Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marija Plentaj OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Poštovani, pozdravljam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Smatram da se na isti predugo čekalo, a za čije vrijeme su mnogi ljudi bili i ostali zaknuti za koeficijent, stupanj naziva, morali plaćati nostrifikaciju svoje diplome, imali problem s izjednačavanjem titula ako su se htjeli zaposliti u inozemstvu... S poštovanjem, Marija Plentaj Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Priznavanje inozemnih kvalifikacija nije predmet ovog Zakona, a iz Vašeg komentara nije vidljivo zbog čega je došlo do problema koje navodite, a tiču se vrednovanja hrvatskih kvalifikacija.
2 Bernardica Šušak OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, u potpunosti podržavam izmjene i dopune Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Prema svima nama koji smo završili poslijediplomski specijalistički studij učinjena je velika nepravda jer smo bili neprepoznati, odnosno nevidljivi. Prema tome, stanje našeg obrazovnog sustava ukazuje na nužnost izmjene i regulaciju prava zaposlenika sa završenim poslijediplomskim studijem u novom Zakonu. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Regulacija prava zaposlenika sa završenim poslijediplomskim studijem nije predmet ovog Zakona već propisa kojima se regulira zapošljavanje i ostvarivanje prava na temelju određene vrste i razine obrazovanja (npr. kolektivnih ugovora).
3 Helena Milković Začek OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, podržavam promjene u Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Smatram da bi se u Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i/ili u drugim zakonima, pravilnicima, odnosno aktima ili uredbom trebalo propisati pravo na uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmjena Kolektivnog ugovora nije predmet ovog Zakona.
4 Goran Berić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, te usklađenje hrvatskih naziva s akademskim i stručnim nazivima u EU. Žalosno je da se godinama trebalo čekati da se pokrene ta inicijativa. Ljudi koji rade u sustavu školstva, a stekli su "po starom" titule magistra ili čak i doktora znanosti, novom terminologijom dodjele znanstvene titule degradirani su za jedan stupanj. Naravno, možemo nostrificirati postojeće "stare" diplome uz prethodnu nadoplatu u referadama matičnih fakulteta. Kolektivni ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i/ili u drugim zakonima treba propisati pravo na uvećanje osnovne plaće za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije. Time bi se dodatno motiviralo i stimuliralo kontinuirano ulaganje u cjeloživotnu izobrazbu, što bi i trebao biti cilj svakog pojedinca i društva u cjelini. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmjena Kolektivnog ugovora nije predmet ovog Zakona.
5 Ljiljana Pereža OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, podržavam promjene u Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Obzirom da smo zakone svoje države dužni uskladiti sa zakonima EU, čak smatram nedopustivim da se na to čekalo do sada. Poznata je praksa zemalja članica EU da se po završetku diplomskog stručnog studija dodjeljuje titula magistra struke. U odnosu na praksu u EU kod nas se ti studiji već dugi niz godina diskriminiraju, stoga smatram da je vrijeme da se to promijeni. Ova promjena doprinijela bi većoj mobilnosti i omogućila lakše zapošljavanje u zemljama članicama EU, a i skratila bi vrijeme nostrifikacije. Tako bi se po završetku diplomskog stručnog studija lakše moglo konkurirati na tržištu poslova u državama EU. Naziv stručni specijalist u EU nije ni prepoznatljiv, postoji samo u RH te je kao takav ujedno i diskriminirajući, jer RH je već dugi niz godina članica EU. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
6 Ana Marković-Sabljak OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, podržavam prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, te usklađenje hrvatskih naziva s akademskim i stručnim nazivima u EU. Radim u srednjoj školi i smatram kako su izmjene potrebne jer smo obezvrijeđeni i demotivirani već godinama. Svi mi koji smo završili različite specijalističke studije, željeli smo biti proaktivni i dati svoj doprinos osobnom razvoju i znanju, ali i unaprjeđenju posla i sustava u kojem radimo. Također smatram kako se u Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i/ili u drugim zakonima treba propisati pravo na uvećanje osnovne plaće za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmjena Kolektivnog ugovora nije predmet ovog Zakona.
7 SUZANA ŠTRBAC OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poslijediplomski sveučilišni specijalistički studiji u RH postoje više od 15 godina, a trenutno je akreditirano preko 300 poslijediplomskih sveučilišnih specijalističkih studija dok u RH živi na desetke tisuća osoba koje su završile ili studiraju te studije. Sveučilišni specijalisti stekli su na poslijediplomskom studiju 90 ECTS bodova što zajedno s 300 ECTS bodova stečenih na diplomskom studiju ukupno iznosi 390 stečenih ECTS bodova. Međutim, sveučilišni specijalisti su obezvrijeđeni i podcijenjeni jer nam nije riješen radno pravni položaj. Ovaj naš problem je prezentiran u mnogim medijima, a okupljeni smo putem društvenih mreža gdje pišemo o tome https://www.facebook.com/groups/2160695227478525 . Tražimo da se u Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i/ili u drugim zakonima, pravilnicima, odnosno aktima ili uredbom propiše pravo na uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije. Molimo da u zakonsku regulativu ugradite elemente koji su potrebni da se pozitivno riješi radno pravni položaj sveučilišnih specijalista kako bi se ispunio naš zahtjev za uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmjena Kolektivnog ugovora nije predmet ovog Zakona.
8 Vlatka Utović OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, nastavno na komentare kolega vezanih uz ostvarivanje prava na uvećanje osnovne plaće za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije, tražimo promjenu Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u zdravstvu kojim će nam se omogućiti materijalno pravo uvećanja plaće za 8% prema primjerima pozitivne prakse koje je kolega Huzjak naveo u svom komentaru. Novim zakonom bi se trebalo jasno definirati status poslijediplomskih specijalističkih studija odnosno izjednačava li se njihovo zvanje sa zvanjem nekadašnjih magistara znanosti kako su samo stupanj ispod poslijediplomskog doktorskog studija. Na taj način će se olakšati primjena zakona unutar postojećih temeljnih kolektivnih ugovora. S poštovanjem, Vlatka Utović Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš odgovor je primljen na znanje. Napominjemo da važeći Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju u čl. 15. jasno navodi da osobe koje su završile sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij kojim se stječe akademski stupanj magistra znanosti te osobe koje su završile sveučilišni poslijediplomski umjetnički studij kojim se stječe akademski stupanj magistra umjetnosti, prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu važećeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, zadržavaju akademski stupanj magistra znanosti, odnosno magistra umjetnosti. Iz navedenog je razvidno da u važećoj strukturi visokog obrazovanja ne postoji kvalifikacija koja razinom i vrstom odgovara nekadašnjem sveučilišnom poslijediplomskom znanstvenom studiju kojim se stjecao naziv magistar znanosti, odnosno magistar umjetnosti. Jedini poslijediplomski studij prema važećoj strukturi visokog obrazovanja kojim se stječe akademski stupanj (za razliku od akademskih naziva) je poslijediplomski sveučilišni doktorski studij.
9 Ksandra Sinožić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA Poštovani, treba uskladiti nazive koji se stječu završetkom studijskih programa u Hrvatskoj i drugim zemljama koje su članice EU. Primljeno na znanje Poštovani, Vaš komentar je primljen na znanje.
10 ADRIANA ĆUDINA RUŽIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poslijediplomski specijalistički studiji u RH postoje i izvode se više od 15 godina, te je takve studije završilo na desetke tisuća osoba u RH. To su osobe koje su studirale ili još uvijek studiraju najčešće uz rad, a vjerujući da se znanje u svakom slučaju isplati, nerijetko su podigli i kredite. Međutim, čak i državne i javne institucije obezvrjeđuju i ignoriraju dodatne obrazovne napore svojih zaposlenika ne priznavanjem ikakvih prava u vidu dodataka na plaću. S obzirom da se magisterij znanosti više ne može upisati, te da je sveučilišni specijalist obrazovna razina iznad diplomskog sveučilišnog studija, a ispod stupnja doktora znanosti (dodatak od 15 posto), tražimo da se u Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u državnim i javnim službama propiše pravo na uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmjena Kolektivnog ugovora nije predmet ovog Zakona.
11 MAJA MISHAZE OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, pozdravljam najavljene promjene u Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. S obzirom da smo zakone svoje države dužni uskladiti sa zakonima Europske unije, zapravo se dugo čekalo na usklađivanje akademskog nazivlja. Tržišna konkurentnost je bitna unutar Europske unije te će ova promjena pridonijeti većoj mobilnosti i mogućnosti lakšeg zapošljavanja u nekoj od država članica - skratit će se potrebno vrijeme nostrifikacije. Srdačno, Maja Mishaze Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
12 KATARINA JANDREJ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštivani, apsolutno je nedopustivo da se po ovom pitanju nismo uskladili s Europskom unijom. Praksa zemalja članica EU je da po završetku diplomskog stručnog studija dodjeljuje titula mag. struke. Svi smo svjesni da se stručni studiji konatantno diskriminiraju, ali to konstantno i potiskujemo. Došlo je vrijeme da se i to promijeni. S promjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju se slažem, ali s ciljem da se titula "stručni specijalist" zamijeni titulom "magistar struke" . Zašto ? Odgovor je vrlo jednostavan 300 = 300 i svačiji rad i trud treba biti jednako vrijedan i cijenjen. Razlika između stručnih i sveučilišnih studija vidljiva je u sadržaju. O nemogućnosti upisivanja doktorskih studija i diskriminaciji na tržištu rada neću ni pisati jer to je rupa bez dna. Konačno su potrebne promijene i ne želimo stručne magistre, već magistre struke. S poštovanjem, Katarina Jandrej Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
13 IVAN IVOŠEVIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Potrebno je promijeniti naziv stručni specijalist u stručni magistar. Na preddiplomskoj razini su izjednačeni i stručni i sveučilišni studij po pitanju titula (bacc), ne vidim razloga zašto se to ne bi napravilo i na diplomskoj razini. Na taj način bi se zaustavila konstantna diskriminacija osoba koje su završile stručne studije. Hrvatske nazive uskladiti sa nazivima Europske unije te sve propise koji na bilo koji način diskriminiraju stručne studente i osobe koje su završile stručni studij. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
14 IVAN JOSIPOVIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, potrebno je izmijeniti zakon o akademskim i stručnim nazivima. Naziv "stručni specijalist" postoji samo u RH. Potpuno je neprepoznatljiv u RH i EU. Potrebno je hrvatske nazive uskladiti s onima Europske unije. Naziv "stručni specijalist" treba zamijeniti nazivom "magistar" te tako zaustaviti diskriminaciju nad studentima stručnih studija u RH. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
15 Josipa Pleša OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani! Podržavam prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Smatram da je to itekako potrebno kako bi se hrvatski nazivi uskladili s onima Europske unije, jer su prije svega trenutni nazivi diskriminirajući!! Svakome tko je barem malo ušao u ovu problematiku bi trebalo i više nego biti jasno da je pod hitno potrebna izmjena postojećeg Zakona. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
16 Ivan Jažić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, slažem se s izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, pod uvjetom da se titula "stručni specijalist" zamijeni titulom "magistar struke", npr. magistar.javne uprave, magistar ekonomije i slično. Nikakva titula stručni magistar ne dolazi u obzir, zbog činjenice da je razlika stručnih i sveučilišnih studija vidljiva u sadržaju samog studija, a bilo kakvo mijenjanje titule "stručni specijalist" u "stručni magistar" za osobe koje su završile specijalistički diplomski stručni studij bi značilo izravnu diskriminaciju na tržištu rada. Zemlje članice Europske unije imaju također praksu da se po završetku diplomskih stručnih studija dodjeljuje titula magistar struke. S poštovanjem, Ivan Jažić Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
17 JURICA NEKIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Poštovani, nadam se da će te pomoći svim studentima koji su završili stručni studij, stekli visoku stručnu spremu (VSS) i zanimanje stručni specijalist inženjer prometa (struč.spec.ing.traff.), u mom primjeru stručno obrazovanje sam stekao na Veleučilištu u Rijeci. Zaposlen sam u tvrtki gdje radim tri godine kao projektant prometnica, prometne regulacije te na organizaciji i planiranju prometa. Pošto imam dovoljno iskustva u navedenom zanimanju, htio sam postati član Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, položiti stručni ispit i dobiti licencu (postati ovlašteni inženjer prometa). Telefonski sam kontaktirao Hrvatsku komoru inženjera tehnologije prometa i transporta da bi se informirao o članstvu i polaganju stručnog ispita. Rečeno mi je da ne mogu biti član komore, a samim time ne mogu pristupiti stručnom ispitu jer nemam adekvatno zanimanje (zvanje), odnosno nisam mag. ing. traff. Apsurd je u tome šta ne mogu ovjeriti izrađene prometne elaborate, prometna rješenja i prometne projekte koje sam izradio ali ih mogu ovlašteni inženjeri prometa (mag.ing.traff.), ovlašteni inženjeri građevine ( mag.ing.aedif. i struč.spec.ing.aedif.). U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva članovi mogu biti s zavšenim sveučilišnim ( mag.ing.aedif.) i stručnim (struč.spec.ing.aedif.) studijem te ne vidim razlog zašto bi se pravila razlika u Hrvatskoj komori inženjera tehnologije prometa i transporta, osim da Fakultet prometnih zanosti iz Zagreba drži monopol nad navedenom komorom. Ima još jedan propust, a to je da Zakon dozvoljava stručnom specijalistu inženjeru prometa s 10 godina iskustva položi stručni ispit za revidenta (nadzornog inženjera), te da pregledava i „ocjenjuje rad“, odnosno projekte ovlaštenog inženjera prometa (mag.ing.traff), tj. kako možeš postati revident koji je po hirerarhijskoj ljestvici znanja većoj od ovlaštenog inženjera, a ne možeš biti ovlašteni inženjer sa završenim stručnim studijem, odnosno s titulom struč.spec.ing.traff. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Stručni ispiti za pristup reguliranoj profesiji nisu predmet ovog Zakona.
18 Mario Nosić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, " Sveučilišni specijalist" ima isti platni koeficijent kao i " dipl.ing." odnosno " mag.ing." ili npr. "dipl.iur" odnosno "mag. iur." , jer dodatne dvije godine studija i dodatni ECTS bodovi nisu vrednovani, što naravno nije u redu. Radim u srednjoj školi i poznato mi je, prema onome što čujem od drugih kolegica i kolega, da je takvo stanje u svim školama. Vrednuje se samo završen magisterij znanosti (mr.sc.) koji se više ne može upisivati na sveučilištima i doktorat znanosti (dr.sc.), ali "sveučilišni specijalisti" imaju jednake plaće kao oni djelatnici koji su završili (samo) diplomski studij i po struci su npr. mag.ing., dipl.ing., ili npr. mag.oec. ili dipl. oec. Završiti poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij (titula: univ.spec.) znači studirati još dvije godine nakon završenog sveučilišnog studija na nekom fakultetu (najčešće uz rad). Sveučilišni specijalisti (univ.spec.) nemaju pravo na dodatak na plaću od 8 % što je omalovažavajuće jer se po obrazovanju nalaze otprilike između, dipl. ing. i Dr.sc, a plaćeni su jednako kao dipl.ing. ili mag.ing., tj. kao da nisu još dvije godine studirali nakon diplome. Također, želim napomenuti i da takva situacija destimulira one koji se žele dalje profesionalno usavršavati te da se ne smije zaboraviti ni na nastavnike u školama koji su također specijalizirali neka područja. Iako ih je malo ipak postoje i zaslužuju dodatak na plaću kao i svi ostali djelatnici u javnim službama koji su u istoj situaciji. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Razlike u koje navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora koji propisuju takve odredbe te ovim Zakonom nije moguće na njih utjecati.
19 Nikolina Čaljkušić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, Upis poslijediplomskog znanstvenog studija (mr. sc.) u Hrvatskoj nije moguć od 2006. godine, a svi započeti postupci morali su biti završeni do 2012. godine. Dakle, 15 godina kasnimo sa izmjenama i dopunama i pravilnika i zakona. Osobno sam završila poslijediplomski specijalistički studij na Ekonomskom fakultetu u Splitu 2013.godine. Prije toga sam završila "stari klasični" studij u trajanju od 4 godine i stekla titulu dipl.oec., te srednju i osnovnu školu. Svi znamo koliko vremena i novaca odnosi poslijediplomski studij. Pogotovo je zahtjevan kada studirate uz rad, a velika većina tako studira. Nažalost, iz osobnog iskustva znam da poslijediplomski specijalistički studij ekonomije i stečena titula Univ.spec.oec ne nosi ista prava kao što je nosila titula nekadašnjeg poslijediplomskog studija ekonomije. Dodatak na plaću od 8% je minimalno što se može učiniti da se da na važnosti onima koji žele steći dodatna znanja te da se mlade stimulira na dodatno školovanje i usavršavanje. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Razlike u koje navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora koji propisuju takve odredbe te ovim Zakonom nije moguće na njih utjecati.
20 Marina Batalija OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani! Podržavam prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. Nadam se da će se tako barem donekle pronaći odgovarajuće rješenje za usklađivanje naziva koji se stječu završetkom studijskih programa u Hrvatskoj i drugim članicama EU. Usklađivanje hrvatskih naziva sa nazivima Europske unije trebalo bi rezultirati većom prepoznatljivošću hrvatskih kvalifikacija na nacionalnom i europskom tržištu rada te u sustavu visokog obrazovanja. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš odgovor je primljen na znanje.
21 KRISTINA ŠĆIRAN OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, neophodno je uskladiti nazive koji se stječu završetkom studijskih programa u Hrvatskoj i drugim članicama EU jer kao stanovnici jedne od zemalja članica trebamo imati jednaka prava i uvjete kao i ostali građani EU. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš odgovor je primljen na znanje.
22 Andrea Banić Stipetić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Završila sam stručni magistarski studij "Klinička farmakologija s toksikologijom" na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2010. g. kada sam stekla naziv: magistar kliničke farmakologije s toksikologijom, kratica mr. prije imena i prezimena. Znači radi se o poslijediplomskom studiju koji je trajao 2 g, koji nije bio vezan uz specijalizaciju. Nakon položenih ispita izradila sam rad: Primjena nesteroidnih antireumatika kod bolesnika s reumatoidnim artritisom. Radilo se o prospektivnoj studiji 73 bolesnika na KBC Zagreb. Magistarski rad je obranjen pred tročlaniom komisijom Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Radim kao liječnik, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije i do sada nisam imala pravo po TKU na dodatak od 8% koji je namijenjen za magistre znanosti. Znamo dobro da u RH više ne postoji poslijediplomski znanstveni magistarski studij, ali postoje stručni poslijediplomski studiji na mnogim sveučilištima, pa tako i na Medicinskim fakultetima. Nepravedno je da mnogi zaposlenici javnih službi imaju završene stručne magisterije i nisu nagrađeni za svoje stručno usavršavanje. Postoji i diskriminacija u RH koja je objavljena u medijima i svi to znaju, da u Poglavarstvu grada Zagreba djelatnici koji su završili iste poslijediplomske studije koje smo i mi završili dobivaju dodatak 8%, pa tako i u nekim Ministarstvima, Upravama pojedinih županija. Mislim da je vrijeme da se nepravda ispravi i da i mi koji smo završili stručni magisterij i stekli naziv mr. imamo pravo na isto- dodatak 8% u TKU. Vrijeme je da se počne cijeniti stručnost, obrazovanost i izvrsnost jer će se na taj način motivirati visoko obrazovan kadar na ostanak u RH. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Razlike u koje navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora koji propisuju takve odredbe te ovim Zakonom nije moguće na njih utjecati.
23 Nataša Ljubić Klemše OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru diskriminirajući je i kao takav jedinstven u Europi. Republika Hrvatska svoje građane diskriminira u odnosu na državljane drugih europskih država. RH je država koja slične diplome drugih europskih država (ali i država bivše Jugoslavije) priznaje, a vlastite ne priznaje. Nadam se kako će Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru diskriminaciju ispraviti u korist svojih akademski obrazovanih građana i omogućiti dodatak na plaću odgojno-obrazovnim radnicima koji su završili stručni poslijediplomski studij. Status: Završen poslijediplomski stručni studij na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, stečen akademski naziv magistar nastave i organizacije u osnovno j školi (mr. koji se piše ispred imena i time okvalificiran kao stručni magisterij). Broj godina školovanja: 8 (osnovna škola) + 4 (srednja škola) + 4 (sveučilišni studij) + 2 (poslijediplomski studij) = 18, od toga 6 na sveučilištu. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
24 Gordana Novković Poje OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Radim u osnovnoj školi kao stručna suradnica psihologinja skoro osamnaest godina i kontinuirano se stručno usavršavam kako bih unaprijedila svoju razinu pružanja profesionalnih usluga (od listopada 2021. stekla sam zvanje stručnog suradnika savjetnika). 2013. godine završila sam poslijediplomski specijalistički studij "Psihološko savjetovanje" pri Odsjeku za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Rijeci i smatram kako bi takva vrsta specijalističke nadogradnje trebala biti praćena i povećanjem plaće, što u sustavu predškolskog obrazovanja jest već praksa. Jako cijenim cjeloživotno obrazovanje, zadovoljna sam poslom kojim se bavim, ali smatram da takva vrsta profesionalnog usavršavanja treba biti nagrađena i prepoznata i kroz povećanje u vidu materijalnih davanja od strane poslodavca. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Materijalna davanja koja navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora koji propisuju takve odredbe te ovim Zakonom nije moguće na njih utjecati.
25 Ana Pilipović OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, trenutačno su osobe sa završenim poslijediplomskim sveučilišnim studijem podcijenjene. Tražimo da se u Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i/ili u drugim zakonima, pravilnicima, odnosno aktima ili uredbom propiše pravo na uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmjena Kolektivnog ugovora nije predmet ovog Zakona.
26 Ana Pilipović OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, trenutačno su osobe sa završenim poslijediplomskim sveučilišnim studijem podcijenjene. Tražimo da se u Kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i/ili u drugim zakonima, pravilnicima, odnosno aktima ili uredbom propiše pravo na uvećanje osnovne plaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomske sveučilišne specijalističke studije. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Razlike u koje navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora koji propisuju takve odredbe te ovim Zakonom nije moguće na njih utjecati.
27 Sanja Basta OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, važeći Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru je diskriminirajući i po tome jedinstven u Europi. Nezamislivo je da postoji država koja svoje građane diskriminira u odnosu na državljane drugih europskih država. Država koja svoje državljane školuje, uredno im školarinu naplaćuje, a zatim tu istu školu omalovažava i ne priznaje. Još tragičnije je da slične diplome drugih europskih država (ali i država bivše Jugoslavije) priznaje, a vlastite ne priznaje. Nadamo se da će Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru diskriminaciju ispraviti na korist svojih akademski obrazovanih građana. Status: Završen poslijediplomski stručni studij na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, stečen akademski naziv magistar nastave i organizacije u osnovnoj školi (mr. koji se piše ispred imena i time okvalificiran kao stručni magisterij). Tema poslijediplomskog rada je usko vezana uz struku, te primjenjiva u svakodnevnom radu. Iskustvo: Dvije godine po završetku poslijediplomskog studija koeficijent plaće uvećan 8%, jednako kao i magistrima znanosti (kojih u osnovnoj školi baš i nema). Nakon dvije godine dodatak na plaći je ukinut. Mišljenje: Diskriminatorno je izjednačavanje dodiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog stručnog studija, prema kojem završetkom četverogodišnjeg dodiplomskog, petogodišnjeg – diplomskog i dvogodišnjeg poslijediplomskog stručnog studija, radnik (djelatnik) u ovom slučaju učitelj, ima posve jednake koeficijente obračuna plaće. Razlika se pojavljuje u slučaju poslijediplomskog znanstvenog studija gdje se koeficijent povećava za 8 %. Pri tome je važno naglasiti da primjerice učitelj sa završenim poslijediplomskim studijem ekonomije ima 8% veću plaću na mjestu učitelja razredne nastave, a učitelj sa završenim poslijediplomskim stručnim studijem je po plaći 'bliži' učitelju koji ima završene dvije godine učiteljske akademije. mr. Sanja Basta, učiteljica RN u statusu izvrsne savjetnice Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Razlike u koje navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora koji propisuju takve odredbe te ovim Zakonom nije moguće na njih utjecati.
28 Mirela Skelac OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju ne poznaje pojam „znanstveni stupanj magistra znanosti“. Taj zakon spominje akademski naziv sveučilišnog specijalista koji se stječe završetkom SVEUČILIŠNOG POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA. Poslijediplomski studiji i dalje postoje, no završetkom se ne stječe titula „magistar znanosti“, nego titula „sveučilišni specijalist“ (univ. spec.), tj. „magistar specijalist“ (mr. ). Završetkom niti jednog programa poslijediplomskog studija u RH se ne stječe titula „magistar znanosti“. Ovo ukazue na nužnost izmjena nazivlja i reguliranje prava zaposlenika sa završenim poslijediplomskim studijem u novom Zakonu. Cjeloživotno učenje i obrazovanje ističe se kao važan cilj i ima svoju misiju u razvoju društva, ali se sveučilišni stručni studiji ne priznaju ni u sustavu obrazovanja. Zakonodavac nije za specijalističke diplomske stručne studije odredio drugu razinu HKO-a, nego je i nakon odluke Ustavnog suda broj: U-I-351/2016 na istu razinu HKO-a (razine 6 i 7.1) smjestio kvalifikacije stečene završetkom stručnih i sveučilišnih studija, odnosno ponovno je kvalifikacije koje su različite prema vrsti pridružio istoj razini HKO-a te osobe koje su završile sveučilišne poslijediplomske studije nisu uspjele ostvariti povećanje platnog koeficijenta u sustavu obrazovanja. U nepovoljan tretman stavljaju se osobe koje su završile sveučilišne stručne studije u odnosu na one koji su završile znanstveni stupanj magistra znanosti. Svjedoci smo brojnih odlazaka visokoobrazovanih građana iz Republike Hrvatske u države Europske unije jer se ne stavljaju u nepovoljan tretman osobe koje su završile stručne studije i ostvaruju prava na tržištu rada. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš odgovor je primljen na znanje.
29 KARMEN KOKOT OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, završetkom poslijediplomskih studija stječe se naziv " sveučilišni specijalist " ili " magistar specijalist", dok je nekadašnji naziv bio " magistar znanosti". Iako se radi o istom akademskom stupnju, oni često nisu usklađeni, što se vidi i u priznavanju platnog koeficijenta. Naime, ako u školi na istim poslovima radi , po starom nazivlju " magistar znanosti" i "sveučilišni specijalist", njihovi platni koeficijenti se razlikuju. " Sveučilišni specijalist" ima isti platni koeficijent kao i " dipl.ing." odnosno " mag.ing." , kao da dodatne dvije godine studija i dodatni ECTS bodovi ništa ne znače, što naravno ne možemo smatrati ispravnim te bismo željeli ukazati na potrebu ispravka ove nelogičnosti i nepravde te na nužnost izmjena nazivlja i regulaciju prava zaposlenika sa završenim poslijediplomskim studijem u novom Zakonu. Sve više mladih kolega odlučuje se za upis specijalističkih studija kako bi usavršili svoje znanje u određenom području, što iziskuje, ne tako mala financijska odricanja, pa bi im Zakon svakako trebao biti poticaj u tome, a ne kočnica za njihovo usavršavanje. Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
30 MIRNA ANDROČEC OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, smatram da bi novim zakonom trebalo urediti poslijediplomske specijalističke studije i izjednačiti ih ili barem ih približiti prijašnjim magistrima znanosti obzirom da više nije moguće steći stupanj magistra znanosti. Mnogi su se dodatno školovali da bi stekli nova znanja, a na kraju im se to nigdje ne prizna (npr. kod obračuna plaće, napredovanja i sl.) Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
31 Andrea Thes OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Trenutno važeći Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju ne poznaje pojam „znanstveni stupanj magistra znanosti“. Taj zakon spominje akademski naziv sveučilišnog specijalista koji se stječe završetkom SVEUČILIŠNOG POSLIJEDIPLOMSKOG SPECIJALISTIČKOG STUDIJA Poslijediplomski studiji i dalje postoje, no završetkom se ne stječe titula „magistar znanosti“, nego titula „sveučilišni specijalist“ (univ. spec.), tj. „magistar specijalist“ (mr. ). Završetkom niti jednog trenutno postojećeg studija u RH se ne stječe titula „magistar znanosti“. Ovo činjenično stanje našeg obrazovnog sustava tim više ukazuje na nužnost izmjena nazivlja i regulaciju prava zaposlenika sa završenim poslijediplomskim studijem u novom Zakonu. Mi smo završili preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij, no Kolektivni ugovor priznaje samo "stare" magistre znanosti što nije u skladu s važećim akademskim nazivljem obrazovnog sustava u RH, nismo uspjeli ostvariti povećanje platnog koeficijenta. Molim u svoje osobno ime i u ime kolega koje su u istoj situaciji da se konačno ispravi ta nepravda i da se naš rad i trud vrednuje (to je dodatne 2 godine poslijediplomskog studija). Sveučilišne poslijediplomske stručne studije treba vrednovati kao takve jer oni to zaista i jesu! Primljeno na znanje Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
32 Snježana Zuber OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA Važeći Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru je diskriminirajući i po tome jedinstven u Europi. Nezamislivo je da postoji država koja svoje građane diskriminira u odnosu na državljane drugih europskih država. Država koja svoje državljane školuje, uredno im školarinu naplaćuje, a zatim tu istu školu omalovažava i ne priznaje. Još tragičnije je da slične diplome drugih europskih država (ali i država bivše Jugoslavije) priznaje, a vlastite ne priznaje. Nadam se da će Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru diskriminaciju ispraviti na korist svojih akademski obrazovanih građana. Status: Završen poslijediplomski stručni studij na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, stečen akademski naziv magistar nastave i organizacije u osnovno j školi (mr. koji se piše ispred imena i time okvalificiran kao stručni magisterij). Iskustvo: Dvije godine po završetku poslijediplomskog studija koeficijent plaće uvećan 8 %, jednako kao i magistrima znanosti (kojih u osnovnoj školi nema). Nakon dvije godine dodatak na plaći ukinut. Mišljenje: Diskriminatorno je izjednačavanje dodiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog stručnog studija, prema kojem završetkom četverogodišnjeg dodiplomskog, petogodišnjeg – diplomskog i dvogodišnjeg poslijediplomskog stručnog studija, radnik (djelatnik) u ovom slučaju učitelj, ima posve jednake koeficijente obračuna plaće. Razlika se pojavljuje u slučaju poslijediplomskog znanstvenog studija gdje se koeficijent povećava za 8 %. Pri tome je važno naglasiti da primjerice učitelj sa završenim poslijediplomskim studijem ekonomije ima 8% veću plaću na mjestu učitelja razredne nastave, a učitelj sa završenim poslijediplomskim stručnim studijem ima jednaku plaću učitelja koji ima završene dvije godine učiteljske akademije. mr. Snježana Zuber Primljeno na znanje Poštovani, razlike u koeficijentima koje navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora koji propisuju takve odredbe te ovim Zakonom nije moguće na njih utjecati.
33 DAMIR DURDOV OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Dražen Hudoletnjak, dobro bi ti htio, ali ne razumiješ što znači to što tražiš. Pristajemo ISKLJUČIVO na kvalifikaciju ili NAZIV MAG. S NAZNAKOM STRUKE, primjerice mag. inž. log. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju.
34 Dražen Hudoletnjak OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Mislim da je dobro prepoznato da postoji odstupanje u slučaju diplomskih stručnih studija. U RH je titula koja se dobija završetkom diplomskog stručnog studija "stručni specijalist" što zapravo ne znaći ništa. Treba uskladiti naziv titule sa sveučilišnim ekvivalentom te razine što je zapravo "magistar", odnosno u slučaju stručnog studija bi to bio "stručni magistar" kao što i engleski prijevod te titule sugerira, "professional master". Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo da sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš odgovor je primljen na znanje.
35 DAMIR DURDOV OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani, Kada je prilikom svog posjeta Hrvatskoj, u organizaciji Vijeća, tajnik EURASHE-a (European Association of Institutions in Higher Education) proanalizirao trenutno stanje, rekao je da je to zapravo nepojmljivo i da smo jedini primjer u EU koji zakonskom regulativom diskriminira dio studenata, odnosno studente stručnih studija. U EU i svijetu ne postoji naziv struč.spec s naznakom struke, već su svi master ili mag. i sveučilišni studiji i specijalistički diplomski stručni studiji.Studenti stručnih studija u Hrvatskoj nemaju jednaka prava kao kolege iz čitave Europske unije. Naime Bologna ili smjernice UNESCO-a ne predviđaju dijeljenje studenata na one više i na one manje vrijedne, a upravo titula koja se dobiva na stručnim studijima (stručni specijalist) nije prepoznata na tržištu rada u Hrvatskoj, a kamoli van Hrvatske. Zašto se stvara razlika između studenata, a koja se u samom studiranju ne razlikuju toliko značajno, u odnosu na obaveznu i preporučenu literaturu, načinu polaganja ispita (često studenti sveučilišnih studija i stručnih studija imaju identične ispite) pa i konačnom ishodu studiranja? Smatram da trebate pronaći rješenje koje će omogućiti svim osobama sa 300 ECTS-a i završenom 2. razinom visokoškolskog obrazovanja pravo na pristup nastavka visokoškolskog obrazovanja kao što ga imaju i druge države članice EU. Ovim prijedlogom zakona stavljate vlastite građane u vlastitoj državi u nepovoljniju poziciju nego što je imaju u stranoj državi koja je članica EU. Istovremeno osobama koje su u stranim državama završile stručne studije omogućavate nastavka studiranja na 3. razini u RH kroz postupak nostrifikacije. Zašto osobe sa prije navedenim kvalifikacijama, državljani RH i građani EU, mogu nastaviti svoje visokoškolsko obrazovanje na poslijediplomskim studijima u državama Europske unije, a isto ne mogu u Republici Hrvatskoj? Problem je u glavama ljudi poput Damira Borasa,Tonćija Lazibata te Igora Glihe koji na stručne studije još uvijek gledaju kao na ‘višu stručnu spremu’ te nerazumijevanju što točno čini kvalifikaciju (to nije samo brojčana oznaka, već i jasan opis ishoda učenja iz kojih opet slijede jasna prava i obveze povezana s jasnim akademskim i stručnim nazivima). Posebno je ovo odraz bojazni gubitka financijskog kolača i statusa javnih sveučilišta koja mogu iskazivati opravdanu bojazan u odnosu na kvalitetu privatnih visokih učilišta. No, ovaj put i ovaj način ne samo da ne rješavaju potencijalne opasnosti nekvalitete, već stvaraju iznimnu, novu i potpuno nepotrebnu i neopravdanu štetu RUŠEĆI RH jer to je ishod. Na varijacije struč.mag. s naznakom struke, primjerice struč. mag. inž. log. ili mag.struč. s naznakom struke, primjerice mag. struč. inž. log. te struč. spec. s naznakom struke, primjerice struč. spec. inž. log. ili spec.struč. s naznakom struke, primjerice spec. struč. inž. log. NE pristajemo, jer u EU i svijetu NE postoji takvo nazivlje ili kvalifikacija. Pristajemo ISKLJUČIVO na kvalifikaciju ili NAZIV MAG. S NAZNAKOM STRUKE, primjerice mag. inž. log. Zašto bi mi i kao država bili drugačiji od drugih zemalja? Ovo ne može pobiti niti Haški sud! Da Ustavni suci, koji su izglasali odluku o sada diskriminaciji nepravdi studenticama i studentima skupa s Damirom Borasom, Tonćijem Lazibatom ,Igor Glihom znaju da Sveti Isus Krist Sin i Otac Sveti Bog koji su na nebu su živi i postoje i doći će Sin kada ga Otac pošalje i biti će za nepravedne i koji sina ne priznaše plač i škrgut zubima, jer drugo neće moći, ne bi predlagali niti donosili ovakve nepravde .lp. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.
36 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Treba predvidjeti mogućnost da se omogući minimalno prosječna neto plaća svakome tko je završio studij i stekao kvalifikacije na diplomskoj razini studija. Danas je s VSS-om moguće imati minimalno prosječnu plaću samo u privatnom sektoru koji takva znanja cijeni. Bismo li imali prvog jednoroga ili neku drugu veliku IT tvrtku da su prosječne plaće kod njih za VSS 6.000 kn neto? Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Propisivanje minimalne plaće nije predmet ovog Zakona.
37 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Primjeri povećanja plaća u praksi o čemu se i mediji nedavno izvještavali 1) KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA GRADA ZAGREBA (čl. 47) "Osnovna plaća uvećat će se: - ako radnik ima akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.), stručni naziv magistar (mr.), odnosno akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.) za 8%, - ako radnik ima akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) za 15%, 2) KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U UPRAVNIM TIJELIMA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE (čl. 39) Osnovna plaća službenika/namještenika uvećat će se: - ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti kojeg je stekao prema ranijem sustavu obrazovanja i službenik koji je stekao naziv sveučilišni specijalist završetkom sveučilišnog specijalističkog studija za 8%, 3) ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE (čl. 61) (2) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje su završile poslijediplomski sveučilišni studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista. 4) KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U GRADSKIM UPRAVNIM TIJELIMA GRADA ZAGREBA (čl. 41) Osnovna plaća uvećat će se: - ako službenik ima akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.), stručni naziv magistar (mr.), odnosno akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.), za 8%, - ako službenik ima akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) za 15%, Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Razlike koje navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora, koji propisuju takve odredbe.
38 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 1. OPĆE INFORMACIJE Treba uzeti u obzir specijaliste koji nakon diplomskog obrazovanja stječu nova znanja i vještine a danas nisu priznati, da se završetkom specijalističkog studija omogući povećanje plaće u rangu s magistrima znanosti. Prema trenutnim mogućnostima u kolektivnim ugovorima se uvijek ugrađuje magistar znanosti i doktor znanosti ali ne i specijalist. S obzirom da je prije promjene taj stupanj bio priznat i postojale su takve mogućnosti, potrebno je vratiti ih na onu razinu gdje su bili. Danas treba cijeniti obrazovanje a ne ga sve više omalovažavati jer takvim postupanjem obrazovni kada odlazi van bez obzira na plaće. Plaće jesu kriterij ostanka u RH, ali postotkom od 8% ili 15% te 0% povećanja za završeni specijalistički se neće ništa postići. Treba razlikovati područja pa tako za deficitarna kao što su informatika, medicina i drugi, omogućiti rast ne od 8 ili 15% nego dodatno npr. 10%. I tim postotkom bi se bilo daleko od mogućnosti koje su na raspolaganju vani, ali barem bi bio pomak prema tome da se ljude zadrži u RH. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Razlike koje navodite nisu predmet ovog Zakona već kolektivnih ugovora, koji propisuju takve odredbe.
39 LUKA HUZJAK OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA U nastavku navodim argumente koji idu u prilog tome da se osobama koje su završile poslijediplomske specijalističke studije prizna pravo na uvećanje osnovne plaće za 8%. Od odgovornih očekujemo da uvaže sljedeće argumente: (1) Napominjem da poslijediplomski specijalistički studij sukladno članku 7. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 64/18) nije razvrstan na istu razinu kao diplomski studij, nego na zasebnu razinu, na razinu 7.2. Dakle, nesporno je da se ne radi o akademskom nazivu stečenom na preddiplomskom ili diplomskom sveučilišnom studiju iz čl. 4. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 118/12), nego o akademskom nazivu koji je stečen završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija iz čl. 6., st. 1. (2) Nadalje, Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 118/12) dokinut je akademski naziv magistar znanosti što je vidljivo iz čl. 15., a nesporno je da se, u svrhu tumačenja i primjene odredbe čl. 53 TKU, kad je riječ o poslijediplomskom specijalističkom studiju, radi o akademskom zvanju stečenom na poslijediplomskom studiju koji je, prema ranije važećim propisima, mogao biti mr.sc. (3) Također, sukladno čl. 9 Zakona o radu (Narodne novine, broj 127/17), u tumačenju propisa treba za radnika primijeniti najpovoljnije pravo. (4) Iznosimo i konkretne primjere pozitivne prakse: 1) KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENE U PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA GRADA ZAGREBA (čl. 47) „Osnovna plaća uvećat će se: - ako radnik ima akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.), stručni naziv magistar (mr.), odnosno akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.) za 8%, - ako radnik ima akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) za 15%, 2) KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U UPRAVNIM TIJELIMA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE (čl. 39) Osnovna plaća službenika/namještenika uvećat će se: - ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti kojeg je stekao prema ranijem sustavu obrazovanja i službenik koji je stekao naziv sveučilišni specijalist završetkom sveučilišnog specijalističkog studija za 8%, 3) ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE (čl. 61) (2) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje su završile poslijediplomski sveučilišni studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista. 4) KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U GRADSKIM UPRAVNIM TIJELIMA GRADA ZAGREBA (čl. 41) Osnovna plaća uvećat će se: - ako službenik ima akademski stupanj magistra znanosti (mr. sc.), stručni naziv magistar (mr.), odnosno akademski naziv sveučilišni specijalist (univ. spec.), za 8%, - ako službenik ima akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.) za 15%, (5) Navodim (citiram) još i odgovor Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama iz 2011. koje je uvažilo već neke od navedenih argumenata: “Poštovani, nastavno na Vaš upit o uvećanje osnovne pIaće za 8% za osobe koje su završile poslijediplomski specijalističke studije, Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (TKU) je na 1. sjednici održanoj dana 05. veljače 2011. godine, dalo sljedeće tumačenje: ZAKLJUČAK br. 11/2011. Članak 54. TKU-a Pravo na uvećanje osnovne plaće od 8% temeljem Članka 52. Tku-a imaju oni zaposlenici koji su završili poslijediplomski studij i stekli znanstveni stupanj magistra znanosti. Navedeno pravo ne ostvaruju radnici koji su završili poslijediplomske specijalističke studije. S obzirom na zahtjeve predloženika i konstataciju kako od 2003. godine ne postoji mogućnost stjecanja znanstvenog stupnja magistra znanosti te s obzirom na činjenicu da su specijalistički studiji postali sljedeći stupanj obrazovanja nakon diplomskog sveučilišnog studija Povjerenstvo će ugovornim stranama kolektivnog ugovora temeljem čl. 19 st. 2. alineja 2. TKU-a uputiti prijedlog za izmjenu predmetnog članka Ugovora. S poštovanjem, Predsjedavajuća: Vlasta Šimeg Grgić” S poštovanjem, Luka Huzjak Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Izmjena Kolektivnog ugovora nije predmet ovog Zakona.
40 SLAVEN ŠKRABIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Nadam se da će Ministarstvo napokon uvesti reda (razjasniti i pojednostavniti) akademske i stručne nazive i akademske stupnjeve koji se stječu stručnim ili specijalističkim studijem. Iz vlastitog primjera znam da poslijediplomski specijalistički studij ekonomije i stečena titula Univ.spec.oec ne nosi ista prava kao što je nosila titula nekadašnjeg poslijediplomskog studija ekonomije - mag.oec. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju. Vaš komentar je primljen na znanje.