Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi s konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Osječko-baranjska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI S obzirom da je stavkom 1. članka 169. Zakona određeno da se kontrola obavlja prema pružateljima socijalnih usluga kojima je jedinica donijela rješenje o ispunjavanju mjerila postavlja se pitanje, a uzevši u obzir članak 324. Zakona (da su zatečeni pružatelji koji imaju rješenje o ispunjavanju uvjeta dužni u roku od tri godine od stupanja na snagu Zakona podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o ispunjavanju mjerila): - da li će se kontrola obavljati tek nakon što svi zatečeni pružatelji nakon 3 godine dobiju rješenja o ispunjavanju mjerila, jer utvrđena mjerila sada nema nitko, nego ispunjene minimalne uvjete - da li će se kontrola obavljati odmah prema sada zatečenim pružateljima prema kojima je izdano rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta od strane županije, a prema ostalima kojima županija nije utvrdila minimalne uvjete, nakon što im se izda novo rješenje o ispunjavanju mjerila sukladno članku 324. Zakona? Na sastanku u Krapini, 17. ožujka 2022. godine dana je uputa od predstavnika Ministarstva da se postupi po drugom navedenom, odnosno da se kontrola odmah počne obavljati prema onima kojima su županije utvrdili minimalne uvjete, a prema ostalima za koje nije bila nadležna nakon tri godine, odnosno nakon što im sukladno članku 324. izda novo rješenje o ispunjavanju minimalnih mjerila. Ukoliko isto nije zadovoljavajuće, da se kontrola pružatelja usluga nad kojima županije do sada nisu imale nadležnost utvrđivati minimalne uvjete ne obavlja kroz naredne tri godine, odnosno ako je intencija da se svi pružatelji usluga odmah obuhvate kontrolom, članak 169. potrebno je izmijeniti na način da se utvrdi obveza obavljanja kontrole od strane JP(R)S odnosno Grada Zagreba svih pružatelja socijalnih usluga na njihovom području. Prilikom izrade novog pravilnika koji će uređivati mjerila za pružanje socijalnih usluga nužno je uzeti u obzir: Kako će se provoditi kontrole nad obiteljskim domovima u narednih 5 godina, odnosno da li će novi Pravilnik sadržavati mjerila za obiteljske domove kako bi se mogla provoditi kontrola ili se novim Pravilnikom stari neće staviti izvan snage u dijelu koji propisuje minimalne uvjete za obiteljske domove i to do 31.prosinca 2026. godine? Da li će se, uzevši u obzir članak 163. stavak 2. Zakona, mjerila za socijalnu uslugu smještaja do 20 korisnika primjenjivati prilikom provedbe kontrole obiteljskih domova? Primljeno na znanje Komentar se odnosi na postupak utvrđivanja ispunjenosti mjerila za pružanje socijalnih usluga koji nije predmet ovoga prijedloga izmjena i dopuna Zakona. Isto tako, komentar se sadržajno odnosi na pojašnjenje načina postupanja u tim postupcima pa je primljen na znanje i uzeti će se u obzir prilikom daljnjih davanja uputa o primjeni Zakona o socijalnoj skrbi.
2 Autonomna ženska kuća Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI, ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Izražavamo negodovanje zbog nerazumno kratko roka e-savjetovanja koje savjetodavni proces pretvara u pro forma postupak. U cijelosti ustrajemo kod svih naših prijedloga koje smo dali u prethodnom e-savjetovanju u odnosu na prijedlog zakona. U aktualnom e-savjetovanju predmet je dio odredbi koje se mijenjaju, tako da predlažemo uvrstiti i slijedeće promjene upisane kao komentar uz pojedine članke u prethodno objavljenom e-savjetovanju za isti zakon. 1. Članak 10 Komentar: S obzirom na raširenu paksu kojom se ustrajno povrijeđuje pravo djeteta zajamčeno nacionalnim zakonima kao i Konvencijom o pravima djeteta predležemo dopunu stavka 3 na način da se propiše: Ako su sa djetetom već razgovarali drugi stručnjaci ( osobito suci, terapeuti psiholozi i/ili psihijatri i/ili posebni skrbnici) tada se sa djetetom neće voditi poseban razgovor nego će stručnjaci u sustavu socijalne skrbi podatke crpiti uvidom u dokumente drugih stručnjaka. 2. Članak 15 Komentar: S obzirom da unatoč trajanju kampanje Vlade RH - empatija sada za društvo bez nasilja , postoji opće nerazumjevanje simptomatologije rodno uvjetovanog nasilja, što je dodatno osnaženo pogrešnim edukacijama koje su dovele do štetnih praksi, predlažemo radi otklanjanja nastale štete u vidu strukturalnog nasilja , uvrstiti u zakon definicije pojmova iz Konvencije VE o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. 1 “nasilje nad ženama” smatra se kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena i označava sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se pojavljuju u javnom ili privatnom životu; 2“nasilje u obitelji”označava sva djela tjelesnog,seksualnog,psihičkog ili ekonomskog nasilja koja se događaju u obitelji ili kućanstvu ili između bivših ili sadašnjih bračnih drugova ili partnera, neovisno o tome dijeli li počinitelj ili je dijelio isto prebivalište sa žrtvom; 3. “rodno utemeljeno nasilje nad ženama” označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene; 4. “žrtva” označava svaku fizičku osobu koja je izložena ponašanju navedenom u točkama 1. i 2.; 5. “žene” uključuje i djevojčice mlađe od 18 godina. 3. Članak 17 Komentar: Centri za socijalnu skrb uz djelatnost socijalne skrbi sudjeluju i u sudskim postupcima kada kao stranka sui generis provode obrade članova obitelji i daju svoje prijedloge i mišljenja, a sudjeluju i prije sudskih postupaka u postupcima obaveznog savjetovanja prije razvoda braka ili donošenja odluka o skrbi o djeci. U proteklom razdoblju razvila se loša praksa koja je dovela do nemogućnosti izuzeća stručnih radnika CZSS u slučaju postojanja opravdanih razloga za izuzeće. Kada stranka u postupku dovede u sumnju nepristranost profesionalaca koji sudjeluju u određenom postupku, mora postojati mehanizam meritornog ispitivanja pritužbi. Takav mehanizam predviđen je ZPP-om za parnične postupke, ZKP-om za kaznene postupke, a ZUP i ovim Zakonom za upravne postupke. S obzirom na lošu praksu koja se razvila, a prema kojoj se zahtjevi stranaka odbacuju (s obrazloženjem da postupak nije upravni ili slično) strankama u nesporno upravnom postupku se onemogućuje pristup stručnom , neovisnom i nepristanom sudu – odnosno tijelu koje vodi postupak. Na taj način se stranke pred upravnim tijelima diskriminiraju jer se prema njima nejednako postupa u odnosu na stranke u parničnim i kaznenim postupcima u kojima se zahtjevi radi izuzeća meritorno razmatraju 4. Članak 42 Komentar: Predlažemo osobito uzeti u obzir žrtve rodno uvjetovanog nasilja koje su bile prisiljene napustiti svoj dom i smjestiti se u neki alternativni smještaj, te im priznati 100% naknade za troškove stanovanja , dakle do punog iznosa zamajčene minimalne naknade priznate kućanstvu. 5. Članak 45. Komentar: predlažemo osobito uzeti u obzir žrtve nasilja koje su bile prisiljene napustiti svoj dom i smjestiti se u sklonište ili drugi alternativni smještaj. 6. Članak 46 Komentar: Predlažemo da se kao poseban kriterij propiše da se pravo na novčanu naknadu priznaje žrtvama rodno uvjetovanog nasilja i njihovoj djeci, osobito imajući u vidu okolnost da li se žrtve morale napustiti svoj dom i smjestiti se u sklonište ili pronaći alternativni smještaj. 7. Članak 47 Komentar: Predlažemo osobito uzeti u obzir žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja i njihovu djecu, osobito ako su zbog nasilja bile prisiljene napustiti svoj dom, te ih smatrati iznimnim, osobito opravdanim slučajem u kojem Zavod može priznati uvećanu jednokratnu naknadu, te propisati mogućnost isplate u naravi. 8. Članak 73. Komentar: Socijalna usluga je i sklonište za žrtve nasilja . Točka 15 - smještaj , preopćenite je forme i može uključivati različite oblike smještaja i organiziranog stanovanja. Zbog društvene važnosti smatramo važnim posebno izvojiti socijalnu uslugu: sklonište . Navedena obaveza proizlazi i iz odredbi Konvencije VE o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. 9. Članak 89 Komentar: Obiteljska medijacija ne može se provoditi u slučajevima nasilja pa je potrebno implementirati Konvenciju VE o borbi i sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koja člankom 48. zabranjuje medijaciju i alternativno rješavanje sporova. Praksa je pokazala da je došlo do odstupanja od Konvencijske zabrane i da pojedini CZSS neovisno o odedbama ObZ i citirane konvencije stranke upućuju na medijaciju. Razvoj loših praksi potrebno je ispraviti jasnim zakonskim tekstom koji isključuje medijaciju sukladno odredbama Istambulske konvencije. 10. Članak 91 Komentar: Psihosocijalni tretman sa počiniteljima nasilja nije u fokusu rada AŽKZ, ali je u fokusu rada naše organizacije pomoć i stvaranje sigurnog okruženja za žrtve nasilja i njihovu djecu. Iskustvo u radu sa ženama pokazalo je da se psihosocijalni tretman počinitelja svodi na formalizam koji se smatra zadovoljenim prostim dolaskom na predviđene sastanke na kojemu počinitelj ponekad dobije i empatičan pristup osobe koja vrši tretman . Suosjećanje sa počiniteljem nasilja jer ne viđa djecu nije dobar terapeutski rad usmjeren na sprječavanje daljnjeg nasilnog ponašanja jer se počinitelju mora jasno dati do znanja što je uzrok problemu. Redovitost počinitelja u smislu urednog dolaska na sastanke smatra se dovoljnom za pozitivnu ocjenu, a pri tome se uopće ne ulazi u procjenu stvarne promjene i učinka tretmana. Česta paralelna ili naknadna kriminalna upornost osoba koje su prošle tretman ili pak izostanak snaženja roditeljskih kapaciteta često dovodi žene i djecu u nezavidne situacije, osobito u slučajevima nadziranih susreta i druženja. Djeca su pri tome osobito izložnena arbitrarnosti jer se pravo nasilnog roditelja na kontakt faforizira u odnosu na pravo djeteta na, ne samo fizičku sigurnost - nego i na psihološku sigurnost, stabilnost i mir. Smatramo da dosadašnji rad sa počiniteljima ne dovodi u dovljnoj mjeri do sprječavanja nasilničkog ponašanja i smatramo da je razlog navedenom činjenica da osobe koje vrše tretman i osobe koje ih educiraju - nemaju dovoljno znanja o simptomatologiji rodno uvjetovanog nasilja te da ne implementiraju Direktivu 2012/29/EU niti Konvenciju VE o borbi i sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. 11. Članak 97 Komentar: Psihosocijalna podrška obitelji, kao i medijacija ili drugi alternativni načini rješavanja problema izrekom su zabranjeni čl. 48. Konvencije VE o borbi i sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitleji, pa je potrebno ovu iznimku jasno implementirati u Zakon. 12. Članak 111 Komentar: Kao što je ranije komentirano u prijedlogu zakona u dijelu u kojem se nabrajaju socijalne usluge - zakon kao socijalnu uslugu ne predviđa - sklonište. AŽKZ preko 30 godina ima izvaninstitucionalno autonomno žensko sklonište za žene žrtve rodno uvjetovanog nasilja i njihovu djecu, a sklonište nema dodirnih točaka sa smještajem iz čl. 111. Stoga je zakon potrebno doraditi. 13. Članak 116 Komentar: Privremeni smještaj za žrtvu rodno uvjetovanog nasilja ne može biti ograničen na rok od godinu dana. Radi se o prenošenju roka iz prijašnjih zakona, no u ranijem razdoblju sudski su se postupci također završavali u kraćem razdoblju. Danas žene žrtve obitlejskog nasilja privremene mjere znaju čekati po pola godine, a sudske odluke do tri i više godina. Tako da , ograničavanje na rok od godinu dana nema nikakvog racionalnog opravdanja . Privremeni smještaj treba trajati onoliko dugo koliko traje krizna situacija za žrtvu, pa ako ta krizna situacija traje dulje od godinu dana jer žrtva ima rasprave i potrebna je asistencija pravosudne policije, tada joj mora biti dostupno i sklonište. Nije prihvaćen Donošenje ovoga zakona što je prije moguće u interesu je osoba pod privremenom zaštitom jer omogućuje sveobuhvatnu zaštitu osoba u potrebi putem naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi. Komentar se ne odnosi na predmet ovih izmjena i dopuna Zakona te se ne prihvaća.
3 Osječko-baranjska županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI Sukladno zaključcima sa sastanka održanog u Krapini 17. ožujka 2022. godine s predstavnicima Ministarstva, smatramo kako je članak 227. Zakona potrebno izmijeniti na način da glasi: „Udruga, vjerska zajednica, trgovačko društvo i druga domaća i strana pravna osoba te obrtnik dužni su socijalne usluge pružati u zasebnoj organizacijskoj jedinici na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.“ Naime, na sastanku je zaključeno kako navedeni oblici pružatelja usluga moraju imati osnovane organizacije jedinice bez obzira na broj registriranih djelatnosti kako bi se izbjeglo tumačenje da se registriranjem jedne djelatnosti zaobilaze odredbe članaka 227. i 228. o imenovanju voditelja i uvjetima kojima isti mora udovoljavati. Nije prihvaćen Komentar se ne odnosi na predmet ovih izmjena i dopuna Zakona te se na prihvaća.