Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŠIME VALIDŽIĆ 11.3. CILJEVI I PRIORITETI, 11.3.1.3. Sprječavanje nastanka električnog i elektroničkog otpada Treba prestati s nepotrebnim prijelazom na novije generacije digitalnih medija (kao što se je dogodili s televizijom - DVB-T2) jer se na taj način stvara dodatni nepotrebni elektronički otpad a nova generacija nije nužno bolja od prethodne generacije. Neprihvatljivo je što se uz dnevne novine nekad dijele razni CD-ovi. Primljeno na znanje Dobar primjer sprječavanja nastanka otpada.
2 ŠIME VALIDŽIĆ 11.3. CILJEVI I PRIORITETI, 11.3.1.4. Sprječavanje nastanka otpadnog papira i kartona Veliki udio otpada od papira čine novine i časopisi pa bi izdavači trebali učiniti da se digitalna izdanja novina i časopisa mogla trajno spremiti na tvrdi disk (za nas koji ih ne stignemo pregledati u kratkom roku ili ih želimo čuvati) i da budu praktična za upotrebu (da ne treba koristiti posebne aplikacije za čitanje i slično nego da ih se može otvoriti u bilo kojem pregledniku). Primljeno na znanje Dobar primjer sprječavanja nastanka otpada.
3 ŠIME VALIDŽIĆ 3.1.KOMUNALNI OTPAD, 3.1.1.Sprječavanje nastanka otpada Veliki udio otpada čini papir a veliki udio papira čine novine i časopisi pa bi izdavači trebali učiniti da se digitalna izdanja novina i časopisa mogla trajno spremiti na tvrdi disk (za nas koji ih ne stignemo pregledati u kratkom roku ili ih želimo čuvati) i da budu praktična za upotrebu (da ne treba koristiti posebne aplikacije za čitanje i slično nego da ih se može otvoriti u bilo kojem pregledniku). Također, treba prestati s nepotrebnim prijelazom na novije generacije digitalnih medija (kao što se je dogodili s televizijom - DVB-T2) jer se na taj način stvara dodatni nepotrebni elektronički otpad a nova generacija nije nužno bolja od prethodne generacije. Primljeno na znanje Dobar primjer sprječavanja nastanka otpada.
4 ŠIME VALIDŽIĆ 3.2. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA, 3.2.5. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema (EE otpad) Treba prestati s nepotrebnim prijelazom na novije generacije digitalnih medija (kao što se je dogodili s televizijom - DVB-T2) jer se na taj način stvara dodatni nepotrebni elektronički otpad a nova generacija nije nužno bolja od prethodne generacije. Primljeno na znanje Dobar primjer sprječavanja nastanka otpada.
5 ŠIME VALIDŽIĆ 2.1. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM IZ PGO 2017-2022 I EU DIREKTIVA, 2.1.1. Podcilj za sprječavanje nastanka otpada (podcilj PGO 2017-2022 1.1) Veliki udio otpada čini papir a veliki udio papira čine novine i časopisi pa bi izdavači trebali učiniti da se digitalna izdanja novina i časopisa mogla trajno spremiti na tvrdi disk (za nas koji ih ne stignemo pregledati u kratkom roku ili ih želimo čuvati) i da budu praktična za upotrebu (da ne treba koristiti posebne aplikacije za čitanje i slično nego da ih se može otvoriti u bilo kojem pregledniku). Također, treba prestati s nepotrebnim prijelazom na novije generacije digitalnih medija (kao što se je dogodili s televizijom - DVB-T2) jer se na taj način stvara dodatni nepotrebni elektronički otpad a nova generacija nije nužno bolja od prethodne generacije. Primljeno na znanje Dobar prijedlog sprječavanja nastanka otpada.
6 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA Veliki udio otpada čini papir a veliki udio papira čine novine i časopisi pa bi izdavači trebali učiniti da se digitalna izdanja novina i časopisa mogla trajno spremiti na tvrdi disk (za nas koji ih ne stignemo pregledati u kratkom roku ili ih želimo čuvati) i da budu praktična za upotrebu (da ne treba koristiti posebne aplikacije za čitanje i slično nego da ih se može otvoriti u bilo kojem pregledniku). Također, treba prestati s nepotrebnim prijelazom na novije generacije digitalnih medija (kao što se je dogodili s televizijom - DVB-T2) jer se na taj način stvara dodatni nepotrebni elektronički otpad a nova generacija nije nužno bolja od prethodne generacije. Primljeno na znanje Dobar primjer sprječavanja nastanka otpada.
7 ŠIME VALIDŽIĆ 6. PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA U GOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA, 6.1. NAKNADA ZA ODLAGANJE OTPADA Treba primjenjivati naknadu za odlaganje otpada da se destimilira odlaganje a stimulira recikliranje. Primljeno na znanje Propisano je Zakonom o gospodarenju otpadom.
8 ŠIME VALIDŽIĆ 11.4. MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, Mjera 9: Poticanje Zelene javne nabave Odlična je što Mjera 9 potiče zelenu javnu nabavu. U ekološke kriterije treba uključiti i zemlju porijekla sirovina i izbjegavati zemlje u kojima se zbog poljoprivrede, sječe šume i rudarenja događa masovno uništavanje prašuma i drugih prirodnih ekosustava, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. To, prvenstveno, uključuje Južnu Ameriku, jugoistočnu Aziju i pod-saharsku Afriku a, nakon njih, Australiju i Sjevernu Ameriku. Neprihvatljivo je da europske države previše uvoze sirovina iz navedenih zemalja iako bi ih se moglo uzgojiti ili rudariti na svom tlu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske - CROCPA 10 PRIORITETNA PODRUČJA PRELASKA NA KRUŽNO GOSPODARSTVO U SEKTORU OTPADA , 10.4 POBOLJŠANJE SUSTAVA GOSPODARENJA OPASNIM OTPADOM Podržavamo stoga planove i napore da se razmotre načini oporabe takvog otpada. Što se tiče jednog segmenta opasnog otpada - ambalaže od pesticida, smatramo da je to odlično riješeno jer se otpad organizirano prikuplja od članova Udruge u svim županijama RH kroz projekt Crocpa Eko Model. To može biti primjer uspješnog modaliteta drugim industrijama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske - CROCPA 2. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, 2.1. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM IZ PGO 2017-2022 I EU DIREKTIVA Podržavamo unaprjeđenje sustava gospodarenja opasnim otpadom i definiranje podcilja. Predlažemo da se prilikom izrade provedbenih propisa definicija opasnog otpada temelji na europskom katalogu otpada. Važno je predvidjeti mogućnosti korištenja vrijednih svojstava ambalaže onečišćene opasnim tvarima budući da pravilno isprana plastična ambalaža predstavlja vrijednu sirovinu. U razvijenim europskim zemljama se takva ambalaža reciklira primjerice u podzemne cijevi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA Registar proizvođača s proširenom odgovornosti propisan člankom 94. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21) je način praćenja materijala i proizvoda koji se ne proglašavaju otpadom tj. doprinose ciljevima sprječavanja nastanka otpada, ponovnoj uporabi, jednog dana i ciljevima materijalne oporabe tj. recikliranja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA U redu prvenstva gospodarenja otpadom energetska oporaba otpada, ne spalionica, već korištenje otpada kao goriva za proizvodnju električne i toplinske energije poželjnija je opcija od odlaganja otpada – ekonomski isplativa i za okoliš prihvatljiva uz korištenje najboljih raspoloživih tehnika navedenih u BREF dokumentima Europske komisije – LCP BREF za suspaljivanje otpada u velikim uređajima za loženje i WI BREF za namjenska postrojenja za energetsku oporabu otpada. Rješavanje npr. goriva iz otpada koji nastaju u Centrima za gospodarenje otpadom, nereciklabilnih vrsta otpada ili vrste otpada za koje materijalna oporaba nije ekonomski isplativa na temelju provedenih LCA analiza (analize životnog ciklusa materijala i proizvoda od proizvodnje do proglašavanja otpadom i gospodarenja tim otpadom) te mulja od pročišćavanja otpadnih voda moguće je energetskom oporabom otpada uz poštivanje načela blizine i samodostatnosti (članak 7., točke 2. i 3. Zakona o gospodarenja otpadom (NN 84/21)), umjesto izvoza navedenih otpada na energetsku oporabu u inozemstvo (plaća se prijevoz, oporaba i povećava se ugljični otisak). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.3. POSTOJEĆE GRAĐEVINE, UREĐAJI I SUSTAVI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 1.3.5. Građevine za energetsku oporabu i spaljivanje otpada Nedostaje Slika 33. Pregled lokacija postrojenja koja imaju dozvolu za gospodarenje otpadom za postupak R1 u 2020. godini pa je prijedlog zamijeniti dokument s e-savjetovanja s dokumentom prijedloga Plana koji sadrži slike. Također se predlaže dodati podatke o vrstama i količinama otpada za koje su ishođene dozvole za postupak R1. U poglavlje 1.3.5. potrebno je dodati izvješće o statusu mjere Analiza o potrebi energetske oporabe u RH. Djelomično prihvaćen Slike su u "Ostali dokumenti".
14 ŠIME VALIDŽIĆ 11.4. MJERE SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, Mjera 8. Promicanje kućnog kompostiranja U promicanje kućnog kompostiranja treba uključiti i višekatne stambene zgrade ako se oko njih nalazi zelenilo jer takva naselja uključuju milijune stanovnika i šteta je da se takav otpad ne kompostira. Osobno stvaram jako malo takvog otpada jer živim sam i koristim polugotove proizvode nakon kojih ne nastane biootpad. Koristim proizvode s kojima sam dobro upoznat i baš nikada ne dolazi do propadanja hrane. Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017.-2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jeidnice lokalne samouprave I trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je legalni način postupanja s otpadom. Obveza odvajanja i kompostiranja bioootpada i informiranje građana je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom koji omogućava da predloženo organiziraju jedinice lokalne samouprave na svom području.
15 ŠIME VALIDŽIĆ 3. PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA I MREŽE GRAĐEVINA I UREĐAJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 3.6. OTPADNI MULJ IZ UREĐAJA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA Treba opet vratiti otpadni mulj u plan gospodarenje otpadom jer u pitanju su velike količine tvari a zbrinjavanje nije riješeno na prihvatljiv način. Nije prihvaćen Izrađen Akcijski plan za korištenje mulja iz UPOV-a, te se sustav dalje razvija u okviru vodnih usluga, a otpadni mulj je vrsta otpada koja podliježe općim uvjetima gospodarenja otpadom.
16 ŠIME VALIDŽIĆ 3.2. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA, 3.2.8.Otpadni tekstil i obuća Nije riješeno što s neupotrebljivom (istrošenom i raspadnutom) obućom jer u kontejnere za tekstil, odjeću i obuću je dopušteno stavljati samo upotrebljivu obuću (ali je dopušteno stavljati neupotrebljivu odjeću). Isto vrijedi i za druge neupotrebljive predmete kao što su torbe, novčanici, remeni i slično. Nije prihvaćen Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom.
17 ŠIME VALIDŽIĆ 3.2. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA, 3.2.12. Ribolovni alati koji sadrže plastiku Bez obzira ne materijal od kojeg su izrađeni alati i kako se postupa s otpadom, gospodarski ribolov nije ekološki prihvatljiv jer on dovodi brojne vrste na rub izumiranje. Osim toga, gospodarski ribolov je okrutan. Svake godine, ljudi izvrše pokolj u kojemu strada preko 2.000.000.000.000 živih bića u morima širom svijeta. Nije prihvaćen Nije predmet revizije PGO 2017.-2022.
18 ŠIME VALIDŽIĆ 1.4. Postojeći sustavi gospodarenja otpadom, 1.4.2. Otpadni tekstil i obuća Nije riješeno što s neupotrebljivom (istrošenom i raspadnutom) obućom jer u kontejnere za tekstil, odjeću i obuću je dopušteno stavljati samo upotrebljivu obuću (ali je dopušteno stavljati neupotrebljivu odjeću). Isto vrijedi i za druge neupotrebljive predmete kao što su torbe, novčanici, remeni i slično. Nije prihvaćen Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnom tekstilom i otpadnom obućom.
19 ŠIME VALIDŽIĆ 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.15. Ribolovni alati koji sadrže plastiku Bez obzira ne materijal od kojeg su izrađeni alati i kako se postupa s otpadom, gospodarski ribolov nije ekološki prihvatljiv jer on dovodi brojne vrste na rub izumiranje. Osim toga, gospodarski ribolov je okrutan. Svake godine, ljudi izvrše pokolj u kojemu strada preko 2.000.000.000.000 živih bića u morima širom svijeta. Nije prihvaćen Nije predmet revizije PGO 2017-2022.
20 ŠIME VALIDŽIĆ 3. PROCJENA RAZVOJA TIJEKA OTPADA, POTREBE I NAČIN USPOSTAVE NOVIH SUSTAVA I MREŽE GRAĐEVINA I UREĐAJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 3.5. OPASNI OTPAD Neprihvatljivo je da se većina opasnog otpada izvozi, posebice ako se radi o izvozu u zemlje sa slabo razvijenim sustavima za zbrinjavanje otpada jer se time ugrožavaju ljudi, životinje, biljke i priroda. Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017.-2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jeidnice lokalne samouprave I trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je legalni način postupanja s otpadom.
21 ŠIME VALIDŽIĆ 3.2. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA, 3.2.2. Otpadna ambalaža Treba proširiti sustav povratna naknade koji se, za sada, primjenjuje samo za neke vrste ambalaže, pri čemu je postignut značajni uspjeh, posebice u vezi s PET bocama od pića. Treba uvesti naknadu na Tetra-Pak da se destimulira njegovo korištenje jer se samo papirnati dio reciklira a mješavina aluminija i plastike se odlaže kao miješani otpad. Neprihvatljivo je da se aluminij ne reciklira ako se uzme u obzir da se on proizvodi od sirovine koja se uvozi iz Južne Amerike a time se sudjeluje u uništavanju tropskih prašuma, istrebljenju biljnih i životinjskih vrsta i genocidu protiv domorodačkih naroda. Vakuum pakiranja (koja se koriste za tofu i druga hladna jela) i višeslojna pakovanja (koja se koriste za 'juhe iz vrećice' i pakovanja mljevene kave) treba zamijeniti pakovanjima koja se mogu reciklirati jer se mješavina aluminija i plastike ne mogu niti reciklirati niti kompostirati niti energetski oporabiti. Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017.-2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave i trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je legalni način postupanja s otpadom. Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom ambalažom uključuje predloženo.
22 ŠIME VALIDŽIĆ 3.2. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA, 3.2.11. Plastika za jednokratnu uporabu Ukoliko se plastiku za jednokratnu oporabu namjerava zamijeniti bioplastikom, treba propisati ako ju se može stavljati u spremnik za biootpad odnosno kompostirati jer će se događati da ju ljudi greškom stavljaju u spremnike za plastiku. Neprihvatljivo je koristiti proizvode od sirovina zbog kojih dolazi do masovnog uništavanja tropskih prašuma u Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji (kao što su šećerna trska i bambus). Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017.-2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave i trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je legalni način postupanja s otpadom. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom.
23 ŠIME VALIDŽIĆ 3.3. BIOOTPAD, 3.3.1. Otpad od hrane U promicanje kućnog kompostiranja treba uključiti i višekatne stambene zgrade ako se oko njih nalazi zelenilo jer takva naselja uključuju milijune stanovnika i šteta je da se takav otpad ne kompostira. Osobno stvaram jako malo takvog otpada jer živim sam i koristim polugotove proizvode nakon kojih ne nastane biootpad. Koristim proizvode s kojima sam dobro upoznat i baš nikada ne dolazi do propadanja hrane. Treba postaviti odgovarajuće posude da osoba može odvojiti otpad koji nastane od hrane kad nije kod kuće (na primjer, kad je na poslu ili na ulici). Osobno ne jedem vani pa mi se to nemam osobnog iskustva s tim. Također, u informativnim materijalima o odvojenom prikupljanju biootpada i o kompostiranju, treba naglasiti da se tu mogu stavljati manje količine prljavog papira i posude i pribor od kompostabilne plastike jer se događa da ih ljudi greškom stavljaju u posudu za papir odnosno plastiku. Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017.-2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave i trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je legalni način postupanja s otpadom. Obveza odvajanja i kompostiranja bioootpada i informiranje građana je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom koji omogućava da predloženo organiziraju jedinice lokalne samouprave na svom području.
24 ŠIME VALIDŽIĆ 2.1. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM IZ PGO 2017-2022 I EU DIREKTIVA, 2.1.2. Podciljevi za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada i biootpada (podciljevi PGO 2017-2022 1.2 i 1.3) Ciljeve za odvojeno prikupljanje treba postaviti više jer grad Prelog pokazuje da je to moguće. Osobno izdvajam preko 99% svog otpada (po težini) za recikliranje i kompostiranje i to činim od 1992. godine. U kućno kompostiranje treba uključiti i višekatne stambene zgrade ako se oko njih nalazi zelenilo jer takva naselja uključuju milijune stanovnika i šteta je da se takav otpad ne kompostira. Osobno stvaram jako malo takvog otpada jer živim sam i koristim polugotove proizvode nakon kojih ne nastane biootpad. Koristim proizvode s kojima sam dobro upoznat i baš nikada ne dolazi do propadanja hrane. Treba postaviti odgovarajuće posude da osoba može odvojiti otpad koji nastane od hrane kad nije kod kuće (na primjer, kad je na poslu ili na ulici). Osobno ne jedem vani pa mi se to nemam osobnog iskustva s tim. Također, u informativnim materijalima o odvojenom prikupljanju biootpada i o kompostiranju, treba naglasiti da se tu mogu stavljati manje količine prljavog papira i posude i pribor od kompostabilne plastike jer se događa da ih ljudi greškom stavljaju u posudu za papir odnosno plastiku. Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023-2029. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017—2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave i trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je legalni način postupanja s otpadom. Obveza odvajanja i kompostiranja bioootpada i informiranje građana je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom koji omogućava da predloženo organiziraju jedinice lokalne samouprave na svom području.
25 ŠIME VALIDŽIĆ 4.KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAČELNIH LOKACIJA I POTREBNIH KAPACITETA NOVIH GRAĐEVINA I POSTROJENJA, 4.1.KRITERIJI ZA ODREĐIVANJE NAČELNIH LOKACIJA NOVIH GRAĐEVINA I POSTROJENJA Treba iskoristiti lokacije na kojima se već nalaze odlagališta otpada, industrijske zone i slično a ne dovoditi infrastrukturu i postavljati građevine u područja gdje se sada nalazi očuvana izvorna priroda. Nije prihvaćen Lokacije se određuju sukladno propisima o prostornom uređenju.
26 Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica d.o.o. 7.2.MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, CILJ 1. UNAPRIJEDITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U poglavlju 7.2. MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, u sklopu tablice Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada, pod mjerom 14.3. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom 1.4.3.5. Priprema projekta i izgradnja CGO Piškornica greškom je, uz Koprivničko - križevačku, Krapinsko - zagorsku, Međimursku i Varaždinsku, navedena i Bjelovarsko - bilogorska županija. Umjesto Bjelovarsko - bilogorske županije, kao nositelj projekta, trebala bi biti navedena općina Koprivnički Ivanec, koja je, uz navedene ostale četiri županije, jedan od nositelja projekta i osnivača trgovačkog društva Piškornica d.o.o. Uključivanje Bjelovarsko - bilogorske županije u projekt RCGO Piškornica u suprotnosti je sa Studijom izvedivosti koja je jasno definirala obuhvat i količine otpada za obradu u RCGO Piškornica s područja Koprivničko - križevačke, Krapinsko - zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Uključivanje otpada s bilo kojeg područja izvan onog definiranog studijom izvedivosti u suprotnosti je s Analizom troškova i koristi (CBA). Osim toga, ovom revizijom PGO pridodana, Bjelovarsko-bilogorska županija nije do sada ni na koji način sudjelovala u provođenju projekta RCGO Piškornica, odnosno nije participirala ni u podmirenju troškova projekta ni u podnošenju drugih rizika ove investicije. Nije prihvaćen Nije greška te se ne radi o popisu osnivača već o području obuhvata.
27 ŠIME VALIDŽIĆ 6. PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA U GOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA, 6.5. POVRATNA NAKNADA Treba proširiti sustav povratna naknade koji se, za sada, primjenjuje samo za neke vrste ambalaže, pri čemu je postignut značajni uspjeh, posebice u vezi s PET bocama od pića. Treba uvesti naknadu na Tetra-Pak da se destimulira njegovo korištenje jer se samo papirnati dio reciklira a mješavina aluminija i plastike se odlaže kao miješani otpad. Neprihvatljivo je da se aluminij ne reciklira ako se uzme u obzir da se on proizvodi od sirovine koja se uvozi iz Južne Amerike a time se sudjeluje u uništavanju tropskih prašuma, istrebljenju biljnih i životinjskih vrsta i genocidu protiv domorodačkih naroda. Vakuum pakiranja (koja se koriste za tofu i druga hladna jela) i višeslojna pakovanja (koja se koriste za 'juhe iz vrećice' i pakovanja mljevene kave) treba zamijeniti pakovanjima koja se mogu reciklirati jer se mješavina aluminija i plastike ne mogu niti reciklirati niti kompostirati niti energetski oporabiti. Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017.-2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jeidnice lokalne samouprave i trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je legalni način postupanja s otpadom. Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom ambalažom uključuje predloženo.
28 ŠIME VALIDŽIĆ 2. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, 2.2. UČINKOVITOST U ODNOSU NA CILJEVE Cilj za ponovnu opotrebu i recikliranje treba postaviti daleko više za metale i drvo, posebice ako se uzme u obzir sječa šuma i činjenica da su gotovo svi metali koje se upotrebljavaju u Hrvatskoj i ostatku Europe od sirovina porijeklom iz Južne Amerike. To znači da se zbog dobave novih količina metalnih ruda događa masovno uništavanje tropskih prašuma, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima.
29 udruga za zaštitu okoliša resnik PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Udruga za zaštitu okoliša Resnik, o Prijedlogu PGO RH 2017-2022 - revizija za razdoblje 2022. god. dostavlja u najkraćem komentare, kako slijedi: - Rok za savjetovanje sa javnošću je prekratak, suprotno odredbama propisa koji reguliraju pravo sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupcima donošenja, stoga je razvidno da je isto provedeno pro forma, bez stvarne namjere da se široka javnost kvalitetnim doprinosom uključi u donošenje revizije Plana (dalje:Revizija); - Osim nabrajanja EU regulative radi tobože implementiranja u pravni sustav RH, iz preostalih odredbi Revizije posve je jasno da su kontradiktorne tome, te da nema stvarne volje da se iste ugrade i provedu uspostavom adektvatnog sustava u RH; čak što više nastavljaju se dokazano štetni projekti, upravo suprotni EU ciljevima i najnovijoj regulativi?; - Posve je jasno da su ove ishitrene izmjene usmjerene isključivo radi izvlačenja novca iz EU fondova, kako bi se prikazale kao implementacija istih u pravni sustav RH; - Zbog čega nije već sanirana lokacija Biljane Donje, unatoč svim opomenama i rješidbama EU suda; tak sad se kategorizira kao "crna točka"? - Revizijom se smanjuju i ukidaju čak dosad postavljeni ciljevi u odnosu na odvojeno prikupljeni otpad, što dokazuje tvarne namjere predlagatelja kao uvodno opisano; - Zbog čega se neodustaje i zašto su i dalje naglašeni regionalni centri za tzv. gospodarenje otpadom, kao dosad i dokazano štetni i usmjereni na opstrukciju odvojenog prikupljanja, smanjenja i recikliranja? Koji su argumenti za to? - Zbog čega je istaknuta centralizacija u odlučivanju o otpadom umjesto decentralizacije na koju upućuje izravno EK? - Zbog čega nije apostrofiran EU cilj u smanjenju količine otpada i prevencije nastanka? - Kome su cilj koji nema alternativu (cit: Ćorić) regionalni CGO-i koji su usmjereni na spaljivanje otpada i kome je cilj da RH bude smetlište Europe? - Regionalni CGO-i i odvojeno prikupljanje ne idu zajedno. Koje je opravdanje za njihovo daljnje zadržavanje /jačanje? Na taj način neće se uspostaviti sustav (u skladu s održivim razvojem/cirkularnom ekonomijom) koji RH treba i u korist svojih građana, čuvanja resursa i uspostave stimulativnog sustava naplate uz jačanje individualizirane odgovornosti, jer su oni kontradiktorni? Tražimo detaljno obazloženje razloga "pro" RCGO-a i nastavka ove neodržive i na EU regulativi neutemeljene koncepcije? -Zbog čega se znatnija sredstva ne preusmeravaju u izgrdnju i uspostavu lokalnih infrastrukturnih objekata odvojeno prikupljanje i recikiranje? - Da li je otpadni mulj sa UPOVa otpad? Zbog čega je onda izbačen iz Plana gospodarenja otpadom? - Kada je donesen i gdje je objavljen Akcijski plan za korištenje mulja iz UPOVa, kada je prošao javnu raspravu ako je izbačen iz Plana gospodarenja otpadom? - Na način prikazan kao u Reviziji nikada RH neće dostići ni postići ciljeve iz EU regulative, na koju navodi se poziva, čega je svjestan i predlagatelj. - Molimo pojašnjenje uloge CGO-a u kružnoj ekonomiji? Stoga ova kvazi Revizija licemjerni je pokušaj da se prikaže kao implementacija EU regulative u pravni sustav RH, njihovim formalnim nabrajanjem, dok činjeinice iz Revizije govore upravo suprotno. Tko će za to odgovarati? Predsjednik Udruge Branka Genzić-Horvat Nije prihvaćen Revizija dokumenta odnosi se samo na 2022. godinu koja je zadnja godina ovog planskog razdoblja. Ovim dokumentom se ne mijenja koncept sustava gospodarenja otpadom iz PGO 2017-2022 već se ažuriraju podaci o otpadu za razdoblje od 2015. do 2020. i ciljevi se usklađuju s EU ciljevima, a koji su već propisani Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/21) koji je stupio na snagu 31. srpnja 2021. godine, a za koji je savjetovanje s javnošću provedeno u razdoblju od 13.11. do 13.12.2020. godine. Slijedom navedenoga svi ciljevi koji se navode u ovom dokumentu Prijedloga Revizije PGO 2017.-2022. već su bili dostupni javnosti tijekom e-savjetovanja koje je provedeno za Zakon o gospodarenju otpadom i kada je javnost mogla dati primjedbe. Zbog navedenoga u izradi revizije ovog planskog dokumenta nisu više moguće izmjene ciljeva pa niti primjedbe u tom smislu ne mogu biti prihvaćene. Savjetovanje s javnošću za ovaj dokument ustvari je upoznavanje javnosti o tome da se dokument donosi, ali s obzirom da je isti usklađen sa Zakonom o gospodarenju otpadom, ovo savjetovanje je bilo u kraćem trajanju od onog za Zakon. Novi PGO za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će u potpunosti biti utemeljen na konceptu EU ciljeva do 2035. godine. Plan sprječavanja nastanka otpada je sastavni dio Revizije Plana.
30 ŠIME VALIDŽIĆ 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.9. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema Ne treba postavljati niži cilj za odvojeno sakupljanje EE opreme koja je stavljena na tržišne (65 %) nego što je cilj za odvojeno sakupljanje EE opreme koja je proizvedena u Hrvatskoj (85 %) jer čemu olakšavati postizanje cilja uvoznicima u odnosu na hrvatske proizvođače EE opreme? Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima.
31 ŠIME VALIDŽIĆ 1.3. POSTOJEĆE GRAĐEVINE, UREĐAJI I SUSTAVI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 1.3.6. Centri za gospodarenje otpadom Centri za gospodarenje otpadom (CGO-i) se nisu pokazali kao dobro rješenje, na primjerima CGO Kaštijun i CGO Marišćina, jer se lokalni stanovnici bune a ne postoji dovoljna potražnja za gorivo iz otpada. Prednost svakako treba staviti na sprječavanje nastanka i recikliranje otpada. Potrebno je izgraditi sortirnice, a one mogu biti jednostavne i jeftine građevine za razliku od skupih CGO-a. Prije izgradnje novih energana na otpad s velikim kapacitetom, treba prenamijeniti postojeće energane da koriste gorivo iz otpada umjesto fosilnih goriva. Nije prihvaćen Red prvenstva gospodarenja otpadom propisan je u Zakonu o gospodarenju otpadom te je u skladu s time svakako prioritet sprječavanje nastanka otpada i recikliranje otpada. Međutim, i CGO-i su dio sustava gospodarenja otpadom koji omogućava ispunjenje cilja smanjenja odlaganja otpada, obrade otpada prije odlaganja i povećanja recikliranja otpada. Korištenje postojećih postrojenja za energetsku oporabu otpada je Zakonom o gospodarenju otpadom dozvoljeno.
32 ŠIME VALIDŽIĆ 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.16. Plastika za jednokratnu uporabu Što se tiče zabrane jednokratne plastike – ukoliko ju se namjerava zamijeniti bioplastikom, treba propisati ako ju se može stavljati u spremnik za biootpad odnosno kompostirati jer će se događati da ju ljudi greškom stavljaju u spremnike za plastiku. Neprihvatljivo je koristiti proizvode od sirovina zbog kojih dolazi do masovnog uništavanja tropskih prašuma u Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji (kao što su šećerna trska i bambus). Nije prihvaćen Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom.
33 ŠIME VALIDŽIĆ 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.2. Otpadna ambalaža Zbog čega se stupanj recikliranje ne povećava nego čak pada između 2015. i 2019.? Treba proširiti sustav povratna naknade koji se, za sada, primjenjuje samo za neke vrste ambalaže, pri čemu je postignut značajni uspjeh, posebice u vezi s PET bocama od pića. Treba uvesti naknadu na Tetra-Pak da se destimulira njegovo korištenje jer se samo papirnati dio reciklira a mješavina aluminija i plastike se odlaže kao miješani otpad. Neprihvatljivo je da se aluminij ne reciklira ako se uzme u obzir da se on proizvodi od sirovine koja se uvozi iz Južne Amerike a time se sudjeluje u uništavanju tropskih prašuma, istrebljenju biljnih i životinjskih vrsta i genocidu protiv domorodačkih naroda. Vakuum pakiranja (koja se koriste za tofu i druga hladna jela) i višeslojna pakovanja (koja se koriste za 'juhe iz vrećice' i pakovanja mljevene kave) treba zamijeniti pakovanjima koja se mogu reciklirati jer se mješavina aluminija i plastike ne mogu niti reciklirati niti kompostirati niti energetski oporabiti. Što se tiče zabrane jednokratne plastike – ukoliko ju se namjerava zamijeniti bioplastikom, treba propisati ako ju se može stavljati u spremnik za biootpad odnosno kompostirati jer će se događati da ju ljudi greškom stavljaju u spremnike za plastiku. Neprihvatljivo je koristiti proizvode od sirovina zbog kojih dolazi do masovnog uništavanja tropskih prašuma u Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji (kao što su šećerna trska i bambus). Nije prihvaćen Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom ambalažom uključuje predloženo.
34 ŠIME VALIDŽIĆ 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.1. Otpadni tekstil i obuća Nije riješeno što s neupotrebljivom (istrošenom i raspadnutom) obućom jer u kontejnere za tekstil, odjeću i obuću je dopušteno stavljati samo upotrebljivu obuću (ali je dopušteno stavljati neupotrebljivu odjeću). Isto vrijedi i za druge neupotrebljive predmete kao što su torbe, novčanici, remeni i slično. Nije prihvaćen Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom.
35 ŠIME VALIDŽIĆ 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.4. Biootpad U kućno kompostiranje treba uključiti i višekatne stambene zgrade ako se oko njih nalazi zelenilo jer takva naselja uključuju milijune stanovnika i šteta je da se takav otpad ne kompostira. Osobno stvaram jako malo takvog otpada jer živim sam i koristim polugotove proizvode nakon kojih ne nastane biootpad. Koristim proizvode s kojima sam dobro upoznat i baš nikada ne dolazi do propadanja hrane. Treba postaviti odgovarajuće posude da osoba može odvojiti otpad koji nastane od hrane kad nije kod kuće (na primjer, kad je na poslu ili na ulici). Osobno ne jedem vani pa mi se to nemam osobnog iskustva s tim. Također, u informativnim materijalima o odvojenom prikupljanju biootpada i o kompostiranju, treba naglasiti da se tu mogu stavljati manje količine prljavog papira i posude i pribor od kompostabilne plastike jer se događa da ih ljudi greškom stavljaju u posudu za papir odnosno plastiku. Nije prihvaćen Obveza odvajanja i kompostiranja bioootpada i informiranje građana je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom koji omogućava da predloženo organiziraju jedinice lokalne samouprave na svom području.
36 HGK 11 PLAN SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA, 11.2. POSTOJEĆE STANJE NA PODRUČJU SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je Registar proizvođača s proširenom odgovornosti, sukladno članku 94. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21), propisan način praćenja materijala i proizvoda koji nisu otpad, samim time doprinose ciljevima sprječavanja nastanka otpada odnosno njihovoj ponovnoj uporabi. Stoga predlažemo pobliže pojasni uloga Registra Nije prihvaćen Primjedba se odnosi na Zakon o gospodarenju otpadom.
37 HGK 10 PRIORITETNA PODRUČJA PRELASKA NA KRUŽNO GOSPODARSTVO U SEKTORU OTPADA , 10.2. UNAPRJEĐENJE ODVAJANJA OTPADA, PRIPREME ZA PONOVNU UPOTREBU I RECIKLIRANJE Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu da se Planom jasno definiraju uvjeti kojima moraju udovoljavati pravne osobe kako bi postigle pravo na projekte/programe za inovacije u proizvodnji. Nije prihvaćen Planskim dokumentom se ne definiraju uvjeti za pojedine pravne osobe kojima moraju udovoljavati za prijavu na javne pozive za projekte/pozive za inovacije.
38 HGK 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.16. Plastika za jednokratnu uporabu Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je potrebno u narednom planskom razdoblju propisati i konkretizirati mjere usmjerene na trajno smanjenje upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu. Tvrtke su također mišljenja kako je potrebno jasno definirati koja vrsta polimernog materijala se mora zbrinjavati, a koja reciklirati te za koju vrstu materijala kao proizvođač tvrtka može dobiti naknadu. Nije prihvaćen Postupanje s jednokratnom plastikom je propisano u Zakonu o gospodarenju otpadom.
39 HGK 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.6. Otpadne baterije i akumulatori Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je za pitanje gospodarenja otpadom, sve posebne kategorije otpada i načina postupanja s njima, potrebno što češće organizirati edukacije i seminare te angažirati što veći broj stručnjaka koji će davati konkretne, jednoznačne i nedvosmislene upute o postupanju. Nije prihvaćen Nije predmet revizije PGO 2017-2022.
40 HGK 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.3. Plastične vrećice za nošenje Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje je najrigoroznija mjera. Polietilenske vrećice su bolji izbor od papirnatih vrećica ili platnenih torbi jer su jeftine, lagane, čvrste, praktične i mogu se reciklirati, a mogu se koristiti i više puta, bez obzira na to što se promiče ideja da su isključivo jednokratne. Fokus zakonodavca treba biti na recikliranju, kružnom gospodarstvu i edukaciji, a ne na zabranama. Nije prihvaćen Primjedba se odnosi na Zakon o gospodarenju otpadom.
41 HGK 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.2. Otpadna ambalaža Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je potrebno u slučajevima kada se tržišna cijena kartona povećava razmotriti i razmjerno povećanje naknade koja je do sada neovisno o rastu cijene kartona uvijek bila jednaka. Navedeno vrijedi za sve tržišne kategorije otpada. Nije prihvaćen Navedeno će se razmotriti u izradi provedbenih propisa Zakona o gospodarenju otpadom kojima se reguliraju naknade za posebne kategorije otpada.
42 HGK 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.2. Otpadna ambalaža Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je potrebno konkretnim primjerima prikazati kako pravne osobe koje proizvode u ambalaži stavljaju na tržište mogu smanjiti količinu otpadne ambalaže. Primjerima dobre prakse može se potaknuti sve dionike na tržištu na odgovornije postupanje. Nije prihvaćen Nije predmet revizije PGO 2017-2022.
43 HGK 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5. Posebne kategorije otpada Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je za pitanje gospodarenja otpadom, sve posebne kategorije otpada i načina postupanja s njima, potrebno što češće organizirati edukacije i seminare te angažirati što veći broj stručnjaka koji će davati konkretne, jednoznačne i nedvosmislene upute o postupanju. Nije prihvaćen Nije predmet revizije PGO 2017-2022.
44 HGK 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.4. Biootpad Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako u slučaju kada neki otpad tvrtka definira kao nusproizvod, nije niti otpad niti proizvod. No potrebno je objasniti na koji način izvršiti upis u očevidnik nusproizvoda ukoliko je otpad odmah obrađen biološkom obradom. Nije prihvaćen Nije predmet revizije PGO 2017-2022.
45 HGK 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.4. Biootpad Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je u segmentu gospodarenja biootpadom, kada je riječ o obradi vlastitog otpada bez ishođenja dozvole za gospodarenjem otpadom za aerobnu i anaerobnu biološku obradu otpada, potrebno precizirati koje državne potpore gospodarski subjekti mogu očekivati. Nije prihvaćen Nije predmet revizije PGO 2017-2022.
46 HGK PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su kako je Registarom proizvođača s proširenom odgovornosti, sukladno članku 94. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21), propisan način praćenja materijala i proizvoda koji nisu otpad, samim time doprinose ciljevima sprječavanja nastanka otpada odnosno njihovoj ponovnoj uporabi. Stoga predlažemo pobliže pojasni uloga Registra. Nije prihvaćen Primjedba se odnosi na Zakon o gospodarenju otpadom.
47 Krešimir Miketa DIV PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Poštovani, U nastavku šaljemo primjedbe na Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. g. Primjedbe se odnose na stavke: 1.6. STATUSI PROJEKATA SANACIJA »CRNIH TOČAKA« Tablica 14. Popis i status sanacije „crnih točaka“ u 2021. godini Broj na karti 6. „Primjenom načela „onečišćivač plaća“ sanaciju (lokacije praonice i dezinsekcijske stanice Botovo) i sanaciju mazuta u sklopu bivše tvornice vijaka Tvik u Kninu treba provesti pravna osoba-sljedbenik.“ Komentar DIV GRUPA d.o.o.: Trgovačko društvo DIV GRUPA d.o.o. ne može jedino odgovarati za status „onečišćivač plaća“ iz razloga jer nije sudjelovalo u onečišćivanju. Međutim DIV GRUPA d.o.o : - je u proteklom periodu izgradila pročistač otpadnih tehnoloških voda te nema ispuštanja mazuta u navedenu lagunu „Bare“ u Kninu - društvo DIV GRUPA d.o.o nije nikada ispuštalo mazut u navedenu lagunu „Bare“ u Kninu, ali isto tako postoje dokazi gdje susjedni objekti ispuštaju neidentificirane količine tekućine i otpadnih voda u navedenu lagunu, a samim time DIV GRUPA d.o.o. nije onečišćivač - problem pravne stečevine je taj što DIV GRUPA d.o.o. nije vlasnik lagune i nije pravni sljedbenik. - DIV GRUPA d.o.o. u sklopu tvornice vijaka u Kninu nema nekontrolirano ispuštanje mazuta, nego isti zbrinjava na načine propisane Zakonom o zaštiti okoliša. - U okolici DIV Grupa d.o.o. tvornica vijaka Knin postoji još barem 4 potencijalna onečišćivača koja bi mogli imati ispuštanje mazuta, a imali su incidente vezane uz onečišćivanje okoliša. Treba navesti kako DIV GRUPA d.o.o. u cilju razvitka grada Knina i očuvanja prirode i okoliša grada Knina i Šibensko-kninske županije konstantno ulaže u očuvanje okoliša i prirode što se može vidjeti ulaganjem u novi pročistač otpadnih tehnoloških voda. U svrhu toga 2019. godine DIV GRUPA d.o.o. je zajedno sa Hrvatskim vodama, gradom Kninom i Šibensko-kninskom županijom potpisala sporazum o sufinanciranju Sanacijskog programa s prijedlogom mjera za otklanjanje štete u okolišu-laguna na području „Bare“ u gradu Kninu čime je DIV GRUPA d.o.o. pokazala dobru namjeru u pomoći rješavanju problema nastalog krajem 20.st. Uz sve navedeno DIV GRUPA d.o.o. sredinom 2021. godine dostavilo je temeljno izvješće za navedenu problematiku u kojem se detaljnije objašnjava lokacija, a na koje DIV GRUPA d.o.o. nije dobilo nikakav odgovor od nadležnih institucija Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Plan navodi lokacije, a detalji se obrađuju u projektu.
48 Građanska inicijativa ZA Dugi Rat 2. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, 2.1. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM IZ PGO 2017-2022 I EU DIREKTIVA Molim vas, izrijekom navesti ključne lokacije. Nije prihvaćen Nejasno je na što se primjedba odnosi.
49 Građanska inicijativa ZA Dugi Rat 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA,  1.6. STATUSI PROJEKATA SANACIJA »CRNIH TOČAKA« Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) definira »crne točke« kao lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom (npr. otpad iz kožarske i tekstilne industrije, otpad iz proizvodnje i prerade, zatim isplake, zauljena zemlja i muljevi koji ostaju oko lokacija dubokih bušotina, talozi u spremnicima, otpad iz anorganskih tehnoloških procesa – kiseline, lužine, soli teških metala, otpad iz proizvodnje umjetnih gnojiva, otpad iz organskih kemijskih procesa, otpad od ostataka boja, lakova, pesticida, otpad od fotoindustrije, otpad iz anorganskih termičkih procesa, otpadna ulja mineralnog podrijetla i otpadna organska otapala, gume, vozila i otpad iz proizvodnje azbesta, te baterije i olovni akumulatori). Tablica 14. Popis i status sanacije „crnih točaka“ u 2021. godini - dodati lokaciju 'Tvornički krug bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu i druge crne točke s kojima je ministarstvo upoznato!!!!! - kao izvor financiranja navesti- sanirati nacionalnim i EU sredstvima poštujući načelo »onečišćivač plaća«, naplatiti sanaciju upisom na zemljište Projekta Uvale d.o.o. Omogućiti JLS sanaciju prostora. Nije prihvaćen Za navedenu lokaciju je izrađen sanacijski program po kojem se postupa sukladno Zakonu o zaštiti okoliša. U reviziji PGO 2017-2022. je navedena mjera 4.3. Identifikacija novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom (“crne točke”).
50 Tonči Bauk PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Poštovani, U nastavku šaljemo primjedbe na Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. g. Napominjemo kako je prostor bivše tvornice Dalmacija u Dugom Ratu postao odlagalište otpada djelovanjem Projekta Uvala d.o.o. 2011. godine. Na otvorenom se nalazi 257 000 tona otpada. Ovim putem tražimo da predmetnu lokaciju uvedete u ovaj plan, sukladno zakonskim obavezama koje vi kao ministarstvo imate. Također, još jednom ponavljamo zahtjev da dopustite Općini Dugi Rat sudjelovanje u sanaciji prostora i da čim prije prostor sanirate. Upozoravamo kako ovim planom niste uključili ni lokaciju Biljane Donje koju ste dužni sanirati sukladno Odluci Suda EU (predmet C 205-18). Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. g. - komentari – 1.3. STATUSI PROJEKATA SANACIJA »CRNIH TOČAKA« Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) definira »crne točke« kao lokacije u okolišu visoko opterećene otpadom nakon dugotrajnog neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnološkim) otpadom (npr. otpad iz kožarske i tekstilne industrije, otpad iz proizvodnje i prerade, zatim isplake, zauljena zemlja i muljevi koji ostaju oko lokacija dubokih bušotina, talozi u spremnicima, otpad iz anorganskih tehnoloških procesa – kiseline, lužine, soli teških metala, otpad iz proizvodnje umjetnih gnojiva, otpad iz organskih kemijskih procesa, otpad od ostataka boja, lakova, pesticida, otpad od fotoindustrije, otpad iz anorganskih termičkih procesa, otpadna ulja mineralnog podrijetla i otpadna organska otapala, gume, vozila i otpad iz proizvodnje azbesta, te baterije i olovni akumulatori). Tablica 9. Pregled statusa projekata sanacija »crnih točaka« - Dodati lokaciju 'Tvornički krug bivše tvornice ferolegura u Dugom ratu' - Kao izvor financiranja navesti - sanirati nacionalnim i EU sredstvima poštujući »onečišćivač plaća« . Tablica 11. Ciljevi za gospodarenje otpadom koje je potrebno postići do 2022. godine u odnosu na 2015. godinu 7.4. MJERE SANACIJA LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADOM !Poziv za Studiju izvedivosti postojećih i potrebnih kapaciteta za obradu opasnog otpada i studija za identifikaciju novih lokacija onečišćenih opasnim otpadom (crne točke) raspisan u rujnu 2020.! Iz projektne dokumentacije: Nije prihvaćen Za ovaj projekt već postoji plan sanacije, po kojem se postupa sukladno zakonu o zaštiti okoliša. Lokacija Biljane Donje je uključena.
51 Koprivničko-križevačka županija 7.2.MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, CILJ 1. UNAPRIJEDITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM Potrebno je u poglavlju 7.2. Mjere za provedbu plana u 2022. godini, Cilj 1. 4. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada, broj 1.4.3., Aktivnost/program/projekt 1.4.3.5. izmijeniti Nositelja „Bjelovarsko-bilogorsku županiju“ u „Općina Koprivnički Ivanec“. Općina Koprivnički Ivanec je uz Koprivničko-križevačku županiju, Krapinsko-zagorsku županiju, Međimursku županiju i Varaždinsku županiju jedan o osnivača CGO „Piškornica“. Prema članku 11., točka 9.5. Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 8/01., 5/04.-ispravak, 9/04.-vjerodostojno tumačenje, 8/07., 13/12., 5/14., 3/21. I 6/21.-pročišćeni tekst) za CGO „Piškornica“ izrađena je Studija izvedivosti, a ista nije obuhvatila područje Bjelovarsko-bilogorske županije. Pregledom Prijedloga Plana utvrđeno je da se u poglavlju 1.3.6. “Centri za gospodarenje otpadom“ korektno navodi da je odobreno EU financiranje i da je u tijeku ugovaranje radova za između ostalih i CGO „Piškornica“. U tablici 11.: Status realizacije planiranih Centara za gospodarenje otpadom u 2021. godini, br: 3, istog poglavlja, se navodi CGO „Piškornica“ za područje županija Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske te da je javna nabava za radove u tijeku. U Poglavlju 8.1. Financijski napredak, se također navodi da su pokrenuti postupci javne nabave za uspostavu, između ostalih, i CGO „Piškornica“. Nije prihvaćen Odredbe o Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nisu se mijenjale u odnosu na postojeći PGO.
52 Građanska inicijativa ZA Dugi Rat PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Poštovani, ovim putem šaljemo primjedbe na Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. g. Prostor bivše tvornice Dalmacija u Dugom Ratu postao je odlagalište otpada djelovanjem Projekta Uvala d.o.o. 2011. godine. Na otvorenom se nalazi 257 000 tona otpada, jalovine nastale djelovanjem projekta uvala. Ovim putem tražimo da predmetnu lokaciju uvedete u ovaj plan, sukladno zakonskim obavezama koje vi kao ministarstvo imate. Kao što ste dobro upoznati obaveza sanacije je postala obaveza RH. Također, još jednom ponavljamo zahtjev da dopustite Općini Dugi Rat sudjelovanje u sanaciji prostora i da čim prije prostor sanirate. Upozoravamo kako ovim planom niste uključili ni lokaciju Biljane Donje koju ste dužni sanirati sukladno Odluci Suda EU (C-250/18 - Komisija / Hrvatska (Odlagalište Biljane Donje). Presuda Suda (osmo vijeće) od 2. svibnja 2019.), odnosno komunikacija EK od rujna 2021, INF 21 468. Napominjemo kako je prvi milestone Komponente 1.3, Reforme 2 NPOO-a, usvojeni Zakon o gospodarenju otpada, manjkav u nekoliko ključnih točaka, što je više puta ponovljeno u procesu javne rasprave. Ovaj milestone je u potpunosti pogrešan i sramotno loš. Napominjemo, kako se reformski potencijal reforme u potpunosti izgubio ovim planom. Nije prihvaćen Za ovaj projekt već postoji plan sanacije, po kojem se postupa sukladno zakonu o zaštiti okoliša. Lokacija Biljane Donje je uključena.
53 Udruga "Eko -Zadar" PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Izražavamo zabrinutost da novi Plan neće donijeti značajnijih pomaka u smanjenju količine otpada, kao i primjerenih načina zbrinjavanja jer se više fokusira na „pripremu terena“ u smislu provođenja različitih analiza nego na konkretiziranje jasnih mjera te načina njihove provedbe, a kojima bi se u značajnijoj mjeri nego do sada smanjile količine otpada, a pogotovo na smanjenje morskog otpada. Plan spominje važnost razvoja međusektorske suradnje, ali ne spominje na koji način će se doprinijeti istoj. Iz iskustva prijava divljih odlagališta na području Zadarske županije znamo da je razvoj suradnje među službama koje su u nadležnosti nadzora/upravljanja javnim površinama (npr. prometna policija, šumarija, vatrogasne postrojbe) iznimno bitno kako bi se utjecalo na prevenciju i smanjenje broja ilegalnih odlagališta otpada. Smatramo da je važno da se javne kampanje ne provode na način kojim se najveći iznos sredstava troši na izradu i tisak različitih promo materijala, a kojima se dodatno stvara otpad, već da je u javne kampanje važno uključiti provođenje konkretnih aktivnosti koje imaju za cilj utjecati na razvoj ponašanja koja doprinose očuvanju okoliša. Također, plan nedovoljno prepoznaje važnost uvođenja poticaja za dionika koji u svom radu i poslovanju vode brigu o zaštiti okoliša (bilo da se radi o vrsti materijala koje upotrebljavaju, o okolišno odgovornoj ambalaži i sl.), kao i razvoj poticaja za građane/ke kojima bi se utjecalo na razvoj okolišno odgovornog ponašanja. Nije prihvaćen Ovo je planski dokument kojim se određuju ciljevi, mjere i aktivnosti. Vezano za primjedbu o divljim odlagalištima obveze svakog sudionika su propisane Zakonom o gospodarenju otpadom. Izobrazno-informativne kampanje su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave koje određuju način provođenja tih kampanji.
54 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.6. Otpadni brodovi i morski otpad Tekst je potrebno dopuniti informacijama koje jasno ukazuju što se napravilo kroz prethodno razdoblje jer postoje pomaci, a jedan od aktera bilo je i samo Ministarstvo kao i FZOEU koji financira akcije čišćenja morskog otpada. Odnosno, postoje podaci koji se prikupljaju sustavno, ali nedostatak unificiranog praćenja dovodi do nepostojanja podataka jer se rade lokalno. Isto tako postoje i napori da se to promijeni pa je u 2020. godini Udruga Sunce Split za MINGOR u sklopu programa Mjera 3.3.3. Prikupljati otpad u moru putem ronilačkih akcija i putem koćarenja provela 21 akciju čišćenja u 7 priobalnih županija. U svakoj županiji organizirale su se akcije čišćenja plaža (kamenih i pješčanih) i akcija čišćenja otpada s morskog dna putem koćarenja i ronilačkih akcija. Na svakoj akciji čišćenja rađen je monitoring otpada koji se prikupio. Na temelju iskustva provedbe akcija čišćenja i zakonodavnih okvira u RH izrađen je dokument Protokol za provedbu akcija čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području RH kao smjernica za organiziranje i provođenje akcija uklanjanja otpada iz mora ronjenjem, koćarenjem i čišćenjem plaža. Protokol koristi svim građanima i udruženjima građana te tijelima javne vlasti u provedbi akcija čišćenja otpada iz mora. Nadalje Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita posjeduje bazu podataka vezanih uz morski otpad i mikroplastiku, a trenutno je u planu i izrada aplikacije za unos podataka koja bi služila svima koji organiziraju akcije čišćenja i unošenje podataka. Također, potrebno je dodati: S obzirom da se radi o novoj metodologiji i s obzirom na to da je prva granična vrijednost dobrog stanja morskog okoliša za otpad na plažama donesena na razini EU prošle godine, analize nisu provedene i nedostaje podataka za adekvatnu procjenu stanja morskog okoliša u odnosu na morski otpad. Plan gospodarenja otpadom u ovom dijelu mora predviti izradu godišnjih izvještaja sukladno metodologiji i prikupljenim podatcima od strane relevatnih institucija i drugih dionika. Nije prihvaćen Podaci koji se navode u poglavlju 1.2.6. su službeni podaci MINGOR-a. Nejasno je iz kojeg programa je mjera 3.3.3. koja se navodi.
55 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 10 PRIORITETNA PODRUČJA PRELASKA NA KRUŽNO GOSPODARSTVO U SEKTORU OTPADA , 10.2. UNAPRJEĐENJE ODVAJANJA OTPADA, PRIPREME ZA PONOVNU UPOTREBU I RECIKLIRANJE Predlažemo dopunu na kraju zadnjeg pasusa ovog potpoglavlja: Uz navedeno, neophodno je osnivanje nacionalnih konzorcija od strane FZOEU kojima će upravljati FZOEU, a koji će preuzeti odgovornost za otkup i zbrinjavanje te slanje na reciklažu svih odvojeno sakupljenih frakcija otpada od komunalnih društava/pružatelja usluga. Nije prihvaćen Predloženo je već uključeno u mjere. Mjerama je predloženo unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom ambalažom koje uključuje ocjenu sustava, nedostatke, rizike i preporuke. Nakon toga je moguće razmotriti predloženo.
56 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 10 PRIORITETNA PODRUČJA PRELASKA NA KRUŽNO GOSPODARSTVO U SEKTORU OTPADA , 10.1 SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA Predlažemo dopunu: Moraju se osigurati financijski i drugi mehanizmi potpore ili olakšice (kroz smanjenje poreza) za izbacivanje jednokratnih, posebno plastičnih, proizvoda i ambalaža iz poslovanja poslovnih subjekata i na taj način smanjiti stvaranje otpada. Također, potrebno je osigurati financijski mehanizam potpore poslovnim subjektima u postavljanju dućana za ponovno punjenje ambalaža proizvodima. Turistička sezona predstavlja poseban rizik za lokalne sustave gospodarenja otpadom za koje se ne predviđaju nikakve mjere ublažavanja. U tom smislu, potrebno je detaljno planirati načine smanjenja nastajanja otpada u turističkom sektoru. Gradovi i općine mogu slijediti primjer poput Plastic Smart Cities gradova. Pojedine djelatnosti u turizmu, također, mogu razvijati vlastite mjere smanjenja nastajanja otpada (nautički, ugostiteljski, hotelijerski i drugi). Nije prihvaćen Radi smanjenja nastanka otpada od zabrane jednokratnih plastičnih proizvoda dozvoljeno je korištenje do isteka zaliha. Planski dokument donosi mjere, a svaki poslovni subjekt može u okviru mjere razvijati i provoditi vlastite aktivnosti i projekte.
57 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 6. PROCJENA KORISNOSTI I PRIKLADNOSTI UPORABE EKONOMSKIH INSTRUMENATA U GOSPODARENJU OTPADOM UZ NESMETANO FUNKCIONIRANJE UNUTARNJEG TRŽIŠTA Potrebno je raspisati točan način na koji će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sredstva prikupljena ovim naknadama trošiti. Potrebno je ista trošiti na unaprjeđenje lokalne infrastrukture s ciljem povećanja odvojenog sakupljanja i recikliranja te posebno smanjenja nastajanja otpada. Nije prihvaćen Način trošenja sredstava Fonda propisuju se Zakonom.
58 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 5. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM I RASPODJELA ODGOVORNOSTI Predlažemo za dio koji se odnosi na područnu (regionalnu) razinu, odnosno lokalnu razinu odustajanje od ovakve strategije i predlažemo da se obveza izrade Plana gospodarenja otpadom vrati na JLS i komunalna društva. Čak i kada bi postojali CGO-i, prave rezultate odvojenog sakupljanja ostvaruju se na razini JLS-a što je ujedno i jedina razina na kojoj se mogu konkretno planirati specifične intervencije u sustav koje će rezultirati željenim efektima. Ako se od ideje županijskih Planova neće odustati, predlažemo propisivanje obveze provođenja konzultacija JLS-ova i područnih komunalnih društava u procesu izrade planova te obvezu izrade akcijskih planova provedbe županijskih PGO-a za JLS. Naime, Ministarstvo niti FZOEU nisu dosad pružili povratnu informaciju zašto je ukinuta odredba izrade lokalnih gradskih odnosno/općinskih planova i zašto se vraća na sustav izrade županijskih planova koji je kao takav postojao prije desetak godina kada se zakonom ova obveza prebacila na gradove i općine. Koji su razlozi ovih izmjena nije poznato, te molimo obrazloženje? Štoviše, nakon odluke vijeća Aarhuške konvencije na pritužbu Udruge Sunce, a vezano uz ne sudjelovanje javnosti u donošenju lokalnih PGO-a, Ministarstvo je temeljem preporuke Vijeća Arhuške konvencije Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN094/13) omogućilo javnosti i zainteresiranoj javnosti sudjelovanje prilikom donošenja planova gospodarenja otpadom na lokalnoj razini. Ovime se osigurao i nužan preduvjet za njihovu bolju kvalitetu, budući omogućivanje participacije građana svakako može doprinijeti kvalitetnijim planovima na lokalnoj razini. S obzirom da unatoč ovome, gradovi u većini slučajeva nisu razvili kvalitetne sustave odvojenog prikupljanje otpada nije jasno kako će se isto postići kada planove budu donosile županije? Nije prihvaćen Obveza je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom.
59 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 5. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI GOSPODARENJA OTPADOM I RASPODJELA ODGOVORNOSTI Jednako tako, potrebno je osnovati nacionalne konzorcije od strane FZOUE kojima će FZOEU upravljati za sve frakcije otpada koje se odvojeno moraju prikupljati na lokalnoj razini. Nije prihvaćen Predloženo je već uključeno u mjere. Mjerama je predloženo unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom ambalažom koje uključuje ocjenu sustava, nedostatke, rizike i preporuke. Nakon toga je moguće razmotriti predloženo.
60 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3.2. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA, 3.2.2. Otpadna ambalaža Predlažemo izmjenu zadnjeg pasusa ovog potpoglavlja tako da se uključi: Također, potrebno je, od strane FZOEU, oformiti nacionalni konzorcij za recikliranje ambalažnog otpada kao i za sve druge frakcije otpada, kojima će FZOEU upravljati. Nije prihvaćen Mjerama je predloženo unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom ambalažom koje uključuje ocjenu sustava, nedostatke, rizike i preporuke. Nakon toga je moguće razmotriti predloženo.
61 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3.1.KOMUNALNI OTPAD, 3.1.4. Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Predlažemo promjenu cijelog teksta na način da se jasno odustane od ideje regionalnih centara za gospodarenje otpadom s ciljem proizvodnje goriva iz otpada jer je nemoguće osigurati održivosti i isplativost takvih centara s količinama miješanog komunalnog otpada koji bi ostao nakon odvajanja uz pretpostavku ostvarivanja ciljeva. Stoga, centri ne čine sastavni dio gospodarenja otpadom u okviru kružnog gospodarstva. Dapače trenutno planirani centri potiču linearnu ekonomiju time što potrebuju značajne količine neodvojenog/miješanog komunalnog otpada što je u suprotnosti s postavljenim EU i hrvatskim ciljevima. Stoga, potrebno je smanjiti broj planiranih centara uz propisivanje zabrane korištenja centara za proizvodnju goriva iz otpada već nužnost implementacije MBRT modela (Postrojenje za materijalnu oporabu i biološku obradu otpada). Sukladno tome, potrebno je osigurati lokalnu samoodrživost neovisno o centrima. Kako nikada nije ustanovljena dokazana potreba za izgradnjom ovolikog broja i modela centara, potrebno je osigurati strukturu na razini općine ili urbane aglomeracije koja bi osiguravala postizanje svih ciljeva vezanih uz stopu odvajanja, recikliranja i odlaganja. Nije prihvaćen CGO-i su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom koji omogućavaju ispunjenje cilja smanjenja odlaganja otpada, obrade otpada prije odlaganja i povećanje recikliranja. Planski dokument ne propisuje tehnologiju niti proizvođača postrojenja.
62 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3.1.KOMUNALNI OTPAD, 3.1.2.Sustav odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada Predlažemo promjenu: Za postizanje cilja 1.2 Minimalna oporaba recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu 52% potrebno nastaviti aktivnosti kojima se osigurava infrastrukturu koja potiče i olakšava odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta komunalnog otpada: otpadni papir, karton, staklo, plastika, metal, biootpad, krupni (glomazni) otpad i slično. Aktivnosti uključuju daljnju nabavu opreme i vozila za odvojeno sakupljanje otpada radi unaprjeđenja opremljenosti, nastavak izgradnje postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog otpada, nastavak izgradnje reciklažnih dvorišta, izgradnju postrojenja za recikliranje reciklabilnog otpada. Nadalje, potrebno je, od strane FZOEU, osnovati nacionalne konzorcije za reciklažu posebnih frakcija otpada kojim će upravljati FZOEU (ambalaže, plastike, papira, biootpada, stakla, metala i drugo) koji bi olakšali otpremanje odvojeno sakupljenih frakcija otpada komunalnim društvima. Drugim riječima potrebno je sustav urediti na način da je odgovornost komunalnih poduzeća prikupljanje, a Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zbrinjavanje, odnosno reciklaža. Nije prihvaćen Predloženo je već uključeno u mjere.
63 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 2. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, 2.3. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM U 2022. Komentar na Tablicu 23. Nedovoljno ambiciozni ciljevi za stopu recikliranja posebno plastike. Također, nedostaje cilj vezan uz smanjenje plastične ambalaže na tržištu. Nije prihvaćen U tablici 23. se navode EU ciljevi.
64 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 2. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, 2.3. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM U 2022. Komentar na Tablicu 21. Nedovoljno ambiciozan cilj za 2035. (65% komunalnog otpada na reciklažu), moguće je značajno veći postotak što potvrđuju primjeri iz Hrvatske i EU Nije prihvaćen U tablici 21. se navode EU ciljevi.
65 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 2. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, 2.3. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM U 2022. Predlažemo dodatni cilj: Unaprijediti/osigurati efikasnost komunikacije među svim ključnim akterima i dionicima. Nije prihvaćen Ispunjenje svih ciljeva uključuje komunikaciju među dionicima, nije potrebno posebno navoditi.
66 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 1.4. Postojeći sustavi gospodarenja otpadom,  1.4.16. Javna usluga prikupljanja komunalnog otpada Predlažemo uz navedeno dodati: Međutim obuhvat stanovništva dostupnošću javne usluge prikupljanja odvojenih frakcija otpada nije zadovoljavajući. Potrebne su hitne mjere i ulaganja u osiguravanje stručne i adekvatne usluge prikupljanja svih frakcija otpada u komunalnom otpadu, posebno biootpada, plastike, papira, stakla na lokalnoj razini, uz posebni fokus na osiguravanje infrastrukture za prikupljanje otpada od vrata od vrata direktnog od korisnika za više frakcija otpada, sortiranje otpada u sortirnicama, kompostiranje, skladištenje, monitoriranje i drugo. Nije prihvaćen Navedeno je propisano Zakonom o gospodarenju otpadom.
67 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 1.3. POSTOJEĆE GRAĐEVINE, UREĐAJI I SUSTAVI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 1.3.7. Odlagališta otpada Nedostaje osvrt na nedostatke u usklađivanju našeg zakonodavstva i sustava gospodarenja otpadom u odnosu na EU Direktivu o odlagalištima otpada koja propisuje adekvatnu obradu otpada prije odlaganja i činjenicu da su nepravilnosti prisutne na svim odlagalištima kao i službenu opomenu Europske komisije na kršenje odredbi EU Direktive o odlagalištima otpada i Okvirne direktive o otpadu. Predlažemo uz navedeno dodati: Sukladno EU Direktivi o odlagalištima otpada koja propisuje adekvatnu obradu otpada prije odlaganja, i činjenici da je Europska komisija već upozorila Hrvatsku na uočene nepravilnosti na svim odlagalištima, iako postoje pozitivni pomaci i sanacijskim aktivnosti na hrvatskim odlagalištima, veću je pažnju potrebno usmjeriti na odvojeno prikupljanje i recikliranje, odnosno smanjenje ukupnih količina otpada, a posebno otpada koji se odlaže na odlagališta u Hrvatskoj u adekvatnu obradu. Potrebno je, stoga, pojačati inspekcijski nadzor i osigurati JLS-ovima i komunalnim društvima mogućnosti razvoja infrastrukture koja bi omogućila ostvarivanje svih zakonskih ciljeva preuzetih iz navedene Direktive kao i drugih direktiva EU. Nije prihvaćen Zakonodvstvo RH je usklađeno sa zakonodavstvom EU. Odgovor na službenu opomenu Europske komisije nije predmet revizije PGO 2017-2022. Predloženo upravo proizlazi iz revizije PGO 2017-2022.
68 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.16. Plastika za jednokratnu uporabu Predlažemo dodatnu rečenicu: Potrebno je dizajnirati sustav praćenja potrošnje jednokratne plastike te poticati društveno-ekonomska istraživanja plastičnog otiska, kako zajednica tako i pojedinaca kako bi se mogla dizajnirati rješenja utemeljena na dokazima. Nije prihvaćen Postupanje s jednokratnim plastičnim proizvodima je propisano Zakonom o gospodarenju otpadom, a praćenje smanjenja potrošnje se određuje provedbenom odlukom Komisije o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu izračuna, provjere i izvješćivanja o smanjenju potrošnje određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i mjera koje poduzimaju države članice kako bi se postiglo takvo smanjenje, a koja je u postupku usvajanja.
69 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.3. Komunalni otpad Predlažemo dopunu teksta koji se referira na COVID-19 u prvom pasusu na način: Neki od čimbenika su: pandemija COVID-19 (zatvaranje škola, ugostiteljskih objekata, smanjen broj turističkih putovanja i noćenja i dr.) što pokazuje veliki potencijal za fokusiranje projekata smanjenja nastajanja otpada u tim djelatnostim. Nije prihvaćen U navedenom odlomku se misli na zatvaranje ugostiteljskih objekata i zbog toga smanjenje količine otpada. Projekti sprječavanja nastanka otpada nisu vezani za COVID-19 situaciju.
70 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA Predlažemo dopunu sljedećeg teksta: U daljnjem razdoblju, potrebno je razviti metodologiju praćenja i provesti odgovarajuća statistička istraživanja za osiguravanje podataka o ponovnoj uporabi odabranih kategorija proizvoda. Također, važnije od toga je razviti transparentni program financiranja izgradnje i održivosti centara za ponovnu upotrebu te kompostana, posebno kroz model namjene sredstava prikupljenih poticajnim i drugim naknadama. Nije prihvaćen Ponovna uporaba i kompostane su uključene u mjere PGO 2017-2022.
71 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA Predlažemo promjenu u dijelu koji se referira na kontinuirano provođenje tematskih konferencija i skupova koji su usmjereni okupljanju predstavnika poslovne i stručne zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, komunalnih društava, nadležnih tijela te drugih sudionika sustava gospodarenja otpadom na sljedeći način: Prema povratnim informacijama s terena i prema dostupnim podatcima i rezultatima, vidljivo je kako ne postoji adekvatna komunikacija kao ni transfer znanja, vještina te primjera dobre prakse na nacionalnoj razini. Sukladno tome, potrebno je intenzivirati komunikaciju kroz redovito organiziranje stručnih i tematskih skupova, dopuniti novi Plan i zakone na način da se propisuje minimalna obveza sudjelovanja od strane predstavnika lokalne i regionalne vlasti kao i predstavnika komunalnih društava. Uz to, postoji snažna potreba da se urede komunikacijski kanali primjereni pravovremenoj komunikaciji problema i primjera dobre prakse među svi akterima i dionicima, od nacionalne izvršne vlasti, JLS-ova, županija te komunalnih poduzeća i nevladinog sektora. Dodatno, potrebno je na razini JLS-ova oformiti savjetodavna vijeća koja okupljaju javni izvršni, privatni i civilni sektor kako bi se facilitirala adekvatna platforma za komunikaciju rješenja i akcija. Nije prihvaćen Mišljenja smo da mjere PGO 2017.-2022. uključuju navedeno, a predloženo je detaljna razrada.
72 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA Sukladno nedostatku rezultata i neostvarivanju ciljeva smatramo kako nije opravdano reći kako suradnja jača. Predlažemo promjenu u dijelu koji opisuje "jačanje suradnje svih dionika u provedbi aktivnosti sprječavanja nastanka otpada i odvajanja pojedinačnih frakcija otpada u kućanstvima" na način: Sukladno rezultatima i dostupnim podatcima, posebno u smislu postavljenih ciljeva ovoga Plana, na nacionalnoj i lokalnoj razini primjećuju se vrlo blagi pomaci, svakako još uvijek nedovoljni u samoj provedbi aktivnosti. Također, nedostaje konkretnih i jasnih intervencija u većini hrvatskih gradova i općina, kako po pitanju aktivnosti smanjenja nastajanja otpada tako i po pitanju odvajanja pojedinih frakcija otpada u kućanstvima, posebno u smislu kooperacije i uključenosti dionika. Nije prihvaćen Primjedba je ustvari komentar bez konkretnih pokazatelja. Podaci o otpadu su opisani u posebnom poglavlju ovog dokumenta.
73 ŠIME VALIDŽIĆ 3.1.KOMUNALNI OTPAD, 3.1.4. Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Centrima za gospodarenje otpadom (CGO-i) se nisu pokazali kao dobro rješenje, na primjerima CGO Kaštijun i CGO Marišćina, jer se lokalni stanovnici bune a ne postoji dovoljna potražnja za gorivo iz otpada. Prednost svakako treba staviti na sprječavanje nastanka i recikliranje otpada. Potrebno je izgraditi sortirnice, a one mogu biti jednostavne i jeftine građevine za razliku od skupih CGO-a. Prije izgradnje novih energana na otpad s velikim kapacitetom, treba prenamijeniti postojeće energane da koriste gorivo iz otpada umjesto fosilnih goriva. Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017.-2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim tekstilom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave i trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je legalni način postupanja s otpadom. Red prvenstva gospodarenja otpadom propisan je u Zakonu o gospodarenju otpadom te je u skladu s time svakako prioritet sprječavanje nastanka otpada i recikliranje otpada. Međutim, i CGO-i su dio sustava gospodarenja otpadom koji omogućava ispunjenje cilja smanjenja odlaganja otpada, obrade otpada prije odlaganja i povećanja recikliranja otpada. Korištenje postojećih postrojenja za energetsku oporabu otpada je Zakonom o gospodarenju otpadom dozvoljeno.
74 ŠIME VALIDŽIĆ 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.2. Opasni otpad Neprihvatljivo je da se većina opasnog otpada izvozi, posebice ako se radi o izvozu u zemlje sa slabo razvijenim sustavima za zbrinjavanje otpada jer se time ugrožavaju ljudi, životinje, biljke i priroda. Nije prihvaćen Prekogranični otpad je propisan Zakonom o gospodarenju otpadom.
75 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Stanje gospodarenja otpadom u Hrvatskoj je svakako bolji nego što je bio prije, recimo, 5 godina ali ima prostora za poboljšanje. Dobro je što je konačno dostupan podatak da je u Hrvatskoj u 2020. odvojeno prikupljeno 41% otpada (po težini) a oporabljeno je 34% otpada. Godinama je me zanimao taj podatak ali ga nikako nisam uspio saznati. Kao osoba koja preko 99% svog otpada (po težini) razdvaja za recikliranje i kompostiranje, i to čini od 1992., smatram da treba postaviti ciljeve daleko više. Da je to moguće i na razini cijelog grada, pokazuje primjer Preloga, koji razdvaja preko 65% otpada. Odlično je što se kao jedan od glavnih ciljeva gospodarenja otpada, osim sprječavanje nastanka otpada, navodi očuvanje prirodnih sirovina odnosno sprječavanje nepotrebnog dodatnog uništavanjem prirode (u obliku sječe šuma i rudarenja) zbog dobavljanja novih količina prirodnih sirovina. Centri za gospodarenje otpadom (CGO-i) se nisu pokazali kao dobro rješenje, na primjerima CGO Kaštijun i CGO Marišćina, jer se lokalni stanovnici bune a ne postoji dovoljna potražnja za gorivo iz otpada. Prednost svakako treba staviti na sprječavanje nastanka i recikliranje otpada. Potrebno je izgraditi sortirnice, a one mogu biti jednostavne i jeftine građevine za razliku od skupih CGO-a. Prije izgradnje novih energana na otpad s velikim kapacitetom, treba prenamijeniti postojeće energane da koriste gorivo iz otpada umjesto fosilnih goriva. Što se tiče zabrane jednokratne plastike – ukoliko ju se namjerava zamijeniti bioplastikom, treba propisati ako ju se može stavljati u spremnik za biootpad odnosno kompostirati jer će se događati da ju ljudi greškom stavljaju u spremnike za plastiku. Neprihvatljivo je koristiti proizvode od sirovina zbog kojih dolazi do masovnog uništavanja tropskih prašuma u Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji (kao što su šećerna trska i bambus). Treba proširiti sustav povratna naknade koji se, za sada, primjenjuje samo za neke vrste ambalaže, pri čemu je postignut značajni uspjeh, posebice u vezi s PET bocama od pića. Treba uvesti naknadu na Tetra-Pak da se destimulira njegovo korištenje jer se samo papirnati dio reciklira a mješavina aluminija i plastike se odlaže kao miješani otpad. Neprihvatljivo je da se aluminij ne reciklira ako se uzme u obzir da se on proizvodi od sirovine koja se uvozi iz Južne Amerike a time se sudjeluje u uništavanju tropskih prašuma, istrebljenju biljnih i životinjskih vrsta i genocidu protiv domorodačkih naroda. Vakuum pakiranja (koja se koriste za tofu i druga hladna jela) i višeslojna pakovanja (koja se koriste za 'juhe iz vrećice' i pakovanja mljevene kave) treba zamijeniti pakovanjima koja se mogu reciklirati jer se mješavina aluminija i plastike ne mogu niti reciklirati niti kompostirati niti energetski oporabiti. U Mjeru 8: Promicanje kućnog kompostiranja treba uključiti i višekatne stambene zgrade ako se oko njih nalazi zelenilo jer takva naselja uključuju milijune stanovnika i šteta je da se takav otpad ne kompostira. Osobno stvaram jako malo takvog otpada jer živim sam i koristim polugotove proizvode nakon kojih ne nastane biootpad. Koristim proizvode s kojima sam dobro upoznat i baš nikada ne dolazi do propadanja hrane. Treba postaviti odgovarajuće posude da osoba može odvojiti otpad koji nastane od hrane kad nije kod kuće (na primjer, kad je na poslu ili na ulici). Osobno ne jedem vani pa mi se to nemam osobnog iskustva s tim. Također, u informativnim materijalima o odvojenom prikupljanju biootpada i o kompostiranju, treba naglasiti da se tu mogu stavljati manje količine prljavog papira i posude i pribor od kompostabilne plastike jer se događa da ih ljudi greškom stavljaju u posudu za papir odnosno plastiku. Nije riješeno što s neupotrebljivom (istrošenom i raspadnutom) obućom jer u kontejnere za tekstil, odjeću i obuću je dopušteno stavljati samo upotrebljivu obuću (ali je dopušteno stavljati neupotrebljivu odjeću). Isto vrijedi i za druge neupotrebljive predmete kao što su torbe, novčanici, remeni i slično. Što se tiče opasnog otpada – neprihvatljivo je da se većina izvozi, posebice ako se radi o izvozu u zemlje sa slabo razvijenim sustavima za zbrinjavanje otpada. Odlična je Mjera 9: Poticanje Zelene javne nabave. U ekološke kriterije treba uključiti i zemlju porijekla sirovina i izbjegavati zemlje u kojima se zbog poljoprivrede, sječe šume i rudarenja događa masovno uništavanje prašuma i drugih prirodnih ekosustava, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. To, prvenstveno, uključuje Južnu Ameriku, jugoistočnu Aziju i pod-saharsku Afriku a, nakon njih, Australiju i Sjevernu Ameriku. Neprihvatljivo je da europske države previše uvoze sirovina iz navedenih zemalja iako bi ih se moglo uzgojiti ili rudariti na svom tlu. (Ponoviti ću pojedine dijelove ovog dugačkog općenitog komentara uz relevantne članke; uz doradu ako je ona potrebna). Nije prihvaćen Ciljevi su usklađeni s EU ciljevima. Ovo je revizija samo za 2022. Godinu. Plan za sljedeće plansko razdoblje 2023-2029. će uključiti EU ciljeve koji su postavljeni do 2035. CGO otpadom su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom. Primjedbe koje se navode odnose se na način upravljanja CGO-ima. Navedeni CGO-i imaju upravljačku strukturu sastavljenu od lokalnih i županijskih predstavnika koji odgovaraju za upravljanje postrojenjem. Primjedba o korištenju postojećih energana umjesto gradnje novih je sukladna onome što se predlaže u PGO 2017.-2022. Zabrana jednokratnih plastičnih proizvoda ne uključuje izuzetke. Sukladno PGO 2017.-2022. sustav posebnih kategorija otpada mora biti unaprijeđen, a što uključuje i povratnu naknadu. Obveza odvajanja i obrade biootpada je propisana Zakonom o gospodarenju otpadom. Organiziranje kompostiranja oko velikih stambenih zgrada je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Edukativni materijali za građane na svom području su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Propisano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnom odjećom i otpadnom obućom. Organizacija je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave i trgovina koje prodaju takve artikle. Prekogranični promet otpadom je zakonski regulirani način postupanja s otpadom.
76 Regionalni centar za gospodarenje otpadom Šagulje d.o.o. 7.2.MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, CILJ 1. UNAPRIJEDITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U poglavlju 7.2. MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, u sklopu tablice Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada, pod mjerom 1.4.3. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom 1.4.3.5. Priprema projekta i izgradnja RCGO Šagulje kao nositelji navedene aktivnosti moraju biti navedene isključivo županije: Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Požeško-slavonska kao osnivači trgovačkog društva Regionalni centar za gospodarenje otpadom – „Šagulje“ d.o.o.. Kao nositelj aktivnosti pogrešno je navedena Virovitičko-podravska županija, koja nikada nije bila uključena u projekt, nije participirala u podmirenju troškova projekta, kao ni u podnošenju drugih rizika ove investicije. Uključivanje Virovitičko-podravske županije u projekt RCGO Šagulje u suprotnosti je sa Studijom izvedivosti koja je jasno definirala obuhvat i količine otpada za obradu u RCGO Šagulje s područja Brodsko-posavske županije, Požeško-slavonske županije i dijela Sisačko-moslavačke županije, a uključivanje otpada s bilo kojeg područja izvan definiranog otpada u suprotnosti je s Analizom troškova i koristi. Nije prihvaćen Nije greška te se ne radi o popisu osnivača već o području obuhvata.
77 ZELENA AKCIJA PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Zelena akcija / Friends of the Earth Croatia prvo želi istaknuti da je neprihvatljivo da javno savjetovanje o ovako važnom dokumentu traje tjedan dana. S obzirom na tu lošu praksu nećemo se osvrtati na pojedinačne članke, već samo dati generalni osvrt, a pozivamo na produljenje javne rasprave na mjesec dana, sukladno pozitivnoj zakonskoj praksi. Što se sadržaja tiče, želimo naglasiti da prijedlog revidiranog Plana gospodarenja otpadom RH, unatoč usklađivanju ciljeva s europskim zakonodavstvom, neće doprinijeti potrebnom poboljšanju postojećeg sustava u Hrvatskoj. Naime, prijedlog neprihvatljivo umanjuje pojedine postojeće ciljeve, pojedine ciljeve briše, pojedine uopće ne prenosi, a s druge strane potiče nastavak štetnih projekata poput regionalnih centara za smeće. Unatoč činjenici da brojni ciljevi iz europskih direktiva nisu ispunjeni, poput cilja smanjenja odlaganja biorazgradivog otpada na odlagališta i cilja odvojenog prikupljanja otpada, Plan se i dalje ne usmjerava na to da intenziviranje potrebnih mjera i ulaganja u narednoj godini doprinese cjelovitom poboljšanju sustava gospodarenja otpadom u RH. Također, neće dovoljno potaknuti jedinice lokalne samouprave da ispune svoje obveze kako bi izbjegle drastične kazne za koje već godinama stižu opomene Europske komisije, a uskoro bi mogle stići i same kazne. Nadamo se da te kazne vlasti neće preliti na leđa odgovornih građana i građanki, već da će ju snositi resorno ministarstvo te one jedinice lokalne samouprave i pružatelji usluga koji godinama u potpunosti ignoriraju propisane obaveze bez ikakvih sankcija i uz blagoslov ministarstva. Ovom se revizijom brišu neki važni ciljevi postavljeni važećim Planom, poput cilja za smanjenje nastanka otpada, dok se neki ciljevi, kao što je povećanje odvojenog prikupljanja, oslabljuju. To daje vjetar u leđa neodgovornim gradovima i općinama, poput Gospića, Opuzena i Pakoštana, koji imaju 0 posto odvojenog otpada, ne zato što ne mogu, već jer ne žele. Osim njih, i brojni drugi gradovi su ispod 15% odvojenog prikupljanja, primjerice, Split s tek 14%, Rijeka 17%, Karlovac, Zadar, Šibenik i Dubrovnik 11%. To je neprihvatljivo, a ministarstvo na taj nerad samo žmiri. S druge strane, da ciljevi mogu i trebaju biti viši, dokazuju gradovi koji su cijelo desetljeće ispred EU ciljeva poput Grada Preloga i desetak općina u Međimurju s više od 65 posto odvojenog otpada, pri čemu su Prelog i Belica već danas iznad 70% odvojenog prikupljanja. Dakle, potrebno je osigurati brže ispunjenje ciljeva, povećati ambiciju te nagrađivati uspješne jedinice lokalne samouprave, a ne brisati ambiciozne ciljeve i neodgovornima progledavati kroz prste. Iz analize utrošenih EU sredstava vidljivo je da većina ide za regionalne centre za otpad, a višestruko manje za izgradnju infrastrukture za ispunjenje prioritetnih ciljeva smanjenja, ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja, koji stoga očekivano nisu ni ispunjeni. Iako je u važećem Planu i upozorenjima Europske komisije jasno istaknuto da regionalni centri ugrožavaju postizanje ciljeva recikliranja, nastavlja se planiranje njihove izgradnje. Prva dva centra (Marišćina i Kaštijun) imaju velikih ekonomskih i okolišnih problema te bi u njima trebalo promijeniti tehnologiju obrade, a od novih centara hitno treba odustati iz niza razloga, a posebice jer će svojim kapacitetima i predviđenom tehnologijom kočiti razvoj dobrih lokalnih sustava reciklaže te štetiti okolišu, kao što je to slučaj u Marišćini i Kaštijunu zbog čega lokalno stanovništvo godinama prosvjeduje. Ti centri imaju i velikih problema sa zbrinjavanjem tzv. goriva iz otpada koji nastaje obradom u MBO postrojenjima u sklopu centara. To “gorivo” nije ništa drugo nego osušen i usitnjen otpad pripremljen za spaljivanje. Iako je Ministarstvo očekivalo da će centri to prodavati postrojenjima za spaljivanje, kao što smo prije puno godina upozoravali, centri to danas skupo plaćaju pa se velika većina opet odlaže na odlagališta. Zbog toga se planiraju novi neprihvatljivi "projekti" poput spalionica u Sisku i Kutini ili suspaljivanja u TE Plomin. Istovremeno EU upozorava da od novih projekata koji uključuju spaljivanje otpada treba odustati i ulagati u prioritetnije mjere iskorištavanja sirovina iz otpada, umjesto pretvaranja tih sirovina u toksičan pepeo, čije je zbrinjavanje opet iznimno skupo. Međutim, unatoč svemu navedenome, ovaj Plan dodaje vodu na mlin regionalnim centrima za smeće i nelogično, kao i novi Zakon o otpadu, prenosi obvezu izrade planova gospodarenja otpadom na županijsku razinu, očigledno, u svrhu potpune kontrole dotoka smeća u centre. Smatramo to neprihvatljivim i protivno javnom interesu i zaštiti okoliša. Plan mora definirati preraspodjelu EU sredstava i sredstava od naplaćenih naknada u lokalnu infrastrukturu poput centara za ponovnu uporabu, sortirnica i kompostana. Za obradu neodvojenog otpada potrebna su lokalna postrojenja s tehnologijama koje ne uključuju pripremu za spaljivanje, već maksimalno recikliranje i stabilizaciju krajnjeg ostatka za industrijsku proizvodnju ili sigurno odlaganje. To je prava cirkularna ekonomija, a ne prevoženje smeća stotinama kilometara na pripremu za spaljivanje koje rezultira stvaranjem novog smeća s još toksičnijim svojstvima te zagađenjem zraka i štetama za zdravlje i džepove ljudi. Što se tiče smanjenja jednokratne plastike, države poput Francuske, Irske i Austrije propisale su više ciljeve od Direktive te dokazale potrebu za većom ambicijom. Ovim se Planom djelomično prenosi minimum ciljeva, a dio se uopće ne regulira, već se poziva na akte koji se tek trebaju donijeti. Tragično je da su ovaj Plan i nedavno usvojen Zakon krovni dokumenti o gospodarenju otpadom, a ne sadrže ciljeve za smanjenje potrošnje brojnih jednokratnih proizvoda, velikih zagađivača, poput vrlo laganih plastičnih vrećica, jednokratnih čaša i spremnika za hranu. Jednako tako, nedostaju mjere i modeli poticaja poslovnim subjektima za uvođenje višekratnih rješenja, bez čega će pomaci u razvoju sustava ponovne uporabe biti veoma spori, a trebali bi biti među glavnim prioritetima, sukladno propisima EU. Niz organizacija civilnog društva godinama upozorava na manjak ambicije u pogledu smanjenja zagađenja plastikom te smo u niz navrata poslali prijedloge bazirane na najboljim europskim praksama te pozivamo na njihovu implementaciju u nacionalno zakonodavstvo. Nadalje, odgovornost za recikliranje otpada prepuštena je neuređenom tržištu umjesto uspostave nacionalnog sustava za zbrinjavanje odvojeno sakupljenog otpada. Hrvatska zbog toga gubi puno resursa i stvara štete po okoliš i ekonomiju te onemogućava ispunjenje ciljeva. U vezi toga je poslan ovaj tjedan i dopis od strane 33 organizacije i inicijative civilnog društva resornom ministarstvu, FZOEU, saborskom Odboru za okoliš i prirodu te Pučkom pravobraniteljstvu RH. Pozivamo resorno ministarstvo da razmotri dopis i hitno počne razvijati bolji sustav recikliranja, kakvi postoje diljem EU u zemljama koje prednjače u postocima reciklaže, kako bi se smanjila količina odvojenog otpada koji zbog nerazvijenog sustava recikliranja opet završava na odlagalištima. Zaključno, smatramo da Hrvatsku uz ovako neambiciozan Plan očekuje novo razdoblje sporih i nedostatnih pomaka, neispunjenja ciljeva smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada te izglednog poskupljenja računa diljem Hrvatske, na što već godinama upozoravamo. Da se udruge malo više slušalo brojni ciljevi bi već bili ispunjeni, umjesto da ih se iz godine u godinu krši. Općine i gradovi poput onih u Donjem Međimurju i onih na otoku Krku za koje je Zelena akcija (kao članica mreže Zero Waste Europe koja okuplja najuspješnije gradove i općine u EU) izrađivala detaljne preporuke za razvoj sustava, danas su lideri održivog gospodarenja otpadom u RH i bit će i u narednim godinama zbog zacrtanih puno viših ciljeva i mjera od onih koje propisuje ministarstvo ovim neambicioznim Planom. Takvim uspješnim jedinicama lokalne samouprave resorno ministarstvo je puno puta neadekvatnom legislativom podmetalo noge, umjesto da im bude partner u razvoju kvalitetnijeg sustava. S druge strane, ministarstvo godinama žmiri na činjenicu da su brojni gradovi ispod 15% odvojenog prikupljanja iako ta obaveza postoji u zakonodavnim aktima još od 2004. godine! To je neprihvatljivo i pozivamo ministarstvo na veći angažman u pritisku na neodgovorne jedinice lokalne samouprave te na brže raspisivanje natječaja za sufinanciranje infrastrukture, prvenstveno sortirnica, kompostana i centara za ponovnu uporabu za koje su alocirana sredstva, a utrošena u veoma malom iznosu, kao što i navodi ovaj prijedlog Plana. Zelena akcija / Friends of the Earth Croatia, uz potporu udruga i inicijativa okupljenih u mrežu Zero Waste Hrvatska i nacionalnu platformu organizacija za borbu protiv zagađenja plastikom Nije prihvaćen Revizija dokumenta odnosi se samo na 2022. godinu koja je zadnja godina ovog planskog razdoblja. Ovim dokumentom se ne mijenja koncept sustava gospodarenja otpadom iz PGO 2017.-2022. već se ažuriraju podaci o otpadu za razdoblje od 2015. do 2020. i ciljevi se usklađuju s EU ciljevima, a koji su već propisani Zakonom o gospodarenju otpadom (NN 84/21) koji je stupio na snagu 31. srpnja 2021. godine, a za koji je savjetovanje s javnošću provedeno u razdoblju od 13.11. do 13.12.2020. godine. Slijedom navedenoga svi ciljevi koji se navode u ovom dokumentu Prijedloga Revizije PGO 2017.-2022. već su bili dostupni javnosti tijekom e-savjetovanja koje je provedeno za Zakon o gospodarenju otpadom i kada je javnost mogla dati primjedbe. Zbog navedenoga u izradi revizije ovog planskog dokumenta nisu više moguće izmjene ciljeva pa niti primjedbe u tom smislu ne mogu biti prihvaćene. Savjetovanje s javnošću za ovaj dokument ustvari je upoznavanje javnosti o tome da se dokument donosi, ali s obzirom da je isti usklađen sa Zakonom o gospodarenju otpadom, ovo savjetovanje je bilo u kraćem trajanju od onog za Zakon. Novi PGO za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. će u potpunosti biti utemeljen na konceptu EU ciljeva do 2035. godine. Plan sprječavanja nastanka otpada je sastavni dio Revizije Plana. Revizija PGO 2017.-2022. je preduvjet za korištenje EU sredstava u programskom razdoblju 2021.-2027. CGO-i su sastavni dio sustava gospodarenja otpadom koji doprinose ispunjenju cilja smanjenja odlaganja otpada, obrade otpada prije odlaganja te povećanju odvajanja i recikliranja otpada. Planski dokument ne određuje tehnologiju. Revizija PGO 2017.-2022. je preduvjet za korištenje EU sredstava, a raspodjela sredstava se projektira u okviru NPOO i PKK za plansko razdoblje do 2027. Zakon o gospodarenju otpadom propisuje zabranu korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda. S obzirom na navedene dobre primjere pojedinih jedinica lokalne samouprave razvidno je da je planski dokument i zakon o gospodarenju otpadom dovoljno ambiciozan, motivirajući i provediv. Javni pozivi za sufinanciranje EU sredstvima za navedena postrojenja su bili raspisani i opet će se raspisati u sljedećem planskom razdoblju. Do sada je ugovoreno više od 3,8 milijardi kuna za ulaganja u sektor otpada.
78 Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije 7.2.MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, CILJ 1. UNAPRIJEDITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U poglavlju 7.2. MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, u sklopu tablice Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada, pod mjerom 14.3. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom 1.4.3.5. Priprema projekta i izgradnja CGO Piškornica : Ovakav prijedlog uključivanja županije Bjelovarsko-bilogorske u projekt RCGO Piškornica u suprotnosti je s člankom 11. točka 9.5. Odredbi za provođenje Prostornog plana Koprivničko-križevačke županije (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije broj 08/01, 08/07, 13/12, 5/14, 3/21 i 6/21-pročišćeni tekst) odnosno Studijom izvedivosti koja je jasno definirala obuhvat i količine otpada za obradu u RCGO Piškornica s područja županija Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke te člankom 106. s člankom 11. Odredbi za provođenje Prostornog plana uređenje Općine Koprivnički Ivanec (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije broj 09/05, 09/07, 04/09, i 09/11). Nije prihvaćen Odredbe o Bjelovarsko-bilogorskoj županiji nisu se mijenjale u odnosu na postojeći PGO.
79 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Kako se navodi u Opisu savjetovanja, Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (dalje u tekstu: Plan) revidira se zbog usklađenja sa zahtjevima EU-a u pogledu sadržaja i novih mjera zakonodavstva o otpadu, odnosno uključivanja načela kružnog gospodarstva u gospodarenje otpadom, kao i programiranja te planiranja korištenja sredstava EU-a za sljedeće programsko razdoblje, 2021.-2027., jer je revizija postojećeg Plana uvjet za korištenje sredstava EU. Navodi se i da se Prijedlog revizije Plana donosi samo za 2022. godinu, dok će novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2029. godine biti u potpunosti utemeljen na ciljevima do 2035. godine. Također se navodi da je za reviziju Plana korišteno „Izvješće s preporukama za reviziju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i Odluke o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske“ izrađeno kao komponenta 1.c Projekta Svjetske banke „Tehnička pomoć Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za održivo gospodarenje otpadom – prijelaz na kružno gospodarstvo“ te da su u reviziji dani prijedlozi za 2022. godinu, ali i naznake za mjere i aktivnosti u sljedećem planskom razdoblju. Pučka pravobraniteljica, kao neovisno tijelo za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom i međunarodnim dokumentima, od 2013. godine aktivno prati sustav zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, postupa po pritužbama građana, provodi ispitne postupke na vlastitu inicijativu te sudjeluje u savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću povodom donošenja, izmjena i dopuna dokumenata koji se odnose na zaštitu okoliša. Izvješća pučke pravobraniteljice Hrvatskom saboru, od 2013. godine sadrže Poglavlje o zaštiti okoliša, a u veljači 2021. godine, temeljem ovlasti iz čl. 16. st. 2. Zakona o pučkom pravobranitelju, koji omogućuje podnošenje posebnog izvješća o pojedinim pitanjima iz djelokruga pučkog pravobranitelja, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja, pučka pravobraniteljica je podnijela Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19, koje je prihvaćeno u lipnju 2021. godine. Ova izvješća sadrže značajan broj preporuka za unapređenje sustava zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. U odnosu na područje gospodarenja otpadom, koje je tema ovog e-savjetovanja, ističemo da pučka pravobraniteljica od 2015. godine prati način na koji se sustav gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj uspostavlja i funkcionira, kao i napore koji se ulažu u njegovo poboljšanje, kako u cilju unapređenja zaštite okoliša, tako i unapređenja zaštite zdravlja. Tako je pučka pravobraniteljica 2016. godine sudjelovala u e-savjetovanju o Nacrtu Plana gospodarenja otpadom RH od 2016. do 2022. (dalje: Nacrt) kojim je predložen Plan sprečavanja nastanka otpada, s konkretnim mjerama poput sprječavanja nastanka otpada od hrane do mjera koje se odnose na razmjenu i ponovnu uporabu isluženih proizvoda u „kutcima ponovne uporabe“ u reciklažnim dvorištima te centrima ponovne uporabe, u koje bi se nastojali uključiti dugotrajno nezaposleni i beskućnici. Bilo je planirano i drukčije postupanje u odnosu na centre za gospodarenje otpadom (dalje u tekstu: CGO), koje je bilo više usklađeno s redom prvenstva gospodarenja otpadom, što smo tada podržali, no taj Nacrt nije usvojen, već je usvojen Plan gospodarenja otpadom RH 2017.-2022. (dalje u tekstu: Plan) čija se 2022. godina u ovom e-savjetovanju revidira. Prema podatcima iz ovog Prijedloga, od 2005. do kraja 2020. godine zatvoreno je 229 odlagališta otpada, te ih je još uvijek aktivno 94. Građani su nam se prituživali na odlagališta otpada Karepovac, Lončarica Velika, Prudinec-Jakuševec i „Tuk“, jer neka od njih se saniraju, dok neka nastavljaju s odlaganjem tijekom sanacije, do otvaranja CGO-a. U Republici Hrvatskoj imamo uspostavljena dva CGO-a, i to CGO-a Mariščina, koji je uspostavljen 2017. godine i CGO Kaštijun, koji je uspostavljen 2018. godine. Planirano ih je još devet, i to Lećevica, Babina Gora, Lučino Razdolje, Piškornica, Biljane Donje, Zagreb, Orlovnjak, Šagulje i Bikarac te je za svaki obvezno izraditi studiju izvedivosti koja će uvažavati ciljeve iz Plana te prikazati potrebne mjere na širem području obuhvata CGO-a, kako bi se dosegli ciljevi i opravdao planirani kapacitet poštujući red prvenstva gospodarenja otpadom. Sukladno Planu, CGO-i se mogu sastojati od centra za ponovnu uporabu, reciklažnog dvorišta, reciklažnog dvorišta za građevinski otpad, sortirnice, postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, postrojenja za mehaničku obradu neiskoristivog glomaznog otpada te mehaničko biološku obradu miješanog komunalnog otpada, odlagališne plohe za građevni otpad koji sadrži azbest te za prethodno obrađeni neopasni otpad. Međutim, do sada, niti jedan od dva otvorena CGO-a, odnosno Mariščina i Kaštijun, nemaju centar za ponovnu uporabu, niti jedno od reciklažnih dvorišta, kao ni sortirnice ni postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, koja su prva po redu prvenstva gospodarenja otpadom. Oba CGO-a imaju postrojenje za mehaničko biološku obradu (MBO) miješanog komunalnog otpada i odlagališne plohe za obrađeni neopasni otpad (tzv. bioreaktorsko odlagalište), a ti su postupci zadnji po redu prvenstva gospodarenja otpadom. Ni u studiji izvedivosti za CGO Lećevica nije predviđen centar za ponovnu uporabu, sortirnica ili postrojenje za biološku obradu odvojeno prikupljenog bio otpada, nego se i taj CGO bazira na MBO tehnologiji. Stoga smo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. preporučili ovom Ministarstvu da sve studije izvedivosti izradi u skladu s Planom i Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, uz reviziju predviđenih lokacija te unaprijeđenu procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje, koja preporuka nije prihvaćena s obrazloženjem da ove studije nisu predmet javne rasprave. U Izvješću za 2019. preporučili smo i da se prestane s primjenom MBO tehnologije te da se unaprijedi procjena utjecaja na zdravlje u studijama izvedivosti za CGO-e, po kojoj preporuci nije postupano. Pritužbe građana pučkoj pravobraniteljici iz područja gospodarenja otpadom odražavaju nezadovoljstvo zbog neadekvatne zaštite sastavnica okoliša kod postojećih i planiranih zahvata te zabrinutost zbog utjecaja onečišćenja iz tih zahvata na zdravlje, među kojima su često upravo odlagališta otpada te CGO-i. U većini se zahvata nedovoljno prate propisane mjere za zaštitu zraka i voda, dok mjere za zaštitu tla nisu ni određene, kao ni mjere za zaštitu zdravlja građana koji borave u blizini lokacija tih zahvata. Zbog toga smo u Izvješću za 2017. godinu prvi put preporučili tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša i energetike izradu stručne studije o utjecaju odlagališta Karepovac i Lončarica Velika na zdravlje građana, koje bi trebale sadržavati uzorkovanja zraka. No iste do danas nisu izrađene. Od kraja 2018. godine, pučka pravobraniteljica postupa i po pritužbama građana Marčelja zbog onečišćenja iz CGO-a Marišćina, točnije zbog povišenih emisija lebdećih čestica i sumporovodika iz CGO-a Marišćina, koji navode da im smrad kiseline nadražuje sluznicu, imaju glavobolje, mučnine i probleme s disanjem. Iz prikupljenih podataka u ovom i drugim ispitnim postupcima utvrdili smo da je nejasno da li se i na koji način određuju i provode mjere za zdravlje građana koji žive u blizini CGO-a, pa od 2018. preporučujemo ovom Ministarstvu da osigura provedbu nužnih preventivnih i zaštitnih mjera za učinkovitu zaštitu svih sastavnica okoliša i zdravlja na lokaciji CGO-a Mariščina. Do kraja godine se očekuju rezultati Ekološke studije utjecaja CGO-a Marišćina na zdravlje mještana Marčelja i mještana u neposrednoj blizini, koju provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije čiju izradu treba pozdraviti te pomno sagledati metodologiju i rezultate ove studije. Pučka pravobraniteljica je zadnji puta u Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013.-2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19, iz veljače 2021. godine, zaključila da je zbog zaštite ustavnih vrednota iz članaka 52. i 70. Ustava Republike Hrvatske, kao i zbog obveza prema EU, važno ispitati u kolikoj mjeri oba uspostavljena CGO-a doprinose značajnijem odvojenom prikupljanju i recikliranju. Tražili smo da se izrade i javno rasprave sve studije izvedivosti za CGO-e, koje, sukladno Aarhuškoj konvenciji predstavljaju informacije o okolišu, da se izvrši revizija predviđenih lokacija, kao i procjena utjecaja na sve sastavnice okoliša, ali i zdravlje lokalnog stanovništva na lokacijama zahvata. Iščitavajući Prijedlog revizije Plana, primjećujmo da se navodi izazovnost provedbe projekata složene prirode, poput izgradnje CGO-a do kraja 2023. godine, pri čemu se kao uzroci tome navode dugotrajno rješavanje imovinsko-pravnih odnosa; dugotrajna izrada projektne dokumentacije (ishođenje lokacijske i građevinske dozvole i dr.), dugotrajan proces uspostavljanja potrebne infrastrukture na lokacijama (kao što su električna energija, voda, telekomunikacije, pristupne ceste itd.); te složen i dugotrajan postupak javne nabave koji prethodi ugovaranju radova na izgradnji (višestruka produljenja rokova za dostavu ponuda, žalbeni postupci, ponavljanje postupaka javne nabave i dr.), kao i velik otpor javnosti prema bilo kakvim projektima otpada, jer je povjerenje građana u javne institucije vrlo nisko (efekt “ne u mom dvorištu”). U Prijedlogu se ne navodi niti se obrazlaže zašto CGO-i, iako mogu sukladno Planu imati centre za ponovnu uporabu, reciklažna dvorišta, sortirnice i postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, iste ipak ne sadrže, niti se planira njihova uspostava unutar CGO-a, dok su istovremeno prepoznata kao neophodna ulaganja u sustav odvojenog prikupljanja otpada te infrastrukturu za ponovnu uporabu i recikliranje, koji su na drugom mjestu prioriteta, sve u cilju osiguranja prijelaza na kružno gospodarstvo u gospodarenju otpadom i postizanja ciljeva gospodarenja otpadom EU-a. U Prijedlogu se ne prepoznaje postojeći utjecaj CGO-a na zdravlje te smatramo da bi ga trebalo navesti na isti način kako je naznačeno kod sanacije postojećih odlagališta koja nisu u skladu s propisima, lokacije otpada odbačenog u okoliš (divlja odlagališta) i “crnih točaka”. Mišljenja smo da je ovaj Prijedlog ujedno prilika i obveza za sagledavanje svih problema koji su povezani uz rad sadašnjih i planiranje budućih CGO-a, obzirom da i dalje predstavljaju značajnu ugrozu za okoliš i ljudsko zdravlje. Obzirom da se ovim Prijedlogom sagledava do sada postignuto te se naznačuje smjer za novi Plan koji će obuhvatiti razdoblje od 2023. do 2029. godine, potrebno je uzeti u obzir cjelokupni kontekst i postojeće okolnosti koje će doprinijeti postizanju ciljeva kružnog gospodarstva i klimatske neutralnosti do 2050. godine. Stoga naprijed dano mišljenje pučke pravobraniteljice, osim što ukazuje na propuste prilikom uspostavljanja i rada CGO-a, na koje nam se pritužuju građani koji žive u njihovoj blizini, također je usmjereno na pronalaženje načina unapređenja zaštite ljudskih prava, posebice Ustavnog prava na zdrav život. Nije prihvaćen Ovo je revizija planskog dokumenta, a primjedbe se odnose na upravljanje i tehnologiju svakog pojedinog CGO-a što se ne određuje u planskom dokumentu.
80 Krapinsko-zagorska županija 7.2.MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, CILJ 1. UNAPRIJEDITI SUSTAV GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U poglavlju 7.2. MJERE ZA PROVEDBU PLANA U 2022. GODINI, u sklopu tablice Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada, pod mjerom 1.4.3. Izgradnja centara za gospodarenje otpadom 1.4.3.5. Priprema projekta i izgradnja CGO Piškornica kao nositelji navedene aktivnosti moraju biti navedene isključivo županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska te Općina Koprivnički Ivanec, kao osnivači trgovačkog društva Piškornica d.o.o. - regionalni centar za gospodarenje otpadom Sjeverozapadne Hrvatske. Kao nositelj aktivnosti pogrešno je navedena Bjelovarsko-bilogorska županija, koja nikada nije bila uključena u projekt, nije participirala u podmirenju troškova projekta, kao ni u podnošenju drugih rizika ove investicije, a izostavljena je Općina Koprivnički Ivanec. Uključivanje Bjelovarsko-bilogorske županije u projekt RCGO Piškornica u suprotnosti je sa Studijom izvedivosti koja je jasno definirala obuhvat i količine otpada za obradu u RCGO Piškornica s područja Krapinsko-zagorske županije, Varaždinske županije, Koprivničko-križevačke županije i Međimurske županije, a uključivanje otpada s bilo kojeg područja izvan definiranog otpada u suprotnosti je s Analizom troškova i koristi. Nije prihvaćen Nije greška te se ne radi o popisu osnivača već o području obuhvata.
81 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Treba omogućiti besplatan odvoz glomaznog otpada odmah a ne nakon dva tjedna. Odgovori komunalnih poduzeća su da svatko ima pravo na 3 kubika besplatnog odvoza ali se mora čekati. Pri tome se ne radi o velikom opsegu posla nego samo rasporedu odvoza. To je besmislena administrativna forma koja motivira ljude da otpad odlažu svuda. Tome u prilog ide i činjenica da je u zadnjih nekoliko godina povučen veliki iznos iz EU fondova, a komunalna poduzeća se ponašaju kao da je novac njihov vlastiti pa ta ulaganja pretaču na račune građana. I ovdje treba uvesti osobnu odgovornost i onemogućiti u svim državnim poduzećima menadžerske plaće. Nije prihvaćen Primjedba se odnosi na rad komunalnih društava. Obveze su propisane Zakonom o gospodarenju otpadom.
82 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE Smeća u gradovima ima jer komunalna poduzeća uklanjaju kante za smeće. Treba ih vratiti i postaviti kako je bilo do nedavno a to je doslovno na svakih stotinjak metara. Sada možemo obići pola grada i ne naići na jednu kantu. I ono na što se naiđe više nije u nadležnosti gradova. Postavljanjem upita o banalnim stvarima vezanim za te kante, odgovaraju kako nisu za to nadležni. Nije prihvaćen Primjedba se odnosi na rad komunalnih društava. Obveze su propisane Zakonom o gospodarenju otpadom. Za komunalni otpad pa tako i za kante za komunalni otpad nadležni su općine i gradovi i njihova komunalna društva.
83 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.1.KOMUNALNI OTPAD, 3.1.4. Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Predlaže se dodati u Plan o GO načine gospodarenja gorivom iz otpada koji ne zadovoljava kriterije za ugradnju u proizvode uz navođenje količina i indikatora kvalitete takvih goriva. Nije prihvaćen Primjedba će se razmotriti pri izradi PGO 2023.-2028.
84 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.4. Postojeći sustavi gospodarenja otpadom, 1.4.8. Medicinski otpad Predlaže se uključiti u otpadne zaštitne maske (medicinske, FFP2, FFP3) u sustav gospodarenja otpadom. Nije prihvaćen Nije propisna obveza dostave podataka.
85 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.3. POSTOJEĆE GRAĐEVINE, UREĐAJI I SUSTAVI ZA GOSPODARENJE OTPADOM, 1.3.6. Centri za gospodarenje otpadom Predlaže se u opis stanja dodati količina goriva iz otpada koja nastaje u CGO-im koji su u radu te procjena količine goriva iz otpada koji će nastati nakon izgradnje ostalih devet CGO-a te predviđeni način gospodarenja gorivom iz otpada te procjena trenda smanjivanja količine otpada koji će se dovoziti u CGO zbog ispunjavanja ciljeva kružne ekonomije, reda prvenstva gospodarenja otpadom te ciljeva RH za pojedine vrste otpada. Nije prihvaćen Navedeno će se razmotriti prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom za naredno plansko razdoblje 2023-2029, a smanjivanje otpada koji će se dovoziti u CGO-e je rezultat svih ostalih mjera radi postizanja ciljeva, dok se isto mora dokazati na razini projekta za svaki CGO.
86 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.9. Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema U Tablici 8. navode se oporabljene i reciklirane količine otpadne EE opreme, nije jasna razlika između oporabljenog i recikliranog otpada, stoga je potrebno razjasniti podatke. Predstavlja li razlika oporabljenog i recikliranog otpada, energetsku oporabu tog otpada ili neki od postupaka zbrinjavanja od d1 do D15? Nije prihvaćen Oporaba i recikliranje je definirano Zakonom o gospodarenju otpadom.
87 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.8. Medicinski otpad U opis stanja gospodarenja otpadom trebalo bi uključiti i količine zaštitnih maski (medicinske jednokratne maske, zatim FFP2, FFP3) te plan za sakupljanje i gospodarenje tom vrstom otpada. Nije prihvaćen Nema obveze prijave navedenih podataka.
88 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.5.2. Otpadna ambalaža Podaci u Tablici 5., nisu jasni, stoga je potrebno objasniti podatke. Oporaba je i energetska i materijalna oporaba tj. recikliranje. U tablici su za sve godine od 2015. do 2019. oporabljene količine i stupnjevi oporabe jednaki kao i reciklirane količine i stupnjevi oporabe, jedino se u 2020. razlikuju količine i stupnjevi oporabljenog i recikliranog otpada. Nije prihvaćen Od 2020. godine se podaci vode na drugačiji način.
89 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.2. Opasni otpad U tekstu prijedloga Plana navodi se između ostalog sljedeće: "Primarno se izvozi (...), zatim otpadni olovni akumulatori cijeli ili zdrobljeni te različiti kemijski otpad. Uvoz opasnog otpada na oporabu u RH dozvoljen je pristupanjem RH u punopravno članstvo Europske Unije 1. srpnja 2013. godine. (..) U razdoblju od 2018. do 2020. godine količina uvezenog opasnog otpada kreće se oko 6.000 tona, a najviše se uvoze otpadni olovni akumulatori. Predlaže se navesti ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadnim olovnim akumulatorima koji čine najveći udio u izvezenom opasnom otpadu iz RH, a li i najveći udio u uvezenom opasnom otpadu u RH. Na koji način se gospodari uvezenim olovnim akumulatorima u RH? Nije prihvaćen U poglavlju 1.2.2. se navode količine za ukupno opasni otpad, a ne za pojedine vrste otpada.
90 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA Predlaže se dodati Sliku 2. Broj provedenih aktivnosti sprječavanja nastanka otpada u 2019 i 2020. godini na području JLS na koju se poziva u tekstu Plana. Nije prihvaćen Slike su u “Ostali dokumenti”.
91 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE, 1.1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA I PONOVNA UPORABA Predlaže se dodati Sliku 1. Intenzitet stvaranja komunalnog otpada, prema prosječnoj isplaćenoj neto plaći od 1995 do 2020. godine koja nedostaje u tekstu Plana. Nije prihvaćen Slike su u “Ostali dokumenti”.
92 Drago Bošnjak PRIJEDLOG PLANA GOSPODARENJA  OTPADOM  REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2017.-2022. GODINE – REVIZIJA ZA RAZDOBLJE 2022. GODINE poštovani, molim da se hitno vraćaju kante za otpad na ulice i trgovima. Prije 2017 općine su omogućile na raznim punktovima besplatne kontejnere za smeće, sada kako ih više nema samo se baca u prirodu. Također bi bilo poželjno vraćati male kante za sitni otpad u javne prostore, trgove i sl. Nije prihvaćen Obveze su propisane Zakonom o gospodarenju otpadom. Za komunalni otpad pa tako i za kante za komunalni otpad nadležni su općine i gradovi i njihova komunalna društva.
93 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 11.3. CILJEVI I PRIORITETI, 11.3.1.1. Sprječavanje nastanka komunalnog otpada Navodi se: "Ako se količina odloženog komunalnog otpada promatra u razdoblju od 2015. do 2020. godine bilježi se trend smanjenja odloženog komunalnog otpada (Tablica 12) što se djelomično može pripisati i provedenim mjerama spriječavanja nastanka komunalnog otpada." - Ovaj zaključak ne odgovara sadržaju ovog poglavlja. Ukupne količine komunalnog otpada su u kontinuiranom rastu, osim u 2020. zbog specifičnosti koje je prouzročila pandemija COVID-19 bolesti. Ne postoji indikator koji odgovara ovakvome zaključku. Količina odloženog otpada nije indikator sprječavanja nastajanja komunalnog otpada, posebno zbog povećanog udjela odvojeno sakupljenog i recikliranog otpada, te obrađenog otpada u centrima za gospodarenje otpadom. Prihvaćen Treba pisati “… (slika 12) …”.
94 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 2. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM, 2.2. UČINKOVITOST U ODNOSU NA CILJEVE Predlaže se uključiti u Plan gospodarenja otpadom za sljedeće plansko razdoblje gospodarenja količinama i građevinama za sakupljane i oporabu otpad od baterija za skladištenje energije iz proizvodnje energije i električnih automobila , solarnih elektrana, vjetroelektrana. Prihvaćen Primjedba će se razmotriti u izradi PGO 2023.-2028.
95 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.2. Opasni otpad Predlaže se zamijeniti dokument prijedloga Plana GO s dokumentom koji sadrži slike. Prihvaćen Slike su u "Ostali dokumenti".
96 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. PORIJEKLO, SASTAV, KATEGORIJE I VRSTE OTPADA, 1.2.1. Ukupne količine otpada Predlaže se dodati Sliku 3. Udjeli pojedinih sektora u ukupno nastalom otpadu u 2018. godini te Sliku 4 . Udio postupaka oporabe/zbrinjavanja ukupnog otpada (proizvodnog i komunalnog) s područja RH u 2018. godini kod obrađivača otpada na koje se poziva u tekstu Plana. Prihvaćen Slike su u "Ostali dokumenti".