obveznika koji su s tog područja niti ne bi imao učinak. S obzirom na to da je Republika Hrvatska članica Europske unije sustav poreznih olakšica za obveznike poreza na dobit, potrebno je uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije u tom području. U skladu s navedenim pravilima već se putem poreznih olakšica dodjeljuju državne potpore ili potpore male vrijednosti. Tako već sada obveznici poreza na dobit slijedom Zakona o poticanu ulaganja mogu biti oslobođeni plaćanja poreza na dobit u razdoblju od 10 godina (ovisno o maksimalnom intenzitetu). Obveznici poreza na dobit koji ostvaruju prihode do 7.500.000,00 kn plaćaju porez po stopi l0%. Tako trenutno 93% poreznih obveznika s područja cijele Republike Hrvatske plaća porez na dobit primjenom porezne stope 10%. Prema tome, u ovom trenutku porez na dobit primjenom porezne stope l8% plaćaju samo porezni obveznici s najjačom gospodarskom snagom. Propisivanje dodatnih poticaja samo dijelu velikih poreznih obveznika nije prihvatljivo. Što se tiče reinvestirane dobiti, ističemo da je porezna olakšica za reinvestiranu dobit bila u primjeni od 2012. do 2016. godine kada je ukinuta radi pojednostavljenja poreznog sustava, ali uz širenje baze poreznih obveznika obuhvaćenih Zakonom o poticanju ulaganja kojim se ostvaruje trajna porezna olakšica, a ne privremena kao što je to slučaj s reinvenstiranom dobiti. Pored navedenoga treba napomenuti da je do 2017. godine bila u primjeni samo porezna stopa 20%. Ukidanjem porezne olakšice za reinvestiranu dobit omogućilo se snižavanje porezne stope, sada za sve male i srednje porezne obveznika na 10%. Tako da se svim malim i srednjim poreznim obveznicima u odnosu na 2016. godinu porezna stopa smanjila za 50%. Nadalje, plaćanjem predujama poreza na dobit postiže se efekt naplate poreza u razdoblju kada porezni obveznik i ostvaruje dobit. Sukladno važećim propisima, Porezna uprava može u slučajevima kada dođe do pada prihoda (što bi u konačnici rezultiralo manjom poreznom obvezom ili potpunim ukidanjem iste), na zahtjev poreznih obveznika (temeljem dostavljenih podataka o njihovom poslovanju) izmijeniti (ukinuti) visinu predujmova. Predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak/dobit zahtijevale bi izmjenu zakona i provedbenih propisa te usklađenje potpora sa EU zakonodavstvom. Stoga je u Programu iznađeno drugo rješenje putem subvencija, odnosno bespovratnih sredstava, a ne putem poreznih olakšica. Trenutno prema članku 101. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115116, 106/18, 127119, 32120, 42120) postoji mogućnost da porezno tijelo i porezni obveznik mogu radi namirenja dospjelog poreznog duga sklopiti upravni ugovor. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje duga u cijelosti ili djelomično u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca. U vezi oslobađanja od plaćanja PDV-a za opremu i materijal za obnovu i pokretanje proizvodnje napominje se da isto nije propisano odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodnenovine,br.73/13,99/13,l48/13,l53/I3,l43/l4,115/16,106/18, 121/19 i 138/20) koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/ll2/EZ. Mogućnost povrata PDV-a humanitarnim programima ili oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučaju kada se isporuke plaćaju doniranim novčanim sredstvima nije propisana odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je usklađen s Direktivom Vijeća 2006/l12/EZ. Porezne olakšice i sustav oporezivanja mora biti usklađen sa poreznim propisima te kad je riječ o davanju poticaja poduzetnicima sustav dodjele potpora mora biti usklađen s posebnim propisima o dodjeli potpora na području Europske unije. Posebno ističemo novu kartu regionalnih potpora, koja će omogućiti značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Republike Hrvatske pa tako i na području Sisačko – moslavačke županije. Kako je Sisačko – moslavačka županija NUTS3 regija unutar Panonske Hrvatske (NUTS2 regija) bazična stopa sufinanciranja regionalnih potpora za velika poduzeća primjenjiva na cijelom teritoriju Panonske regije iznosi 50%. Navedeni postotak se uvećava za 10% za srednje velika poduzeća i dodatnih 20% za mala poduzeća. Smjernicama za regionalne državne potpore predviđeno je dodatno uvećanje stopa podrške kod primjene regionalnih potpora za 10% za one NUTS3 regije koje su prihvatljive za Fond za pravednu tranziciju. Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja na osnovu prihvatljivosti Sisačko – moslavačke županije za primjenu Fonda za pravednu tranziciju, velika poduzeća će moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60%, srednje velika poduzeća 70% a mala poduzeća 75%, što je maksimalni iznos unutar Europske unije.
18 PGP Sisak  , 7.ZAKLJUČAK Program revitalizacije SMŽ bez obzira što idejno predstavlja dugoročan plan poticanja razvoja županije te bez obzira na odvojenost od zakonske regulative u procesu obnove kao prijedlog programa je u cijelosti promašen. Prijedlogu Programa prijeko je potrebna nadopuna dokumenta planom za desetogodišnje razdoblje s precizno navedenim prioritetima. Plan treba sadržavati konkretne planirane investicije za razdoblje provedbe, projekciju troškova, nositelja i izvore financijskih sredstava. Revitalizacija SMŽ je propuštena i tijekom obnove nakon Domovinskog rata pa s tim u vezi dugoročan proces razvoja nije rješenje za sadašnje stanje županije. Županiji su potrebne hitne intervencije i hitni projekti s konkretnim društvenim i gospodarskim ciljevima. Detaljna konkretizacija predloženih mjera i aktivnosti u okviru nekih budućih Operativnih programa nadležnih institucija i tijela državne uprave znači ponovno jedan dugoročan proces koji ne može biti i neće biti osmišljen na način da će pridonijeti trenutačnim potrebama kao i rješenjima s kojima već kasnimo. Sadašnjim postavkama doprinosimo samo još jednoj vremenskoj praznini u kojoj se ništa ne događa osim čekanja i daljnjeg egzodusa stanovništva. Primaran cilj revitalizacije je prvenstveno zadržavanje postojećeg stanovništva koje sada nema budućnosti. Što znači značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji. Ovo ostavlja nadležnim institucijama i ministarstvima zadatak da pomno čitaju ovaj program i da nakon utvrđenih vizija donose nove programe koji mogu biti i promašeni. Jasno je da Program revitalizacije ne može obuhvatiti problematiku županije do najsitnijih detalja no smisao ovog programa trebale su biti hitne mjere intervencije. Ujedno danas već imamo mnoštvo napisanih dokumenata koji su svrha sama sebi i mrtvo slovo na papiru stoga je nepotrebno gomilati dokumente koje ionako nitko neće konzumirati. SMŽ nema industriju, a proizvodni procesi čine vrlo mali postotak ukupnog gospodarstva. Poljoprivredna proizvodnja je zanemarena dodijeljeni projekti ne potiču daljnji razvitak već su privremena injekcija. Razvojna agencija županije trebala bi biti tijelo koje će davati savjetodavne usluge fizičkim osobama, poduzetnicima i obrtnicima te imati kapacitete za pisanje projekata iz raznih fondova. SMŽ je potrebno vratiti industriju i proizvodnju kako bi se otvaranjem novih radnih mjesta potaknuo ostanak stanovništva. Što se tiče naseljavanja SMŽ, trebalo bi napraviti statistički prikaz konzumacije prava iz Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (NN 106/18, 98/19) i utvrditi koliko je zahtjeva podneseno i koliko je stambenih jedinica dodijeljeno kroz odredbe koje se tiču poticanja naseljavanja, te koliko je točno neriješenih zahtjeva. Nakon toga svakako bi široj javnosti bila jasnija slika kako imamo propise koji su neprovedivi te nam svako daljnje donošenje novih nije potrebno. Potrebna su nam konkretna djelovanja s konkretnim ciljevima za koje država izgledno usprkos mnogobrojnoj birokraciji i dalje nema kapaciteta. PGP Sisak Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Cijelo područje Sisačko-moslavačke županije je prepoznato i uključeno u Program, te su za sve jedinice lokalne samouprave (JLS) dostupne jednake mogućnosti sukladno njihovim razvojnim potrebama i spremnosti projekata. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i drugim nacionalnim izvorima financiranja. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak RH. Značajna sredstva su osigurana i putem Mehanizma za pravednu tranziciju uspostavljenom u okviru kohezijske politike u kojem je kvalificirana Sisačko-moslavačka županija (na raspolaganju 100 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju koji je dio Mehanizma za pravednu tranziciju ). Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije.
19 PGP Sisak  , 6.PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA   Pokazatelji učinka bez zadanih brojeva nemaju smisla i ne ostavljaju dojam da će se mjere uistinu realizirati. Preopćenite su, manjkave i nedorečene. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Pristup definiranju mjera i grupa aktivnosti je takav da omogućava značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekta. Detaljnu konkretizaciju predloženih mjera i aktivnosti potrebno je napraviti u okviru godišnjih operativnih programa pojedinim nadležnih institucija i tijela državne uprave. Programom je predviđen indikativni financijski plan u kojem se navode izvori financiranja i sredstva potrebna za provedbu Programa.
20 PGP Sisak 5.3Postojeći sustav mjera, aktivnosti i projekata poticanja razvoja Sisačko-moslavačke županije i mogućnosti financiranja, 5.3.1Operativni program “Konkurentnost i kohezija“ Tablica 5.4. Sufinancirani projekti OPKK prema prioritetnim osima na području SMŽ U tabličnom prikazu projekata stoje projekti i njihov očekivani rok završetka. Nejasno je iz kojeg razloga su u tablici prikazani projekti koji su okončani te koji je iznos alociranih sredstava. Ako je bio cilj da se prikaže koliko je ukupno sredstava povučeno iz OPKK do sada držimo da taj podatak nije trebao zauzeti toliko stranica dokumenta već da se je u tabličnom prikazu projekata trebalo prikazati konkretne projekte koji će pratiti mjere i aktivnosti ovog programa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje.
21 PGP Sisak 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.2Prijedlog mjera i  aktivnosti U predloženim mjerama nisu definirani nositelji mjere, vremenski okviri kao niti jasni financijski pokazatelji. Iz ovoga proizlazi kako mjere vjerojatno nikada neće biti provedene. Dapače, kozmetičke su i vrlo nestručno sastavljene. Mjera 1.1. Povećanje kapaciteta zapošljavanja u gospodarstvu Županije I do sada smo imali mjere za mlade do 30 godina no ovo je u većini slučajeva neodrživ institut iz razloga što nakon isteka te mjere mali postotak osoba ostaje raditi na radnim mjestima. Ove mjere su do sada samo privremena pomoć poslodavcu u prevladavanju njihovih trenutnih pomanjkanja kapaciteta te iz razloga loše gospodarske situacije nakon isteka mjere ne mogu produžiti ugovor o radu. Također, razne prekvalifikacije bi trebale ići u smjeru zapošljavanja ili samozapošljavanja dok je do sada bio slučaj da se npr. osoba prekvalificira za konobara jer je usmjerena od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iako osoba to doista ne želi raditi. Time se ne postiže cilj. Također stručne službe trebale bi voditi pregled prekvalificiranih osoba te isti prilagoditi stvarnim potrebama tržišta. Nadalje, mjere poticanja samozapošljavanja velik su instrument za potencijalne korisnike tih mjera (poslodavce) da ostvare trenutni prihod koji dugoročno nije održiv odnosno ovdje bi trebao biti cilj da se sredstva raspodjeljuju na način da se ne pruži npr. 20 potpora ugostiteljskim objektima jer na taj način širimo ovu djelatnost, a radi malog broja konzumenata (egzodusa stanovništva i nezaposlenosti) dolazi do velikih dugovanja prema državi koja su veća od podijeljenih potpora. Država bi ovdje trebala razraditi strateški plan podjele potpora za deficitarna zanimanja, na taj način bi se potaknulo malo i srednje poduzetništvo i otvaranje prvenstveno proizvodnih procesa koje SMŽ nema. Specifično u gradu Sisku i Petrinji država putem nadležne institucije podupire otvaranje već ionako mnogobrojnih ugostiteljskih objekata, frizerskih i kozmetičkih salona te se potencijalni poslodavci odlučuju za ta zanimanja upravo jer ih je država na neki način usmjerila u te djelatnosti. Država time šteti sadašnjim poslodavcima tih djelatnosti jer nema zdravog tržišta. Ovo se pod hitno treba mijenjati jer je temelj gospodarstva proizvodnja te potpore treba usmjeriti u proizvodne procese. Mjera 1.2. Jačanja produktivnih kapaciteta gospodarstva Županije U okviru opisa ove mjere, a uzimajući u obzir Ishod pod nazivom „Unapređenje drvno – prerađivačkog sektora“ na str. 58 programa držimo da je svako daljnje poticanje pustošenja naših šuma za potrebe drvno – prerađivačke industrije neprimjereno ako uzmemo u obzir koliko se predmeta vodi na nadležnim državnim odvjetništvima radi krađe šuma ili koliko je ugovora o kupoprodaji sklopljeno o kupnji šumskih površina radi njihova pustošenja. Prednost se ovdje daje zelenoj i kružnoj ekonomiji pa se postavlja pitanje težimo li poticanju održivog razvoja, gospodarstva koje neće opustošiti naš zeleni okoliš i u kojoj smo ovdje korelaciji. Pustošenjem šumskih površina nećemo doprinijeti manjem uništenju okoliša uz povećanje ekonomske učinkovitosti što je cilj kružne ekonomije. S tim u vezi Ishod pod nazivom „Unapređenje drvno – prerađivačkog sektora“ predlažemo brisati. Mjera 1.3. Povećanje atraktivnosti i funkcionalnosti poslovnog i gospodarskog okruženja u Županiji U opisu ove mjere kao i u aktivnostima koje prate ovu mjeru nedostaje konkretnih aktivnosti koje će se odvijati radi ostvarenja cilja. Vidljivo je kako je mjera preuzeta iz dokumenta Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine što nas dovodi do zaključka da nije prilagođena trenutnim potrebama SMŽ kao i najvažnije brzom djelovanju, već je riječ o dugotrajnim procesima na koje SMŽ ne može čekati. Mjera 1.4. Razvoj održive poljoprivrede Razvoj održive poljoprivrede počiva na obnovi ili izgradnji poljoprivrednih i gospodarskih objekata postradalih u potresu, a koja obnova je temelj daljnjih aktivnosti u razvoju održive poljoprivrede u županiji. Ovdje je nužna hitna intervencija u pogledu izmjene sadašnjeg zakona. Neprihvatljivo je što se u ovoj mjeri govori o umrežavanju proizvoda. Ne može umrežavati proizvodi već se umrežavaju proizvođači. Također, nužno je ne favorizirati poljoprivrednu proizvodnju te predlažemo izmijeniti mjeru na način da se potpore korištenju komparativnih prednosti Sisačko – moslavačke županije potiču u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje za koje postoje prirodni uvjeti. U opis ove mjere trebalo bi dodati da se potiče što veća prerada i finalizacija proizvoda na gospodarstvima kao i stvaranje kratkih lanaca opskrbe u samoj županiji. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u Republici Hrvatskoj su oslonjena na trgovačke lance koji su u poziciji moći. Stvaranje kratkih lanaca opskrbe zahtjeva i podizanje svijesti cjelokupnog stanovništva o njihovoj važnosti. Treba u aktivnostima definirati mjere za brzim učinkovitim modelom stavljanja u funkciju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojim ravnaju jedinice lokalne samouprave. RH ima 750000 hektara poljoprivrednog zemljišta koje još nije stavljeno u funkciju prema posljednjim zakonskim rješenjima. SMŽ je druga županija po broju hektara. Za SMŽ bi bilo relevantno propisati model stavljanja u funkciju privatnog poljoprivrednog zemljišta koje zapušteno i ne koristi se iz razloga što su vlasnici izvan granica RH ili su neriješeni imovinsko – pravni odnosi. Mjera 1.5. Razvoj održivog turizma Podržavamo poticanje zdravstvenog turizma u županiji te obnovu lječilišta Topusko. Postavlja se pitanje na koje se prirodno i kulturno naslijeđe misli u ovoj mjeri i zašto nije navedeno što je u planu promovirati i poticati kako bi se potaknuo turizam županije. Mjera je preopćenita i ostavlja dojam da se ništa u okviru iste neće dogoditi. Kao primjer konkretnih potreba navodimo grad Sisak gdje je trenutno posljedicom potresa stradala cijela kulturno povijesna jezgra grada, Holandska kuća, Stari grad, Mali Kaptol te hotel Panonija u smislu smještajnog kapaciteta. Držimo također kako je u ovoj mjeri trebala stajati Hrastovačka gora te Petrova gora kao dio brdsko-planinskog turizma te cikloturizma. Značajno bi bilo poticati njihove kapacitete te ih spojiti s ruralnim turizmom. Zanemaren je i Memorijalni centar Jasenovac kao povijesno naslijeđe. U okolici centra zanemarena je gastro ponuda autohtonih domaćih proizvoda lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao i svi drugi oblici turističkih djelatnosti primjenjivih na tom području. Mjera 1.6. Veća apsorpcija EU fondova U ovoj mjeri nedostaje konkretnih aktivnosti. Obrazovanje ljudskih potencijala svakako doprinosi pozitivnom učinku, ali je dugoročan proces koji ne može polučiti pozitivne pomake koji su sada županiji hitni i neophodni. Rješenje veće apsorpcije EU fondova leži u direktnom ugovaranju s konzultantskim kućama koje imaju iskustva u provedbi EU projekata. Također, apsorpcija nije održiva niti može biti povećana bez suradnje države na način da se poštuju planovi raspisivanja natječaja te rokovi za obradu prijava i ugovaranje. Mjera 2.1. Zadržavanje postojećeg i poticanje doseljavanja novog stanovništva Mjera ovisi isključivo o prethodnim mjerama na način kako smo to u istima i opisali. Sve je mjere bi trebale biti fokusiranje barem u prvoj fazi provedbe na zadržavanje postojećeg stanovništva što je u direktnoj korelaciji sa brzinom obnove oštećenih ili porušenih nekretnina. Mjera 2.2. Poticanje prirodnog prirasta stanovništva Držimo da bez zaustavljanja negativnog ekonomskog trenda i porasta životnog standarda u županiji niti jedna poticajna mjera za prirodni prirast stanovništva ne može dati rezultat. Mjera 2.3. Ekonomska i socijalna integracija starijeg stanovništva u lokalnu zajednicu Briga o starijim osobama treba biti osigurana kroz programe i aktivnosti koje se provode van institucionalno. Dnevni boravak, mobilni timovi te elektronička pomagala također su izvrstan alat putem kojeg se starijoj osobi koja je još uvijek sposobna brinuti o sebi osigura primjerena zaštita i život u socijalnoj sredini na koju je osoba naviknula. Mjera 3.1. Obnova stambenih i poslovnih objekata Ova mjera je napisana deklarativno te se iz nje ne mogu jasno razlikovati modeli obnove poslovnih stambenih ili objekata pod kulturnom zaštitom. Isto je i u slučaju rješavanja imovinsko – pravnih odnosa gdje je jedan od većih problema legalizacija privatnih objekata koja do sada nije izvršena. Legalizacija nezakonito izgrađenih građevina je goruće pitanje obnove jer svi objekti za koje nije podnesen zahtjev za legalizaciju ne mogu biti legalizirani zbog prekluzivnog roka zatvorenog 2018., iz Zakona o postupanju s nezakonitom izgrađenim građevinama (NN 86/12, 143/13, 65/17, 14/19). Građevine koje nisu legalizirane i za koje nije podnesen zahtjev danas mogu pribaviti ozakonjenje jedino podnošenjem zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole koja procedura traje godinu dana i za prosječnu obiteljsku kuću iznosi od 30.000,00 – 50.000,00 kuna. Mjera 3.2. Izgradnja novih stambenih i poslovnih objekata Kao pod 2.1. Mjera 3.3. Financijska podrška stanovništvu, poduzetnicima i obrtnicima Mjera je neodrživa i ovisi od volje banaka koje nisu u vlasništvu Republike Hrvatske. Također, na početku 2021., stanovništvo SMŽ je bilo podržano moratorijem na kredite tri mjeseca prilikom kojeg su banke same obustavljale naplatu rate kredita tri mjeseca bez odobrenja klijenta da bi u travnju sve tri rate kredita klijentima sjedale na naplatu. Očekivati da će država poduzeti i preuzeti na sebe lobiranje kako bi ova mjera bila provediva je nerealno. Nadodajmo kako stale injekcije države također dugoročno nisu od značaja za pogođeno područje ako se rezultat tih injekcija nije nadogradnja financijske podrške na način da je doprinijeto dugoročnoj održivosti i da je stvoren održiv sustav. Mjera 4.1. Obnova i izgradnja komunalne, prometne, energetske i digitalne infrastrukture Mjera je preopćenita, nije u skladu s trenutnim potrebama niti je posve jasno na što se konkretno odnosi. Mjera 4.2. Obnova i izgradnja svih područja društvene infrastrukture Mjera je preopćenita, nije u skladu s trenutnim potrebama niti je posve jasno na što se konkretno odnosi. TABLICA 5.3. Mjere i aktivnosti Programa Mjera 1.1. Povećanje kapaciteta zapošljavanja u gospodarstvu Županije Kao pod Prijedlog mjere 5.2., Mjera 1.1. Nadodajmo da se aktivnosti provode kroz Europski socijalni fond te Hrvatski zavod za zapošljavanje te se većinom vode na poticanje samozapošljavanja ili zapošljavanja, ali bez dugoročne vizije i ozbiljnijih rezultata. Prestankom odobrene potpore prestaje i privredna aktivnost. Mjera 1.2. Jačanja produktivnih kapaciteta gospodarstva Županije Iz predmetnih aktivnosti uopće se ne može iščitati konkretni modeli pomoći realnom sektoru. Poticanje razvoja klastera je neprimjereno iz razloga što županija nema dovoljan broj poslovnih subjekata koji bi mogli biti nositelj klastera. Aktivnosti se trebaju konkretizirati. Mjera 1.3. Povećanje atraktivnosti i funkcionalnosti poslovnog i gospodarskog okruženja u Županiji Aktivnost izgradnje poduzetničkih zona nema smisla jer poduzetničke zone postoje i zjape prazne ili poluprazne. Iz pojedinih zona raste korov jer nemaju poduzetničke aktivnosti niti služe razvoju gospodarstva. S tim u vezi graditi nove poduzetničke zone je stvarno neprimjereno i nepromišljeno. Obrazovanje i osposobljavanje stručnog kadra JLS svakako bi trebalo dati pozitivan učinak, ali u vremenu teškog i alarmantnog stanja u kojem se nalazi županija nije svrsishodno. Aktivnosti se trebaju konkretizirati. Mjera 1.4. Razvoj održive poljoprivrede Aktivnost osnivanja zadruge nema apsolutno nikakvih prednosti ispred bilo kojeg organizacijskog oblika u poljoprivredi (d.o.o, OPG, obrt) u smislu povlačenja EU fondova tako da je njeno isticanje besmisleno. Aktivnost osnivanja klastera dugoročno ima smisla no pitanje je tko od postojećih proizvođača je spreman pod postojećim uvjetima da se udružuje u klaster što su pokazali i rezultati mjera ruralnog razvoja koji se odnose na klaster. Županija ima dovoljan broj obiteljskih poljoprivrednog gospodarstava osnivanje radi osnivanja nema smisla. Osnivanje treba imati dugoročnu viziju i u tom smjeru treba gledati. Ekološka proizvodnja ima smisla u revitalizaciji županije, ali aktivnost u točki 3., nema nikakve veze s ekološkom proizvodnjom. U točki br.6. ne vidimo na što su usmjerene konkretno mjere. Je li riječ o samo povećanju stočnog fonda u segmentu konvencionalne proizvodnje na farmama ili je riječ o inovativnim modelima slobodnog uzgoja stoke na otvorenom i dobrobitima vezanim uz tu vrstu proizvodnje. Mjera 1.5. Razvoj održivog turizma Aktivnosti bi trebale biti fokusirane smanjenju siromaštva i nezaposlenosti te su izravnoj korelaciji s razvojem održive poljoprivrede. Naime, kontinentalni turizam je u županiji zanemaren trebao bi omogućiti da lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu moći prodati svoje proizvode turistima te da strategija turizma u županiji potiče tu potrošnju. Revitalizacija lječilišta Topusko u koje će se i dalje slijevati novac iz državnoga proračuna nije održivi turizam. Lječilište Topusko sada služi za smještaj službenika MUP RH-a koji rade nadzor državne granice i za rehabilitaciju bolesnika putem zdravstvenog sustava, a troškove podmiruje država iz svoga proračuna. Tu nema riječi o zdravstvenom turizmu. Aktivnosti se trebaju konkretizirati. Mjera 1.6. Veća apsorpcija EU fondova Županiji su potrebne hitne intervencije odnosno hitno apliciranje na natječaje. Aktivnosti obrazovanja službenika JLS kao i zaposlenih u poduzetništvu dugoročno bi trebale dovesti do pozitivnih učinaka međutim sadašnje aktivnosti ove mjere zahtijevaju hitna djelovanja i rad s konzultantskim tvrtkama s iskustvom u povlačenju EU sredstava. Aktivnosti se trebaju konkretizirati. Mjera 2.1. Zadržavanje postojećeg i poticanje doseljavanja novog stanovništva Komentar iz točke 3.1. ovog dokumenta. Mjera 2.2. Poticanje prirodnog prirasta stanovništva Aktivnosti trebaju biti usmjerene na poboljšanje materijalnih prava i radnih uvjeta osobnih asistenata/ica u vrtićima i školama te povećanje njihovog broja za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Također, važno je osigurati i dovoljan broj asistenata za pripadnike romske nacionalne manjine radi poticanja ostanka Roma u obrazovnom sustavu. Mjera 2.3. Ekonomska i socijalna integracija starijeg stanovništva u lokalnu zajednicu Preduvjet aktivnosti poticanja starijih osoba na ekonomsku, radnu i društvenu aktivnost je prvenstveno prevencija općih dekompenzacija u starosti te poticanje izvaninstitucionalne brige o starijim osobama radi što duljeg ostanka u svom okruženju. Sada je slučaj da se zbrinjavanju starijih osoba o kojima nitko ne brine pribjegava smještajem u bolnički sustav. Prevencija nasilja nad starijim osobama također je primarna u zaštiti prava starijih osoba. Mjera 3.1. Obnova stambenih i poslovnih objekata Aktivnost obnove treba biti fokusirana na legalizaciju objekata koji nisu legalizirani prema Zakonu. (Vidi pod Prijedlog mjere 5.2., Mjera 3.1.) Na terenu sada imamo slučajeve nekretnina stradalih u potresu čiji su vlasnici primili donaciju mobilne kuće, ali ne mogu ostvariti pravo na priključak električne energije jer nemaju dokaz o legalnosti objekta. Ovaj problem može se premostiti izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) na način da se čl. 186 proširi da se isti odnosi i na objekte donirane nakon potresa kao i na građevine izrađene, rekonstruirane, obnovljene ili sanirane u provedbi propisa o obnovi iz Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko – zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije (NN 102/20, 10/21). Mjera 3.2. Izgradnja novih stambenih i poslovnih objekata Aktivnost je nedorečena i nejasna. Nije jasno tko su nositelji aktivnosti, tko će graditi stambene i poslovne objekte, nije jasna alokacija financijskih sredstava za potencijalne projekte niti na koje se projekte misli. Isticanje standarda gradnje i sigurnosti od potresa već je integrirana u postojeće zakonske propise vezano uz izgradnju novih objekata te je ne treba posebno naglašavati. Opasnost može biti da se ne poštuju propisani standardi i zakonska regulativa. Mjera 3.3. Financijska podrška stanovništvu, poduzetnicima i obrtnicima Kao pod Prijedlog mjere 5.2., Mjera 3.3. Mjera 4.1. Obnova i izgradnja komunalne, prometne, energetske i digitalne infrastrukture Aktivnost u opisu točke 3., nema veze sa energetskom infrastrukturom. Govori se o poticanju izgradnje energetske infrastrukture, a u opisu se spominju ceste. Također vidljivo je u točki 4. da se u digitalnoj infrastrukturi spominje sustav opskrbe plinom što je trebalo stajati u točki 3. Upravo svjedočimo problematici u smislu rada županijskih tijela i ureda na način da se institucije izmještaju u prostore bez prethodno stvorenih preduvjeta za rad. Službenici nemaju osiguran internet i telefone. Postavlja se ovdje pitanje kako ćemo provesti obnovu. Od ljudi čija je nekretnina stradala u potresu traži se mnoštvo dokumentacije koje država zahtjeva u postupcima obnove, a svi se ti dokumenti nalaze u elektronskom obliku i trebali bi biti umreženi i dostupni administraciji. Ova problematika neće biti riješena kozmetičkom aktivnostima poput ovih. Aktivnosti su nedorečene i nejasne. Mjera 4.2. Obnova i izgradnja svih područja društvene infrastrukture Aktivnost je nedorečena i nejasna. Nije jasno tko su nositelji aktivnosti, tko će graditi stambene i poslovne objekte, nije jasna alokacija financijskih sredstava za potencijalne projekte niti na koje se projekte misli. Isticanje standarda gradnje i sigurnosti od potresa već je integrirana u postojeće zakonske propise vezano uz izgradnju novih objekata te je ne treba posebno naglašavati. Opasnost može biti da se ne poštuju propisani standardi i zakonska regulativa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Značajna sredstva su osigurana i putem Mehanizma za pravednu tranziciju uspostavljenom u okviru kohezijske politike u kojem je kvalificirana Sisačko-moslavačka županija (na raspolaganju 100 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju koji je dio Mehanizma za pravednu tranziciju ). Realizacije cilja demografske revitalizacije u velikoj mjeri uvjetovana realizacijom cilja povećanja produktivnosti i zaposlenosti. S tim u vezi, očekivani sinergijski učinci uspješne provedbe komplementarnih gospodarskih, infrastrukturnih i demografskih mjera u okviru posebnog cilja 1. i 2. trebali bi utjecati na zaustavljanje depopulacijskih procesa na prostoru Županije i poboljšanje strukturnih obilježja njezinog stanovništva. Kroz mjeru 2.2. sufinancirat će se projekti i aktivnosti koji se odnose na zadovoljavanje javnih potreba i provođenje programa u odgoju, obrazovanju i skrbi o djeci rane i predškolske dobi na području SMŽ Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda za solidarnost uključuju vraćanje u radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacijama, prijevozu, zdravstvu i obrazovanju, osiguravanju privremenog smještaja i financiranja službi spašavanja, te mjera zaštite kulturne baštine. Biciklistička infrastruktura je spomenuta unutar integriranog teritorijalnog programa unutar regija i pokriva prometnu komponentu. Ministarstvo turizma i sporta će temeljem svojih programa razvoja infrastrukture, konkurentnosti turističkog gospodarstva, Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno sredstvima fondova Europske unije iz prošlog i aktualnog financijskog razdoblja financirati projekte razvoja održivog, inovativnog i otpornog turizma. Poticati će se ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, ulaganja u ruralna područja s potencijalom za razvoj ruralnog, zelenog, zdravstvenog, sportsko-rekreacijskog te drugih sličnih posebnih oblika turizma, ulaganja u zaštitu, razvoj i promicanje prirodne baštine i ekoturizma kroz razvoj ponude i sadržaja na otvorenom, ulaganja u zaštitu, razvoj i promicanje resursa javnog turizma i turističkih usluga, korištenje suvremene tehnologije i inovativnih sadržaja kao i promotivne i edukativne aktivnosti. Malim srednjim i velikim poduzećima sufinancirati će se ulaganja u objekte, okoliš i opremu kao i potpora razvoja procesa u turističkom poslovanju. U planu je i financijsko rasterećenje turističkog gospodarstva. Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje u tekstu: HZZ) u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja provodi mjeru Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva, koja se može dodijeliti poslodavcima kao državna potpora za zapošljavanje ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost ili javnim službama u obliku poticaja koji nema obilježja državne potpore za zapošljavanje. Poticaj javnim službama pokriva ukupan trošak rada u 100% iznosu prema iznosu pripravničke plaće. Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini, a na poslovima vezanim za poslove stečenog zvanja. U 2020. godini na području Sisačko-moslavačke županije, u mjeru pripravništva ukupno je uključeno 38 osoba (17 osoba u pripravništvo javni sektor i 21 osoba u pripravništvo realni sektor). U 2021. godini na području Sisačko-moslavačke županije, u mjeru pripravništva ukupno je uključeno 45 osoba (36 osoba u pripravništvo javni sektor i 9 osoba u pripravništvo realni sektor). U okviru mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ organizira i financira provedbu programa obrazovanja nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja za koje je utvrđena potreba na lokalnom tržištu rada. Obrazovanje se provodi prema godišnjim planovima obrazovanja koji se kreiraju na razini područnih službi/ureda, a prema potrebama lokalnog tržišta rada. Obrazovanje provode ustanove za obrazovanje odraslih, a uključuje programe stručnog osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacija, završetkom kojih polaznici stječu javnu ispravu. Važno je napomenuti da se prilikom izrade plana obrazovanja uzima u obzir i obrazovna ponuda na lokalnom tržištu rada, koja nije uvijek usklađena s potrebama. Također, na tržištu je velika potražnja za zanimanjima s posebnim uvjetima rada i vrlo često zanimanjima za koja je smanjen interes zapošljavanja, a time i obrazovanja. Stoga se kroz mjere aktivne politike potiču i drugačiji oblici obrazovanja kao što je osposobljavanje na radnom mjestu kako bi se kroz različite oblike učenja osigurala potrebna radna snaga. Kontinuirano se provodi praćenje provedbe mjera pa tako i obrazovanja nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja. Prema zabilježenim ishodima korištenja mjere u razdoblju od početka 2017. do kraja 2020. godine, 6 mjeseci nakon završetka obrazovanja zaposlilo s e7.609 osoba, tj. 46,9% od ukupno uključenih osoba. Potpora za samozapošljavanje za cilj ima pružiti financijsku podršku nezaposlenim osobama koje odluče pokrenuti vlastiti posao. Zahtjev za korištenjem potpore za samozapošljavanje mogu podnijeti nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju HZZ-a. U 2020. godini na području Sisačko-moslavačke županije, u potpore za samozapošljavanje ukupno je uključena 231 osoba, od toga u djelatnosti Pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane uključeno je 7 osoba te u djelatnosti Ostale uslužne djelatnosti uključeno je 35 osoba. Povjerenstva u Područnim službama/uredima uzimaju u obzir, koliko mogu, zastupljenost određenih djelatnosti na području podnesenog zahtjeva, no, osnova dodjeljivanja potpora traži se u podnositelju zahtjeva i najviše se temelji na kompetencijama podnositelja zahtjeva. Želimo naglasiti kako je stvoren okvir za razvoj ruralnog područja. U novoj financijskoj perspektivi u sklopu zajedničke poljoprivredne politike planirano je 5 mlrd eura za tu namjenu. Ministarstvo poljoprivrede je do rujna 2021. godine objavilo dva natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „ Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz Programa ruralnog razvoja republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. U svakom natječaju bilo je raspoloživo 120 milijuna kuna. Svrha natječaja je dodjela potpore poljoprivrednicima za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresima u Sisačko-moslavačkoj županiji nakon 28.12.2020. godine, kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede će pratiti potrebe poljoprivrednika na potresom pogođenim područjima i po potrebi objaviti nove natječaje za obnovu poljoprivrednog potencijala . Većoj apsorpciji EU fondova, uz mjere jačanja administrativnih kapaciteta (kvantitativno i kvalitetivno), doprinosi i niz drugih aktivnosti. Tako je kroz financijsko razdoblje 2014.-2020. osigurana redovita komunikacija i kontakt Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova s regionalnim koordinatorima i županima s ciljem snažnijeg informiranja, savjetovanja i jačanja administrativnih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini za učinkovitu pripremu i korištenje EU fondova. S obzirom na dostupna sredstva EU, radi se i na mjerama za dodatno osiguravanje zalihe projekata, koja bi bila dostatna i za provedbu Mehanizma za oporavak i otpornosti kao i strateških programskih dokumenata za korištenje fondova Kohezijske politike 2021.-2027. godine. Dodatno, u odnosu na složene procedure unutar sustava upravljanja i kontrole, koje su se također pokazale kao prepreka pri pripremi i provedbi, već tijekom ovog financijskog razdoblja pojednostavljeni su postupci dodjele bespovratnih sredstava za korisnike, te je u tijeku analiza daljnjih mogućnosti smanjenje administrativnih opterećenja, odnosno pojednostavljenja procedura, ne samo za tekuće već i za buduće financijsko razdoblje. Konačno, navedeni problemi nisu specifični samo za Republiku Hrvatsku već i za ostale države članice Europske unije, te će se tijekom provedbe aktivnosti svakako voditi računa i o instrumentima koje EU stavlja državama članicama na raspolaganje u novom financijskom razdoblju. Izravno ugovaranje nije ni moguća opcija (s obzirom na poštivanje odredbi Zakon o javnoj nabavi). Vezano za javnu objavu Poziva te rokove ugovaranja projekata Upravljačko tijelo će, temeljem dosadašnjih iskustava, preciznije planirati rokove objave te nastaviti unaprjeđivati sustav. Kod javne objave Poziva, do sada je do pomaka najčešće dolazilo radi potrebe za doradom dokumentacije poziva prije objave, temeljem informacija zaprimljenih na javnim savjetovanjima ili radnim skupinama koje nadležna posrednička tijela održavaju sa stručnjacima iz pojedinog područja, a sve sa ciljem objave kvalitetno pripremljene dokumentacije Poziva. Također, zahvaljujući kontinuiranom jačanju kapaciteta tijela nadležnih za pripremu i provedbu postupaka te kontinuiranom pojednostavljenju procedura, ali i jačanju iskustva i znanja samih prijavitelja možemo potvrditi kako je i proces evaluacije i ugovaranja projekata znatno ubrzan te će se i u narednom razdoblju voditi računa o pridržavanju definiranih rokova. Prijedlog da se ishod pod nazivom unapređenje drvo-prerađivačkog sektora briše isti se ne prihvaća. Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju značajnu ulogu u gospodarstvu Sisačko-moslavačke županije sto je vidljivo iz zadnjih raspoloživih podataka iz 2020. godine. Na području županije bilo je registrirano 113 poslovnih subjekata za obavljanje ovih djelatnosti, što čini udjel od 30,5% registriranih poslovnih subjekata u prerađivačkoj industriji (371), odnosno 4,8% od ukupno registriranih poslovnih subjekata u županiji (2.325) U preradi drva i proizvodnji namještaja bilo je zaposleno 1918 radnika što čini udjel od 21,3% zaposlenih u prerađivačkoj industriji (8.987) odnosno 9,2 % od ukupno zaposlenih u gospodarstvu županije (20.744). Ukupan godišnji prihod ovih djelatnosti bio je 933,62 mil kn, što čini udjel od 15,6% u prihodima prerađivačke industrije (5.984,87 mil. kn) odnosno 8,6%ukupnog prihoda gospodarstva županije (10,807,00 mil kn). Prerada drva i proizvodnja namještaja kao i šumarstvo su djelatnosti međusobno povezane u lanac stvaranja dodane vrijednosti te us pravi primjer kružnog gospodarstva kao strateške odrednice politika EU. U djelu teksta koji se odnosi 1.4. Razvoj održive poljoprivrede u okviru tablice 5.2. i 5.3. Nacrta prijedloga Program isti primamo na znanje. U razdoblju od 2021.-2027. godine Grad Sisak će koristiti vlastitu financijsku omotnicu kao novi ITU grad te u fazi definiranja urbanog područja te urbane aglomeracije Grad Siska čime se potvrđuje da Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Vlada Republike Hrvatske vode računa o ravnomjernom regionalnom razvoju. Programom se predviđa financiranje projekata usmjerenih na uspostavu nužnih komunalnih pretpostavki za poduzetničke aktivnosti i osiguranje zadovoljavajućih standarda života stanovnika na području SMŽ, kao što su izgradnja sustava javne odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, povećanje opskrbe vodom za ljudsku potrošnju na čitavom području Županije. Obnova i izgradnja stambenih i poslovnih objekata vodit će se načelom „building back better“ što bi značilo kako će obnova biti bolja i doprinijet će boljoj otpornosti, ali i zelenoj tranziciji radi postizanja klimatskih ciljeva, ciljeva zaštite zraka i okoliša i ciljevima kružnog gospodarstva. Vlada Republike Hrvatske uputila je zahtjev za dodatnim sredstvima iz Fonda za solidarnost Europske unije u visini 319,19 milijuna eura. Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda uključuju vraćanje u radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacijama, prijevozu, zdravstvu i obrazovanju, osiguravanju privremenog smještaja i financiranja službi spašavanja, te mjera zaštite kulturne baštine. Iz Nacionalnog programa za oporavak i otpornost osigurana su sredstva za obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra u iznosu 1,27 milijarde kn za obnovu potresom oštećenih zgrada, te 300 milijuna kn za zgrade sa statusom kulturnog dobra neoštećene u potresu. Posebno ističemo novu kartu regionalnih potpora, koja će omogućiti značajna uvećanja u intenzitetima sufinanciranja regionalnih državnih potpora na cijelom teritoriju Republike Hrvatske pa tako i na području Sisačko – moslavačke županije. Kako je Sisačko – moslavačka županija NUTS3 regija unutar Panonske Hrvatske (NUTS2 regija) bazična stopa sufinanciranja regionalnih potpora za velika poduzeća primjenjiva na cijelom teritoriju Panonske regije iznosi 50%. Navedeni postotak se uvećava za 10% za srednje velika poduzeća i dodatnih 20% za mala poduzeća. Smjernicama za regionalne državne potpore predviđeno je dodatno uvećanje stopa podrške kod primjene regionalnih potpora za 10% za one NUTS3 regije koje su prihvatljive za Fond za pravednu tranziciju. Nakon primjene dodatnog uvećanja stope sufinanciranja na osnovu prihvatljivosti Sisačko – moslavačke županije za primjenu Fonda za pravednu tranziciju, velika poduzeća će moći primiti regionalnu potporu u intenzitetu od 60%, srednje velika poduzeća 70% a mala poduzeća 75%, što je maksimalni iznos unutar Europske unije
22 PGP Sisak 3.DEMOGRAFSKA, EKONOMSKA I FISKALNA KRETANJA NA PODRUČJU SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE, 3.2Obilježja rasta i struktura gospodarstva županije U pogledu gospodarske strukture treba dodati kako je zaposlenost stanovništva SMŽ najveća u tijelima državne uprave. Država je najveći poslodavac u SMŽ te najveći investitor i to je jedan od najvažnijih čimbenika frapantno loše gospodarske slike SMŽ. Strategija ljudskih potencijala SMŽ 2014.-2020., imala je sadržajno dobre mjere međutim iste nisu pratili financijski aspekti te iste nisu provedene u cijelosti. Tako na primjer u istoj je predviđeno poticanje zapošljavanja u civilnom društvu radi jačanja kapaciteta civilnoga društva, a koje će rezultirati povlačenjem projekata u SMŽ. Držimo kako ova mjera nije provedena jer na godišnjoj razini SMŽ je civilnom društvu raspodjeljivala minorne iznose sredstava na objavljenim natječajima te je uistinu neprilagođeno očekivati kako će potpora u visini od cca 4.000,00 kuna rezultirati zapošljavanjem mlade osobe u udruzi koja će pridonijeti povećanju kapaciteta te povećanju broja projekata. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom predviđa posebnu skrb za marginalizirane društvene skupine i prepoznaje bitnost udruga civilnog društva. Tako je Programom u Strateškom smjeru 1. Poticanje razvoja osnovnih činitelja konkurentnosti županije, Poseban cilj 2. Demografska revitalizacija, predviđeno poticanje poboljšanje kvalitete života i podizanje atraktivnosti područja Županije za život stanovništva. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nije nadležno za provedbu mjera koje su raspisane u strateškim dokumentima Sisačko-moslavačke županije.
23 PGP Sisak 3.DEMOGRAFSKA, EKONOMSKA I FISKALNA KRETANJA NA PODRUČJU SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE, 3.1Analiza općeg kretanja stanovništva PGP SISAK: Ovdje je vrlo važno nadodati kako je Zakon o prebivalištu (NN 144/12, 158/13) doprinijeo egzodusu stanovništva da se iz evidencije prebivališta građana SMŽ brišu građani po prijavama fizičkih osoba bez pravno i faktično utvrđenih činjenica. Na temelju telefonskih dojava susjeda MUP RH donosio je rješenja o brisanju prebivališta građana na temelju jednog terenskog posjeta tijekom kojeg osoba nije zatečena na kućnoj adresi. Ovo je rezultirao progonom i zadiranjem u osobna pitanja svake individue te je također uzrokovalo brojne upravne sporove i zatrpavanje upravnih sudova RH. Također, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje upravo provodi terenske izvide na stanovima dodijeljenima kroz institut stambenog zbrinjavanja te u tim predmetima ukoliko osoba nije zatečena na adresi donosi negativna rješenja o ukidanju prava na stambeno zbrinjavanje i raskid ugovora o stambenom zbrinjavanju. Sve ovo vrlo demotivira naše sugrađane na bilo koji oblik ostanka na teritoriju SMŽ te smatramo neprimjerenim da se provode ovakve restriktivne mjere koje doprinose napuštanju naše županije, a o kojima nitko ne priča. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Cilj Zakona o prebivalištu („Narodne novine“, broj:144/12 i 158/13 – Uredba o izmjeni Zakona o prebivalištu) je usklađivanje zbirke podataka o prebivalištu sa stvarnim stanjem, otklanjanje problema pri sastavljanju popisa birača, onemogućavanje izdavanja isprava s netočnim i neistinitim podacima, olakšavanje pronalaska osoba od strane sudova i javnopravnih tijela. Obzirom da je prebivalište poveznica za ostvarenje niza prava utvrđenih posebnim propisima, kao što su primjerice porezni propisi, propisi o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, propisi o socijalnoj skrbi i dr., evidencija prebivališta i boravišta građana mora odgovarati stvarnom stanju nastanjenja građana. Dakle, potrebno je postojanje faktične veze osobe i adrese stanovanja. Upravo je zbog prednje navedenih razloga i obveza građanina prijaviti svaku promjenu prebivališta. Policijske uprave, na temelju članka 12. navedenog Zakona imaju ovlast da osobama koje imaju prijavljeno prebivalište na njihovom području, po službenoj dužnosti, rješenjem odjave prebivalište ako se terenskom provjerom utvrdi da stvarno ne žive na adresi prijavljenog prebivališta ili o tome budu obaviještene od strane tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba. Donošenje meritorne odluke u postupku odjave prebivališta po službenoj dužnosti ne temelji se isključivo na obavljenoj terenskoj provjeri policijskog službenika. Naime, službena osoba u postupku koji prethodi donošenju rješenja cijeni sve dokaze koji mogu biti od utjecaja na donošenje meritorne odluke (primjerice, uzimaju se izjave svjedoka, susjeda, vlasnika stanova, provjerava se ima li osoba za koju se provodi postupak odjave prebivališta djecu vrtićke ili školske dobi i pohađaju li djeca vrtić ili školu u mjestu prijavljenog prebivališta te se uzima u obzir činjenica gdje se nalaze i drugi članovi kućanstva). Ako nije moguće nedvojbeno utvrditi stanuje li osoba zaista na adresi prijavljenog prebivališta, obavljaju se terenske provjere u različitim vremenskim intervalima i u različito vrijeme te se izvode dokazi dok se nedvojbeno ne utvrdi činjenično stanje. U postupcima odjave prebivališta po službenoj dužnosti (ako se dođe do saznanja o trenutnoj adresi stanovanja osobe), stranci se upućuje poziv radi sudjelovanja u postupku. Ako se poziv ne može uručiti, jer se ne raspolaže adresom stvarnog stanovanja, poziv se dostavlja objavom na oglasnoj ploči, sukladno odredbi članka 91. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj: 47/09), odnosno stranci se u skladu s člankom 30. navedenog Zakona omogućuje iznošenje činjenica koje mogu biti od utjecaja na donošenje meritorne odluke. Posebno treba istaknuti da subjektivno nezadovoljstvo građana odjavom prebivališta po službenoj dužnosti, ne znači da je rješenje o odjavi prebivališta po službenoj dužnosti nezakonito. Ako građanin smatra da je u postupku odjave prebivališta po službenoj dužnosti nepotpuno i netočno utvrđeno činjenično stanje i ako raspolaže dokazima nastanjenja na adresi prijavljenog prebivališta, ima mogućnost zatražiti obnovu postupka. Ako se u obnovljenom postupku utvrdi da osoba zaista stanuje na adresi prijavljenog prebivališta, poništava se rješenje o odjavi prebivališta po službenoj dužnosti, a stranci se aktivira prebivalište te nema prekid prebivališta već ga ima u kontinuitetu. Međutim, često stranke pribjegavaju podnošenju novog zahtjeva „simulirajući“ činjenicu nastanjenja na istoj adresi. Ako osoba samo privremeno boravi izvan mjesta prebivališta obvezna je prijaviti boravište. Boravište je mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila. Međutim, ako osoba napušta prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera dužna je prijaviti privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske.
24 Davorka Šušnjić   Iz ovog dokumenta možemo zaključiti da je ukupna situacija na području SMŽ loša i prilično besperspektivna. Imamo 11% stanovnika manje u zadnjih 7 godina što je podatak od prije potresa. U cijelom programu nema niti jedne točke koja nudi konkretna rješenja za ovaj problem. Sve je vrlo uopćeno. U programu imamo 3 točke: autocesta do Siska, Centar gaming industrije Novska i kongresni centar Topusko. Ostali dijelovi županije nisu niti jednom riječju spomenuti u programu. Za ukupan razvoj i prestanak depopulacije neophodni su preduvjeti koje ovaj program ne nudi. Prvenstveno mislim na mrežu brzih cesta unutar cijele županije, povezivanje područja Gline, Petrinje, Hrvatske Kostajnice i Dvora s autocestom. Bez brze dostupnosti tih područja nema ni razvoja. Prostor Banije se u našoj državi sustavno zanemaruje. Mi nemamo elektroenergetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu na nivou kvalitete cijele države. Tu državna tijela moraju odraditi svoj posao kako bi stanovnici imali iste uvjete kao i ostali u RH. Poduzetnike će privući upravo ovi uvjeti a samim tim će im biti potrebna i radna snaga pa će se više problema riješiti odjednom. Za privlačenje mladih obitelji potrebni su sigurni gradovi te je neophodno maksimalno pojednostaviti postupke i ubrzati obnovu kako obiteljskih kuća tako i pratećih sadržaja. Tu prvenstveno mislim na sigurnost prolaska gradovima što sada nije slučaj te obnovu i izgradnju prometnica kroz naseljena mjesta. Naravno da lokalne i regionalne vlasti trebaju osigurati vrtiće i škole. Školstvo je još jedan problem jer na području županije imamo nekoliko srednjih škola koje obrazuju kadar koji danas nije atraktivan na tržištu rada i tu treba napraviti brze i konkretne promjene. Naša županija obiluje prirodnim ljepotama koje su nedostupne zbog loših prometnica i nisu atraktivne turistima jer sela nemaju adekvatno riješenu infrastrukturu. Svakodnevno se susrećem s ljudima koji su spremni uložiti na Baniju ali odustaju kada vide opću zapuštenost područja. Ukoliko stvarno želimo da ovaj kraj bude ravnopravan dio RH onda ovaj program ne nudi ni razvoj ni revitalizaciju. Potrebni su vrlo konkretni planovi sa kratkim i jasno definiranim rokovima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Programom su obuhvaćeno cijelo područje Sisačko-moslavačke županije te su za sve jedinice lokalne samouprave dostupne jednake mogućnosti sukladno njihovim razvojnim potrebama i spremnosti projekata. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak RH. Integriranim teritorijalnim programom posebno će se poticati jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova, poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih usluga, jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju. Kako je u tijeku faza programiranja te definiranje okvira za postizanje određenih ciljeva u okviru predloženih projekata, uočavamo određene projekte koji se pojavljuju kao potencijalni andidati za financiranje i iz drugih izvora poput Fonda pravedne tranzicije ili Modernizacijskog fonda. Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je planiranja razvoja za svoje područje, stoga je potreban angažman svih JLS u prepoznavanju svojih razvojnih prioriteta u pripremi projekata koji će se prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i drugim nacionalnim izvorima financiranja. Kroz mjeru 4.1. planiraju se potpore projektima usmjerenim na poboljšanje prometne povezanosti Županije s okruženjem i unutar županijskih mikroregija, te pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za razvoj riječnog prometa i županijskih luka i pristaništa te potpora brodarima unutarnje plovidbe u nacionalnom prijevozu, zatim potpore investicijskim poduhvatima koji se odnose na osiguranje kontinuirane i sigurne opskrbe električnom energijom, uključivanje u veće transportne sustave opskrbe plinom, dostupnosti širokopojasnog interneta i sl. Programom se planira financiranje projekata usmjerenih na uspostavu nužnih komunalnih pretpostavki za poduzetničke aktivnosti i osiguranje zadovoljavajućih standarda života stanovnika na području SMŽ, kao što su izgradnja sustava javne odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, povećanje opskrbe vodom za ljudsku potrošnju na čitavom području Županije.
25 DAVOR GOVORČINOVIĆ   Poštovani, moram priznati da sam od ovoga dokumenta očekivao daleko više, neka mi nitko ne zamjeri ovdje se radi o bačenim novcima u dokument koji je pun statističkih prikaza bez realnih prijedloga, bolji dokument bi izradili klinci u srednjoj školi da su dobili projektni zadatak na ovu temu a s druge strane nije mi jasno zašto ovakav dokument nije izradila SIMORA kao razvojna agencija naše Županije koja je na kraju i plaćena da radi takve stvari. Dokument su radili ljudi koji nemaju veze s ovom Županijom i onda smo dobili dokument pun općenitih i uopćenih stvari. Pojedinačno neću ništa komentirati jer po meni ovaj Program ostati će samo još jedan u nizu dokumenata koji neće ničemu služiti. Bez zamjerke. Nije mi jasno zašto se nisu kao polazišna osnova uzeli dosadašnji Razvojni planovi/Strategije naše Županije (ROP ću posebno istaknuti) i vidjelo što je u proteklih 30 godina ostvareno a što nije. Ono što me je dodatno zapanjilo u Programu je to što izrađivači istoga znaju samo za Sisak i Kutinu, nešto malo o Petrinji dok su ostali gradovi i općine neprepoznati sa svojim problemima. U Poglavlju 4., odnosno 4.3.kod Razvojnih implikacija za Zdravstvo se navodi npr. da Poseban problem predstavlja potencijalni odljev liječnika i medicinskog osoblja, nije mi jasno na što se misli (vjerojatno na Bolnicu) jer naše Ispostave kao što su Hrvatska Kostajnica u ovom trenutku imaju ogroman problem i sa sadašnjim liječnicima kojih jednostavno nema i divim se mladim liječnicima koji su sa faksa bačeni u vatru da rade sa pacijentima no i oni planiraju na specijalizaciju i liječnički sustav je u malim sredinama u kolapsu, a o tome da godinama nema pedijatra i ginekologa koji bi radili u Ispostava ne treba niti govoriti. I nitko to sustavno i ne pokušava riješiti. Nema niti riječi o ljekarnama, da li je izrađivačima Programa poznato do kada ljekarna u Hrvatskoj Kostajnici radi. Ovaj Program neće doprinijeti nikakvom prosperitetu Županije jer nije Županija Sisak i Kutina eventualno Petrinja, Županija su i Hrvatska Kostajnica i Dvor i Sunja i da ne nabrajam što sve ne. Sitnice u ovim mjestima život znače, pa se ne može dogoditi da ljekarna do 16.00 sati radi, da oni koji dođu liječniku u popodnevnim satima ne mogu podići lijekove nego moraju sutradan dolaziti ponovno u grad da bi podigli svoje lijekove, da se pošta otprema u jutarnjim satima (pa pošta ne odlazi isti dan kada je predana nego tek s danom zakašnjenja), da subotom ne možete obaviti poštanske usluge, da su se u malim sredinama ukinuli sudovi koji su imali svoje sudce te sada jedan zk ispravni sudac radi posao na nekoliko Ispostava pa zamislite koliko je to "napredno" u rješavanju predmeta, da se rasprave zakazuju u Ispostavama koje su udaljene i po 50 kilometara (ništa strašno reći ćete ali da bi došli do Ispostave u Glini ako idete javnim prijevozom iz Hrvatske Kostajnice izgubiti ćete cijeli dan samo na putovanje i hvatanje veza za Glinu i natrag). To su sve sitnice koje znače život i ostanak u malim sredinama. To ovim Programom nigdje nije detektirano. Prijedlog Mjera i aktivnosti su same floskule opet bez zamjerke, pa mi nismo u stanju niti trenutne probleme riješiti a predlažemo mjere kojima bi se povećavali kapaciteti u gospodarstvu te se razvijala poljoprivreda i turizam. No krenimo redom. Hoćemo poticati poduzetništvo a Ministarstvo gospodarstva još uvijek nije uspjelo donijeti Odluke o financiranju po projektu Naukovanja, koliko je obrtnika sa područja SMŽ uzelo naučnike, isplaćuje im naknadu i očekuje ova sredstva. Nova školska godina je za nešto više od tjedan dana a oni još uvijek ne da nisu dobili novce nego niti ne znaju da li su prošli na natječaju. Nadalje, osam mjeseci od potresa isto ministarstvo još uvijek obilazi mikro poduzetnike i snima štetu i donosi Odluke o odobravanju potpore, blago se onima koji čekaju iste Odluke. Nadalje, nakon potresa obećan je natječaj za male i srednje poduzetnike, doduše svašta se obećavalo, od istoga natječaja ništa nije bilo pa se netko dosjetio da će iste strpati u natječaj Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju, pa će da poduzetnike sa SMŽ biti povoljniji uvjeti, dodatni bodovi. I što se dogodilo kada je natječaj izašao, veliko ništa. Poduzetnici s potresom pogođenog područja na istom nisu bili u ništa povoljnijem položaju od ostatka zemlje. Poljoprivreda, da povećati ćemo broj OPG-a koji ne mogu očekivati potpore (ne govorim o poticajima), nije mi jasno da se svake godine raspisuje natječaj za dodjelu sredstava za male i mlade poljoprivrednike s ograničenim fondom za tu godinu i onda se dogodi da prođete na natječaju s brojem bodova ali sredstava za Vas nema i tako svake godine a Vi ne možete povećati snagu Vašeg OPG-a da bi dobili koji bod Više. Čemu se ne donese Odluka kada se već zna s koliko novca se raspolaže ukupno da svi koji su prešli bodovni prag ostvare pravo na ova sredstva a ne na ovaj način doslovce mrcvariti ljude. Turizam, osim Topuskog, Lonjskog polja i utvrde Zrin, izrađivači nemaju pojma o turizmu u našoj Županiji, doduše niti Ministarstvo turizma i sporta zna nešto više o tome. Bilo bi dobro da u Ministarstvu turizma kažu koliko su u 2021. godini osigurali sredstava za sanaciju šteta kod fizičkih ili pravnih osoba koje se bave turizmom. Slovima i brojkom "NULA 0 KUNA". A Vi da bi ste primili gosta u svoj objekt i te kako ste morali sanirati štetu, jer u takav objekt nitko neće doći. Toliko o brizi za turizam danas a o sutra ne želim razmišljati. Mjera 1.6 - ovo je općeniti komentar me je oduševila - ovu mjeru ćemo usmjeriti na jačanje administrativnih kapaciteta JLS u području ovladavanja specifičnim znanjima i vještinama potrebnih za prijavu na projekte sufinancirane sredstvima EU. Pa po tome ispada da smo mi jučer ušli u EU, pa što su do sada JLS radile da im se još uvijek treba plaćati da se educiraju njihovi djelatnici za ovakve stvari. Na, kraju krajeva da li je izrađivačima Programa poznato da postoje kako Razvojna agencija SMŽ tako i razvojne agencije po JLS. Govorimo o poticanju razvoja drvno-prerađivačke industrije a ne kažemo kakve probleme isti imaju s nabavkom drvne sirovine, dok se taj dio sa HŠ ne riješi nemamo što govoriti o razvoju drvno-prerađivačke industrije Uglavnom niti su ovim Programom detektirani glavni problemi ove Županije niti su Mjere išle u pravcu da se zna što i kako napraviti po pojedinim JLS što je svakako trebalo detektirati kakvi su njihovi krucijalni problemi. Nije u svakoj JLS problem niskonaponska mreža, cestovna infrastruktura i sl., koji su problemi školstva - da li nama stvarno trebaju srednje škole koje će imati programe koji će školovati djecu za Zavod za zapošljavanje ili će se ponuditi programi koji bi na školovanje privukli i djecu iz drugih gradova i mjesta ne samo naše županije nego i susjednih a kada bi se to dogodilo došlo bi i do rasta poduzetništva jer bi rasla i potrošnja, malo ali opet dovoljno da se otvaraju nova radna mjesta. O obnovi ne želim posebno pisati jer je država odnosno Ministarstvo tu palo na ispitu, nitko nije uzeo u obzir probleme koji su bili u poslijeratnoj obnovi - zanemareno je da na ovom području postoji preveliki broj nerješenih imovinsko-pravnih odnosa, da je stanovništvo siromašno posebno u seoskim sredinama i da ljudi jednostavno nemaju novca niti za jednostavne popravke a od njih se uvjetuje prvo popravi, pokaži račun pa će ti država vratiti novac. Malo teža situacija. Gledajući Program ispada da su tri ključne stvari za razvoj Županije - izgradnja autoceste do Siska, Centar gaming industrije i kongresni centar Topusko. Ako su to tri ključne investicije, budimo realni nećemo se pomaknuti s mjesta u razvoju Županije. Što je sa ostalim dijelovima Županije. Što je s autocestom do BiH granice, zar to neće dovesti do prosperiteta ostatka Županije. Pa niti jedan investitor ne želi doći u Hrvatsku Kostajnicu ili Dvor kada vide kakvom cestom moraju doći do ovih gradova. Što je s međunarodnim prijelazom za putnički i teretni promet u Hrvatskoj Kostajnici i novim mostom na Uni. Zar to ne garantira otvaranje novih radnih mjesta? Još jedanput ponavljam Program je pun općenitih fraza koji većem dijelu Županije neće ništa dobroga donijeti i ostati će tamo gdje je i do sada bilo, u zapećku čekajući da ih se netko nekada sjeti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Programom su obuhvaćeno cijelo područje Sisačko-moslavačke županije te su za sve jedinice lokalne samouprave dostupne jednake mogućnosti sukladno njihovim razvojnim potrebama i spremnosti projekata. Jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj je planiranja razvoja za svoje područje, stoga je potreban angažman svih JLS u prepoznavanju svojih razvojnih prioriteta u pripremi projekata koji će se prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i drugim nacionalnim izvorima financiranja. Putem mjere 4.2. Program planira se obnova postojećih i izgradnja novih zgrada namijenjenih pružanju zdravstvenih usluga stanovnicima Županije. Obnova i izgradnja ovih objekata mora zadovoljiti suvremene standarde gradnje i zaštitu od mogućih budućih potresa na području Županije. U svezi provedbe projekta „Naukovanje za obrtnička zanimanja“ za 2020. godinu upućujemo Vas na objavu na mrežnim stranicama Ministarstva (https://mingor.gov.hr/vijesti/obavijest-projekt-naukovanje-za-obrtnicka-zanimanja-za-2020-godinu/8361) od 27. kolovoza 2021. temeljem koje je razvidno da je dostava ugovora korisnicima u tijeku te ističemo kako su svi korisnici potpora po navedenom Projektu o navedenoj okolnosti informirani putem elektroničke pošte, a popis korisnika potpora je također dostupan na mrežnim stranicama. U cilju pružanja potpune informacije o provedbi navedenog Projekta, a kao što je istaknuto i u navedenoj objavi, s obzirom da je Operacija „Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja“ u okviru koje se provodi navedeni Projekt bila predmet revizije sustava upravljanja i kontrole za Europski socijalni fond (ESF) te da je nadležno tijelo izdalo obvezujuće preporuke Ministarstvu, kao i krajnjim korisnicima, aktivnosti ugovaranja nisu mogle biti pokrenute prije nego su sve preporuke bile odgovarajuće adresirane. Nadalje, u svezi provedbe „Programa dodjele potpora male vrijednosti mikro subjektima malog gospodarstva za saniranje posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke županije“ ističemo da je na isti zaprimljeno preko 870 prijava za dodjelu bespovratne potpore koje su administrativno obrađene u iznimno kratkom roku (malo više od 2 mjeseca od zatvaranja Otvorenog javnog poziva) te je od 6. svibnja započela dodjela prvih ugovora o dojeli bespovratne potpore i isplata sredstva. Zaključno s 13. rujnom 2021. dodijeljeno je ukupno 507 potpora u iznosu od 12.007.946,21 kuna od čega je isplaćeno 439 potpora u iznosu os 10.459.816,88 kuna. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske na 70. sjednici od 22. srpnja 2021., a sukladno izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu od 18. lipnja 2021. usvojila izmjene navedenog Programa temeljem kojeg su se osigurala dodatna sredstva u iznosu od 7,6 milijuna kuna kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri zadovoljile iskazane potrebe poduzetnika odnosno kako bi se bespovratne potpore dodijelile u maksimalnom iznosu do 30.000,00 kuna svim Podnositeljima prijava koji su zadovoljili administrativne uvjete i uvjete prihvatljivosti. Ministarstvo turizma i sporta će temeljem svojih programa razvoja infrastrukture, konkurentnosti turističkog gospodarstva, Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno sredstvima fondova Europske unije iz prošlog i aktualnog financijskog razdoblja financirati projekte razvoja održivog, inovativnog i otpornog turizma. Poticati će se ulaganja u javnu turističku infrastrukturu, ulaganja u ruralna područja s potencijalom za razvoj ruralnog, zelenog, zdravstvenog, sportsko-rekreacijskog te drugih sličnih posebnih oblika turizma, ulaganja u zaštitu, razvoj i promicanje prirodne baštine i ekoturizma kroz razvoj ponude i sadržaja na otvorenom, ulaganja u zaštitu, razvoj i promicanje resursa javnog turizma i turističkih usluga, korištenje suvremene tehnologije i inovativnih sadržaja kao i promotivne i edukativne aktivnosti. Malim srednjim i velikim poduzećima sufinancirati će se ulaganja u objekte, okoliš i opremu kao i potpora razvoja procesa u turističkom poslovanju. U planu je i financijsko rasterećenje turističkog gospodarstva. Programom se planira pružanje potpore aktivnostima i projekatima koji aktivnim gospodarskim subjektima direktno omogućavaju otvaranje novih radnih mjesta i dodatno zapošljavanje. Potpora aktivnostima, programima i projekatima koji su povezani s otvaranjem novih radnih mjesta u privatnom sektoru temeljem samozapošljavanja, pokretanja start-up poduzeća te otvaranja obrta i OPG-ova.
26 IVANA PALAIĆ 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.4Planirani  sustav mjera, aktivnosti i projekata poticanja razvoja Sisačko-moslavačke županije i mogućnosti financiranja Ovdje navedena financiranja su jednako na raspolaganju svima u RH. Planira li RH dati prednost PP ili izričito namijeniti određeni postotak financijskih sredstava za PP? Koja je strategija RH po pitanju edukacije stanovništa o dostupnim fondovima? Koja je strategija RH po pitanju pomaganja stanovništu PP za apliciranje na fondove? Pomaganja u smislu ispunjavanja zahtjeva, pojašnjenja stavki natječaja, savjetovanja i ostalog? Kako će RH potaknuti povećanje broja prijava na fondove na PP? Hoće li RH oformiti specijalizirani tim za ovu namjenu? Ako će pristup RH po pitanju davanja podrške PP u prijavi za EU fondove biti kao do sada, moguće je da će pozitivan ishod izostati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije trenutno provodi ukupno 36 različitih programa izobrazbe namijenjenih prvenstveno zaposlenicima tijela državne uprave koji obavljaju poslove u sustavima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova. Cilj navedenih edukacija je jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu aktivnosti vezanih uz fondove Europske unije na razini svih tijela državne uprave u čijoj nadležnosti su naveden poslovi, a kako bi se osigurala adekvatna apsorpcija sredstava dostupnih iz fondova Europske unije. Osim navedenih programa izobrazbi, Ministarstvo redovito provodi brojne informativno-edukativne aktivnosti namijenjene cjelokupnoj javnosti u kojima sudjeluju relevantne institucije državne uprave kao i predstavnici lokalne i regionalne uprave i samouprave te brojni partneri. Ovakva događanja su izrazito edukativnog karaktera s obzirom da su im u fokusu različite teme u području pripreme i provedbe projekata sufinanciranih sredstvima Europske unije te je naglasak na razmjeni iskustava, savjetima i primjerima dobre prakse. Posljednja u nizu ovakvih informativno-edukativnih događanja odvijala su se tijekom lipnja i srpnja u brojnim hrvatskim gradovima (konkretno u Sisačko-moslavačkoj županiji u Gradu Novska) kada su svim zainteresiranim građanima predstavljanje mogućnosti i nove prilike financiranja u razdoblju 2021.-2027. Također, Ministarstvo na godišnjoj razini provodi projekt „Akademija regionalnoga razvoja i fondova EU“ koji se provodi još od 2014. godine te je sudjelovanje u istome u besplatno. Radi se o projektu koji je namijenjen studentima te koji, uz pružanje ključnih informacija i činjenica vezanih uz Europsku uniju, fondove Europske unije i mogućnosti financiranja projekata u Hrvatskoj, stavlja naglasak na iskustveno učenje i praksu. Svake godine u projektu „Akademije“ sudjeluju polaznici iz različitih gradova u Hrvatskoj te je do sada kroz projekt educirano oko 1500 studenata. Od 2019- godine Ministarstvo u suradnji s partnerskim institucijama provodi i projekt pod nazivom „U školi otvorene kohezije - At School on Open Cohesion, ASOC“ kojim se promiče aktivno sudjelovanje učenika srednjih škola u praćenju učinkovitosti projekata koji se financiraju iz kohezijske politike Europske unije kroz korištenje javno dostupnih podataka. Dodatno, Ministarstvo je uspostavilo internetsku stranicu www.strukturnifondovi.hr
27 IVANA PALAIĆ 5.5Ostali izvori financiranja, 5.5.1Izgradnja autoceste A11 Zagreb-Sisak 1) Ako dobro razumijem, rok za uzgradnju dionice Lekenik-Sisak je 24mj,a za čvor Sisak - Mošćenica se tek pokreću aktivnosti. Što to znači da se "pokreću aktivnosti"? 2) Ako dobro razumijem, čvor Sisak-Mošćenica će se MOŽDA izvesti kao jedan kolnik I/ILI će se izgraditi čvor Petrinja. Što je uzrok veće cijene izgradnje 1 kolnika i dužeg roka izvođenja u usporedbi sa čvorom Petrinja? Zašto se razmatra opcija jednog kolnika ako je izgradnja čvora Petrinja jefitnija i kraćeg vremena izvođenja? 3) Ako se navodi da izgradnja dionice Sisak-Mošćenica doprinosi boljoj povezanosti Gline (s kim, s čim), onda se može navesti i H. Kostajnica, Topusko, Dvor i ostala PP. Drugim riječima, AC će omogućiti cijelom PP bolju prometnu povezanost s ostatkom države, ali će imati manji utjecaj na Glinu i ostala PP, tj. generalno će utjecaj na PP južnije od Petrinje biti vrlo malen. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje.
28 IVANA PALAIĆ 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.5Ostali izvori financiranja Podsjećam, ovo je dokument o revitalizaciji PP SMŽ pogođenih potresom. Ostali izvori financiranja koji se navode neće imati znatni utjecaj na revitalizaciju PP. Gaming centar je vezan u Novsku koja je u kateogriji PP, ali puno bliže Kutini i Sisku po važećim kriterijima. AC se veže na Sisak. KC u Topuskom (koji je kategoriziran kao PP) će imati vrlo mali utjecaj na PP generalno. Zaključno, sve navedeno u točki 5 nije i ne može biti REVITALIZACIJA PP SMŽ. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Sam pristup definiranju mjera i grupa aktivnosti je takav da omogućava značajan stupanj fleksibilnosti u operacionalizaciji, odnosno provedbi Projekta. Detaljnu konkretizaciju predloženih mjera i aktivnosti potrebno je napraviti u okviru godišnjih operativnih programa pojedinim nadležnih institucija i tijela državne uprave. Programom je predviđen indikativni financijski plan u kojem se navode izvori financiranja i sredstva potrebna za provedbu Programa. Cijelo područje Sisačko-moslavačke županije je prepoznato i uključeno u Program, te su za sve jedinice lokalne samouprave (JLS) dostupne jednake mogućnosti sukladno njihovim razvojnim potrebama i spremnosti projekata. Kako bi se u potpunosti iskoristili potencijali pojedinog područja očekuje se angažman JLS- ova koji moraju pripremiti projekte koje će prijaviti za financiranje bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije i drugim nacionalnim izvorima financiranja.
29 ALEN RENDULIĆ 5.5Ostali izvori financiranja, 5.5.1Izgradnja autoceste A11 Zagreb-Sisak Jedan od ključnih projekata za revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije jest izgradnja Autoceste A11 Zagreb – Sisak, ali potrebno je NE ZABORAVITI i na obnovu ili gradnju novih/postojećih državnih i županijskih cesta, jer 95% lokalnog stanovništa upravo te ceste koristi u dnevne svrhe. Ne treba se SAMO koncentrirati samo na odlazak i putovanje u Zagreb, već će se uslijed bolje prometne povezanosti, mnoge tvrke možda odlučile i za preseljenje u manje sredine, a s druge strane budućnost će donijeti i puno ON-Line rada, te je na kraju nabitnije kvaliteta života i prometna povezanost u mjestu u kojem se živi, a time bi se privuklo i potaknulo preseljenje iz velikih gradova u manje sredine. Projekte koje bi trebalo DODATNO navesti kao ključne su: brze ceste: - Sisak - Pokupsko - Karlovac (dolinom Kupe) - Popovača-Sisak-Glina-Slunj-Ogulin Za iste je potrebno UBRZATI postupak izrade sve potebne dokumentacije, kako bi se unutar 3 godine, odnosno najkasnije s početkom 2024 krenulo u Natječaj za gradnju i sa početkom 2025 u izvođenje radova! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Državna cesta DC 36 – rekonstrukcija Državna cesta na dionici od Vratečkog do Hotnje je neasfaltirana u duljini od oko 4 km. Projekt za obnovu prometnice, što podrazumijeva i asfaltni kolnik, je izrađen. Radi se o radovima rekonstrukcije, za koje je ishođena građevinska dozvola. U tijeku je otkup zemljišta za provedbu rekonstrukcije, prema parcelacijskim elaboratima. Po završetku otkupa i upravnog postupka pristupit će se nabavi radova na obnovi prometnice i rekonstrukciji u modernu asfaltnu državnu cestu. Vrijednost ovih radova iznosit će oko 18 milijuna kuna (točan iznos znat će se po provedenoj javnoj nabavi radova). Na cestovnom pravcu Popovača – Sisak – Glina – Ogulin Strategijom prostornog razvoja RH planirana je izgradnja brze ceste. Ukupna duljina planirane brze ceste iznosi približno 140 km. Za navedeni cestovni pravac izrađena je Prostorno-prometno-građevinska studija koridora brze ceste na pravcu Popovača – Sisak – Glina – Josipdol (2005.). Tijekom proteklog razdoblja, promjene nastale u prostoru ukazale su na potrebu preispitivanja pojedinih dijelova trase brze ceste. To se najistaknutije pokazalo na dionicama Glina – Topusko i Slunj – Josipdol/Ogulin. Stoga je, u cilju dodatnih provjera trase brze ceste, za ove dvije dionice izrađena Prostorno-prometno-građevinska studija varijantnih rješenja na dionicama: Glina – Topusko i Slunj – Josipdol (2017.). Osim korekcije trase brze ceste, ovom studijom definiran je spoj na autocestu A1 u postojećem čvoru Ogulin, umjesto do sada planiranog interregionalnog čvora Josipdol. Za nastavak izrade studijske i projektne dokumentacije za ovu brzu cestu potrebno je izvršiti izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije.
30 IVANA PALAIĆ 4.RAZVOJNE IMPLIKACIJE MATERIJALNIH I NEMATERIJALNIH ŠTETA UZROKOVANIH POTRESOM, 4.2Gospodarski aspekti razvojnih ograničenja Ovdje valja naglasiti da planirana ulaganja u gospodarstvo SMŽ, u okviru NPOO, neće imati znatan utjecaj na PP. Spomenuta ulaganja su sva locirana na području Kutine i Siska za koje se navodi da su najrazvijenija područja SMŽ. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Programom je obuhvaćeno cijelo područje Sisačko-moslavačke županije te su za sve jedinice lokalne samouprave dostupne jednake mogućnosti sukladno njihovim razvojnim potrebama i spremnosti projekata. U okviru Integriranog teritorijalnog programa, planiraju se posebne operacije samo za potpomognuta područja te su u tu namjenu posebno izdvojena sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije 2021.-2027. u odnosu na ostatak Republike Hrvatske.
31 Siniša Bosanac 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.1Strateške smjernice i posebni ciljevi (prioritetna područja) U smjernicama i ciljevima niste posebno označili revitalizaciju predškolskog, osnovno školskog i srednješkolskog obrazovanja s izgradnjom i modernizacijom sustava. Uz to posebni akcent treba staviti na najugroženije skupine u društvu a to su djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom. Obzirom da u Sisačko - moslavačkoj županiji nema razvijen sustav re/habilitacije i skrbi za djecu s TUR i OSI te se sve potrebe uglavnom zadovoljavaju putem nesigurnih projekata udruga potrebno je pokrenuti ustrojavanje sustava putem osnivanja jedne ili više ustanova za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju koji bi pružali i socijalne usluge u zajednici od rane intervencije preko podrške redovitom sustavu obrazovanja putem mobilnih timova i osposobljavanja OSI za rad putem srednjoškolskog obrazovanja te cjeloživotnog učenja i prekvalifikacija kako bi se dijelu OSI poboljšala konkurentnost na tržištu rada te putem potpomognutog zapošljavanja ili radno/rehabilitacijskih radionica pridonijeli na očuvanju njihovih radnih i ostalih sposobnosti te ih osnažili za lakši samostalni život. Također i otvoriti više stambenih zajednica za samostalno stanovanje uz potporu. To jest osposobiti ustanovu za pružanje svih socijalnih usluga u zajednici na cijelom području SMŽ. Na taj bi način također snažno pridonijeli ostanku i jačoj radnoj aktivnosti roditelja djece s teškoćama na ovom području. Ustanova bi trebala imati sjedište u Sisku s podružnicama u ostalim gradovima SMŽ i pokrivenosti s mobilnim timovima na cijelom području županije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Aktivnosti vezane uz revitalizaciju ranog predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja planirane su u prioritetnom cilju 2. Demografska revitalizacija, mjera 2.2. Povećanje odgojno-obrazovnih kapaciteta za djecu. Obnova i izgradnja stambenih i poslovnih objekata vodit će se načelom „building back better“ što bi značilo kako će obnova biti bolja i doprinijet će boljoj otpornosti, ali i zelenoj tranziciji radi postizanja klimatskih ciljeva, ciljeva zaštite zraka i okoliša i ciljevima kružnog gospodarstva.
32 Hrvatski sveučilišni sindikat   Poštovani, Zahvalni smo na svrsishodnim i realnim indikatorima iz ovog Dokumenta. Nadamo se kako će isti, kada dođu u fazu provedbe, odnosno do razine tzv. izvršne vlasti, biti provedivi u realnom roku. Također, dodajemo i da je dio vitalne infrastrukture (vodovodna mreža) uništen i u središtima gradova, a čemu je uzrok znatno "propadanje" tla. Dio ljudi nije u mogućnosti vratiti se u stambene objekte upravo iz ovog razloga, a ne toliko uslijed primarnog oštećenja objekata. Također, naveli bismo i jedan dio problema koji se iskazuje kroz lošiju komunikaciju s nadležnim Konzervatorskim uredom, a koji često preuzima ovlasti koje nema ili ne pokazuje razumijevanje za specifične probleme stanovnika na terenu (o čemu su snimane i neke tv emisije). Ističemo i kako je potrebna fleksibilnost pri revitalizaciji odgojno-obrazovnih institucija, pri čemu ističem pozitivan primjer Srednje škole Petrinja, koja je u nastojanju da samostalno riješi pitanje prostora naišla na nelogične poteškoće u vlastitim nastojanjima obnove (primjerice, ne mogu izvaditi Vlasnički list itd.) Isto je i s glazbenom školom u Sisku koja je iseljena, a čiji su kapaciteti odavna premašili prostore koje su imali za korištenje. U tom smislu želimo ukazati na potrebu individualnog pristupa problemima, jer kako se iz ovih par primjera vidi, upravo je svaka situacija "posebna" na svoj način, a komunikacija o specifičnim problemima nije na razini na kojoj bi trebala biti. U tom smislu, središnja državna tijela ( ne nužno lokalne sastavnice i ispostave) mogla bi biti ključ općeg razumijevanja i rješavanja problema. Srdačan pozdrav, Vlatka Vukelić. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Primljeno na znanje. Kroz mjeru 4.1. planiraju se potpore projektima usmjerenim na poboljšanje prometne povezanosti Županije s okruženjem i unutar županijskih mikroregija, te pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za razvoj riječnog prometa i županijskih luka i pristaništa te potpora brodarima unutarnje plovidbe u nacionalnom prijevozu, zatim potpore investicijskim poduhvatima koji se odnose na osiguranje kontinuirane i sigurne opskrbe električnom energijom, uključivanje u veće transportne sustave opskrbe plinom, dostupnosti širokopojasnog interneta i sl. Programom se planira financiranje projekata usmjerenih na uspostavu nužnih komunalnih pretpostavki za poduzetničke aktivnosti i osiguranje zadovoljavajućih standarda života stanovnika na području SMŽ, kao što su izgradnja sustava javne odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, povećanje opskrbe vodom za ljudsku potrošnju na čitavom području Županije Obnova i izgradnja stambenih i poslovnih objekata vodit će se načelom „building back better“ što bi značilo kako će obnova biti bolja i doprinijet će boljoj otpornosti, ali i zelenoj tranziciji radi postizanja klimatskih ciljeva, ciljeva zaštite zraka i okoliša i ciljevima kružnog gospodarstva.
33 Udruga GRAK 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.2Prijedlog mjera i  aktivnosti Unutar mjere 1.6. Veća apsorpcija EU fondova dodati aktivnost: Podizanje razine stručnih znanja i vještina članova i zaposlenika lokalnih udruga za pripremu i provođenje projekata sufinanciranih iz EU fondova Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se.
34 HOK 5.PRIJEDLOG SMJERNICA I POSEBNIH CILJEVA  ZA DRUŠTVENO-GOSPODARSKU REVITALIZACIJU I JAČANJE KONKURENTNOSTI, 5.2Prijedlog mjera i  aktivnosti U svrhu doprinosa dokumentu Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom (u daljnjem tekstu: Program), Hrvatska obrtnička komora (HOK) predlaže u dokument uvrstiti aktivnosti Majstorske škole koje se planiraju u predstojećem razdoblju provoditi na području Sisačko - moslavačke županije (SMŽ). Planirane aktivnosti izravno doprinose sljedećim smjerovima Programa: Strateškom smjeru 1. „Poticanje razvoja osnovnih činitelja konkurentnosti županije“, posebnom cilju 1. „Povećanje produktivnosti i zaposlenosti“, a posebice u kontekstu mjera 1.1. Povećanje kapaciteta zapošljavanja u gospodarstvu Županije, 1.2. Jačanje produktivnih kapaciteta gospodarstva Županije, 1.3. Povećanje atraktivnosti i funkcionalnosti poslovnog i gospodarskog okruženja u Županiji i 1.6. Veća apsorpcija EU fondova. Osim navedenog, ostvaruje se i doprinos posebnom cilju 2. „Demografska revitalizacija“ u kontekstu mjere 2.1., te značajno i mjeri 4.2. Obnova i izgradnja svih područja društvene infrastrukture - aktivnost 1. Poticanje obnove i izgradnje javnih objekata potrebnih za sigurno i kvalitetno odvijanje svih stupnjeva i oblika odgoja i obrazovanja). U kontekstu Majstorske škole potrebno je posebice istaknuti aktivnosti koje su u izravnoj vezi s potporama zapošljavanja stanovništva, poticanja i razvoja programa formalnog i neformalnog obrazovanja u skladu s potrebama županijskog tržišta rada te s mjerama zapošljavanja, prekvalifikacije te obrazovanja ugroženih skupina stanovništva, kao i generalno s poticanjem poboljšanja kvalitete življenja. Posebice je važno istaknuti da su aktivnosti Majstorske škole prepoznate u Prilogu II. Predložak Sporazuma o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije, verzija 1.0, 2021. – 2027. te u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a ujedno je Majstorska škola sa svojim aktivnostima prepoznata i regulirana u okviru Zakona o obrtu. Majstorska škola predstavlja projekt od nacionalne važnosti za unaprjeđenje kvalitetnog i poticajnog poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj, posebice unaprjeđenju konkurentnosti usvajanjem više razine znanja nužne za povećanje kvalitete proizvoda i usluga, zatim osiguranom cjeloživotnom učenju i savladavanju novih tehnologija, uključivo i nužne digitalne vještine. Lociranje projekta u Sisačko-moslavačkoj županiji tako doprinosi općenito povećanju konkurentnosti županije, što će se pozitivno odraziti na poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava i povećanju budućeg obrazovnog potencijala radno-aktivnog stanovništva koji je narušen promjenama u strukturi županijskog gospodarstva i osobito ugrožen posljedicama pretrpljenog potresa. Stoga smatramo nužnim projekt Majstorske škole uključiti u mjere i aktivnosti u Programu. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se. Prihvaća se uvrštavanje aktivnosti Majstorske škole u Program.
35 HOK   U svrhu doprinosa dokumentu Program društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja Sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom (u daljnjem tekstu: Program), Hrvatska obrtnička komora (HOK) predlaže u dokument uvrstiti aktivnosti Majstorske škole koje se planiraju u predstojećem razdoblju provoditi na području Sisačko - moslavačke županije (SMŽ). Planirane aktivnosti izravno doprinose sljedećim smjerovima Programa: Strateškom smjeru 1. „Poticanje razvoja osnovnih činitelja konkurentnosti županije“, posebnom cilju 1. „Povećanje produktivnosti i zaposlenosti“, a posebice u kontekstu mjera 1.1. Povećanje kapaciteta zapošljavanja u gospodarstvu Županije, 1.2. Jačanje produktivnih kapaciteta gospodarstva Županije, 1.3. Povećanje atraktivnosti i funkcionalnosti poslovnog i gospodarskog okruženja u Županiji i 1.6. Veća apsorpcija EU fondova. Osim navedenog, ostvaruje se i doprinos posebnom cilju 2. „Demografska revitalizacija“ u kontekstu mjere 2.1., te značajno i mjeri 4.2. Obnova i izgradnja svih područja društvene infrastrukture - aktivnost 1. Poticanje obnove i izgradnje javnih objekata potrebnih za sigurno i kvalitetno odvijanje svih stupnjeva i oblika odgoja i obrazovanja). U kontekstu Majstorske škole potrebno je posebice istaknuti aktivnosti koje su u izravnoj vezi s potporama zapošljavanja stanovništva, poticanja i razvoja programa formalnog i neformalnog obrazovanja u skladu s potrebama županijskog tržišta rada te s mjerama zapošljavanja, prekvalifikacije te obrazovanja ugroženih skupina stanovništva, kao i generalno s poticanjem poboljšanja kvalitete življenja. Posebice je važno istaknuti da su aktivnosti Majstorske škole prepoznate u Prilogu II. Predložak Sporazuma o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije, verzija 1.0, 2021. – 2027. te u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. – 2027., a ujedno je Majstorska škola sa svojim aktivnostima prepoznata i regulirana u okviru Zakona o obrtu. Majstorska škola predstavlja projekt od nacionalne važnosti za unaprjeđenje kvalitetnog i poticajnog poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj, posebice unaprjeđenju konkurentnosti usvajanjem više razine znanja nužne za povećanje kvalitete proizvoda i usluga, zatim osiguranom cjeloživotnom učenju i savladavanju novih tehnologija, uključivo i nužne digitalne vještine. Lociranje projekta u Sisačko-moslavačkoj županiji tako doprinosi općenito povećanju konkurentnosti županije, što će se pozitivno odraziti na poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava i povećanju budućeg obrazovnog potencijala radno-aktivnog stanovništva koji je narušen promjenama u strukturi županijskog gospodarstva i osobito ugrožen posljedicama pretrpljenog potresa. Stoga smatramo nužnim projekt Majstorske škole uključiti u mjere i aktivnosti u Programu. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se. Prihvaća se uvrštavanje aktivnosti Majstorske škole u Program.
36 Bojan Šeperac 4.RAZVOJNE IMPLIKACIJE MATERIJALNIH I NEMATERIJALNIH ŠTETA UZROKOVANIH POTRESOM, 4.3Razvojna ograničenja u sektoru društvene infrastrukture Ovdje bi bilo dobro razmotriti izgradnju učeničkog/studentskog doma sa popratnim sadržajima u Petrinji kako bi studenti pedagoškog fakulteta te učenici srednje škole koji nisu iz Petrinje ili su iz njene okolice imali siguran smještaj a to bi također spriječilo odlazak studenata/učenika iz okolnih mjesta koja gravitiraju Petrinji.Također bi na taj način privukli i studente iz drugih sredina RH,naravno uz prethodnu što hitniju obnovu istih ustanova. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se. Izgradnja studentskog doma u Petrinji predviđena je u suradnji sveučilišta u Zagrebu i Sisačko-moslavačke županije. Glavni idejni projekt je izrađen te podnesen zahtjev s popratnom dokumentacijom za izdavanje građevinske dozvole. Planira se izgradnja studentskog doma sa 64 kreveta i restoranom studentske prehrane sa 60 stolica.
37 IVANA PALAIĆ  , 6.PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE PROGRAMA   Kako to da se kratkoročni i srednjoročni plan provodi u istom period - kraj 2023.? Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se. Rok za završetak srednjoročnog plana je 31. prosinac 2026. godine.