Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o obavljanju poslova privatne zaštite na javnim površinama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za djecu RH PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 18. Sukladno ovlasti pravobraniteljice za djecu iz članka 9. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17), dostavljamo prijedloge i mišljenje na Pravilnik o obavljanju poslova privatne zaštite na javnim površinama. Inicijativa se temelji na problematici o kojoj smo upoznati obraćanjem stranaka te praćenjem problematike radi zaštite prava i dobrobiti djece. Načelno, podržavamo poboljšanje primjene tjelesne i tehničke zaštite u praksi. Uz članak 10. i članak 18. Uočavamo da tekst Pravilnika ne predviđa dijete kao subjekt i njegov poseban položaj u kojem se može zateći u slučaju primjene ovlasti poslova tjelesne zaštite javnih površina. Stoga se zalažemo da se odredbama Pravilnika predvidi poseban položaj djece (u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, prema kojoj je dijete svaka osoba mlađa od 18 godina) i regulira potreba obzirnog postupanja prema djeci u primjeni svih ovlasti na koje se odnosi. Smatramo da bi se u tom smislu trebao osigurati standard analognom primjenom odredbi Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, uz moguća unaprjeđenja. Očekuje se osiguranje visoke razine kako bi se na zakonit, razmjeran i opravdan način primjenjivale ovlasti u odnosu na djecu na javnim površinama, naročito kada je u pitanju primjena ovlasti davanja upozorenja i naredbi, privremenog ograničenja slobode kretanja, pregleda osoba i predmeta te posebno uporaba sredstava prisile. Navedeno je nužno kako bi se ostvarila dostatna zaštita djece i garancija poštivanja ljudskih prava i međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja Smatramo da ovlasti prema djeci mogu primjenjivati posebno osposobljene osobe kojima je izdano dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite, pri čemu je osoba dužna voditi računa o zaštiti najboljeg interesa djeteta, kao i o zaštiti njegove privatnosti. Ovlasti prema djetetu primjenjuju se u nazočnosti roditelja ili skrbnika, osim ako to zbog okolnosti slučaja nije moguće, što je potrebno jasno definirati. Predlažemo da se jasno definiraju iznimke kad ovlasti prema djetetu može primjenjivati osoba koja nije posebno osposobljena za postupanje prema djetetu. To bi trebalo biti samo u slučajevima koji ne trpe odgodu, a o razlozima takvog postupanja osoba mora sastaviti posebno izvješće. Obrazloženje Poduzimanje ovlasti, uključujući policijske ovlasti, stresno je iskustvo za djecu, prema kojoj se poduzimaju. Stoga je nužno osigurati da te ovlasti provode posebno educirane i osposobljene osobe. Primljeno na znanje Definicija djeteta sadržana je u Zakonu o privatnoj zaštiti, a ovlasti koje će se primjenjivati prema djeci odnosno maloljetnicima biti će propisane Pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite koji se donosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove obitelji (čl. 35. st. 4. Zakona).
2 Pravobranitelj za djecu RH PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 10. Sukladno ovlasti pravobraniteljice za djecu iz članka 9. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17), dostavljamo prijedloge i mišljenje na Pravilnik o obavljanju poslova privatne zaštite na javnim površinama. Inicijativa se temelji na problematici o kojoj smo upoznati obraćanjem stranaka te praćenjem problematike radi zaštite prava i dobrobiti djece. Načelno, podržavamo poboljšanje primjene tjelesne i tehničke zaštite u praksi. Uz članak 10. i članak 18. Uočavamo da tekst Pravilnika ne predviđa dijete kao subjekt i njegov poseban položaj u kojem se može zateći u slučaju primjene ovlasti poslova tjelesne zaštite javnih površina. Stoga se zalažemo da se odredbama Pravilnika predvidi poseban položaj djece (u skladu s Konvencijom o pravima djeteta, prema kojoj je dijete svaka osoba mlađa od 18 godina) i regulira potreba obzirnog postupanja prema djeci u primjeni svih ovlasti na koje se odnosi. Smatramo da bi se u tom smislu trebao osigurati standard analognom primjenom odredbi Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, uz moguća unaprjeđenja. Očekuje se osiguranje visoke razine kako bi se na zakonit, razmjeran i opravdan način primjenjivale ovlasti u odnosu na djecu na javnim površinama, naročito kada je u pitanju primjena ovlasti davanja upozorenja i naredbi, privremenog ograničenja slobode kretanja, pregleda osoba i predmeta te posebno uporaba sredstava prisile. Navedeno je nužno kako bi se ostvarila dostatna zaštita djece i garancija poštivanja ljudskih prava i međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja Smatramo da ovlasti prema djeci mogu primjenjivati posebno osposobljene osobe kojima je izdano dopuštenje za obavljanje poslova tjelesne zaštite, pri čemu je osoba dužna voditi računa o zaštiti najboljeg interesa djeteta, kao i o zaštiti njegove privatnosti. Ovlasti prema djetetu primjenjuju se u nazočnosti roditelja ili skrbnika, osim ako to zbog okolnosti slučaja nije moguće, što je potrebno jasno definirati. Predlažemo da se jasno definiraju iznimke kad ovlasti prema djetetu može primjenjivati osoba koja nije posebno osposobljena za postupanje prema djetetu. To bi trebalo biti samo u slučajevima koji ne trpe odgodu, a o razlozima takvog postupanja osoba mora sastaviti posebno izvješće. Obrazloženje Poduzimanje ovlasti, uključujući policijske ovlasti, stresno je iskustvo za djecu, prema kojoj se poduzimaju. Stoga je nužno osigurati da te ovlasti provode posebno educirane i osposobljene osobe. Primljeno na znanje Definicija djeteta sadržana je u Zakonu o privatnoj zaštiti, a ovlasti koje će se primjenjivati prema djeci odnosno maloljetnicima biti će propisane Pravilnikom o provedbi tjelesne zaštite koji se donosi uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove obitelji (čl. 35. st. 4. Zakona).
3 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 15. Napominjemo i kako je u kontekstu članka 15. prijedloga Pravilnika koji se odnosi na sklapanje ugovora između voditelja zbirke podataka i pravnih osoba, obrta i unutarnjih službi zaštite kao izvršitelja obrade, potrebno razmotriti uvođenje neovisnog nadzornog tijela koje bi bilo nadležno za praćenje korištenja automatiziranih sustava u kontekstu zaštite ljudskih prava. Navedeno tijelo bi trebalo imati pristup podacima korištenih za treniranje sustava, bazama podataka i algoritmima s ciljem ispitivanja sustava i njegovih ishoda te imati kapacitete i ekspertizu o svim aspektima zaštite ljudskih prava, koji uključuju zaštitu podataka, znanost o podacima te algoritmima i automatiziranom donošenju odluka, a kako bi se učinkovito pratilo uvođenje i stalni razvoj algoritamskih sustava i automatizirano donošenje odluka u društvu. Smatramo da je osiguravanje javnog reda i mira prvenstveno uloga državnih tijela koja pri tom postupaju u okvirima propisane nadležnosti i uz primjenu zakonom propisanih ograničenja, te koja su prilikom implementacije sustava umjetne inteligencije obvezna izraditi procjenu utjecaja takvih sustava na temeljna prava, a što je akcentirano u Rezoluciji EU Parlamenta (2020/2016(INI)) od 6. listopada 2021. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 3. Smatramo da delegiranje jednog dijela policijskih ovlasti privatnim tvrtkama, u poslovima nadzora javnih površina, može imati potencijalno štetan utjecaj na pravnu sigurnost građana i zaštitu temeljnih prava, osobito prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka, ali i profiliranje pojedinih skupina građana zbog primjerice boje kože ili etniciteta, što potencijalno može dovesti i do diskriminacije. Tome u prilog ide i činjenica da se policijski službenici, za razliku od zaštitara u privatnim tvrtkama, redovito educiraju o diskriminaciji i različitim oblicima rasizma te poštivanju temeljnih ljudskih prava u okviru redovnih programa Policijske akademije. Primljeno na znanje Ovlasti osoba koje obavljaju poslove private zaštite definirane se Zakonom o privatnoj zaštiti, dok se podzakonskim aktima propisuju načini postupanja te edukacija osoba koje provode privatnu zaštitu. Namjera je zakonodavca da u narednom period poveća aktivnosti usmjerene na povećanje znanja I sposobnosti takvih osoba koje će znati pravilno primjenivati ovlasti ne kršeći time prava građana osigurana ustavnim I zakonskim kategorijama.
5 Kam-bell PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 13. Generalno je potrebno da je ova točka usklađena s GDPR-o. Najčešće se danas postavljaju naljepnice, ponekad i ploče s određenim informacijama, čiji opseg varira. Uglavnom oznake trebaju, u skladu s načelom transparentnosti, biti lako uočljive, primjereno velike, vidljive, jednostavno dostupne, najbolje u razini očiju prosječnog prolaznika ili npr. kabine teretnog vozila ako se radi o ulazu za kamione Obvezan sadržaj oznake određen je Zakonom o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka: - sve relevantne informacije sukladno odredbi članka 13. GDPR-a, a posebno - jednostavnu i lako razumljivu sliku uz tekst da je prostor pod video nadzorom - podatke o voditelju obrade (naziv, adresa) - podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava (email, telefon). Najčešći sadržaj oznaka koje danas vidimo pokriva točke b), c) i d), dok je točka a) ostala zaboravljena. Točka a), odnosno, sve relevantne informacije sukladno odredbi članka 13. GDPR-a trebaju sadržavati: - Pravni temelj (iz točke 1. ovog posta), a to je legitimni interes - Svrhu video nadzora, a to je zaštita imovine i ljudi - Rok zadržavanja snimki, najduži dozvoljen rok je 6 mjeseci, ali mora biti skraćen na rok koji je nužan s obzirom na svrhu video nadzora - Prava koja osiguravamo pojedincima obuhvaćenima video nadzorom: Pravo na pristup osobnim podacima, Pravo na njihovo brisanje, Pravo na ograničenje obrade, Pravo na podnošenje prigovora - Link na javno objavljenu Politiku privatnosti na web stranicama na kojoj svaki pojedinac može pročitati više detalja o svojim pravima i obradi njegovih osobnih podataka, temeljem ovih informacija stavak 2 bi trebao minimalno izgledati ovako: (2)Obavijest mora sadržavati: - jednostavnu i lako razumljivu sliku uz tekst da je javna površina pod video nadzorom radi zaštite osoba i imovine, - podatke o voditelju obrade, - podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvariti svoja prava, - podatke gdje ispitanik može pronaći politiku privatnosti jedinice lokalne samouprave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 KRISTIAN DRUŽETA PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 1. U prijedlogu Pravilnika sam dao neke prijedloge koji moguće izlaze iz svrhe ovoga pravilnika ali za koje mislim da je potrebno urediti u odnosu na sve kamere koje djelomično ili u potpunosti pokrivaju perimetar javnu površinu, a ugrađene su na objekte javnih površina ili na privatne objekte (pročelja zgrada). Ukoliko to nije moguće ovim pravilnikom urediti onda bi svakako trebalo voditi računa o tome kroz pravilnik koji će urediti poslove tehničke zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 14. ČL 14 ST 2 Glasi: 2)Uređaj za snimanje na koji se pohranjuje materijal snimljen video nadzorom javnih površina i snimljeni materijal moraju biti smješteni u štićenom prostoru jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na način da se osigura zaštita od neovlaštenog pristupa, korištenja ili otuđenja snimača odnosno snimljenog materijala. Mišljenje: Nove generacije kamera tehnološki omogućuju snimanje na karticu, zatim neprekidno snimanje i neograničenu pohranu podataka na Cloudu, uz najviše sigurnosne protokole i standarde, također kamere posjeduju i autonomiju rada u slučaju nestanka napajanja ili veze sa mrežom. Ovakav rad u realnom vremenu, omogućuje trenutnu reakciju na bilo koji neželjeni događaj. Prijedlog: Smatramo potrebnim uvođenje mogućnosti spremanja podataka na karticu, Cloud uz valjani Ugovor sa pružateljem usluga Clouda o zadovoljavanju sigurnosnih standarada i kompatibilnosti sa Uredbom o GDPR-u. _____________________________________________________________________________________ ČL 14 ST 3 Glasi 3)Uređaj za snimanje mora biti u posebnom kućištu koje je mehanički učvršćeno za podlogu (zid, pod), a snimljeni materijal koji nije pohranjen na samom snimaču već na drugom mediju (CD, DVD, VHS) mora biti smješten u ormaru s otvaranjem putem sigurnosne mehaničke ili numeričke brave. Predlažemo brisanje oznake VHS jer se više ne nalazi u upotrebi na tržištu i dopunu sa: CD, DVD, kartica, Cloud. _______________________________________________________________________________________________ ČL 14 ST 5 Glasi: (5)U štićenom prostoru u kojem je smješten uređaj za snimanje mora biti ugrađen sustav video nadzora koji se sastoji od najmanje jedne videokamere rezolucije minimalno 480 TVL, a snimača 4 CIF. Predlažemo izmjenu „videokamere rezolucije minimalno 480 TVL, a snimača 4 CIF“, sa videokamere min rezolucije 1 ili 2 MPx i snimača koji minimalno podržava rezolucije 1 ili 2 MPx. Djelomično prihvaćen Odredbom članka 14. st. 6. već se predviđa pohrana snimaka s video kamera pohranjuju na memorijske kartice. Obzirom na sve češće u uporabi tzv. “Cloud” sustava, možemo prihvatiti navedenu formulaciju tako da glasi: „(6) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučaju da se snimke s video kamera pohranjuju na memorijske kartice ili Cloud modelom uz valjani ugovor sa pružateljem usluga Clouda o zadovoljavanju sigurnosnih standarda i sukladnosti s Uredbom o GDPR-u, tvrde diskove ili na druge medije koji se nalaze u kameri ili pored kamere, navedeni mediji moraju biti smješteni tako da su nedostupni neovlaštenim osobama.“ (Prema podacima Eurostata, hrvatsko gospodarstvo jedno je od deset najboljih u Europskoj uniji po korištenju clouda, dok prema podacima Držanog zavoda za statistiku, u RH cloud koristi 37% tvrtki.). Također, u stavku 3. briše se VHS radi sve rjeđe uporabe i kvalitete. Obzirom na današnje standarde video nadzora koji je se analognih sustava prešao u potpunosti na digitalan, a megapikselne kamere su postale standard, prihvatljivo je predložene standarde u stavku 5. zamijeniti predloženim vrijednostima. Stoga stavaka 5. se mijenja i glasi: „U štićenom prostoru u kojem je smješten uređaj za snimanje mora biti ugrađen sustav video nadzora koji se sastoji od najmanje jedne videokamere minimalne rezolucije 1 ili 2 MPx i snimača koji podržava navedene rezolucije.“
8 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 5. Iz navedenog prijedloga nije razvidna uloga jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupku podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje privatne zaštite na javnim površinama. Naime, iz predložene odredbe proizlazi da privatna tvrtka samostalno podnosi predmetni zahtjev Ministarstvu unutarnjih poslova, iako je upravljanje javnim površinama u nadležnosti JLP(R)S te je za očekivati da predmetni postupak za izdavanje odobrenja inicira JLP(R)S kao nalogodavac poslova privatne zaštite na javnim površinama. Na taj način se prevenira moguće arbitrarno postupanje privatnih tvrtki prilikom procjene stvarne potrebe za obavljanjem poslova privatne zaštite na javnim površinama, imajući u vidu činjenicu da je njihovo poslovanje prvenstveno temeljeno na profitu i osiguravanju poslovnog angažmana. Stoga predlažemo da se navedeni članak izmijeni na način kako je to propisano čl. 5. važećeg Pravilnika o načinima i uvjetima obavljanja poslova privatne zaštite na javnim površinama (NN, br. 36/12), kojim je propisano da zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje poslova privatne zaštite na javnim površinama podnosi JLP(R)S ustrojstvenoj jedinici nadležne policijske uprave koja provodi nadzor nad obavljanjem zaštitarske djelatnosti. Zahtjev bi trebao sadržavati obrazloženje potrebe za provedbom zaštite na javnim površinama uz prilaganje dokumenta procjene utjecaja predloženih aktivnosti na ljudska prava, osobito u kontekstu provedbe dugoročne tjelesne i/ili tehničke zaštite, koje se u skladu s prijedlogom sadržanim u čl. 6. st. 3. mogu provoditi u neograničenom vremenu. Djelomično prihvaćen Odredbom čl. 83. st. 1. Zakona o privatnoj zaštiti zahtjev podnosi pravna osoba ili obrtnik koji ima odobrenje MUP-a za obavljanje djelatnosti private zaštite, na temelju iskazanih potreba jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Predlažemo da se članak 5. st. 2. dopuni tako da glasi: (2) Zahtjev iz stavka 1. ovog članka podnosi se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici inspekcijskih poslova Ministarstva, pri čemu se prilaže sljedeće: - dokument kojim jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ističe namjeru uspostave zaštite javne površine - lokaciju, naziv i vrstu javne površine - naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja upravlja javnom površinom - obrazloženje razloga potrebe zaštite javne površine - prosudbu ugroženosti javne površine koja sadrži kategoriju javne površine - sigurnosni elaborat i projektni zadatak kojim se predlažu mjere tehničke zaštite ili plan zaštite, ako se provodi samo tjelesna zaštita. Utjecaj na ljudska prava proizlazi iz primjene ovlasti što je regulirano Zakonom i drugim podzakonskim aktima kojima se propisuje provedba tjelesne i tehničke zaštite. Također, obzirom da se odobrenje može izdati za više oblika ili faza primjene privatne zaštite, predlažemo dopunu članka 6. na način da se iza stavka 4. doda novi stavak 5. koji glasi: “Odobrenje iz stavka 1. može se izdati jednoj ili više pravnih osoba ili obrta za istu javnu površinu ovisno o vrsti zaštite koja se primjenjuje (tjelesna/tehnička zaštita ili faze tehničke zaštite – izrada prosudbe ugroženosti, projektiranje, ugradnja, održavanje, praćenje aktivnosti putem CDS-a/CTN-a i dr.).“
9 Kam-bell PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 14. Ukoliko sobu videonadzora napravimo na način da ista ima sve sustave zaštite uz mehaničku zaštitu putem protuprovanih vrata i ulaska putem kontrole pristupa onda bi stavak 3 mogao glasiti: (3)Uređaj za snimanje mora biti u posebnom rack ormaru smještenom u zaštićenoj tehničkoj sobi a snimljeni materijal koji nije pohranjen na samom snimaču već na drugom mediju (CD, DVD, VHS) mora biti smješten u ormaru s otvaranjem putem mehaničke brave. Stavak 5 bi trebao glasiti: (5)U štićenom prostoru u kojem je smješten uređaj za snimanje mora biti ugrađen sustav video nadzora koji se sastoji od najmanje dvije dnevno noćne kamere rezolucije minimalno 2Mpx rezolucije (1920x1080 pixela) a snimačem koji može primiti najmanje tu rezoluciju.Jedna kameru treba smjestiti u prostor na način da prati rad operatera i servisera a jedno ispred vrata tehničke sobe da prati ulaz i izlaz. Kod stavka 6 bi članak zbog mogućeg pogrešnog tumačenja trebao glasiti : (6)Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučaju da se snimke s video kamera pohranjuju na memorijske kartice, tvrde diskove ili na druge medije koji se nalaze u kameri ili pored kamere, navedeni mediji moraju biti smješteni tako da su nedostupni neovlaštenim osobama. Isto je dopušteno samo kod kamera i snimača koji imaju funkciju ANR odnosno automatski povrat izgubljenih snimki pri kraćim prekidima mreže kada snimač izgubi vezu s kamerom, te po povratu iste pošalje događaje u snimač. Naime nedoumica proizlazi iz činjenice što neki budući korisnici sustava videonadzora javnih površia ovi pasus tumače kao mogućnost da na lokacijama budu kamere koje Djelomično prihvaćen Smatramo da je predložena zaštita navedena u stavku 3. članka 14. dovoljna za pohranu I čuvanje uređaja za snimanje. Također smo prethodno prihvatili povećanje rezolucije kamera koje pokrivaju štićeni prostor (st. 5.). Broj I raspored kamera prepušten je projektantu koji će procijeniti opravdanost lokacije pojedinih kamera u prostoru. Također je riješen I način pohrane video zapisa u slučajevima kada se radi o drugim medijima vezanih uz samu kameru te Cloud pohranu.
10 Kam-bell PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 2. Pojedini pojmovi, u smislu ovog Pravilnika, imaju sljedeće značenje: 1. Javna površina - svaka površina javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu). Parkirališta, groblja,oprema komunalnih poduzeća kojom obavljaju javnu uslugu, tržnice i površine rekreacijskih centara ne smatraju se javnim površinama u smislu odredbi ovog Pravilnika. 2. Objekti javnih površina - svi objekti (zgrade, kiosci, ulična rasvjeta, ograde, reklamni i drugi panoi, tramvajske nadstrešnice i dr.) koji se nalaze na javnim površinama kojima upravljaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 3. Perimetar javne površine - vanjski rub koji omeđuje pojedinu javnu površinu i odvaja je od ostalog prostora (površine ili građevine). Djelomično prihvaćen Predlažemo da se u članku 4. doda novi stavak 2. koji glasi: “(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odobrenje Ministarstva nije potrebno ishoditi za djelatnosti komunalnih gospodarstava te za pomorska dobra, na koje se primjenjuju odredbe Zakona o privatnoj zaštiti.“ Naime, primjedba je opravdana iz razloga što je komunalna djelatnost izrazito dinamična djelatnost i mijenja se u javnom prostoru ovisno o potrebama građana, pa bi kontinuirano administriranje radi takvih promjena putem postupaka izdavanja odobrenja nepotrebno opterećivalo dionike u procesu uspostave mjera zaštite. Također, kao i navedena djelatnost, pomorska dobra se također mogu nesmetano štititi primjenom privatne zaštite sukladno odredbama Zakona, pri čemu jedinice lokalne samouprave ili koncesionari odlučuju o vrsti zaštite, a nadležne inspekcijske službe provode nadzor provedbe.
11 Kam-bell PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 2. Generalno je prijedlog ok, s tim da bi se trebala jedna kategorija izuzeti iz primjene a tiče se komunalnog gospodarstva. Naime tvrtke koje se bave komunalnom djelatnošću i imaju potrebu nadgledati svoju sofisticiranu opremu (pametne kontejere i slično)a to nisu u mogućnosti jer je oprema smještena na javnoj površini, iako su im lokacije povjerene i date da mogu obavljati djelatnost. Zbog procedure i pravilnika u većini slučajeva odustaju od nadgledanja i odustaju od projekta ali i dalje trpe velike štete na opremi . Moj je prijedlog da se od primjene zakona odnosno pravilnika izuzmu mikrolakcije koje su povjerene komunalnom poduzećima, te da zaštita odnosno videonadzor takovih lokacija bude privatna zaštita a ne zaštita javnih površina. Navedena promjena uvelike bi pomogla društvima diljem lijepe naše i uštedjela znatna sredstava koja se izdvajaju radi popravka uništene komunalne opreme. Djelomično prihvaćen Predlažemo da se u članku 4. doda novi stavak 2. koji glasi: “(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odobrenje Ministarstva nije potrebno ishoditi za djelatnosti komunalnih gospodarstava te za pomorska dobra, na koje se primjenjuju odredbe Zakona o privatnoj zaštiti.“ Naime, primjedba je opravdana iz razloga što je komunalna djelatnost izrazito dinamična djelatnost i mijenja se u javnom prostoru ovisno o potrebama građana, pa bi kontinuirano administriranje radi takvih promjena putem postupaka izdavanja odobrenja nepotrebno opterećivalo dionike u procesu uspostave mjera zaštite. Također, kao i navedena djelatnost, pomorska dobra se također mogu nesmetano štititi primjenom privatne zaštite sukladno odredbama Zakona, pri čemu jedinice lokalne samouprave ili koncesionari odlučuju o vrsti zaštite, a nadležne inspekcijske službe provode nadzor provedbe.
12 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 14. Nadalje, u članku 14. stavku 1. prijedloga Pravilnika propisano je da se broj, raspored, vrsta kamera te njihova rezolucija određuju sukladno postavljenim korisničkim zahtjevima za funkcionalnošću sustava, te drugim stručnim preporukama, standardima i pravilima stručne prakse u cilju ispunjenja svrhe za koju je sustav video nadzora za pojedinu javnu površinu namijenjen (prepoznavanje ili identifikacija lica osoba, tablica vozila, oznaka na građevinama i dr.). Isto tako, u članku 20. se propisuje da će se izrada prosudbe ugroženosti javnih površina koje provode zaštitari tehničari i zaštitari IPU provesti između ostalog na temelju prikupljene tehničke i planske dokumentacije javne površine i razgovora s odgovornim osobama tijela JLP(R)S, policijom i drugim službama koje će pružiti informacije potrebne za utvrđivanje čimbenika ugroženosti (aktivnosti, promet, sadržaj infrastruktura, značajni objekti, komunalne i druge specifičnosti i dr.), uključujući i dosadašnje štetne događaje te će na temelju tih informacija sastaviti procjenu rizika. Nastavno na navedeno skrećemo pozornost da je korištenje sustava prepoznavanja ili identifikacije lica na javnim površinama predmet intenzivnih rasprava na razini Europske unije i Vijeća Europe, vezano uz donošenje novog zakonodavnog okvira regulacije korištenja sustava umjetne inteligencije. Tako je Europska komisija prijedlogom Uredbe o umjetnoj inteligenciji iz travnja 2021. godine, sustave koji služe za daljinsku biometrijsku identifikaciju u stvarnom vremenu na javnim mjestima, kategorizirala kao sustave neprihvatljivog rizika, koji su u pravilu zabranjeni. Isto tako, ukoliko se za procjenu rizika koriste algoritmi ili automatski sustavi, oni mogu dovesti do pogrešnih rezultata te time određene skupine dovesti u nepovoljniji položaj, primjerice temeljem rase ili etničke pripadnosti, vjere ili političkog uvjerenja. S tim u vezi, Europski odbor za zaštitu osobnih podataka (EDPB) u službenom stajalištu iz studenog 2021. godine na temu "Digital and Data Strategy" (https://edpb.europa.eu/system/files/202111/edpb_statement_on_the_digital_services_package_and_data_strategy_en.pdf ) navodi da je na razini EU kroz budući zakonodavni okvir za korištenje umjetne inteligencije potrebno u potpunosti zabraniti korištenje automatiziranih sustava prepoznavanja ljudskih karakteristika u javnom prostoru, kao što su npr. prepoznavanje lica, načina hodanja ili kretanja. Slijedom navedenog, mišljenja smo da je potrebno dodatno razmotriti usklađenost predloženih odredbi Pravilnika o videonadzoru javnih površina s navedenim europskim zakonodavnim inicijativama te obrazložiti razloge uvođenja u kontekstu razmjernosti i mogućih štetnih utjecaja na pravo na privatnost i potencijalnu diskriminaciju. Nije prihvaćen Namjera sustava video nadzora je višestruka, jedna od njezinih najkorisnijih karakteristika je upravo funkcija identifikacije koja se zahtjeva I kroz neke od sigurnosnih propisa, prije svega Zakona o zaštiti novčarskih institucija radi lakše portage za počiniteljima. Ista funkcija se očekuje I od kamera na javnim površinama, pri čemu napominjemo kako isto ne služi općoj namjeni što bi moglo uzrokovati zloporabu, već ovlaštenim službama koje se bave zaštitom osoba I imovine za koje su im posebnim propisima date ovlasti I odgovornosti. Stoga su takve karakteristike kamera značajne u provedbi zaštite javnih površina I projektiraju se prema procjeni rizika.
13 Kam-bell PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 8. Iz ovog članaka nije jasno na koji način i kada se sklapa ugovor o izradi elaborata sigurnosti za javnu površinu jedinice lokalne samouprave jer je i sama izrada elaborata jedan je od koraka po pravilniku o provedbi tehničke zaštite. Naime može se tumačiti ovako koncipiran stavak 1 u članku 8 da bilo tko može samoinicijativno zatražiti suglasnost na elabrat sigurnosti a da jedinica lokalne samouprave o tome nema pojma. Po meni bi stavak 1 članka 8 trebao glasiti: (1)Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja, pravna osoba, obrtnik i unutarnja služba zaštite dužni su o obavljanju poslova privatne zaštite na javnoj površini sklopiti ugovor s naručiteljem poslova, odnosno jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave koja upravlja javnom površinom na temelju valjane pravne osnove. Nije prihvaćen Odredbom čl. 5. st. 2. prilikom podnošenja zahtjeva dostavlja se document kojim se ističe namjera uspostave zaštite javne površine koja predstavlja temeljni odnos između jedinice lokalne samouprave I tvrtke/obrta koji podnosi zahtjev I ima namjeru provesti određenu vrastu zaštite javne površine. Ugovor se ne može sklopiti prije ishođenja zahtjeva jer MUP može odbiti zahtjev kao neosnovan, pa bi takav ugovor time bio ništetan. Također, zahtjevu priliježe I prosudba ugroženosti čiji je dio I sigurnosni elaborat.
14 KRISTIAN DRUŽETA PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 12. Ovdje bi trebalo urediti da jedinice lokalne samouprave izdaju akt kojim se odobrava postavljanje sustava tehničke zaštite (kamere, i dr.) Moguće da ću ovim obrazloženjem izaći iz odredbi ovoga članka ali mislim da je važno. U praksi postoje situacije gdje se površina zauzima zbog održavanja određene manifestacije gdje organizator želi postaviti kameru radi zaštite svoje imovine koja se postavlja na javno površinu. Stavak 1. treba glasiti: (1)Tehnička zaštita ugrađuje se u/na postojeće objekte javnih površina ili za tu namjenu posebno izgrađene objekte, koji su u vlasništvu ili posjedu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon što se ishoduje odobrenje nadležnog odjela jedinca lokalne samouprave. Nije prihvaćen Navedene kamere postavljaju se u svrhu zaštite objekata I obuhvaćeni su prosudbama ugroženosti, projektima tehničke zaštite za objekte, obvezama prema posebnim zakonima (npr. Zakon o zaštiti novčarskih institucija) I zadiru u proctor javnih površina onoliko koliko to dopuštaju tehničke mogućnosti ugradnje, prema pravilima struke. Zahtjev za ishođenje odobrenja jedinica lokalne samouprave za svaki takav objekt samo radi neophodnog dijela pogleda kamera na javnu površinu uzrokovalo bi značanu dugotrajnost postupka ugradnje sustava video nadzora u štićene objekte. Obveza projektanta, odnosno ugrađivača sustava da se kamere tako postavljaju da se dio objektiva zakloni u mjeri u kojoj to tehničke mogućnosti dopuštaju dio su pravila struke, a mogu se propisati eventualno Pravilnikom o provedbi tehničke zaštite.
15 KRISTIAN DRUŽETA PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 2. Parkirališta, tržnice i površine rekreacijskih centara bi trebale biti uključene u pojam "Javne površine" kao što je definirano ovim pravilnikom. Zbog zaštite javne imovine, prevencije kriminaliteta kao i reaktivnog postupanja službi nadležnih za javnu sigurnost potrebno je urediti postavljanje svih kamera koje djelomični ili potpuno pokrivaju javnu površinu. Ono što možda zbog specifičnosti ovoga Pravilnika se ne može propisati treba navesti da se isto uređuje aktima jedinica lokalne samouprave. Nije prihvaćen Navedeni pojmovi odnose se na objekte koji se štite sukladno odredbama Zakona o privatnoj zaštiti. To znači da se takvi prostori štite tjelesnom i/ili tehničkom zaštitom sukladno zahtjevima vlasnika/korisnika.
16 KRISTIAN DRUŽETA PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 1. Potrebno je, ukoliko je moguće ovim pravilnikom propisati, a radi ostvarenja reda u prostoru i zbog zaštite osobnih podataka, da kamere i sustavi video nadzora koji su navedeni u čl.1.st 2. trebaju ishodovati odobrenje od jedinice lokalne samouprave. Stoga predlažem da iz st.2. navede st.3. i st.4. koji glase: " (3)Kamere i video nadzori iz stavka 2. koji se postavljaju na pročelja zgrada, stupove i slično, a zahvaćaju javnu površinu, moraju prije postavljanja ishodovati odobrenje nadležnog odjela jedinica lokalne samouprave." "(4) Kamere iz st.2 mogu zakloniti objektiv u onom djelu koji zahvaća perimetar javnog prostora i tada nije potrebno ishodovati odobrenje iz stavka 3. ovoga članka." Osim većeg reda u prostoru ovom odredbom bi se dobio uvid u sve kamere i sustave video nadzora koji pokrivaju javne površine, a što može biti od pomoći u reaktivnom postupanju službi zaduženih za javnu sigurnost. Nije prihvaćen Navedene kamere postavljaju se u svrhu zaštite objekata I obuhvaćeni su prosudbama ugroženosti, projektima tehničke zaštite za objekte, obvezama prema posebnim zakonima (npr. Zakon o zaštiti novčarskih institucija) I zadiru u proctor javnih površina onoliko koliko to dopuštaju tehničke mogućnosti ugradnje, prema pravilima struke. Zahtjev za ishođenje odobrenja jedinica lokalne samouprave za svaki takav objekt samo radi neophodnog dijela pogleda kamera na javnu površinu uzrokovalo bi značanu dugotrajnost postupka ugradnje sustava video nadzora u štićene objekte. Obveza projektanta, odnosno ugrađivača sustava da se kamere tako postavljaju da se dio objektiva zakloni u mjeri u kojoj to tehničke mogućnosti dopuštaju dio su pravila struke, a mogu se propisati eventualno Pravilnikom o provedbi tehničke zaštite.
17 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 8. 8 stavak 2 GLASI: (2)Po sklapanju ugovora, pravna osoba, obrtnik i unutarnja služba zaštite dužni su ugovor iz stavka 1. ovog članka dostaviti Ministarstvu najkasnije 24 sata prije početka obavljanja poslova privatne zaštite na javnim površinama. Pitanje: Gdje se dostavljaju Ugovori – podnose li se nadležnoj ustrojstvenoj jedinici inspekcijskih poslova Ministarstva u pojedinoj Policijskoj upravi? Ako je odgovor pozitivan predlažemo da stavak 2 glasi: (2)Po sklapanju ugovora, pravna osoba, obrtnik i unutarnja služba zaštite dužni su ugovor iz stavka 1. ovog članka nadležnoj ustrojstvenoj jedinici inspekcijskih poslova Ministarstva, najkasnije 24 sata prije početka obavljanja poslova privatne zaštite na javnim površinama. Prihvaćen Predlažemo da se članak 8. stavak 2. dopuni tako da glasi: “(2) Po sklapanju ugovora, pravna osoba, obrtnik i unutarnja služba zaštite dužni su ugovor iz stavka 1. ovog članka dostaviti ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za nadzor djelatnosti privatne zaštite najkasnije 24 sata prije početka obavljanja poslova privatne zaštite na javnim površinama.”
18 Hrvatski ceh zaštitara - strukovna zaštitarska komora PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 2. Članak 2. T 1. Glasi: Javna površina - svaka površina javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu). Parkirališta, groblja, tržnice i površine rekreacijskih centara ne smatraju se javnim površinama u smislu odredbi ovog Pravilnika. PREDLAŽEMO DOPUNU: Parkirališta, groblja, tržnice, površine rekreacijskih centara, djelatnosti komunalnih gospodarstva i pomorska dobra ne smatraju se javnim površinama u smislu odredbi ovog Pravilnika. Obrazloženje: Predlažemo da se na djelatnosti komunalnih gospodarstava i na pomorska dobra primjenjuje Zakon o privatnoj zaštiti. U praksi komunalna djelatnost kao izrazito dinamična djelatnost, koja se mora prilagođavati rastućim potrebama stanovništva u urbanim sredinama kroz mobilne kontejnere, mobilna reciklažna dvorišta i druge oblike kojima odgovaraju na potrebe zaštite onečišćenja okoliša i sprečavanja i suzbijanja zaraznih bolesti, istovremeno proaktivno odgovarajući na ilegalne deponije i odlagališta različitih vrsta otpada. Također zbog kompleksnosti i visoke vrijednosti komunalne opreme i uređaja koji se pritom koriste, potrebno ih je na odgovarajući način štiti tjelesnom i tehničkom zaštitom, te je stoga potreba primjena Zakona o privatnoj zaštiti na djelatnost komunalnih gospodarstva. Prihvaćen Predlažemo da se u članku 4. doda novi stavak 2. koji glasi: “(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odobrenje Ministarstva nije potrebno ishoditi za djelatnosti komunalnih gospodarstava te za pomorska dobra, na koje se primjenjuju odredbe Zakona o privatnoj zaštiti.“ Naime, primjedba je opravdana iz razloga što je komunalna djelatnost izrazito dinamična djelatnost i mijenja se u javnom prostoru ovisno o potrebama građana, pa bi kontinuirano administriranje radi takvih promjena putem postupaka izdavanja odobrenja nepotrebno opterećivalo dionike u procesu uspostave mjera zaštite. Također, kao i navedena djelatnost, pomorska dobra se također mogu nesmetano štititi primjenom privatne zaštite sukladno odredbama Zakona, pri čemu jedinice lokalne samouprave ili koncesionari odlučuju o vrsti zaštite, a nadležne inspekcijske službe provode nadzor provedbe.
19 Kam-bell PRAVILNIK O OBAVLJANJU POSLOVA PRIVATNE ZAŠTITE NA JAVNIM POVRŠINAMA, Članak 17. U stavku 2 članka 17 potrebno je decidirano navesti da se sobe u kojem se nalazi oprema za tehničku zaštitu javnih površina moraju biti opremljene sustavima kontrole prolaza te na taj način će se imati automatiziranu kontrolu ulaska u istu. Također kako smo radili nekoliko tih soba potrebno je propisati i obaveznu ugradnji mrežno nadgledanog protuprovalnog sustava te na taj način zaštititi snimke i opremu, također da bi oprema bila sigurna trebalo bi propisati i dodatnu mehaničku zaštitu prostora uključivo i protuprovalna vrata, pa biu stavak 2 trebao glasiti: 2)Štićeni prostor jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se nalazi tehnička soba za nesmetani rad sustava tehničke zaštite mora imati protuprovalna vrata, kontrolu prolaska uz automatsko bilježenja ulaska i izlaska te protuprovalni sustav koji će se sastojati minimalno od jednog magnetnog kontakta, dualnog detektora kretanja, digitalnog temperaturnog detektora i detektora vode ako se ista nalazi u podrumskoj prostoriji. Navedeni sustav protuprovale mora imati IP komunikaciju prema CDS-u zaštitarskog društva. Prihvaćen Predlažemo izmjenu čl. 17. st. 2. tako da glasi: “Štićeni prostor jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj se nalazi tehnička soba za nesmetani rad sustava tehničke zaštite mora imati protuprovalna vrata, kontrolu prolaska uz automatsko bilježenja ulaska i izlaska te protuprovalni sustav koji će se sastojati minimalno od jednog magnetnog kontakta, dualnog detektora kretanja, digitalnog temperaturnog detektora i detektora vode ako se ista nalazi u podrumskoj prostoriji. Protuprovalni sustav mora imati IP komunikaciju prema CDS-u zaštitarskog društva.”