Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | VII. DRUGE VRSTE POMOĆI I IZVJEŠĆA, Članak 32. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Članka treba promijeniti. JLS svojim odlukama ne može mijenjati poreznu plitku koja je uređena Zakonom, može samo predložiti Vladi RH da uredbom promijeni određene odredbe Zakona | Nema odgovora | |
| 2 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | VI. POVJERENSTVA, Članak 31. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj, Nejasan je stavak 1. točka 1. Također je prijedlog da se stavi imenovanje stučnih povjerenstava kao mogućnost, jer ako će te poslove obavljati stručna povjerenstva što će raditi općinska i gradska povjerenstva za procjenu šteta. | Nema odgovora | |
| 3 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | VI. POVJERENSTVA, Članak 30. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Prijedlog je da se doda točka kojom se utvršuje da procjenjuju štetu i predlažu načelnicima/gradonačelnicima da dostavi župnu prijedlog za proglašenje elementarne nepogode. | Nema odgovora | |
| 4 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | V. SREDSTVA POMOĆI, Članak 22. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Komentar se odnosi na stavak 2.Prijedlog je da odluku o odobrenu pomoći donose načelnici, gradonačelnici, župani do iznosa koji je u skladu s Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sampoupravi, a za iznose preko iznosa utvrđenih navedenim Zakonom odluku donosi predstavničko tijelo uz uvijet da su u proračunu planirana sredstva za tu namjenu. | Nema odgovora | |
| 5 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | IV. POSTUPAK I MJERILA PROCJENE, Članak 19. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Komentar se odnosi na stavak 1. točka 3.- bolja je formulanija iz postojećeg Zakona koja se odnosi na prinos jer kako doći do navedenih podataka, kao i da li se oni odnoe na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju, te tko će te podatke utvrditi i dostaviti svim županijama. | Nema odgovora | |
| 6 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | IV. POSTUPAK I MJERILA PROCJENE, Članak 12. | Osječko-baranjska županija, Upšravni odjel za poljoprivreu i ruralni razvoj U stavku 4. nedostaje gradsko povjerenstvo | Nema odgovora | |
| 7 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | III. OBVEZA PROCJENE ŠTETE I TIJELA ZA PROCJENU, Članak 9. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Komentar je na stavak 4. Zašto se ukupna prva procjena štete dostavlja na znanje županijskom povjerenstvu kada bi ona trebala biti i sastavni dio prijedloga načelnika/gradonačelnika za županu za proglašenje elementarne nepogode i sastavni dio prijedloga županu za proglašenje elementarne nepogode sukladno članku 29. | Nema odgovora | |
| 8 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | I. TEMELJNE ODREDBE, Članak 5. | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Primjedba se odnosi na članak 5. stavak 1.točka 1. da ne navedeno ne može odnositi na sve elemenatrne nepogode negop samo na one koje za koje na tržišti postoje police osiguranje od tih rizika. u istom članku točka 2. komentar je što ako korinik nije kriv što onaj čija je obveza za poduzimanje potrebnih mjera nije ih poduzeo, a šteta nastane kod korisnika koji nije mogao ili nije u njegovoj nadležnosti poduzimanje propisanih mjera zaštite | Nema odgovora | |
| 9 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | Ministarstvo financija - Nacrt prijedloga Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj Od 1. kolovoza 2015. godine na snazi je Zakon o sustavu civilne zaštite koji je svojim stupanjem na snagu stavio izvan snage Zakon koji se u tekstu navodi | Nema odgovora | |
| 10 | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb | Ministarstvo financija - Nacrt prijedloga Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda | Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za pljoprivredu i ruralni razvoj Podržavamo komentar PPK Orahovice da ne postoji tržište ponuda osiguranja, te da za određene rizike ne postoje police osiguranja. Elementarne nepogode koje najviše pogađaju poljoprivredu i uzrokuju naviše šteta su suša i iznenadno plavljenje za što ne postoje police osiguranja. | Nema odgovora | |
| 11 | PP Orahovica d.o.o. | Ministarstvo financija - Nacrt prijedloga Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda | Prije donošenja ovog Zakona, a vezano za članak 5., stavak 1., potrebno je prokomentirati trenutnu situaciju na tržištu osiguravajućih društava i njihovih ponuda. Tržište osiguranja u RH u dijelu osiguranja rizika u poljoprivredi, posebno u dijelu ratarske i voćarske proizvodnje i slatkovodne akvakulture, poprilično je nerazvijeno. Naime, na tržištu se iz godine u godinu pojavljuju osiguravajuća društva koja nude police osiguranja poljoprivrednih rizika. Ista ta društva već iduće godine se povlače i odustaju od takvih vrsta osiguravanja radi velikih šteta koje se događaju uslijed elementarnih nepogoda te manjka kadrova koji poznaju tematiku poljoprivrede. Osiguravajuća društva koja to rade ozbiljnije, za sada nam je poznato samo jedno, ne osiguravaju rizike o kojima govori predloženi Zakon ili ih osiguravaju uz niz isključenja kao npr. štete od suše se ne osiguravaju; štete na ratarskim kulturama uslijed plavljenja njiva kao posljedica prevelikih kiša nije rizik koji se može osigurati; zatim, štete na ribnjacima odnosno gubici dijela imovine (ribe) nastale uslijed poplava se ne osiguravaju itd. Iz prethodno navedenog vidljivo je kako u praksi nije moguće adekvatno osigurati poljoprivredne usjeve i nasade od rizika koji za posljedicu mogu imati proglašenje elementarne nepogode. Sa druge strane imamo sredstva predviđena iz EPFRR i EFPR za sufinanciranje premija osiguranja za elementarne nepogode koje osiguravajuće kuće ne žele osiguravati pa ukoliko se prihvati predloženi Prijedlog zakona poljoprivredna gospodarstva neće imati mogućnost nadoknade štete za gubitak prihoda od poljoprivredne proizvodnje, nastao uslijed suše ili poplave. Predlažemo brisanje ili prilagođavanje tržišnim uvjetima stavak 1., članak5., zbog nepostojanja tržišta ponuda osiguranja rizika od suše i poplave na njivama i ribnjacima. | Nema odgovora |