Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatsko logopedsko društvo PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U članku 45. točki 4. Odjel djelatnosti pedijatrije dodati: Radnici: 1 magistar logopedije na 50 djece U članku 45. točki 6. Odjel djelatnosti neurologije dodati: Radnici: dodati 1 magistar logopedije na 30 bolesnika OBRAZLOŽENJE Ugovaranje pojedinih djelatnosti, u kojima se pružaju zdravstvene usluge osiguranim osobama HZZO-a, provodi se u skladu i s Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti. U Pravilniku se magistri logopedije navode kao dio tima u djelatnosti otorinolaringologije i fizikalne medicine i rehabilitacije u bolničkim zdravstvenim ustanovama. Uvažavajući potrebitost i važnost pravovremenog započinjanja logopedske terapije, HZZO ugovara logopedske usluge već sada u širem opsegu od utvrđenog Pravilnikom i to u okviru djelatnosti pedijatrije, neurologije i psihijatrije.. S obzirom na trenutnu situaciju u praksi, utvrđivanje potrebnih standarda i normativa za područje logopedije držimo opravdanim i nužnim. Odjel djelatnosti neurologije: 1/3 pacijenata nakon CVI treba logopedsku terapiju zbog teškoća u govoru i jeziku te zbog teškoća gutanja. Logopedska terapija potrebna je gotovo 3/4 osoba s neurodegenerativnim bolestima te većini pacijenata s traumama glave. Magistar logopedije u većini zemalja EU obvezni je član multidisciplinarnog tima u jedinicama intenzivnog liječenja kao i na neurološkim i neurokirurškim odjelima. Odjel djelatnosti pedijatrije: 30% djece u dobi do 7 godina ima neki od jezično-govornih i/ili komunikacijskih poremećaja, te 10 % djece školske dobi ima specifične teškoće učenja, 1-2 % poremećaje ritma i tempa te 3-4% jezične teškoće nepoznate etiologije. Posebice navodimo teškoće gutanja/hranjenja, tj. razvoj oralno-motoričkih sposobnosti kod djece s neurorizikom. Navedene teškoće mogu biti izolirani simptom ili u sklopu postojeće bolesti ili stanja (različiti sindromi, sistemske bolesti, neurorizična djeca) te trebaju logopedsku dijagnostiku i terapiju. Primljeno na znanje Materija na koju se odnosi komentar nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
2 Hrvatska komora primalja PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 26. U točki IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE u članku 56. dodaju se stavak 5. koji glasI: „Zdravstveni djelatnici iz prethodnog stavka ovog članka obvezni su članovi komore u zdravstvu sukladno svom zvanju koja im izdaje odobrenje za samostalni rad (licencu), a koje odobrenje su im poslodavac i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje dužni priznati.“ Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovoga Pravilnika, već Zakona o zdravstvenoj zaštiti i strukovnih zakona.
3 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 22. Prije članka 48., treba unijeti izmjene u članku 47. kako slijedi: U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Sterilizacija u članku 47. stavak 5. Radnici iza „1 prvostupnica sestrinstva“ dodaje se „ ili primaljstva posebno educirana za poslove sterilizacije“ a iza „ i dvije medicinske sestre opće njege“ dodaje se „ili primalje asistentice“. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
4 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 45. točka 4) Odjel djelatnosti pedijatrije u stavku 2. Radnici iza „1,4 medicinske sestre opće njege“ dodaje se „ ili primalje asistentice (ako se radi o odjelu nedonoščadi i novorođenčadi) „ a iza „na jedno dijete do 7 god. starosti (od čega 50% prvostupnica sestrinstva specijalistica u pedijatrijskoj djelatnosti ili prvostupnica sestrinstva“ dodaje se „ ili prvostupnica primaljstva“. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
5 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 45. točka 3) Odjel djelatnosti ginekologije i opstetricije dodaje se stavak 8. :“Neonatološka intenzivna skrb i dječja soba: “ koji glasi: Dječja soba - prostorija za prijem novorođenčadi sa radnom površinom, vagom, kadicom za kupanje, te transportnim inkubatorom od min 20 m2 - prostorija za pripremu nadohrane te oprema koja je potrebna za to (hladnjak, grijaća ploča) od 6m2 Potrebno je imati priključak za kisik, 1 inkubator za eventualne adaptacije, foto terapije, 1 transportni inkubator, oprema za reanimaciju i opskrbu novorođenčadi, vacuum aspirator. Radnici: 1 liječnik neonatolog, 1 primalja asistentica na 10-tero novorođenčadi (od toga 30% primaljskih prvostupnica) Neonatološka intenzivna : Neonatološka intenzivna podrazumijeva prostoriju za intenzivno liječenje nedonoščadi i novorođenčadi, prostoriju za postintenzivnu i/ili prostoriju s krevetićima, prostoriju za izolaciju, prostoriju za dojenje, prostoriju za pripremu nadohrane, prostoriju za osoblje ili centralni pult, te sanitarni čvor za osoblje od min 100 m2 - prostorija za inkubatore namijenjena za intenzivno liječenje sa svom pripadajućom opremom, uz svaki inkubator ide mjesto za respirator, infuzijske pumpe, priključak za kisik i zrak, vacum aspirator, monitor za praćenje vitalnih funkcija -prostorija za krevetiće namijenjena za njegu i liječenje nedonoščadi i novorođenčadi, 20m2 - prostorija za izolaciju 9m2 -prostorija za dojenje 6m2 -prostorija namijenjena čuvanju majčinog mlijeka te pripremi nadohrane 6m2 Radnici: 1 liječnik neonatolog, 1 primalja prvostupnica na petoro nedonoščadi i/ili novorođenčadi. Primljeno na znanje Prijedlog dopuna nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
6 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 45. točka 3) Odjel djelatnosti ginekologije i opstetricije u stavku 7. iza „Odjel rodilišta“ dodaje se „/odjel za babinjače“ te se iza alineje 1. dodaje alineja 2. koja glasi: „ - ambulantu za pregled babinjače od najmanje 9 m2 „ i 3. koja glasi: „- sobu za primalju asistenticu i prvostupnicu primaljstva od najmanje 12m2 „ te 6. koja glasi:“-prostoriju za edukaciju babinjača sa mogućnosti prikazivanja video zapisa od najmanje 12 m2 „ Alineje 1.,2.,3. postaju alineje 1., 4., i 5. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
7 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 45. točka 3) Odjel djelatnosti ginekologije i opstetricije dodaje se stavak 6. koji glasi:“ U rodilištima koja imaju do 500 poroda godišnje, u smjeni radi minimalno jedna prvostupnica primaljstva i jedna primalja asistentica, a njihov broj se povećava sukladno godišnjem broju poroda i to na način da se na svakih 500 poroda godišnje, osigurava još jedna prvostupnica primaljstva i jedna primalja asistentica.“ Primljeno na znanje Prijedlog dopuna nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
8 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 45. točka 3) Odjel djelatnosti ginekologije i opstetricije u stavku 5. Radnici iza „(1 medicinska sestra-medicinski tehničar specijalist“ dodaje se „ ili primalja asistentica ili prvostupnica primaljstva“, iza „1 medicinska sestra opće njege“ dodaje se „ ili primalja asistentica ili prvostupnica primaljstva“ Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
9 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 45. točka 3) Odjel djelatnosti ginekologije i opstetricije u stavci „Rađaonica mora imati“ brišu se alineje 5.,6.,7. „ – prostoriju za nedonoščad, priključak za kisik i komprimirani zrak po inkubatoru uz održavanje temperature najmanje 24 ̊C zimi i najviše 30̊ C ljeti, - posebnu prostoriju za izolaciju bolesne novorođenčadi, od najmanje 9 m ², - jedinicu intenzivnog neonatalnog liječenja s odgovarajućom opremom za rodilišta preko 1500 poroda godišnje,“ Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
10 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 45. točka 3) Odjel djelatnosti ginekologije i opstetricije u stavci Radnici odjela ginekologije iza „1 doktor medicine specijalist ginekologije i opstetricije na 6 bolesnica“, briše se „1 medicinska sestra opće njege i“ a iza „1 primalja asistentica na 8 bolesnica (od čega 15% prvostupnica“ briše se „sestrinstva/“ Primljeno na znanje Prijedlog dopuna nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
11 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 45. točka 3) Odjel djelatnosti ginekologije i opstetricije dodaje se podnaslov „Odjel ginekologije, pred i post operacijska skrb, planiranje obitelji:“. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
12 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. Prije članka 45., treba unijeti izmjene u članak 44. kako slijedi u nastavku: U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Bolnica u članku 44. u stavku 1., alineja 5. iza „prostorije za glavnu sestru“ dodaje se“/ glavnu primalju“. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
13 Ivana Klepo PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poštovani, želim uputiti nekoliko prijedloga vezano za djelatnost radne terapije budući da i ovim prijedlogom izmjena i dopuna Pravilnika minimalni uvjeti za radnoterapijsku djelatnost nisu prepoznati: 1. Palijativna skrb- Bijela knjiga o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi, Europskog udruženja za palijativnu skrb iz 2009. godine navodi da prošireni tim jedinica palijativne skrbi mora imati, osim navedenih stručnjaka, i radnog terapeuta. Osim toga, Ministarstvo zdravlja je zatražilo dostavu kompetencija radnih terapeuta u palijativnoj skrbi. 2. U članku 30. važećeg Pravilnika se navodi "ako se uz fizikalnu terapiju obavlja i radna terapija, potrebno je osigurati posebnu prostoriju za radnu terapiju od najmanje 10 m² za odrasle i 10 m² za djecu". Uvjete u pogledu prostora za djelatnost radne terapije potrebno je posebno definirati jer je to zasebno regulirana djelatnost u zdravstvu (NN 87/09) koja nije nužno vezana uz fizikalnu terapiju i koja se provodi u mnogim zdravstvenim ustanovama, a da minimalni uvjeti nisu definirani. 3. U članku 45. pod radnike, radnog terapeuta je potrebno uvrstiti na Odjel djelatnosti pedijatrije, Odjel djelatnost neurologije i Odjel djelatnost ortopedije. 4. Potrebno je definirati minimalne uvjete za provođenje terapije senzorne integracije budući da u našem sustavu štošta prolazi pod tom intervencijom kada su u pitanju uvjetu prostora i kadrovi. Detalji o svemu navedenom dostavljeni su od strane strukovnih organizacija radnih terapeuta. Nadam se da ćete uvažiti prijedloge. Djelomično prihvaćen Prihvaća se da radni terapeuti postanu članovi proširenog palijativnog tima, tj. da prema potrebi budu na raspolaganju.
14 Palijativni tim Lipa PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI KOMENTAR NA ČLANAK 13. Palijativna skrb u stacionaru poželjno je obavljati u jednokrevetnim sobama. Stacionar može imati najmanje tri kreveta. Svaka soba mora imati sanitarni čvor. Na tri kreveta mora biti najmanje jedna kupaonica s kadom i opremom za prijenos i pranje teže pokretnog bolesnika s pristupom s tri strane. Obrazloženje za jednokrevetnu sobu: Nemoguće je omogućiti palijativnu skrb koja je bazirana na individalnom pristupu i uvažavanje holističkog pristupa ukoliko je i dva bolesnika u bolesničkoj sobi. Na tri antidekubitalna madraca mora biti i jedan kompresijski antidekubitalni madrac, Djelatnici na 3 bolesnika u svakoj smjeni /24 sata: - jedan doktor medicine specijalist obiteljske medicine s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi, - glavnu sestru stacionara najmanje prvostupnicu 8 sati/24 sata sa dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, - jedna prvostupnica sa dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi u svakoj smjeni /24 sata, - jedna sestra opće njege /24 sata, - prvostupnik fizikalne terapije 8 sati /24sata, - magistar socijalnog rada s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi, doktor medicine specijalist psihijatrije ili magistar psihologije s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi, duhovnici, volonteri sa dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi na raspolaganju/24 sata. KOMENTAR NA ČLANAK 18. Zdravstvena ustanova koja pruža djelatnost palijativne skrbi mora imati odvojeni odjel za pružanje iste i mora imati najmanje tri bolesnička kreveta, Obrazloženje: Skrb bolesnik koji trebaju palijativnu skrb ne može biti dobra ako nisu odvojeni resursi za takvu vrstu skrbi u/s praćenje kontrole kvalitete iste. Odjel za palijativnu skrb može i treba biti podrška u procjeni za palijativnom skrbi ostalih bolesnika u zdravstvenoj ustanovi i šire. - bolesnička soba može imati jedan krevet koji mora biti opremljen sa antidekubitalnim madracem; na tri antidekubitalna madraca mora biti jedan kompresijski antidekubitalni madrac. - svaka soba mora imati sanitarni čvor, - na tri kreveta mora biti najmanje jedna kupaonica s kadom i opremom za prijenos i pranje teže pokretnog bolesnika s pristupom s tri strane. Potrebi djelatnici: - jedan doktor medicine specijalist s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi na najmanje 3 kreveta za 8 sati/24 sata, - glavnu sestru odjela najmanje medicinsku sestru prvostupnicu sa edukacijom iz palijativne skrbi za 8 sati /24 sata, - jednu sestru prvostupnicu sa dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi /24 sata - jednu medicinsku sestru opće njege s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi /24 sata, - jedan stručni prvostupnik fizioterapije sa dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi 8 sati /24 sata, - doktor medicine specijalist psihijatrije ili magistar psihologije s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi 8 sati/24 sata, - magistar socijalnog rada s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi, duhovnici , volonteri s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi; na raspolaganju. Koordinaciju djelatnosti palijativne skrbi na razini županije obavlja koordinator/i za palijativnu skrb koje imenuje Županijski tim za razvoj palijativne skrbi. Predlažemo da to bude diplomirana medicinska sestra s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi. Ustanova (Dom zdravlja, Bolnica, Zdravstvena njega u kući, Centar za socijalnu skrb…. za rad koordinatora mora osigurati prostoriju od najmanje 12 m²). Dom zdravlja može organizirati mobilni palijativni tim, Djelatnici mobilnog palijativnog tima: - najmanje jedan doktor medicine specijalist s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi, - najmanje jedna prvostupnica sestrinstva s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi. - magistar socijalnog rada s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi, doktor medicine specijalist psihijatrije ili magistar psihologije s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi, fizioterapeut sa dodatnom edukcijom iz palijativne skrbi, ljekarnik, duhovnici volonteri sa dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi na raspolaganju/24 sata. KOMENTAR NA ČLANAK 21- Odjel djelatnosti palijativne skrbi - bolesničke sobe moraju biti opremljene krevetima sa antidekubitalnim madracima (na tri antidekubitalna madraca mora biti jedan kompresijski antidekubitalni madrac). - sobe moraju biti jednokrevetne sa sanitarnim čvorovima, - na tri kreveta mora biti najmanje jedna kupaonica s kadom i opremom za prijenos i pranje teže pokretnog bolesnika s pristupom s tri strane. U bolnici koja za djelatnost palijativne skrbi ima postelje integrirane na drugim odjelima, soba za palijativnu skrb može imati najviše 3 postelje opremljene s antidekubitalnim madracima, koje se mogu odijeliti paravanima. Sobe trebaju biti uređene na način da nalikuju prostorijama za stanovanje. Naš prijedlog je da u bolnicama nema integriranih kreveta na drugim odjelima. Zdravstvena ustanova koja pruža djelatnost palijativne skrbi mora imati odvojeni odjel za pružanje iste i mora imati najmanje tri bolesnička kreveta, Obrazloženje: Skrb bolesnik koji trebaju palijativnu skrb ne može biti dobra ako nisu odvojeni resursi za takvu vrstu skrbi u/s praćenje kontrole kvalitete iste. Odjel za palijativnu skrb može i treba biti podrška u procjeni za palijativnom skrbi ostalih bolesnika u zdravstvenoj ustanovi i šire. Potrebi djelatnici: - jedan doktor medicine specijalist s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi na najmanje 3 kreveta za 8 sati/24 sata, - glavnu sestru odjela najmanje medicinsku sestru prvostupnicu sa edukacijom iz palijativne skrbi za 8 sati /24 sata, - jednu sestru prvostupnicu sa dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi /24 sata - jednu medicinsku sestru opće njege s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi /24 sata, - jedan stručni prvostupnik fizioterapije sa dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi 8 sati /24 sata, - doktor medicine specijalist psihijatrije ili magistar psihologije s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi 8 sati/24 sata, - magistar socijalnog rada s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi, duhovnici , volonteri s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi; na raspolaganju. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog u dijelu na način da se u članak 13. (koji se odnosi na članak 29. Pravilnika), u članak 18. (koji se odnosi na članak 39. Pravilnika) i u članak 21. (koji se odnosi na članak 45. Pravilnika) doda „ na svaka tri antidekubitalna madraca treba biti jedan kompresijski antidekubitalni madrac“. Ostali prijedlozi ( broj kreveta u sobi, kupaonica, doktor) se ne prihvaćaju, jer u ovom trenutku ne mogu biti minimalni uvjet, ali su ciljevi kojima treba težiti. Minimalni uvjeti za koordinatora za palijativnu skrb ( prvostupnica sestrinstva) su stručno usuglašeni, predloženi od strane struke. Ne prihvaća se prijedlog da se u članku 13. prijedloga izmjena i dopuna (koji se odnosi na članak 29. Pravilnika), izmijeni dio koji se odnosi na psihologe sa završenom edukacijom iz palijativne skrbi. Pravilnik propisuje da psiholog kao član palijativnog tima mora imati posebnu edukaciju iz palijativne skrbi. Potrebno je definirati kompetencije, sadržaj edukacije kojima se kompetencije postižu, kao i način dokazivanja kompetencija što će uključivati navedene posebne dopusnice za rad izdane od strane Hrvatske psihološke komore.
15 Fakultet zdravstvenih studija PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI U Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti dodana je nova djelatnost „Fizikalna terapija u kući bolesnika“. Uvjet da bi se obavljala ova djelatnost je srednja stručna sprema, odnosno fizioterapeutski tehničar koji bi trebao biti samostalan u donošenju odluka o fizioterapijskoj skrbi pacijenta. No iz članka 2. stavak 4. Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti koji glasi: „Fizioterapeutski tehničari i maseri - kupeljari koji sudjeluju u postupku fizioterapeutske skrbi u fizikalnoj terapiji, obavljaju poslove iz svog djelokruga rada prema uputama i planu i programu koji izrađuje fizioterapeut“ jasno je vidljivo da u provođenju postupaka fizioterapijske skrbi fizioterapeut tehničar nije samostalan u donošenju odluka, već odluku o skrbi pacijenta donositi fizioterapeut, odnosni prvostupnik fizioterapije. Osim toga temeljno obrazovanje kojim se osigurava visoka razina obrazovanja je prvostupnik fizioterapije. Kompleksnost zdravstvenog stanja bolesnika pri " fizikalnoj terapiji u kuci bolesnika" zahtjeva veliko znanje i kompetencije s obzirom da fizioterapeut treba znati procijeniti zdravstveno stanje pacijenata bazirajući se prvenstveno na mjerenju snage mišića te utvrđivanju obima kretnji u zglobu kao i određivanju funkcionalnih sposobnosti. Takva znanja i kompetencije ne stječu se završetkom srednje škole već završetkom studija fizioterapije. Također, na temelju svoje procjene te procjene liječnika fizijatra, prvostupnici fizioterapije planiraju rad sa svakim pacijentom i izrađuju program fizioterapeutske skrbi koji sadrži opis postupaka i predviđenih ishoda terapije. Trajno prate pacijentovo stanje i napredak te prema potrebi prilagođuju program fizioterapijske skrbi. U radu s nepokretnim pacijentima fizioterapeuti provode razne specifične vježbe kako bi očuvali funkciju zglobova i mišića koje pacijent ne upotrebljava. Za provođenje specifičnih vježbi potrebno je imati i dodatnu edukaciju koja se stječe završavanjem specijalističkih tečajeva. Treba napomenuti da za prijavu tečajeva specifične edukacije poput Bobath metode i slično, potrebno je biti prvostupnih te se fizioterapeutski tehničar ne može niti prijaviti na tu specijalističku edukaciju. Stoga proizlazi da je prvostupnik fizioterapije jedini dovoljno kompetentan za planiranje i provođenje skrbi u kućnom okruženju jer ima dovoljno znanja i kompetencija te odgovornosti za provođenje fizioterapeutske skrbi. Osim toga ovakav prijedlog gdje fizioterapeut – tehničar može obavljati djelatnost fizioterapije u kući je potpuna degradacija struke i omalovažavanje visokog obrazovanja. Također, u člancima vezanim uz palijativu traži se svega 15% prvostupnica sestrinstva što je u potpunosti u suprotnosti s trendovima u EU gdje se takvim nivom njege mogu baviti isključivo prvostupnice, a vodstvo timova u principu obnašaju magistri sestrinstva. S druge strane EU trendovi su smanjivanje broja liječnika i povećanje broja visoko educiranih sestara uz tzv. „task shifting“ kako je i napisano u strategiji zdravstva RH istog ministarstva koje predlaže pravilnik pa ostaje malo nejasno zašto je filozofija ovih izmjena pravilnika u suprotnosti s filozofijom strategije. Nije prihvaćen Člankom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 82/13) propisano je: „U članku 82. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: »Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju u kući.«. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.“ Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti navedena važeća zakonska odredba je detaljnije razrađena propisivanjem uvjeta koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za obavljanje fizikalne terapije u kući. Predloženu odredbu Pravilnika nije potrebno ekstenzivno tumačiti nego samo kao razradu postojećeg zakonskog rješenja.
16 Hrvatsko logopedsko društvo PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 5. Iza članka 17 dodati članak 17a. koji glasi „Djelatnost logopedije“ Članak 17a Za obavljanje djelatnosti logopedije potrebno je osigurati: - prostoriju za organizaciju rada i pohranu logopedsko-medicinske dokumentacije od najmanje 12m2, - čekaonicu od najmanje 9 m2, - sanitarni čvor za radnike, - sanitarni čvor za korisnike logopedskih usluga. Osnovna oprema potrebna u ordinaciji magistra logopedije jese: - računalo s pisačem, prostor za pohranu osobnih zdravstvenih kartona s ključem, radni stol za magistra logopedije, stolicu za magistra logopedije, stol i stolicu za korisnika logopedskih usluga, - prostor za pohranu radnog materijala i standardiziranog i drugog logopedskog dijagnostičkog instrumentarija s ključem, - elektroakustički uređaji i ostala dijagnostička i terapijska pomagala koje se koriste u procesu dijagnostike i rehabilitacije (elektroakustički uređaj za govornu terapiju, slušalice, mikrofon za magistra logopedije i za korisnika logopedskih usluga, računalni programi za analizu glasa, govora i slušnog procesiranja, štoperica, uređaji za procjenu aerodinamičkih vrijednosti, ogledalo, špatule za pregled govornih organa, metronom, standardizirani logopedski dijagnostički testovi. - telefon i internetska veza. Radnici: magistar logopedije za 8 sati radnog vremena. U prvi stavak članka 36. dodati u nabrajanju članka i članak 17 OBRAZLOŽENJE: Magistri logopedije koji rade u sustavu zdravstva određeni su kao zdravstveni radnici (Nacionalna klasifikacija zanimanja – NKZ-10: logopedi su klasificirani u okviru vrste 22 (Zdravstveni stručnjaci/zdravstvene stručnjakinje), podvrsta 226, skupina 2266) što je zakonski definirano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti u čl. 124 (NN 82/13). Potreba za samostalnom djelatnošću proizlazi iz specifičnosti usluga koje samo magistar logoped pruža u okviru zdravstvenog sustava. Magistri logopedije samostalno pružaju usluge terapije i dijagnostike u području otorinolaringologije, neurologije, fizijatrije, maksilofacijalne kirurgije, interne, psihijatrije, pedijatrijje i gerontologije, a od travnja 2015. god. i kroz samostalnu šifru logopedske djelatnost (2230000) za djelatnost polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Uvođenje samostalne šifre djelatnosti sve su zdravstvene ustanove ocijenile pozitivno i iskazale interes za sklapanje takvog ugovora, a u narednom periodu, već od sljedeće godine, očekujemo da će ugovori za djelatnost logopedije biti sklopljeni u svim zdravstvenim ustanovama u kojima rade magistri logopedije (samostalno ugovaranje djelatnosti logopedije ove godine je zbog zakonskih pretpostavki bilo moguće jedno u bolnicama, ali ne i u poliklinikama). Usluge logopedske dijagnostike i terapije pružaju se na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Nije prihvaćen Materija na koju se odnosi komentar nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
17 Zdravstvena ustanova TIbia PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poštovani. U članku 1. ovog nacrta definiraju se uvjeti za obavljanje fizikalne terapije u kući bolesnika. Slažemo se da za obavljanje terenske djelatnosti nije potrebno imati iste tehničke uvjete kao za obavljanje ambulantne djelatnosti. Stoga podržavamo ovakvu promjenu. No ističemo da nije dobro da djelatnost fizikalne terapje u kući provodi fizioterapeutski tehničar. Posebno u sustavima sa samo jednim zaposlenikom. Stoga predlažemo korekciju članak na način da se djelatnost može obavljati samo u sustavima koji zapošljavaju prvostupnika fizioterapije. Ustanova Tibia Nije prihvaćen Ovim pravilnikom se definiraju minimalni uvjeti. Prvostupnik fizioterapije u ovom trenutku ne može biti minimalni uvjet za pružanje fizioterapije, naime sukladno članku 147. Zakona o zdravstvenoj zaštiti fizioterapeuti mogu svoju djelatnost obavljati samostalno kroz privatnu praksu.
18 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 17. Nakon čl. 34., treba unijeti i slijedeće izmjene u čl. 36, kako slijedi u nastavku: U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Dom zdravlja u članku 36. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:“ Patronažnu skrb trudnice, babinjače i/ili novorođenčadi provode prvostupnice primaljstva.“ U članku 36. st. 5 do 13. postaju st.6 do 14. Nije prihvaćen Prijedlog nije u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Naime, Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne poznaje djelatnost patronažne skrbi za trudnice, babinjače i novorođenčadi.
19 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 14. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Djelatnost primaljstva u članku 31. u alineji 2. iza „prostoriju za“ dodaje se „prvostupnicu primaljstva“. Nije prihvaćen Budući je nositelj djelatnosti primaljstva prvostupnica primaljstva, prostorija za pregled i obradu od 12 kvadrata je predviđena za njen radni prostor, a druga prostorija od 9 kvadrata za asistenticu .
20 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 10. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Zdravstvena njega članak 27. u stavku 4. Radnici iza „1 medicinska sestra opće njege“ dodaje se „ili 1 primalja asistentica ili 1 prvostupnica primaljstva za 8 sati radnog vremena. Dodaje se stavak 5. koji glasi:“ Ukoliko se zdravstvena njega odnosi na skrb trudnice, babinjače i/ili novorođenčadi istu provodi primalja asistentica ili prvostupnica primaljstva.“ Nije prihvaćen Pravilnikom se propisuju minimalni uvjeti kojima moraju udovoljiti sve privatne ordinacije i sve zdravstvene ustanove . Prvostupnicu primaljstva će biti moguće uvrstiti u minimalne uvjete čim ih se educira dovoljan broj da bi se mogli udovoljiti uvjeti.
21 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 5. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Specijalističke ordinacije članak 17. točka 8) Ordinacija djelatnosti ginekologije u stavci Radnici: iza „1 primalja asistentica“ briše se „medicinska sestra opće njege „ te dodaje „ili 1 prvostupnica primaljstva“. Nije prihvaćen Pravilnikom se propisuju minimalni uvjeti kojima moraju udovoljiti sve privatne ordinacije i sve zdravstvene ustanove. Prvostupnicu primaljstva će biti moguće uvrstiti u minimalne uvjete čim ih se educira dovoljan broj da bi se mogli udovoljiti uvjeti.
22 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 5. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Specijalističke ordinacije članak 17. točka 8) Ordinacija djelatnosti ginekologije dodaje se podnaslov „Ginekološka ambulanta:“. Nije prihvaćen Pravilnikom su uvjeti definirani prema nazivima djelatnosti.
23 Hrvatska komora primalja PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 5. U točki III. UVJETI U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA POJEDINE DJELATNOSTI podnaslov Specijalističke ordinacije članak 17. točka 5) Ordinacija djelatnosti kirurgije u stavci Radnici: iza „1 medicinska sestra opće njege“ dodaje se “ ili prvostupnica primaljstva (ukoliko se radi o ginekološko – opstetričkim operacionim salama)“. Nije prihvaćen Pravilnikom se propisuju minimalni uvjeti kojima moraju udovoljiti sve privatne ordinacije i sve zdravstvene ustanove. Prvostupnicu primaljstva će biti moguće uvrstiti u minimalne uvjete čim ih se educira dovoljan broj da bi se mogli udovoljiti uvjeti.
24 Udruga fizioterapeuti u kući PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 11. Poštovani, Obraćam Vam se u ime fizioterapeuta zaposlenih u djelatnosti fizikalne terapije u kući. Podržavamo navedene izmjene i korekcije pravilnika u većem dijelu. Smatramo da su izmjene i dorade nužne. Radujemo se da je u prijedlogu izmjena prepoznato da za obavljanje fizikalne terapije u kući ( članak 11. ) nije potrebno sve što se do sada tražilo kroz organizacijske sustave ustanova za zdravstvenu njegu u kući i rehabilitaciju, sustave privatne prakse za fizikalnu terapiju, poliklinike i druge organizacijske sustave. Naime - jasno je da obavljanje fizikalne terapije u kući ne zahtjeva isti nivo opremljenosti prostora kao što to zahtjeva obavljanje fizikalne terapije u dvorani, bolničkom odjelu ili ambulanti. U članku 30. postojećeg pravilnika su propisani uvjeti za obavljanje fizikalne terapije na koju pacijent dolazi. Ovdje samo vidimo mogućnosti za lakše otvaranje novih poslovnih subjekata ( privatnih praksi ili zdravstvenih ustanova za fizikalnu terapiju ) za obavljanje samo i isključivo fizikalne terapije u kući bolesnika. Ukoliko pravni subjekt zadovoljava oba uvjeta smatramo da je takvim subjektima omogućeno, na ovaj način, obavljanje obje djelatnosti - fizikalne terapije i fizikalne terapije u kući. Također - skrećem pozornost da u sustavima sa jednim zaposlenikom fizikalnu terapiju u kući nikako ne bi smio provoditi fizioterapeutski tehničar samostalno. U sustavima sa više zaposlenika jasno je da će se poslovi podijeliti prema kompetencijama. I članak 11. predloženih izmjena bi trebalo na taj način korigirati u svezi djelatnika. Na ovaj način, uz korekciju Mreže javne zdravstvene službe i promjenu normativa omogućavamo dodatno jednostavnije samozapošljavanje i/ili zapošljavanje fizioterapeuta. Goran Cvetojević, predsjednik Udruge fizioterapeuta u kući Nije prihvaćen Ovim pravilnikom se definiraju minimalni uvjeti. Prvostupnik fizioterapije u ovom trenutku ne može biti minimalni uvjet za pružanje fizioterapije, naime sukladno članku 147. Zakona o zdravstvenoj zaštiti fizioterapeuti mogu svoju djelatnost obavljati samostalno kroz privatnu praksu.
25 Udruga privatnih poslodavaca u fizikalnoj terapiji PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 11. Poštovani, u ime Predsjedništva Udruge privatnih poslodavaca u fizikalnoj terapiji Hrvatske moram uputiti oštru kritiku na ovaj pravilnik, a odnosi se na “osnivanje” nove djelatnosti i to "Fizikalne terapije u kući". Kao prvo, djelatnost fizikalne terapije već je regulirana pravilnikom, i to člankom 30., a nositelj te djelatnosti je fizioterapeut prvostupnik. Boravak fizioterapeuta u kući pacijenta koji zbog kompleksnosti zdravstvenog stanja nije u mogućnosti dolaziti ambulantno, ne može i ne smije značiti osnivanje nove djelatnosti, već samo različito okruženje u kojem fizioterapeut pruža uslugu fizikalne terapije. Nadasve, postaviti fizioterapeutskog tehničara kao nosioca te “nove djelatnosti” je gotovo nevjerovatno. Naime, fizioterapeutski tehničar ne smije samostalno provoditi postupke i procedure fizikalne terapije kao ni određivati plan i program terapije, pa ostaje nejasno kako može uopće samostalno raditi u kući pacijenta i to sa najtežim bolesnicima. Gdje su tu prava pacijenta na adekvatnu medicinsku skrb??? Jeste li spremni za sve one tužbe koje mogu uslijediti od strane pacijenata zbog primanja neadekvatne medicinske pomoći? Nevjerovatno je koliko je apsurda i smiješnih prijedloga navedeno u članku 11. ovog prijedloga pa mi je nejasno tko je sudjelovao u izradi istoga? Struka definitivno nije. Struka odavno govori o ovakvom i sličnim problemima, no očigledno je da ovakav pravilnik i ovakva nova djelatnost nekom odgovara. Zbog svega navedenog predlažemo brisanje novog članka 27a., te konačno konzultiranje Struke pri donošenju izmjena ili dopuna Pravilnika koji su vezni za djelatnost fizikalne terapije. Zoran Filipović, predsjednik UPPFTH-a Nije prihvaćen Člankom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 82/13) propisano je: „U članku 82. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: »Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju u kući.«. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.“ Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti navedena važeća zakonska odredba je detaljnije razrađena propisivanjem uvjeta koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za obavljanje fizikalne terapije u kući. Predloženu odredbu Pravilnika nije potrebno ekstenzivno tumačiti nego samo kao razradu postojećeg zakonskog rješenja.
26 Udruga privatnih poslodavaca u fizikalnoj terapiji PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poštovani, u ime Predsjedništva Udruge privatnih poslodavaca u fizikalnoj terapiji Hrvatske moram uputiti oštru kritiku na ovaj pravilnik, a odnosi se na “osnivanje” nove djelatnosti i to "Fizikalne terapije u kući". Kao prvo, djelatnost fizikalne terapije već je regulirana pravilnikom, i to člankom 30., a nositelj te djelatnosti je fizioterapeut prvostupnik. Boravak fizioterapeuta u kući pacijenta koji zbog kompleksnosti zdravstvenog stanja nije u mogućnosti dolaziti ambulantno, ne može i ne smije značiti osnivanje nove djelatnosti, već samo različito okruženje u kojem fizioterapeut pruža uslugu fizikalne terapije. Nadasve, postaviti fizioterapeutskog tehničara kao nosioca te “nove djelatnosti” je gotovo nevjerovatno. Naime, fizioterapeutski tehničar ne smije samostalno provoditi postupke i procedure fizikalne terapije kao ni određivati plan i program terapije, pa ostaje nejasno kako može uopće samostalno raditi u kući pacijenta i to sa najtežim bolesnicima. Gdje su tu prava pacijenta na adekvatnu medicinsku skrb??? Jeste li spremni za sve one tužbe koje mogu uslijediti od strane pacijenata zbog primanja neadekvatne medicinske pomoći? Nevjerovatno je koliko je apsurda i smiješnih prijedloga navedeno u članku 11. ovog prijedloga pa mi je nejasno tko je sudjelovao u izradi istoga? Struka definitivno nije. Struka odavno govori o ovakvom i sličnim problemima, no očigledno je da ovakav pravilnik i ovakva nova djelatnost nekom odgovara. Zbog svega navedenog predlažemo brisanje novog članka 27a., te konačno konzultiranje Struke pri donošenju izmjena ili dopuna Pravilnika koji su vezni za djelatnost fizikalne terapije. Zoran Filipović, predsjednik UPPFTH-a Nije prihvaćen Člankom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 82/13) propisano je: „U članku 82. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: »Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju u kući.«. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.“ Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti navedena važeća zakonska odredba je detaljnije razrađena propisivanjem uvjeta koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za obavljanje fizikalne terapije u kući. Predloženu odredbu Pravilnika nije potrebno ekstenzivno tumačiti nego samo kao razradu postojećeg zakonskog rješenja.
27 Hrvatski zbor fizioterapeuta PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poštovani! U ime Upravnog vijeća HZF-a upućujem kritike nacrtu prijedloga ovog pravilnika i to redom: 1. Tekst iznad naslova pravilnika "...te na temelju članka 11. stavka 4. i članka 12. stavka 4. Zakona o ljekarništvu („Narodne novine“, broj 121/2003, 35/2008 i 117/2008) uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora te na prijedlog Hrvatske ljekarničke komore ministar zdravlja donosi..." nije u skladu s točnim razvojem situacije budući Hrvatska komora fizioterapeuta nije konzultirana, a u Pravilniku se regulira i fizioterapeutska djelatnost. Pa se postavlja logično pitanje kako je to moguće?! 2. Članak 30. postojećeg Pravilnika definira djelatnost fizikalne terapije. Nije nam poznato da u Zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti postoji članak koji regulira djelatnost "fizikalna terapija u kući". Nositelj fizioterapeutske djelatnosti je fizioterapeut prvostupnik, fizioterapeutski tehničar je različito zanimanje i ne može (i ne smije) provoditi cjeloviti proces fizioterapije (već ono što planom odredi kvalificirani/licencirani fizioterapeut prvostupnik. Djelatnost se ne smije provoditi s nižim stupnjevima obrazovanja od onog temeljnog, u ovom slučaju dodiplomskog studija fizioterapije. 3. članak 45. treba nadopuniti u području Interne medicine, zatim Ginekologije i opstetricije, Infektologije, Neurologije, Urologije s djelatnikom: 1 fizioterapeut prvostupnik na 10 bolesnika 4. U članku 45. na Odjelu djelatnosti anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja obavezno dodati pod radnike i 1 fizioterapeuta prvostupnik s posebnom edukacijom na 6 bolesničkih kreveta. 5. Mišljenja smo da na stacionarnom dijelu uz ležeće bolesnike trebaju raditi fizioterapeuti prvostupnici s dodatnim znanjima i vještinama ili napredni fizioterapeuti (visoke razine obrazovanja) nikako fizioterapeutski tehničari zbog kompleksnosti fizioterapeutskih intervencija najčešće vezanih za ventilaciju bolesnika. 6. U potpunosti podržavamo stavove Sindikata fizioterapeuta i radnih terapeuta Hrvatske. Nije prihvaćen Člankom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 82/13) propisano je: „U članku 82. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: »Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju u kući.«. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.“ Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti navedena važeća zakonska odredba je detaljnije razrađena propisivanjem uvjeta koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za obavljanje fizikalne terapije u kući. Predloženu odredbu Pravilnika nije potrebno ekstenzivno tumačiti nego samo kao razradu postojećeg zakonskog rješenja.
28 Hrvatska komora fizioterapeuta PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 11. Predlaže se brisanje članka 11. iz razloga jer je djelatnost fizikalne terapije definirana člankom 30. dosadašnjeg Pravilnika neovisno u kojem se okruženju pruža fizikalna terapija. Fizioterapeutski tehničar nema potrebna znanja i vještine da može samostalno raditi u kućnom okruženju, a ovaj članak je u koliziji sa člankom 2. stavkom 2. i 4, Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti (NN 120/08) Nije prihvaćen Člankom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 82/13) propisano je: „U članku 82. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: »Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju u kući.«. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.“ Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti navedena važeća zakonska odredba je detaljnije razrađena propisivanjem uvjeta koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za obavljanje fizikalne terapije u kući. Predloženu odredbu Pravilnika nije potrebno ekstenzivno tumačiti nego samo kao razradu postojećeg zakonskog rješenja.
29 Sindikat fizioterapeuta i radnih terapeuta Hrvatske PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Štovani, dosadašnjim pravilnikom, člankom 30., definirana je djelatnost „Fizikalne terapije“. Ovim izmjenama Pravilnika dodana je nova djelatnost - "Fizikalna terapija u kući bolesnika“, a uvjet za osnutak iste je zaposlenik, fizioterapeutski tehničar !!??. Da o smiješnim uvjetima opreme i samog prostora i ne govorimo. U praksi to znači da će fizioterapeutski tehničari moći sami otvoriti privatnu praksu, što nam onda u konačnici zakonodavac poručuje da nam visoka stručna sprema niti ne treba. Ministar Varga, bez suglasnosti struke u cjelini, želi stvoriti novu djelatnost unutar fizikalne terapije. Kako se u ovom slučaju radi o djelatnosti fizikalne terapije koja se pruža u kućnom okruženju, a ne o nekom specijalističkom području fizikalne terapije, a na što je naša stručna i strukovna organizacija bezbroj puta ukazivala bivšem ministru Ostojiću i sadašnjem ministru Vargi ( Hrvatska komora fizioterapeuta ), ovakav prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdrvstvene djelatnosti, sindikat fizioterapeuta i radnih terapeuta Hrvatske smatra degradacijom djelatnosti, te praktički oduzima prava pacijentu da ga u mreži javne zdravstvene službe liječi kvalificirani fizioterapeut, a sukladno Zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti. Da podsjetimo, u članku 2. ,stavak 4., Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti stoji: „Fizioterapeutski tehničari i maseri-kupeljari, koji sudjeluju u postupku fizioterapeutske skrbi u fizikalnoj terapiji, obavljaju poslove iz svog djelokruga rada, prema uputama, planu i programu koji izrađuje fizioterapeut.“ No, kako je naše društvo još uvijek jednom nogom na Balkanu, a drugom u EU, čini nam se da je ova balkanska noga očito još uvijek teža, pa nas vodi prema pretpostavci da je privatni interes uvijek bitniji od javnog. Djelatnost fizikalne terapije u kući ne postoji u niti jednoj zemlji članici EU (osim kod nas), kao niti u jednoj zemlji ex Yugoslavije. Djelatnost fizikalne terapije u kući nije specijalistička djelatnost fizioterapeuta. Dapače, s obzirom na potrebe pacijenata kojima se indicira dolazak fizioterapeuta u kuću, to su gotovo uvijek teška, složena stanja poremećaja funkcionalnosti i komorbiditeta. Isključivi pružatelj usluge u tim slučajevima trebao bi biti kvalificirani fizioterapeut s minimalno završenim temeljnim obrazovanjem prvostupnika fizioterapije, a u nekim slučajevima i posebna specijalistička znanja. Fizioterapeutski tehničar nema temeljnog stručnog znanja da može raditi procjenu bolesnika i izraditi plan i program rada, a niti može raditi bez nadzora kvalificiranog fizioterapeuta. Ovaj prijedlog Pravilnika smatramo isključivo plodom lobiranja privatnih poslodavaca u kućnim njegama, koji žele jeftinu radnu snagu, a na uštrb kvalitete fizioterapijske usluge, a što je u direktnoj koliziji sa pravom pacijenata da dobiju najkvaliteniju skrb u fizioterapiji. Iz svega gore navedenog, protiv smo ovakvog teksta Pravilnika, a ovim putem pozivamo i ostale kolegice i kolege da nam se u tome pridruže. Sindikat fizioterapeuta i radnih terapeuta Hrvatske zahtjeva brisanje novog članka 27a., jer je fizikalna terapija definirana već člankom 30. istog Pravilnika, neovisno u kojem okruženju se ona pruža. Ivan Brtičević, bacc. physioth. KBC Zagreb Predsjednik sindikata fizioterapeuta i radnih terapeuta Hrvatske Nije prihvaćen Člankom 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ br. 82/13) propisano je: „U članku 82. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: »Ustanova iz stavka 1. ovoga članka može obavljati fizikalnu terapiju u kući.«. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.“ Odredbama Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti navedena važeća zakonska odredba je detaljnije razrađena propisivanjem uvjeta koji moraju biti ispunjeni za izdavanje odobrenja za obavljanje fizikalne terapije u kući. Predloženu odredbu Pravilnika nije potrebno ekstenzivno tumačiti nego samo kao razradu postojećeg zakonskog rješenja.
30 Matija Žerjav PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Općenito: Možda da se u postojećem čl. 3 opiše kakav sanitarni prostor mora biti. Jer ukoliko se striktno drži Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada značilo bi da svaka zdravstvena ustanova mora imati za zaposlenike odvojeni muški i ženski sanitarni prostor te sanitarije za bolesnike, vjerojatno također muške i ženske. U nekim slučajevima manjih ordinacija to bi značilo da veću površinu zauzimaju sanitarije od cijele zdravstvene ustanove. Možda bi se mogla napisati iznimka kada je za zaposlenike dovoljan samo jedan sanitarni prostor (wc kabina+pretprostor s umivaonikom). Nije prihvaćen Materija na koju se odnosi komentar nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
31 Matija Žerjav PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 2. Prijedlog da se dozvoli u uredskim i pomoćnim prostorima (sanitarije, blagovaona i sl.) visina prostora 25o cm, kako je dozvoljeno Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada. Nije prihvaćen Materija na koju se odnosi komentar (reguliranje posebnih uvjeta za uredske i pomoćne prostore) nije predmet ovih izmjena i dopuna Pravilnika.
32 Lovorka Brajković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 21. U dijelu koji se odnosi na psihologe, umjesto psiholog s posebnom edukacijom u palijativnoj skrbi, napisati magistar psihologije s posebnom dopusnicom za rad u palijativnoj skrbi koju izdaje Hrvatska psihološka komora. Nadalje, mag socijalnog rada, psihijatar/psiholog moraju bit obvezni član palijativnog tima a ne biti na raspolaganju. Osnovna filozofija palijativne skrbi je skrb o bolesniku i članovima obitelji i to na način da se omogući liječenje totalne boli (tjelesne, psihičke, socijalne i duhovne). Stoga, ne uključivanjem navedenih članova kao obveznih članova palijativnog tima ne poštuju se temeljna načela palijativne skrbi niti je navedeno u skladu s preporukama EU. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se izmijeni dio koji se odnosi na psihologe sa završenom edukacijom iz palijativne skrbi. Pravilnik propisuje da psiholog kao član palijativnog tima mora imati posebnu edukaciju iz palijativne skrbi. Potrebno je definirati kompetencije, sadržaj edukacije kojima se kompetencije postižu, kao i način dokazivanja kompetencija što će uključivati navedene posebne dopusnice za rad izdane od strane Hrvatske psihološke komore. Magistar socijalnog rada, psihijatar/psiholog ne mogu biti obvezni članovi palijativnog tima s obzirom da se radi o nedostatnom kadru te s obzirom na stručne procjene potrebe tih struka u slučajevima integriranih postelja (2-5) u akutnim bolnicama.
33 Lovorka Brajković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 18. U stavku 3 koji se odnosi na psihologe, umjesto psiholog s posebnom edukacijom u palijativnoj skrbi, napisati magistar psihologije s posebnom dopusnicom za rad u palijativnoj skrbi koju izdaje Hrvatska psihološka komora. HPK je na svojoj sjednici u ožujku 2014 donijela propis koji kaže da psiholog koji želi raditi u palijativnoj skrbi mora imati posebnu dopusnicu koju stječe nakon završene edukacije koju također propisuje HPK a prema unaprijed utvrđenim kompetencijama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se u članku 18. (koji se odnosi na članak 39. prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika), izmijeni dio koji se odnosi na psihologe sa završenom edukacijom iz palijativne skrbi. Pravilnik propisuje da psiholog kao član palijativnog tima mora imati posebnu edukaciju iz palijativne skrbi. Potrebno je definirati kompetencije, sadržaj edukacije kojima se kompetencije postižu, kao i način dokazivanja kompetencija što će uključivati navedene posebne dopusnice za rad izdane od strane Hrvatske psihološke komore.
34 Lovorka Brajković PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O MINIMALNIM UVJETIMA U POGLEDU PROSTORA, RADNIKA I MEDICINSKO-TEHNIČKE OPREME ZA OBAVLJANJE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI, Članak 13. U dijelu teksta koji se odnosi na palijativnu skrb kaže se: doktor medicine specijalist psihijatrije ili magistar psihologije s posebnom edukacijom za pristup bolesniku na palijativnoj skrbi, izmjeniti dio koji se odnosi na magistre psihologije te umjesto posebne edukacije navesti s posebnom dopusnicom za rad izdanom od strane Hrvatske psihološke komore. Naime, Hrvatska psihološka komora (HPK) je na svojoj sjednici donijela odluku da psiholozi koji će raditi u palijativnoj skrbi moraju imati posebnu dopusnicu koju stječu nakon završene edukacije (prema izrađenom katalogu kompetencija za psihologe u palijtivnoj skrbi). Više na stranici HPK (http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/Program_edukacije-posebne_dop_palijativna_skrb_2014.pdf); HPK je propisala vrlo jasan program koji moraju završiti psiholozi koji žele raditi u palijativnoj skrbi. Psiholog koji od HPK ne dobije posebnu dopusnicu za rad u palijativnoj skrbi neće moći raditi u palijativnoj skrbi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se u članku 13. (koji se odnosi na članak 29. prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika), izmijeni dio koji se odnosi na psihologe sa završenom edukacijom iz palijativne skrbi. Pravilnik propisuje da psiholog kao član palijativnog tima mora imati posebnu edukaciju iz palijativne skrbi. Potrebno je definirati kompetencije, sadržaj edukacije kojima se kompetencije postižu, kao i način dokazivanja kompetencija što će uključivati navedene posebne dopusnice za rad izdane od strane Hrvatske psihološke komore.