Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 2. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je razmotrila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, te ovim putem ističe da podržava odredbu čl.2. kojom se Nacrt prijedloga Zakona u pogledu razloga za izuzeće članova Ispitnog povjerenstva usklađuje sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola. Primljeno na znanje Podrška izmjeni članka 2. Nacrta prima se na znanje.
2 RANKICA BENC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU Poštovani, hvalevrijedno je nastojanje MPU da se podigne kvaliteta vježbeničke prakse i pravosudnog ispita. Nije potrebno posebno obrazlagati zašto, jer svi znamo koliko kvaliteta pravnih struka koje podliježu obvezi pravosudnog ispita znači za pravnu državu i dobrobit njezinih građana, ekonomiju te integritet same Države. Slobodna sam predložiti MPU da se i nadalje angažira i na izradi temeljite analize cijelog obrazovnog visokoškolskog sustava u pravnim znanostima odnosno pravosuđu, uključivši vježbeništvo s pravosudnim ispitom. Nužno bi bilo sudjelovanje pravnih znanstvenika odnosno sveučilišnih nastavnika, sudaca, javnih bilježnika i odvjetnika te prije svega stručnjaka iz redova MPU. U svjetlu hrvatske pravne tradicije bilo bi nužno razmotriti i usporediti komparativna rješenja država članica EU s nama srodnim povijesnopravnim korijenima. Nakon toga bi bio moguće izraditi projekcije možebitnih radikalnijih promjena i predložiti zakonodavcu rješenja koja bi imala pozitivne učinke i na cijeli pravni sustav unapređujući vladavinu prava. Ova bi analiza i sastav prijedloga za budućnost trebali biti slobodni od bilo kakve žurbe, jer su u pitanju veoma kompleksni i živi mehanizmi u kojima se za cijeli profesionalni život formiraju naši mladi kolege, na kojima "svijet ostaje" te nema mjesta brzini ni improvizaciji. Podosta od korisnih načela za opisana stremljenja ustanovljava i Nacionalna strategija za razvoj pravosuđa u predstojećem razdoblju, a do njih se došlo upravo sinergijom svih pravnih struka koje čine hrvatski pravosudni sustav. Kao primjer predlažem da se razmotri odgovarajuće propise i praksu u Bavarskoj, koji nedvojbeno čine sustav čiji je konačni "proizvod" visoka kvaliteta pravnih profesionalaca u sudstvu, odvjetništvu i bilježništvu. Moguće je formirati i određeni twinning model, sjetimo se da su hrvatsko i bavarsko Ministarstvo pravosuđa 1995. godine organizirali edukaciju i hospitaciju hrvatskih javnih bilježnika u Bavarskoj, a dobra suradnja u tom pravnom području postoji i danas. Poveznica: https://www.justiz.bayern.de/media/pdf/ljpa/japo/japo_ab_1._3._2022_ab_zjs_2022-1.pdf S poštovanjem Vas pozdravljam. Rankica Benc Primljeno na znanje Prijedlog za provedbu cjelovite analize sustava formalnih kvalifikacija u pravosuđu se prima na znanje.
3 KARLO KOŽINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 5. Zašto je ovo pravo dano samo kandidatu koji nije ostvario najmanji potreban broj bodova? Ovo bi pravo trebalo proširiti na način da se svakom kandidatu koji nije zadovoljan evaluacijom svoje pisane radnje, omogući iznošenje prigovora. Jedino tako će svi kandidati biti u ravnopravnom položaju. Naime, ovako predloženi tekst ostavlja mogućnost da kandidat koji nije ostvario najmanji potreban broj bodova, pošto iznese prigovor, nakon ponovne evaluacije dobije npr. 8 bodova; istovremeno kandidat koji je imao 6 bodova takav prigovor nije mogao podnijeti pa on zadržava tih 6 bodova iako bi možda ispitivač koji odlučuje o prigovoru i njegovu radnju vrednovao većim brojem bodova, slijedom čega su njih dvoje u neravnopravnom položaju. Nije prihvaćen Smisao predložene odredbe je prvenstveno zaštita prava kandidata koji zbog nezadovoljavajuće ocjene na pisanom dijelu pravosudnog ispita ne bi ostvarili pravo pristupa usmenom dijelu ispita. Podsjeća se, posebnost je postupka vrednovanja pisanih radnji na pravosudnom ispitu što u njemu sudjeluju dva člana Ispitnog povjerenstva koji radnje najprije samostalno ocjenjuju, a u slučaju da se radnje različito boduju, konačnu ocjenu predstavlja prosjek zbroja danih bodova. Predloženo normativno rješenje uvodi se za slučajeve u kojima se ocjene članova Ispitnog povjerenstva međusobno značajnije razlikuju na način da ne postoji suglasnost o zadovoljavajućoj ocjeni. Ispitno povjerenstvo za polaganje pravosudnog ispita sastavljeno je od najuglednijih pravosudnih dužnosnika i predstavnika drugih profesija u pravosuđu te se u drugim situacijama njihove profesionalne i stručne kompetencije za vrednovanje znanja kandidata na pisanom dijelu ispita neće dovoditi u pitanje.
4 KARLO KOŽINA O B R A Z L O Ž E NJ E, Uz članak 4.   Bilo bi dobro ako bi se ovaj članak dodatno precizirao. Naime, nije posve jasno ubraja li se sudačkom vježbeniku u vježbeničku praksu vrijeme prethodno provedeno na primjerice odvjetničkoj ili javnobilježničkoj praksi. Također, zakon ništa ne govori o uračunavanju vježbeničke prakse provedene kod različitih poslodavaca (odvjetnika, javnih bilježnika, pravnih osoba). Svjestan sam da je Pravilnikom o polaganju pravosudnog ispita propisano da "Vrijeme provedeno na odvjetničkoj odnosno javnobilježničkoj vježbi te vrijeme provedeno na radu na drugim pravnim poslovima izvan pravosudnih tijela i poslovima u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti priznaje se i razmjerno uračunava u potrebno vrijeme obavljanja pravnih poslova odnosno vježbe u slučaju promjene poslodavca odnosno zasnivanja drugog radnog odnosa", međutim ta odredba također ne razjašnjava problematiku uračunavanja ranije obavljene prakse za sudačke vježbenike. S druge pak strane, bilo potpuno nelogično da se svim ostalim vježbenicima (odvjetničkim, javnobilježničkim) ranije odrađena praksa uračunava u ukupno trajanje prakse, a sudačkim vježbenicima ne. Slijedom toga apeliram na dodatno preciziranje ovog članka. Nije prihvaćen Odredbom članka 23. stavka 1. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 14/19) propisano je da vježbenici u pravosudnim tijelima uvjete za polaganje pravosudnog ispita ispunjavaju nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse i izvršenog programa stručnih radionica u Pravosudnoj akademiji. Ovako utvrđeni uvjeti za vježbenike u pravosudnim tijelima propisani su uvažavajući upravo činjenicu da je svrha cijele vježbeničke prakse u pravosudnim tijelima, pored stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i pripreme za polaganje ovog ispita, stjecanje određene razine stručne osposobljenosti u smislu odredbe članka 10. stavka 2. ovoga Zakona za samostalno obavljanje poslova pred pravosudnim tijelima. Iz navedene odredbe proizlazi da se pod odgovarajućom osposobljenošću može smatrati isključivo radno iskustvo stečeno radom u pravosudnim tijelima tijekom vježbeničke prakse u propisanom vremenskom razdoblju pa se, uvažavajući navedeno, propisani uvjeti za pristupanje polaganju pravosudnog ispita za vježbenike u pravosudnim tijelima ne mogu ispunjavati uračunavanjem i priznavanjem rada na drugim vrstama vježbe odnosno rada na drugim vrstama pravnih poslova.