Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Marijana Curić | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam ovu inicijativu i Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima. Predlažem dodatno zapošljavanje psihologa u školama kako bi se doprinijelo kvaliteti rada te dodatnu edukaciju kako stručnim suradnicima tako i učiteljima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanje kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama sukladno propisima. |
| 2 | VIOLETA ODORČIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam smjernice za rad s darovitom djecom. Uz konstantnu podršku, edukacije, objavu materijala kako stručnim suradnicima tako i učiteljima i nastavnicima. Lijep pozdrav, Violeta Odorčić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanje u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 3 | KAĆA SVEDRUŽIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, izražavam zadovoljstvo što smo konačno dobili ikakve smjernice za rad s darovitim učenicima, ali ipak dosta toga ostaje nejasno: kako ćemo okupit stručni tim ako u školi nemamo psihologa koji bi trebao bit jedan od važnijih članova tima s obzirom da izuzetno nadarena djece često imaju i raznih psiholoških ili socijalnih problema, također je nejasno iz smjernica kako će se pratit sustav podrške učeniku. Dojam je da su smjernice napisane za neke idealne, a ne stvarne uvjete u našim školama, pa se bojim da će to postat još jedna stvar u našem školsku koja će se odvijati formalno a u stvarnosti će ovisiti o predanosti i posvećenosti nastavnika koji prepozna darovito dijete i eventualno nekog kolege koji će se pridružit u toj podršci. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanje u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 4 | INES TADIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Na kraju ovoga e-savjetovanja, samo još malo pažnje… Dok se mi odrasli dogovorimo što ćemo, kako ćemo, tko će, zašto će…djeca su tu. Dijete nije došlo u školu ometati nastavu – možda je za ne povjerovati koliko je znatiželjno. Nije nepristojno – možda ima ogromnu glad za učenjem i nestrpljivo je. Nije došlo prkositi – možda ima potrebu preispitati, analizirati, podijeliti svoju ideju ili ponuditi neko svoje rješenje. Nije došlo ne poštivati pravila – možda je nemirno jer njegovu veliku moždanu aktivnost prati motorički nemir. Nije razmaženo pa mu sve smeta – možda je jako senzorno osjetljivo i ometa ga nečije lupkanje olovkom o stol. Nije neposlušno – možda mu je dosadno gradivo jer ga zna pa se vrpolji. Nije neodgojeno pa kleči na nogama na stolcu – možda ih želi spriječiti da ga iznesu iz razreda jer mu je nastava prespora. Ako gleda kroz prozor dok učiteljica predaje, ne znači da ga ne zanima, već mu je možda ptičica koja je sletjela na drvo privukla pažnju i krenule su misli 100 na sat: koje je vrste ta ptica, što određuje različite boje njenog perja, zašto ptice imaju različite kljunove, je li ova ptica muško ili žensko, što ona sada misli, može li ptica uopće misliti, što je jela danas, zašto je došla na ovo drvo… Ako ga stalno morate opominjati na izletu u prirodi da ne zaostaje, ne radi to namjerno, misli su krenule 100 na sat: kako je predivna ova mahovina, a tek skupina kopriva, imaju li biljke osjećaje, boje li se mene mahovina i kopriva, je li im drago što ih gledam, kako predivne oči ima ova bubica, od čega se sastoje oblaci, može li se kušati magla, ostaju li kamenčići u Saturnovom prstenu uvijek u svojoj putanji… Ako se ponaša nezrelo za svoje godine, možda je asinkronično u svom razvoju i teško mu je vladati sobom. Ako je „plačkavo“, možda je visoko pobudljivo. Ako ne može podnijeti poraz, možda je perfekcionist. Ako je (pre)intenzivno u iskazivanju osjećaja, možda je jednostavno tako sazdano. Ako se neprihvatljivo ponaša, možda je frustrirano, tužno, usamljeno… možda jako pati. I najgore što mu možete tada napraviti je ostaviti ga „za kaznu“ u razredu, dok su druga djeca na odmoru u školskom dvorištu, sve dok ne ispiše 10, 20… puta rečenicu: Neću ometati nastavu. Naime, darovitu djecu izluđuju ponavljajuće radnje. Darovita djeca trebaju: 1. Nakon provedene identifikacije darovitih učenika, svaki daroviti učenik OBAVEZNO MORA DOBITI SLUŽBENO RJEŠENJE nadležnih institucija kako bi ostvario pravo na razlikovni ili individualizirani kurikulum, kao što dobiju učenici s teškoćama u razvoju!!! 2. PRIKLADNA NASTAVA. Neprikladna nastava donijet će djetetu frustraciju, a frustrirano dijete će izgubiti motivaciju. - osigurati viši stupanj slobode učitelja i darovitog učenika u izboru sadržaja, metoda i oblika rada - elastični raspored i prilagodba trajanja aktivnosti u skladu s djetetovom koncentracijom i angažiranošću - individualizacija u izradi i primjeni individualiziranog kurikuluma kao posebno pogodnog oblika podrške za darovitu djecu s prisutnim većim neskladom između intelektualnog i socioemocionalnog razvoja - darovitom djetetu osigurati ono što odgovara njegovu stvarnom razvojnom stupnju te njegovim specifičnim potrebama, mogućnostima i interesima - izvanučionična nastava - uvjeti za samostalne aktivnosti i izradu projekata - omogućavanje darovitom učeniku da predstavi naučeno na drugačiji način - povremene igre i učenja darovitih sa sebi sličnima: darovitim vršnjacima i starijom djecom - poticanje točnosti i urednosti, ali tolerirati neuredan rukopis, usmjeravati se na sadržaj, a ne na formu, izbjegavati rutinske i monotone zadatke (prepisivanje teksta, uvježbavanje sadržaja koje su već svladali, domaće zadaće koje sadrže obrazovne sadržaje koje je učenik već usvojio), ne tražiti doslovnu reprodukciju, manje se usmjeravati na činjenična znanja, a više na konceptualno mišljenje, uvažavati neuobičajene prijedloge, priznati rješavanje zadataka drugačijim postupkom, priznati kao točan zadatak i ako postupci rješavanja nisu navedeni (neki daroviti učenici koriste mentalno predočavanje za rješavanje matematičkih zadataka)… - izbjeći zamor i dosadu zbog nedovoljno izazovnih zahtjeva i sporoga tempa, što smanjuje motivaciju, izaziva frustraciju i dovodi do toga da ne nauče učiti - nedovoljno izazovni zadatci i nestimulativna sredina mogu u darovitih dovesti do problema u ponašanju, primjerice, „agresivnog“ i nametljivog ponašanja - teškoće se mogu pojaviti i u obliku depresije, usamljenosti, anksioznosti, smanjene koncentracije, problema s učenjem, maladaptivnog perfekcionizma itd. 3. POVOLJNO EMOCIONALNO OZRAČJE. - ozračje prihvaćanja, uvažavanja i podrške - često intelektualna superiornost može zasjeniti emocionalne i socijalne potrebe darovitoga učenika - loše samopoimanje uvjetuje niz obrana u ponašanju i posljedičnih nepovoljnih interakcija između djeteta, roditelja/skrbnika i škole - tako se umjesto njihovim visokim sposobnostima češće bavimo raznim oblicima nepoželjnih ponašanja i problema u ponašanju - kognitivno i socioemocionalno područje uravnoteženo zastupljeni kao potpora cjelovitomu razvoju - prikladna socijalizacija i pripadnost skupini vršnjaka (kronoloških vršnjaka, ali i vršnjaka po mentalnoj dobi, odnosno sposobnostima). 4. MENTORSTVO. - kao intenzivno individualno vođenje darovitoga učenika koje pruža ne samo intelektualnu već i emocionalnu podršku - učitelj, stručni suradnik, stručnjak iz specifičnoga područja darovitosti, stručnjak sa sveučilišta ili nekoga instituta, stručnjak iz gospodarske domene, stručnjak iz centra izvrsnosti, kao i bilo kojeg drugog područja koje ga čini kompetentnim i primjerenim mentorom za rad s određenim darovitim učenikom. 5. PARCIJALNA AKCELERACIJA. - potrebno planirati dodatnu socioemocionalnu podršku! 6. POMOĆ ODGOJITELJIMA/UČITELJIMA. - odgojitelj/učitelj može biti izvrstan stručnjak, ali je moguće da učenicima ne bude uzor jer nije uspostavio s njima odnos koji dovodi do toga da se osjećaju prihvaćeno, uvažavano i sigurno. Stoga je potrebno da učitelji/nastavnici rade na svojim komunikacijskim vještinama i autentičnosti te da uvažavaju ne samo obrazovne već i socioemocionalne potrebe darovitih učenika, pokazujući razumijevanje i pružajući im podršku. Dodatna edukacija u području darovitosti i socioemocionalnih potreba darovitih učenika je iznimno važna. 7. PARTNERSKI ODNOS IZMEĐU RODITELJA I ODGOJNO-OBRAZOVNE USTANOVE. - za dobrobit darovitoga djeteta/učenika najvažnije je da svi uključeni u odgojno-obrazovni proces surađuju i partnerski odlučuju u najboljemu interesu djeteta! – inače se djetetu može nanijeti ogromna šteta! - iako roditelji/skrbnici nisu stručnjaci, najbolje poznaju osobine i interese svoga djeteta koji mogu biti povezani s njegovom darovitošću, stoga trebaju biti uključeni u proces identifikacije - daju važne informacije o djetetovim sposobnostima i potrebama te ih se treba konzultirati prilikom planiranja bilo kakvoga oblika podrške darovitim učenicima - neovisno o obliku podrške koji se planira za darovito dijete i učenika, svi sudionici toga procesa (učenik, roditelj/skrbnik, učitelj/nastavnik, stručni suradnik, ravnatelj) trebaju zajedno procijeniti je li odabrani oblik podrške primjeren i dostatan. S poštovanjem, obična mama „neobičnog“ djeteta (WISC IV - 99 centila = djetetu je jako teško u postojećem obrazovnom sustavu). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanje u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 5 | Hrvatska psihološka komora | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.1. Razlikovni i individualizirani kurikulum | Izrada i primjena razlikovnog i individualiziranog kurikuluma je obveza učitelja i nastavnika koja je za učenike s teškoćama jasno definirana Pravilnikom o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju i odnosi se na učenike s teškoćama koji imaju rješenje Ureda o primjerenom obliku školovanja. Trenutni Pravilnici koji se bave darovitim učenicima - Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika i Pravilnik o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika – ne predviđaju primjeren oblik školovanja za darovite učenike, te samim time ni učitelji i nastavnici nemaju zakonsku obvezu izrađivati razlikovni i individualizirani kurikulum za njih. Dok se dva spomenuta Pravilnika ne izmijene kako bi se darovitim učenicima omogućio primjeren (obogaćen) oblik školovanja u skladu s njihovim mogućnostima, zamisao o razlikovnom i individualiziranom kurikulumu se neće realizirati jer iziskuje dosta vremena i truda, a ne postoji jasno definirana zakonska obveza za to. Cijeli ovaj dio Smjernica samim time se svodi na dobru volju kako učitelja i nastavnika, tako i preopterećenih stručnih suradnika (poglavito psihologa) i nije realno očekivati da se doista primjenjuje u praksi. Uz sve navedeno, rad s darovitim učenicima treba dodatno vrednovati i financijski stimulirati samo učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima koji su motivirani za izravni rad s darovitim učenicima, odnosno to se ne bi smjelo koristiti samo kao „pro forme“ dopuna satnice učiteljima koji nemaju punu satnica (dodatna nastava, izvannastavna aktivnosti i sl.). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 6 | Hrvatska psihološka komora | 3. IDENTIFIKACIJA DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA | Da bi se mogao u školi odgojno-obrazovnoj ustanovi oformiti tim za darovite, a samim time i provesti identifikacija darovitih učenika kako je definirano ovim Smjernicama, nužno se podrazumijeva da svaka ustanova ima zaposlenog psihologa, što često nije slučaj u školama. Sukladno Zakonu o psihološkoj djelatnosti, samo psiholozi mogu primjenjivati psihodijagnostičke instrumente namijenjene utvrđivanju sposobnosti, što uključuje utvrđivanje darovitosti kako je definirano ovim Smjernicama. Zbog toga je prije primjene ovih Smjernica nužno osigurati da svaka odgojno-obrazovna ustanova ima zaposlenog psihologa (i to na puno radno vrijeme, s obzirom na količinu posla opisanu u ovim Smjernicama) te da može osigurati financijska sredstva za nabavku psihodijagnostičkih instrumenata za procjenu sposobnosti, ili jasno definirati model kojim će i one ustanove koje nemaju zaposlenog psihologa moći osigurati (i financirati) psihološko testiranje svih učenika sa svrhom utvrđivanja darovitosti (poput, primjerice, mobilnih timova). Rad na identifikaciji darovitih učenika mora biti vrlo sistematičan i uz procjenu sposobnosti treba svakako obuhvatiti emocionalni i socijalni aspekt razvoja učenika, kako bi se pravovremeno pružila adekvatna potpora, ne samo u segmentu darovitosti. Daroviti učenici su vrlo heterogena skupina, u kojoj su nerijetko učenici s dvostrukim potrebama, pa je izuzetno važan pravilan odabir psihodijagnostičkih instrumenata i materijala. Ako se dostupnost psihološkog testiranja u školama koje nemaju zaposlenog psihologa riješi kroz mobilne timove, velika je vjerojatnost da će mobilni timovi teritorijalno pokrivati veći broj škola, pa je moguće da će u različitim školama zbog njihovih specifičnosti biti potrebni i različiti psihodijagnostički instrumenti. Smjernice za identifikaciju su: - potrebno je omogućiti identifikaciju sposobnosti djece i učenika za sva područja kompetencija Ne vidimo smisao i svrhu identifikacije darovitosti za područja kompetencija u kojima nije moguće osigurati sustavnu i konkretnu podršku (u smislu obogaćenog programa). Čemu identifikacija područja darovitosti ako ne slijedi podrška i/ili darovite učenike izlažemo irelevantnom obogaćenju? Nije realno niti moguće u svakoj školi i predškolskoj ustanovi osigurati dodatnu podršku za baš svako područje ljudskih kompetencija. Sustav identifikacije darovitih učenika trebao bi se direktnije naslanjati na kriterije programa rada s darovitim učenicima ukoliko je intencija ovih Smjernica usustavljivanje takvog rada, a ne samo deklarativna podrška darovitima. - svi se relevantni sudionici trebaju koristiti postupcima identifikacije kako bi se zadovoljile posebne odgojno obrazovne potrebe i promicao interes svakog identificiranog djeteta i učenika, pri čemu ne treba očekivati da će djeca/učenici biti uspješni na svim mjerama Nejasno je tko su svi relevantni sudionici. Tim za darovite? Ili i neki drugi sudionici? Što znači da se svi trebaju koristiti postupcima identifikacije? Nekim postupcima identifikacije može se koristiti isključivo psiholog (provedbom psihologijskog testiranja). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 7 | Hrvatska psihološka komora | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA, 1. UVOD | Svakako je pohvalno ovo nastojanje da se darovitim učenicima, koji su uz učenike s teškoćama također učenici s posebnim potrebama, omogući obrazovanje sukladno njihovim mogućnostima. No, prije donošenja smjernica nužno je promijeniti uvelike zastarjele postojeće pravilnike – Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika i Pravilnik o srednjoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika pošto nisu usklađeni s ovim Smjernicama i samim time Smjernice ne predstavljaju zakonsku osnovu za njihovu primjenu. Proces identifikacije darovitih učenika, kao i kasnije obveze učitelja i nastavnika prema obogaćivanju njihovog obrazovnog programa kako je to opisano u Smjernicama, mora biti definiran pravilnikom, inače su Smjernice samo neslužbene preporuke kojih se učitelji i nastavnici mogu, ali i ne moraju pridržavati, i jedino kao takve mogu biti shvaćene. Također, status darovitih učenika bi trebao biti jasno zakonski definiran kao i status učenika s teškoćama u razvoju, kroz rješenje o primjerenom obliku školovanja. Nužno je, dakle, zakonski regulirati cjelokupan proces rada s darovitim učenicima, od identifikacije do izravnog rada s darovitim učenicima, uz jasno utvrđivanje uloga, obveza i odgovornosti pojedinih dionika. Također, važno je naglasiti da bi to bio još jedan segment u radu područnih Povjerenstava za utvrđivanje psihofizičkog stanja djece, koja rade volonterski i u konačnici za velik broj djece s posebnim potrebama donose odluke za ostvarivanje njihovih prava kroz različite oblike potpora u obrazovnom sustavu. U vezi s tim, u školskim, pa dalje svim razinama Povjerenstava, morali bi raditi iskusni i stručni djelatnici različitih profila. Jedino što se u dosadašnjem radu Povjerenstava za utvrđivanje psihofizičkog stanja djece/učenika moglo tumačiti kao vid podrške darovitim učenicima, jest prijevremeni upis u prvi razred osnovne škole, što je često vrlo zahtjevan (a najčešće i neplaćeni) rad zbog neujednačenog pristupa i nedovoljne stručnosti u procjenama. Stoga je potrebno naglasiti i važnost edukacije psihologa u ovom području, po pojedinim segmentima rada s darovitim učenicima. „Razvijene zemlje svijeta prepoznaju populaciju darovitih kao svoj bitan resurs te se u mnogome njime koriste za prevladavanje teškoća i izazova suvremenog društva te za tehnološki napredak i gospodarski zamah“ – ova je tvrdnja netočna. Naime, kurikulumi u obrazovnim sistemima razvijenih zemalja (na koje se u RH obično referiramo) uopće ne pretpostavljaju sustavnu identifikaciju darovitih učenika niti poseban rad s njima, već su egalistički zamišljeni. Poseban naglasak na identifikaciji darovitih učenika i radu s njima unutar obrazovnog sustava stavlja se u kurikulumima zemalja u razvoju ili tranziciji poput Mađarske, Srbije, Indije, Kine, Rusije i sl., jer se u tim zemljama daroviti upravo vide kao “resurs” za prevladavanje teškoća i izlazak iz krize. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 8 | Snježana Komadina | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam nacrt ovih smjernica. Potrebno je educirati učitelje, nastavnike i roditelje, a škole, učitelji, ravnatelji, mentori, Timovi, Povjerenstava, Centri izvrsnosti trebaju osigurane uvjete, podršku i pomoć za rad s takvom djecom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 9 | Udruga Dar | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | 1.potrebno je obvezati tj. povezati zakonskom poveznicom osnivače škola: lokalnu upravu i samoupravu da MORAJU financirati programe za darovite učenike, od uočavanja (psihološko testiranje ) , do programa za praćenja i podržavanja darovitih učenika, tj.darovitih učenika sa poteškoćom. Sada u Zakonu o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju stoji u članku 84. :" jedinice lokalne uprave i samouprave MOGU financirati programe za darovite učenika" 2.Ovo je šema Mađarskog Zakona o darovitim učenicima, molim Vas vidite je li primjenjivo kod nas da predložimo takvu šemu: https://ibb.co/hZvfwz5 https://ibb.co/https://i.ibb.co/YyGZws9/dar.jpg 3. kao udruga se susrećemo sa problemom da naši stručnjaci - volonteri -mentori, koji pripremaju učenike za državna natjecanja, konkretno : profesorica matematika Stela Barović i IT stručnjak Igor Znika, u cc, nemaju ravnopravan status sa profesorima iz osnovnih tj.srednjih škola. Naši mentori nisu ostvarili pravo na novčanu naknadu koja ih sljeduje kao mentore učenicima koji su postigli prva 3.mjesta na Državnim natjecanjima, već su novčane naknade dobili profesori mentori iz OŠ koji uopće nisu pripremali učenike. Predlažem da zahtijevamo ravnopravan status mentora izvan školskog sustava (iz udruge ) sa mentorima koji dolaze iz školskog sustava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima nije moguće propisivati obveze osnivačima školskih ustanova. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 10 | Udruga Dar | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | - smjernice ne uzimaju u obzir (ne)ekipiranost stručnih službi pojedinih škola. Ima stručnih službi i bez psihologa ili bez pedagoga koji su u ovom dokumentu ključni dionici procesa identifikacija i praćenja darovitih učenika. Isto vrijedi i za buduće mentore darovitih učenika - u smjernicama se spominje WISC test i njegova primjena od strane psihologa u školama. Za WISC testiranje potrebna je posebna edukacija psihologa - iako je na kraju dokumenta spomenuta, nigdje nije pojašnjeno školovanje kod kuće i njegova trenutna primjena te zakonska (ne)reguliranost. Školovanje kod kuće, kao mogućnost izbora, trebalo bi biti omogućeno u Hrvatskoj, posebno ako se uzmu u obzir potrebe darovite djece čije potrebe u nekim slučajevima obrazovni sustav nije u mogućnosti pratiti, ali roditelji jesu - nije definirana pedagoška akceleracija (kolokvijalno 'preskakanje razreda'), što je iznimno važno za darovitu djecu - smjernicama nije definirano praćenje i nadzor provođenja ili neprovođenja razlikovnog ili individualiziranog kurikuluma (tko će pratiti provođenje - Agencija, Ministarstvo?), što je u inicijalnoj fazi provođenja neophodno - ako darovito djeca i učenici s teškoćama u razvoju dobiju individualizirani kurikulum u skladu s ovdje navedenim smjernicama, što se događa ili je li još uvijek aktivan njegov/njezin individualizirani program izrađen na temelju poteškoća (spektar, ADHD, ADD...)? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 11 | Vesna Pribeg | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam Smjernice za rad s darovitom djecom. Smatram da bi se sustavno, svake godine trebale održavati i radionice za "Timove za darovite" kako bi se što više osoba osposobilo za rad s darovitom djecom. Pročitala sam kako s jedne strane ravnatelji osiguravaju financijska sredstva za Timove, a s druge želimo jednakost za sve pa predlažem da se razmisli o financiranju iz nekih drugih izvora (možda EU fondovi). Svakako bi trebao neki konkretni kurikulum za svako predmetno područje po mogućnosti i sa planiranim aktivnostima koje bi se onda mogle prilagoditi konkretnom darovitom učenikom. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Nadalje, Smjernice postavljaju opća načela rada s darovitim učenicima te primjeri individualiziranih kurikuluma ne mogu biti sadržani u dokumentu. Za svako darovito dijete izrađuje se individualizirani kurikulum prema individualnim razvojnim potrebama pojedinoga djeteta i osmišljavanju razlikovnosti u pristupu učenju i okružju unutar odgojne skupine. |
| 12 | Smiljana Mudri | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, Podržavam donošenje Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima koji su u našem obrazovnom sustavu često neprepoznati i njihov potencijal ne dolazi do izražaja. Problematičnim smatram činjenicu da mnoge škole nemaju zaposlenog psihologa koji igra ključnu ulogu u cijelom procesu prepoznavanja i rada s darovitim učenicima. Također većina škola nema potrebna materijalna sredstva i prostorne uvjete za provedbu dodatnih aktivnosti. Tu je i pitanje preopterećenja učitelja/nastavnika, nedostatka vremena, motivacije i poticaja za dodatni rad. Lijep pozdrav, Smiljana Mudri | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 13 | JASMINA KRANJČEVIĆ ĆOSIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam smjernice za rad s darovitom djecom i slažem se da zaslužuju cjelovitu podršku utemeljenu na potrebnim smjernicama i dokumentima. Daroviti učenici su često uskraćeni u odnosu na ostalu djecu. Kako bi se situacija promijenila smatram da bi bilo potrebno osigurati sustavnu edukaciju nastavnika, stručnih suradnika, priručnike za rad s darovitom djecom, tim za podršku nastavnicima i darovitim učenicima. Potrebno je u redovnom rasporedu osigurati vrijeme, mjesto i vrednovanje njihovog rada.Stručna i materijalna podrška članovima tima bitna je za kvalitetno ostvarenje ove inicijative kako ona ne bi ostala samo mrtvo slovo na papiru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 14 | MARIO TADIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Postojeći obrazovni sustav je apsolutno nepripremljen za školovanje darovite djece. Profesori, učitelji, pedagozi, socijalni pedagozi, psiholozi, ravnatelji, sami govore da nisu spremni za takvu djecu, da nemaju znanja/vještina/sredstava/uvjeta za obrazovanje takve djece. Na fakultetima u RH (Filozofski, Učiteljski, ERF, ...) koji se bave obrazovanjem budućih profesora, učitelja, odgajatelja, pedagoga, psihologa, socijalnih pedagoga, logopeda, kolegij o darovitoj djeci nije redovan kolegij, nego izvanredni, ako ga uopće ima. Mala je zastupljenost sadržaja o darovitoj djeci i u ostalim redovitim kolegijima što ukazuje na sustavni problem. Također, ravnatelji, učitelji i stručne službe vrlo često ističu da nemaju potporu u postojećim zakonima i pravilnicima koji reguliraju školovanje takve djece. Postojeći "Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika" je iz 1991. godine, loš je, zastario, ne prepoznaje potrebe darovite djece i čini štetu darovitoj djeci. Roditeljima darovitog djeteta je kroz više mjeseci nemoguće ostvariti razgovor s voditeljicom Službe za standard, darovite i djecu s teškoćama u MZO, s namjerom ukazivanja koji su problemi s kojima su suočena darovita djeca, njihove obitelji, učitelji, stručne službe i ravnatelji. Ako se nalaze u školskom sustavu koji nije podržavajući i među osobama koje nisu „podržavajuće“, djeci se nanosi ogromna šteta. Zbog svojih osobitosti (koje su i više nego „poznate“ jer darovita djeca nisu pala s Marsa), prečesto nisu omiljeni učiteljima, naporni su i neposlušni, neodgojeni, razmaženi, zločesti i sigurno imaju neku dijagnozu. Slijedi opservacija, pregled ovaj, onaj, traženje dijagnoza (o tome se može i pročitati u tužnoj knjizi „Pogrešne i dvojne dijagnoze darovite djece i odraslih“, autori: Dr. sc. James T. Webb, ABPP-Cl Edward R. Amend, diplomirani psiholog, Nadia E. Webb, diplomirani psiholog, Mr. sc. Jean Goerss, dr. med., magistrica javnoga zdravstva Paul Beljan, diplomirani psiholog član Američkoga vijeća za pedijatrijsku neuropshihologiju Dr. sc. F. Richard Olenchak Naslov izvornika: Misdiagnosis and Dual Diagnosis of Gifted Children and Adults © 2005 Great Potential Press © Nakladnik: Veble commerce), pogledavanje u „Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju“ ne bi li se mogli tu negdje svrstati i nekako dobiti asistenta jer su nemogući i ometaju na sve strane. Lakše je tako nego razumjeti i prihvatiti da dijete ne može uvijek mirno sjediti na stolcu, da ima ogromnu potrebu pitati, saznati, naučiti, aktivno sudjelovati, da ga možda jako ometa buka (a buka ne znači nužno nešto preglasno), da ga jako žulja rub čarape i etiketa na majici (koju je mama, eto, ovaj put zaboravila odrezati jer je djetetu pomagala da prebrodi napad panike koji je imalo prije odlaska u školu), da se na satu prirode, kada su učili o Božiću, sjetilo beskućnika koje je vidjelo i pomisao na to ga dovodi do suza, da je udžbenik hrvatskog jezika „išaran“ glagoljicom jer ga izluđuje pisanje slova u redove pa je učilo glagoljicu, da je udžbenik matematike poluprazan jer ga izluđuje rješavanje zadataka koje je znalo/razumjelo prije 2 godine (i još dobije dodatni listić i zadaću i test iz istih tih zadataka)…itd.itd.itd. Djeca koja imaju veliki potencijal, na kraju, ako nije bilo razumijevanja i podrške, mogu podbaciti, posegnuti za alkoholom, nestati u depresiji… Darovita djeca imaju pravo na razumijevanje i podršku, imaju pravo na primjeren oblik školovanja (RJEŠENJE o primjerenom obliku školovanja temeljem utvrđene darovitosti !!!, mentorstvo, diferencirane programe, posebne školske materijale, projektnu nastavu, izazovnu nastavu, manje rigidnosti…) i to sve mora biti obvezujuće! Vi koji donosite zakone i pravilnike, poslušajte ravnatelje, stručne službe, učitelje i odgajatelje (one koji svoj posao zaista obavljaju u interesu djece!), poslušajte svoje stručnjake na terenu (one koji odlaze vidjeti koje je to dijete tako zločesto u školi), poslušajte roditelje, a poslušajte i darovite odrasle osobe i djecu. Nakon toga, "Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika" će sigurno biti „podržavajuć“ i sve što je nužno će biti obvezujuće, a ne prepušteno na izbor i dobroj volji osoba u obrazovnom sustavu. Roditelj darovitog djeteta (testiranog s WISC-IV). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Imenovani članovi radne skupine za izradu Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima stručnjaci su za područje darovitosti različitih profila i iz različitih institucija te imaju veliko teoretsko i praktično iskustvo u neposrednom radu s darovitom djecom i učenicima. Nadalje, u svrhu osiguravanja primjerenog odgoja i obrazovanje darovitoj djece i učenicima Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 15 | Katja Ćorić | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, Podržavam izradu Smjernica za rad s darovitom djecom. Ipak, smatram da je prije svega neophodan novi Pravilnik o obrazovanju darovitih učenika. Također, smatram da je neophodno i odobravanje zapošljavanja stručnih suradnika psihologa u školama, s obzirom da je psiholog neophodan za utvrđivanje darovitosti. S obzirom da je preporuka i korištenje testova Wechslerovog tipa koji zahtijevaju dodatnu edukaciju koja je vrlo skupa, kao i kupnja samog testa, smatram da bi nakon donošenja ovih Smjernica trebalo omogućiti školama, odnosno školskim psiholozima nabavku navedenog testa koji naravno ne bi služio samo za darovitu djecu, već i djecu s teškoćama. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. U svrhu osiguravanja primjerenog odgoja i obrazovanje darovitoj djece i učenicima Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika te zapošljava stručne suradnike psihologe. Nadalje, školske ustanove imaju mogućnost osiguravanja standardiziranih testova. |
| 16 | Ksandra Sinožić | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.3. Razlikovni i individualizirani kurikulum izvan redovite nastave | Poštovani, važno je i lijepo je raditi s darovitim učenicima. Važno je i redovito stručno usavršavanje nastavnika za rad s darovitim učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 17 | DAMIR ČOLIG | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam ovu inicijativu i Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima. Smatram veoma korisnim to što će u konačnici daroviti učenici dobiti potrebnu pažnju i kvalitetnije obrazovanje te usmjeravanje glede njihovog daljnjeg razvoja. Srdačan pozdrav ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 18 | Mirjana Džakula | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Ideja za izradu smjernica za rad s darovitom djecom je neophodna za bolji razvoj cjelokupnog obrazovnog sustava. Smatram kako su planirane smjernice detaljno razrađene te nadmašuju tradicionalne okvire i obrasce odgojno- obrazovnog rada s darovitom djecom. Mišljenja sam kako bi se uz Smjernice trebala provesti dodatna i detaljna edukacija učitelja, stručnih suradnika te roditelja u prepoznavanju i poticanju intelektualnih i motoričkih sposobnosti darovite djece. Zbunjujuća je stavka u kojoj se navodi kako Roditelji/ skrbnici mogu biti uključeni u rad tima za darovite… jer smatram kako bi roditelji/skrbnici morali biti dio tima za darovite jer je ključan njihov poticaj i podrška u cjelokupnom razvoju potencijala darovitog djeteta. Koliko je zanimljivo i izazovno raditi s darovitom djecom, toliko je i teško jer je potrebno smisliti pravilan plan i program kroz koji će djeca slobodno umno funkcionirati, biti aktivni, istraživati, eksperimentirati, provjeravati i raspravljati. Predlažem izradu priručnika s primjerima i radnim materijalima za odgojitelje i učitelje koji će kroz različite primjere vježbi i testove za razvoj funkcionalnog razmišljanja (zagonetne priče) pomoći sustavnom i intelektualnom razvoju djeteta. Lijep pozdrav Mirjana Džakula | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. U svrhu osiguravanja primjerenog odgoja i obrazovanje darovitoj djece i učenicima Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 19 | DIJANA TOLJANIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, lijepi pozdrav. Smjernice su nužne i dobrodošle. Darovita djeca i učenici zaslužuju najbolju moguću priliku i uvjete za ostvarenje svog punog potencijala. Škola, učitelji, ravnatelji, mentori, Timovi, Povjerenstava, Centri izvrsnosti i roditelji također trebaju osigurane uvjete, podršku, pomoć i naknadu za rad s istima, jednako u cijeloj državi. Uvažavajući sve komentare Smjernice bi trebalo uskladiti s prijedlozima sudionika e-savjetovanja za dobrobit svih dionika ovog oblika školovanja. Važnost rad s darovitima je neprocjenjiva te se nadam da će isti uskoro i zaživjeti u našoj školskoj praksi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 20 | Tanja Gulan | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.2. Razlikovni i individualizirani kurikulum u redovitoj nastavi | Pozdravljam uvođenje razlikovnog i individualiziranog kurikuluma u redovitoj nastavi kao izvrstan prijedlog u nadi da će se i učitelji opustiti kada je riječ o broju ocjena i broju izostanaka kod darovite djece, te da će se više usmejriti na same ishode. Naime, imali smo slučajeve gdje učenici koji postižu iznimne razultate u nekom od područja ne stignu pohađati redovito nastavu. To rezultira velikim brojem izostanaka i malim brojem ocjena, te u konačnici strahom učitelja da nemaju "dovoljno ocjena" i na temelju čega zaključiti ocjenu. Zaboravljajući pritom da se ishodi mogu vrednovati na različite načine i da je u konačnici jedino važno jesu li ishodi usvojeni i na kojoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 21 | MIRJANA POSAVAC | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Pozdravljam smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima, jer im je dana premala pozornost i podrška. Kako su predmeti koje predajem: matematika i fizika, jako je malo djece koja mogu i žele raditi dodatno. Takve pojedince je teško zadržati u natjecanjima iz ovih predmeta, jer drugdje mogu puno lakše postići bolje rezultate. Asistente u nastavi imamo za djecu s teškoćama, ali bili bi puno učinkovitiji s darovitom djecom. Naravno, morali bi biti posebno obučeni za rad s darovitom djecom. Možda bi se moglo aktivirati studente matematike i fizike za rad s nadarenom djecom.Uglavnom, učiteljima, nastavnicima je potrebna pomoć u radu s ovom djecom, pogotovo kada dođu do državne razine i krenu na međunarodna natjecanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. U svrhu osiguravanja primjerenog odgoja i obrazovanje darovitoj djece i učenicima Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Nadalje, smatramo da je darovitoj djece i učenicima neophodno osigurati stručnu podrške kroz mentorski rad u brojnim aktivnostima u koje se uključuju. |
| 22 | Tanja Gulan | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.2. Utvrđivanje darovitosti | Vezano za suradnju prethodnih odgojno-obrazovnih ustanova, mišljenja sam da bi nekim dokumentom/dopisom trebalo regulirati izmjenu informacija između različitih dionika odgojno-obrazovnog sustava. Naime, zbog zaštite podataka o dijetetu jedino roditelj može prenosti informacije o dijetetu, ili može dati dozvolu npr. psihologu jedne ustanove da prenese informacije drugom psihologu. Ovo otežava suradnju između npr. vrtića i škole. Smatram da bi se nekim aktom trebalo regulirati da stručnjaci iz jedne ustanove smiju dijeliti informacije o djetetu sa stručnjacima iz druge ustanove u svrhu npr. uočavanja i poticanja darovitosti, ali isto vrijedi i za djecu s teškoćama, kako bi se radilo u najboljem interesu djeteta. Prethodno je navedeno da posebnu pažnju treba obratiti na skupinu djece iz obitelji sa skromnijim roditeljskim/skrbničkim ambicijama te je to razlog više zašto oslanjanje na dobru volju roditelja može dovesti do toga da se neke inforamcije ne prenesu. Ovo su i dalje smjernice za rad s darovitima, a ne Pravilnik ni Zakon, stoga nisu obvezujuće. Međutim, možda se može tražiti tumačenje pravobraniteljice za djecu i putem dopisa školama i vrtićima dati dozvolu za razmjenu inforamacija. Situacija se komplicira kod suradnje s recimo udrugama, klubovima, voditeljima drugih programa, centara izvrsnosti i sl. Smiju li oni dijeliti informacije o djetetu? Ili se očekuje da roditelj dostavi mišljenje vanjskog stručnjaka? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama već treba biti definirano provedbenim dokumentima. |
| 23 | Silvana Šebalj-Mačkić | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, vrijedno je pomoći nadarenim učenicima da ostvare svoje potencijale. Smjernice za rad s nadarenom djecom su neophodne. Odgojno-obrazovne ustanove i do sad su se brinule o nadarenim učenicima koliko su im resursi dopuštali), uglavnom kroz dodatnu nastavu, INA i projekte. Smjernice predviđaju Tim koji će trebati jasnu podršku sustava odgoja i obrazovanja u obliku instrumentarija za detekciju svih smjernicama predviđenih elemenata. Sve škole nemaju psihologa te predlažem da pedagog, koji ima srodne kompetencije ( i polazio je usavršavanja iz psihološkog područja) može provoditi predložene aktivnosti u procesu otkrivanja nadarenih učenika. Mentor je vrlo važan za napredak učenika, preuzima važnu ulogu te bi trebao imati naknadu za mentorstvo ( za učitelja u školi, drugoj školi, iz ustanove...). Kad se utvrdi nadarenost (i stupanj) Tim bi trebao izdati Rješenje prema kojem će se nadarenom učeniku pružati sva predviđena podrška, ujedno Rješenje je i dokument koji omogućava svim učiteljima da pripreme svoj rad sukladno zahtjevima i da dobiju naknadu ( kao za rad s učenicima s teškoćama). Centri izvrsnosti nisu svim učenicima dostupni u jednakoj mjeri te i tu ideju treba razraditi/prilagoditi kako bi se uvjeti ujednačili u svim krajevima RH. Škola/ravnatelj mora osigurati materijalna sredstva za sve predviđene aktivnosti/rad Tima i učenika, u tom dijelu treba jasno odrediti iznose i izvore financiranja kako bi svi sudionici ovog procesa bili u podjednakim uvjetima. S poštovanjem, Silvana Šebalj-Mačkić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. U svrhu osiguravanja primjerenog odgoja i obrazovanje darovitoj djece i učenicima Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 24 | Marijana Čevizović | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA, 4. KURIKULARNO PLANIRANJE ZA DAROVITU DJECU I UČENIKE | Poštovani, jako su konstruktivne smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima. Smatram da se detaljnije treba razriješiti uspostava hijerarhije organizacije provođenja smjernica. Iako primijetimo darovite učenike u našim razredima, često smo fokusirani samo na učenike s poteškoćama, a u obliku izvannastavnih aktivnosti ili projekata potičemo darovitost djece. U samom nastavnom satu bi učitelj morao kontinuirano izrađivati 3 plana rada, učenici s poteškoćama, učenici koji prate normalni nastavni proces i daroviti učenici, što je čak i uz multitasking jako teško održivo na dugoročno. Na koji način osigurati cjeloviti razvoj i jedinstvenost te napredak, ako fizički ne stignemo raditi s njima, osim u slobodno vrijeme? Naravno, tu osim možda učiteljskog monitoringa nema ni načina za identifikaciju istih, niti za njih postoji evidencija. Što je s učenicima koji su daroviti u više područja? Mislim da će u konačnici svo kurikulumsko planiranje pasti na leđa učitelja, pa molim osim rukovodstva škole i educirati učitelje/nastavnike za rad s darovitom djecom, kako bi se moglo pristupiti ovim smjernicama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 25 | Martina Novak | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Podržavam ideju izrade smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima. Smatram osobitim izazovom to što većina škola nema zaposlenog psihologa i što će već u prvom koraku doći do poteškoća u provedbi identifikacije. Detaljno opisane metode i instrumentarij za identifikaciju bi svaka škola trebala dobiti prije početka školske godine kako bi se kvalitetno mogla razraditi strategija rada i ostali prateći dokumenti za provođenje rada s darovitim učenicima. Isto tako, sve metode i instrumentariji te potrebna prateća dokumentacija bi trebala biti standardizirana kako bi dolazilo do što manjih razlika u kriterijima među učenicima različitih škola. Nadalje je upitno i u kojim terminima bi se radilo s darovitim učenicima u izvannastavnom radu s obzirom na ograničenja organiziranim školskim prijevozom u velikom broju škola. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. U svrhu osiguravanja primjerenog odgoja i obrazovanje darovitoj djece i učenicima Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 26 | INES LOVRIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam smjernice za rad s darovitom djecom. Ujedno očekujem da će učitelji i stručni suradnici dobiti podršku u vidu edukacija. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 27 | Sanja Rašan | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, izuzetno mi je drago da se u posljednje vrijeme počelo sve više pažnje pridavati darovitim učenicima. Slušala sam dosta edukacija o tome. U ovim Smjernicama posebno me zainteresirao odjeljak pod brojem 3.2.5. Posebnosti identifikacije neke darovite djece /učenika. Čitajući 4. dio tog odjeljka ,,Darovita djeca /učenici čija postignuća i školski uspjeh ne odgovaraju njegovim visokim sposobnostima'', pao mi je na pamet jedan moj učenik. Kad mu nešto privuče pažnju i motivira ga jako se istakne od ostalih učenika, brzo uočava, zaključuje, povezuje, komentira, propitkuje... Takvim, nažalost rijetkim reakcijama, ugodno iznenadi učenike, a i mene. Ali kad ga nešto ne zanima, a to je u zadnje vrijeme sve češće, vidno to pokazuje, nevoljko ispunjava zadatke, a ponekad prelazi i u nepoželjna ponašanja pa mu postignuća ne odgovaraju njegovim sposobnostima. Tada se najčešće zatvara u sebe pa teško doprem do njega trudeći se da ga zainteresiram i motiviram za rad. Ove Smjernice potaknule su me da mu se sljedeće školske godine još više posvetim i nastojim otkriti njegovu posebnost, tj. darovitost. Iako će mi biti dosta teško budući da radim u područnoj školi s kombiniranim razrednim odjelom. O svemu tome razgovarat ću s njegovim roditeljima, pedagoginjom i ravnateljem da pokrenemo daljnje postupke. Čitajući druge komentare najviše pažnje privukli su mi komentari gospodina Saše Horvata i Sanjina Lukarića. Njihovi komentati potaknuli su me na ponovno čitanje ovih Smjernica. U potpunosti se slažem s njihovim komentarima. Treba još puno toga doraditi u Smjernicama, proučiti stanje na terenu, proučiti mogućnosti i prepreke kod uvođenja tih Smjernica u praksi, educirati učitelje, nastavnike, roditelje, a pogotovo članove Tima. Ako rad s darovitom djecom neće biti plaćen, provodit će ga samo rijetki entuzijasti, a mnogi se neće potruditi niti oko identifikacije darovitog učenika /učenice. Ima još jako puno posla na tome, ali što se hoće nije teško. Lijepi pozdravi! Sanja Rašan, učiteljica razredne nastave, mentorica | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 28 | MIRELA MARKOVIĆ | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.5. Posebnosti identifikacije neke darovite djece/učenika | Pozdravljam donošenje Smjernica za rad s darovitom djecom. Ovaj dio u kojemu se ističu specifičnosti neke djece pozdravljam posebno jer iz svog iskustva rada u školi posljednjih 15 godina sam vidjela da se darovita djeca upravo tih tih grupa ne prepoznaju po svojoj darovitosti ili budu preoznata tek pred kraj školovanja. Nadam se da će ove smejrnice umanjiti to "propadanje kroz pukotine" darovite djece i unaprijediti naš obrazovi sustav. Lijep pozdrav, Mirela Marković. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 29 | Renata Dubravac Okretič | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.3. Razlikovni i individualizirani kurikulum izvan redovite nastave | Slažem se s navodima da su potrebni programi izvan redovite nastave koji bi bili osmišljeni u svrhu zadovoljavanja različitih potreba potencijalno darovitih i motiviranih učenika. Mišljenja sam da je broj učenika u razrednom odjelu često puta veći od broja koji dozvoljava da se posvetimo učenicima s posebnim potrebama (bili oni s poteškoćama ili daroviti) pri čemu dodatno ne olakšava niti rad u klasičnom razrednom odjeljenju gdje je raspored strogo određen. Zbog nemogućnosti da se učitelj u većoj mjeri posveti radu s darovitim učenikom, smatram da bi bilo poželjno omogućiti unutar škole poseban prostor i stručnu osobu koja bi nadgledala razvoj i rad darovitog učenika kako bi se time osiguralo dodatno vrijeme (i prostor) za rad na njegovim sposobnostima i mogućnostima. Unutar tog prostora, tijekom dodatnog rada sa stručnom osobom bilo bi poželjno ponuditi širok spektar aktivnosti u različitim područjima. Time bi se pokrila različita područja darovitosti, ali i ponudila mogućnost potencijalno darovitim učenicima da biraju različite sadržaje prema interesima (koji možda i nisu u području darovitosti). Takav rad zahtijevao bi prilagodbu/integraciju planiranog kurikuluma redovite nastave i IOOPa za darovitog učenika u kurikulum za rad u prostoru izvan redovite nastave čime bi se učeniku omogućilo da prati prilagođeni program uz dodatnu primjenu složenijih metoda rada te stručnu podršku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 30 | Egidija Kardum | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, drago mi je što se napokon raspravlja o radu s darovitom djecom. Podržavam navedene Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima jer godinama je problem pronalaska vremena i prostora za djecu koja žele i mogu više zanemarivan. Oni koji rade svakodnevno nailaze na prepreke, a konačnim uvođenjem barem nekakvog reda olakšalo bi svima rad. Osim prepoznavanja darovitih, potrebno je i uložiti mnogo truda i rada - i tu dolazi do problema. Smjernicama koje nudite trebalo bi barem jedan dio tih problema otkloniti. Također bi bilo korisno kada bi se i nastavnicima osigurala potrebna satnica kako ne bi dolazilo do problema pri organiziranju zaduženja nastavnika. Lijep pozdrav, Egidija Kardum. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 31 | VEDRAN LAKOVIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovanu, podržavam ovu inicijativu. Od velike je važnosti posvetiti se radu s darovitim učenicima. Često rad s njima na redovnoj nastavi nije dovoljan, a na dodatnoj nastavi, ako ju polaze uspiju pokazati svoje sposobnosti, ali često nedovoljno. Važno je i redovito stručno usavršavanje nastavnika za rad s darovitim učenicima. Vedran Laković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 32 | SAŠA HORVAT | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovane/i, Smjernice svakako treba pozdraviti kao dugo očekivani korak u radu s darovitom djecom i učenicima, te izrazito širok i uključujući pristup slojevitom fenomenu darovitosti. Međutim, dozvolite da istaknem određene momente koje sam uočio u Smjernicama kao doprinos ovoj raspravi. Prvo ću navesti sporne momente, ukratko istaknuti moguće posljedice, te potom detaljnije objasniti zašto smatram da su ti momenti sporni: 1) Sve aktivnosti koje predlažu Smjernice su gotovo u potpunosti stavljene na teret odgojno-obrazovnih ustanova - stručnog Tima za darovite i učitelje/nastavnike 2) Nedovoljno jasno opisan način suradnje: s vanjskim suradnicima i/ili Centrima izvrsnosti; s roditeljima; pitanje Mentora; izvanučionička nastava; izvan redovita nastava Smatram kako će zbog navedenog provođenje Smjernica biti otežano, nejasno samim institucijama koje bi to trebale provoditi; neujednačeno za cijelo područje RH (s obzirom na dostupnost stručnjaka, resursa…); ovisiti o dobroj volji, motivaciji i vremenu dotičnih pojedinaca (učitelja); te pozitivno diskriminirati sve izvaninstitucionalne udruge ili institucije koje bi mogle značajnije pridonositi ovom projektu. 1) Sve aktivnosti koje predlažu Smjernice su gotovo u potpunosti stavljene na teret odgojno-obrazovnih ustanova - stručnog Tima za darovite i učitelje/nastavnike Prema Smjernicama gotovo sav posao prenosi se na a) stručni Tim za darovite i b) učitelja/nastavnika: a) stručni Tim za darovite (uočava i utvrđuje darovitost, uvodi podršku te vrednuje i izvješćuje o postignućima i napredovanju darovitih, komunicira s roditeljima/skrbnicima, točka 7.), a koji se u većini sastoji od osoba koje su zaposlene u dotičnoj ustanovi. S obzirom na opseg posla, kao i činjenicu kako mnoge škole nemaju psihologa, nije jasno kako su predloženi članovi Tima: - kompetentni za tu ulogu, jer samim tim što jesu na određenoj poziciji ne podrazumijeva da posjeduju potrebne kompetencije u vidu aktivnosti Tima (svakako je pomalo naivno smatrati kako će ih nekoliko edukacija na temu osposobiti za uspješno preuzimanje uloge, pri čemu i sam proces dodatne edukacije članova Tima nije jasno naznačen i opisan); - uopće motivirani preuzeti tu ulogu, s obzirom na sve ostale obveze koje imaju. Nadalje, nije naznačeno unutar kojeg perioda trebaju provesti određene aktivnosti, npr. uočavanje i vrednovanje (osim da se zapažanja unesu jednom u pola godine); nije jasno na koji način Tim donosi konačnu odluku u vezi bilo kojega pitanja ili pisanja mišljenja o pojedinom slučaju – (glasovanjem, voditelj odlučuje…). Također, nije naznačeno što u slučaju ukoliko član Tima komentira određen slučaj s osobom koja nije izravno povezana sa slučajem: kolegom, drugim roditeljem…, te tima otkriva privatne podatke. Jedna od središnjih zamjerki izolacija je Tima od stručnjaka koji nisu unutar institucije. Iako se to može ostvariti kroz ulogu „Mentora“, očito je kako će Timovi biti izolirana tijela. Točka 3.2.2. nejasno definiran pojam „stručnjaka“ koji utvrđuje razvijenost kompetencija u pojedinome području; tko potvrđuje da je dotična osoba stručnjak, možda Tim? Točka 3.2.3. nejasno navedeno o kojim je upitnicima, procjenama… riječ, te odakle će ih Tim ili psiholog preuzimati. U konačnici, tko vrednuje kvalitetu rada Tima? Ravnatelj/ica, inspekcija, roditelji, neko središnje državno tijelo…? Kome roditelj/skrbnik mogu uputiti žalbu na rad Tima? b) učitelj/nastavnik (koji provodi odluke Tima) S obzirom na postojeća opterećenja, neobjektivno je očekivati kako će učitelj/nastavnik imati dovoljno vremena osmišljavati, provoditi i vrednovati razlikovni i individualizirani kurikulum, planirati i pripremati zadatke, pratiti, ocjenjivati, izvještavati o napretku pojedinog darovitog učenika. Nije jasno što ukoliko u razredu ima veći broj darovitih učenika ili možda učenika koji iz nekih drugih razloga idu po prilagođenom programu? 2) Nedovoljno jasno opisan način suradnje: s vanjskim suradnicima i/ili Centrima izvrsnosti; s roditeljima; pitanje Mentora; izvanučionička nastava; izvan redovita nastava Na primjer, u točci 5.1. i navođenje stručno-razvojnih centara i stručnog usavršavanja u njima: tko to provodi, u kojem vremenskom periodu, po kojem poretku… Nedovoljno jasno objašnjena uloga mentora u praktičnom smislu (koliko sati sudjeluje; tko ga pronalazi…). Zašto mentor ne može biti roditelj darovitog djeteta (ukoliko posjeduje navedene kvalifikacije za mentora) te tako omogućiti roditelju-mentoru snažnije sudjelovanje i rad s vlastitim djetetom? Zašto se pod „izvanučionička nastava“ ne omogući suradnja/aktivnost s roditeljima (ukoliko posjeduje navedene kvalifikacije za mentora), koje su roditelji osmislili? 5.2.3. izvan redovita nastava – nanovo nije jasno definirano na koji način se provode ove aktivnosti, te u konačnici koja bi bila motivacija vanjskih udruga u ponudi sadržaja na temu; što s područjima gdje nema takvih aktivnosti? 5.2.4. zašto nije donesen popis Centara izvrsnosti za pojedina područja? 8. Pomalo neprimjerena kritika otežavajućih stavova roditelja, dok slične, moguće (i vjerojatne) reakcije nisu navedene za djelatnike ustanova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 33 | Marica Brzica | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Smatram vrlo važnim da identificirani daroviti učenici dobiju rješenje o prilagođenom ili individualiziranom školovanju te da se takvi učenici "prepoznaju" prilikom upisa u srednje škole ili na fakultete. Također je potrebna potpuna i kontinuirana stručna podrška odgojno-obrazovnim djelatnicima u obliku stručnih usavršavanja, radionica te stalne podrške prilikom rada s darovitim učenicima. Rad s darovitim učenicima treba pravilno uklopiti u tjedna zaduženja odgojno-obrazovnih djelatnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 34 | SANJIN LUKARIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Ove Smjernice su vrlo dobre, praktički su identične „Okviru za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika“ iz 2017. godine kada nažalost taj nacionalni dokument nije donesen. No, ovaj dokument je trebalo staviti na javnu raspravu tek nakon promjena u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u dijelu koji se odnosi na darovitu djecu te nakon donošenja Pravilnika o radu s darovitim učenicima u osnovnoj i srednjoj školi. Ovako je sve okrenuto naopako, a Smjernice su dokument koji bi trebao dati upute korisnicima kod primjene Zakona i Pravilnika. Molim javni osvrt Ministarstva na tu činjenicu da se Smjernice donose prije Pravilnika i promjena Zakona. Smjernice imaju nekoliko bitnih ključnih nedostataka zbog čega ovaj dokument gubi na provedbenoj snazi te bi ga trebalo dopuniti sa sljedećim: 1. Nakon provedene identifikacije darovitih učenika, svaki daroviti učenik OBAVEZNO MORA DOBITI SLUŽBENO RJEŠENJE nadležnih institucija kako bi ostvario pravo na razlikovni ili individualizirani kurikulum, kao što dobiju učenici s teškoćama u razvoju. Bez službenog rješenja i dalje će biti problema u provođenju daljnjih postupaka u svezi s darovitim učenicima jer će se škole, kao i do sada, pozivati na to da učenik nema službeno rješenje. Uostalom, čak je i u eMatici već godinama predviđeno da se upiše broj službenog rješenja za darovitog učenika. U Pojmovniku kod Individualiziranog kurikuluma spominje se da „mu može prethoditi donošenje službenoga rješenja nadležnih institucija o promjeni oblika školovanja“, no to ne obvezuje nadležne institucije za izdavanje takvog rješenja. 2. Većina darovitih učenika darovita je u jednom, dva ili tri područja. Mogućnost akceleracije učenika i dalje je predviđena samo kao cjelovita za sve predmete pojedinog razreda odnosno za "preskakanje razreda". Puno optimalnije bi bilo da se omogući i "parcijalna akceleracija" odnosno prelazak u viši razred samo iz pojedinih predmeta jer bi se time omogućilo darovitim učenicima da iskažu svoje potencijale u područjima u kojima su daroviti, brže i ranije završe pojedine predmete, dok bi ostale predmete u kojima ne iskazuju posebnu darovitost slušali i završili unutar svog razreda kao i ostali učenici. „Parcijalna akceleracija“ bila je omogućena u „Okviru za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika“ iz 2017. godine, čudno je zašto je sada izbačeno. 3. U današnje doba države u našem okruženju (Slovenija, Srbija, BiH), a i diljem Europske unije čija smo punopravna članica, imaju zakonski omogućeno Školovanje kod kuće ("homeschooling") jer je ono primjereno mnogim darovitim učenicima. U Smjernicama SE MORA OMOGUĆITI Školovanje kod kuće kako naši daroviti učenici ne bi bili diskriminirani u odnosu na ostale darovite učenike diljem Europe. 4. Obavezno je potrebno ustrojiti bazu podataka o broju i potrebama darovite djece. Bez detaljne evidencije o darovitoj djeci na nivou države ne može se ostvariti niti kvalitetan rad s tom djecom niti kvalitetno razmotriti njihove potrebe. 5. Nigdje u Smjernicama se ne spominje financiranje rada s darovitom djecom. Bez definiranja da su osnivači škola (županije, općine i gradovi) te država OBAVEZNI FINANCIRATI sve procedure iz ovih Smjernica, provođenje će izostati kao i do sada. Na kraju, u ove Smjernice bi trebalo uvrstiti još neke preporuke koje je Pravobraniteljica za djecu uputila Ministarstvu znanosti i obrazovanja pod nazivom „Prava i potrebe darovite djece“ (DPR-602-02/21-0016 od 20.21.2021.). Lijep pozdrav Sanjin Lukarić Predsjednik Društva roditelja darovite djece Lodur - Rijeka | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 35 | MATEA FILIPOVIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam inicijativu za donošenje Smjernica za rad s darovitom djecom. Čini mi se da darovita djeca u našem obrazovnom sustavu često budu prepoznata, ali zbog izostanka cjelovite suradnje i kontinuiranog rada svih relevantnih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu, rad s darovitom djecom i daljnji razvoj njihovog potencijala, u velikoj mjeri ovisi o entuzijazmu pojedinih nastavnika. Također smatram da bi i cijelom stručnom timu, koji bi trebao biti uključen u praćenje i rad s darovitom djecom, trebalo osigurati adekvatnu, stručnu podršku odnosno edukacije i radionice. Srdačan pozdrav Matea Filipović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 36 | Maja Veljak | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Valja istaknuti složeni pristup nadarenim učenicima čestog nekonformističkog ponašanja u kombinaciji s introverzijom koja raste sa stupnjem darovitosti. Vidim edukaciju na tom području kao ključnu za uspjeh većeg dijela izrazito nadarene djece. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 37 | Štefica Pokorny | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Izrazito mi je drago što se posebna pažnja u današnjim društvenim okolnostima posvećuje darovitim učenicima, čija je prisutnost u našim školama više nego očita. Dosadašnji rad sa darovitim učenicima bio je usmjeren prema entuzijazmu i volji nastavnika koji su razvijali različite kompetencije i vještine daarovitih učenika. Stoga pohvaljujem zadane Smjernice. Lijep pozdrav! Štefica Pokorny, profesor izvrstan savjetnik | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 38 | Marija Sladoljev | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Hvala na prilici da sudjelujemo u kreiranju zakonskog okvira za rad s darovitim učenicima. Škole rade najbolje što mogu, no smatram da je važno ujednačiti rad i dati svim učenicima jednaku priliku da budu identificirani i poticani. U posljednje vrijeme se sve više susrećem s podbacivanjem darovitih učenika. Smatram da će ranija identifikacija i definirana suradnja s vrtićima zasigurno pomoći da se podbacivanje umanji. Slažem se s kolegicama i kolegama, izrazito je važno dati podršku, prije svega učiteljima, koji će provoditi individualizirane i razlikovne kurikulume. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 39 | Ružica Ivanković Ciotti | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam inicijativu za donošenje Smjernica za rad s darovitom djecom. Osnivanjem Tima za darovite koji bi se formirao unutar odgojno-obrazovnih ustanova omogućilo bi se sustavno praćenje i kontinuirani rad s darovitom djecom i njihovim roditeljima. Kako Smjernice propisuju, član Tima bi trebao biti i psiholog, a na žalost mnoge škole ga još uvijek nemaju pa bi trebalo omogućiti i njihovo zapošljavanje. Mišljenja sam da je potrebno poraditi i na dodatnoj edukaciji nastavnika za rad s darovitom djecom. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 40 | ZVONČICA KUČANDA | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.2. Utvrđivanje darovitosti | Kako bi se utvrdila darovitost svaka odgojno-obrazovna ustanova bi trebala imati zaposlenog psihologa koji ima navedeni instrumentarij i educiran je za korištenje istog. S obzirom da Ministarstvo ne otvara radna mjesta i ne zapošljava psihologe, onda to nije moguće. Također, Ministarstvo bi uz otvaranje radnih mjesta i zapošljavanje psihologa trebalo osigurati godišnja financijska sredstva isključivo namijenjena za edukacije i nabavu potrebnih mjernih instrumenata kako bi psiholog mogao provoditi utvrđivanje darovitosti kao i druge poslove koji su u opisu radnog mjesta. Stoga bi trebalo dodati: "Psiholog kao stručnjak educiran za primjenu psiholoških mjernih instrumenta (testova sposobnosti i kreativnosti te upitnika ličnosti) provodi testiranja kognitivnih sposobnosti i osobina ličnosti s djecom i učenicima koji su uočeni kao daroviti. Edukacije i mjerne instrumente za provedbu utvrđivanja darovitosti osigurat će za svakog psihologa i financirati Ministarstvo na godišnjoj razini.". Iako se spominje utvrđivanje na svim razinama odgoja i obrazovanja, ovdje se izričito spominje utvrđivanje darovitosti u osnovnoj školi. U školama koje i imaju psihologe ali imaju veliki broj učenika, provođenje identifikacije u prvom, četvrtom i šestom razredu uza sve ostala zaduženja i poslove stručni suradnik psiholog ne stigne obaviti. Dakle, trebalo bi definirati da se u vrtićima provodi identifikacija darovitosti među djecom koja pokazuju odstupanja bilo u kognitivnom razvoju bilo u specifičnim područjima darovitosti (što opet podrazumijeva da vrtić ima zaposlenog psihologa). Te informacije bi onda trebali prenijeti idućoj razini obrazovanja što bi također trebalo negdje definirati jer često prijenos informacija s jedne na drugu razinu obrazovanja samo ovisi o individualnom angažmanu stručnog suradnika u traženju povratnih informacija. Informacije iz predškolskih ustanova bi onda olakšale praćenje učenika u osnovnoj školi i smanjile opseg posla jer bi se identifikacija mogla provoditi samo među učenicima koji nisu bili obuhvaćeni na nižoj razini. Nejasno je je li osoba: "Razvijenost kompetencija u pojedinome području darovitosti (npr. umjetničkome, sportskome, matematičkome, tehničkome, socijalnome itd.) utvrđuje osoba koja je stručnjak za to područje na temelju ispitivanja znanja i vještina djeteta ili učenika te analize njegovih uradaka i izvedbe." stručnjak iz odgojno-obrazovne ustanove ili van nje i tko su ti stručnjaci. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 41 | ZVONČICA KUČANDA | 3. IDENTIFIKACIJA DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA | Tim za darovite ovdje podrazumijeva da svaka ustanova ima zaposlenog psihologa što često nije slučaj. Još uvijek veliki broj škola a posebno vrtića nema psihologe. Stoga bi se prvo trebalo raditi na otvaranju radnih mjesta i zapošljavanju stručnih suradnika psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 42 | Ante Vetma | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam navedene smjernice za rad s darovitom djecom. Naravno, nužno je osigurati adekvatnu stručnu i materijalnu potporu. Predlažem i veću zastupljenost stručnih skupova na temu darovitosti. Srdačan pozdrav, Ante Vetma | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 43 | Iva Novak | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam inicijativu i navedene Smjernice za rad s darovitim učenicima. Smatram da je skrb za darovitu djecu i učenike trenutno nedostatna te da je potrebna njihova sustavna identifikacija, uz pomoć i u suradnji s relevantnim stručnjacima i institucijama koje bi provodile sustavne i kontinuirane edukacije nastavnika. Darovitim učenicima potrebno je pružiti odgovarajuću odgojno-obrazovnu podršku u vidu individualiziranog kurikuluma, uz nužna sredstva koja bi im, uz individualizirane poticaje, s obzirom na raznolikost njihovih potencijala, omogućila što potpuniji razvoj. Srdačan pozdrav, Iva Novak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 44 | Olga Burger | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, napokon da se počinjemo baviti i darovitom djecom te podržavam inicijativu da se darovitim učenicima pruži cjelovita podrška utemeljena na navedenim Smjernicama. Znamo da je, između ostalog, za razvoj prepoznate darovitosti potrebna osmišljena i stimulirajuća okolina koja će to dijete potaknuti da oslobodi i razvije svoju darovitost. Smatram nužnim da se svakoj školi omogući posebna učionica koja će biti u potpunosti opremljena svim nužnim za razvoj darovitosti pojedinca, a koju će koordinirati mentor (učitelj, psiholog…) ili, ukoliko je moguće, da se postojeće učionice urede i dopune sredstvima i pomagalima za njihov rad i razvoj. Također, nedostaje plan edukacije učitelja (teme, vrijeme provođenja, očekivani broj sati). Srdačan pozdrav Olga Burger | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 45 | Gordana Plesko | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, svakako podržavam smjernice za rad s darovitim učenicima. Za kvalitetan rad s darovitim učenicima učitelji i stručni suradnici trebaju dodatne edukacije, dostupne materijale, raznovrsna pomagala. Slažem se s kolegicom Tajanom Uroić kako bi rad s darovitim učenicima trebao biti temeljen na individualizaciji. Lijep pozdrav, Gordana Pleško | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 46 | IVANA MILETIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, pozdravljam želje da se darovitim učenicima posveti više pažnje te da ih se identificira u što ranijoj dobi. Također mislim da bi se učenicima koji pohađaju regionalne centre izvrsnosti trebalo takvo što dodatno bodovati kod upisa u srednje škole. Naime, takvi centri provode testiranja darovitosti stotina pa i tisuća djece iste dobi neovisno o njihovim ocjenama. Samo nekolicina najboljih i potvrđeno darovitih stječe pravo pohađanja centra izvrsnosti. Prilikom upisa u srednju školu, uz toliki broj navodnih super odlikaša, takvo dijete bi moglo ne upisati školu u kojoj bi se moglo najbolje dalje razvijati u području dokazane izvrsnosti. Primjerice, učenik koji je dokazanim visoko iznadprosječnim rezultatom ostvario pravo pohađanja centra izvrsnosti iz matematike, može izgubiti mjesto u matematičkoj gimnaziji zbog četvorke iz biologije, a da to mjesto zauzme netko sa upitnim znanjem iza navodnih petica. Smatram da bi se takvo što barem donekle moglo izbjeći priznavanjem dodatnih bodova za identificirane darovite učenike koji pohađaju regionalne centre izvrsnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 47 | TATJANA BEGIĆ GRGURAČ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, poštivanje prava darovitih pojedinaca i zalaganje za kvalitetan odgoj i obrazovanje darovitih jedan je od većih izazova u našem društvu koji često vodi preispitivanju postojećih društvenih vrijednosti i uvriježenih stajališta o tome što vrijedi podržavati i na koji način. U preispitivanju smjernica nameće se pitanje koliko je društvena zajednica snažna omogućiti povezanost svih aktera u organiziranom, kvalitetnom i sustavnom radu s darovitima i izrazito darovitim učenicima, te darovitim učenicima s poteškoćama, od koordiniranog rada psihologa (kojeg mnoge škole u RH nemaju), liječnika, roditelja, djece, ravnatelja, pedagoga, timova za darovite, centara za izvrsnost, udruga, ministarstava, agencija, koliko je sposobna omogućiti primjereno i fleksibilno okruženje, te veliki raspon složenosti materijala za igru i učenje, a o organiziranim putovanjima na natjecanja u inozemstvo da ne spominjem (uvijek moramo tražiti dodatne sponzore jer nemamo vlastitih sredstava)... Prema iskustvu rada bilježim da su daroviti učenici (koje nije bilo teško identificirati u dosadašnjoj praksi, dakle, uočiti i utvrditi njihovu darovitost) često bili uskraćeni u kvalitetnijem radu u odnosu na ostalu djecu, iz niz razloga koji uključuju nedostatak sustavne edukacije nastavnika, mentora, stručnih suradnika, nedostatak kvalitetnih programa, pomagala, specijaliziranih učionica, nedostatak primjerenih uvjeta rada, posebice škola pogođenih potresom, borimo se opterećeni nasljedstvom neprihvaćanja „različitih“ u društvenoj zajednici, a kako ste naveli u smjernicama (str. 24) ponekad se daroviti učenici mogu suočiti s teškoćama koje nadilaze učiteljeve stručne kompetencije. Svjedoci smo da se uspjeh i rad svodi isključivo na brojke, ništa manje od školskog uspjeha 5.0 čime društvo najčešće identificira uspješne učenike (što ne podrazumijeva često darovite, znamo). Program smjernica izrađen je vrlo ambiciozno, s porukom u zaključku kako darovitu djecu i učenike trebamo prihvatiti sa svim njihovim posebnostima i kako je naša odgovornost pomoći im očuvati i razviti ljubav i motivaciju prema učenju i održati njihovu prirodnu znatiželju. Mi to radimo cijelo vrijeme, a da bismo mogli funkcionirati, mi nastavnici, koji smo danas doista preopterećeni, tražimo stručnu i materijalnu potporu u doradi ovih smjernica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima ne mogu propisivati obveze financiranja. |
| 48 | ERIKA TUŠEK VRHOVEC | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.2. Utvrđivanje darovitosti | Svaka škola nema zaposlene sve tipove stručnih suradnika. Posebno je problem škola sa manjim brojem učenika u ruralnim područjima, gdje su kao stručni suradnici jedino zaposleni pedagozi na pola radnog vremena. Tako da je vrlo teško ostvarivo formiranje školskog tima. Možda bi bilo dobro da se oformi stručni tim na području Županija koji bi činili stručnjaci svih tipova koji mi mogli provesti postupak identifikacije darovitih učenika. Naravno da je važno da učitelji koji rade u razredu redovito bilježe svoja zapažanja i da budu u kontaktu sa stručnim suradnicima koji su zaposleni u školi, ali da onda se ti svi podaci pošalju stručnom timu te provede identifikacija darovitih uz jednake predložene metode i instrumentarije za sve. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 49 | KLARA JASNA ŽAGAR | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam smjernice za rad s darovitom djecom. Želim naglasiti da su edukacije nastavnika uglavnom usmjerene na rad s učenicima s teškoćama i da nedostaje edukacija za rad s darovitom djecom. Također molim da se vodi računa o tome kako će se formirati razredi i osigurati izvođenje nastave u malim školama u kojima će (i već ima) u istom razredu biti učenici s teškoćama, prosječni i daroviti učenici. S poštovanjem, Jasna Žagar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 50 | RAFAELA PLENTAJ | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.2. Utvrđivanje darovitosti | Ako odgojno-obrazovna ustanova nema stručnog suradnika psihologa, potrebno je omogućiti i organizirati vanjskog suradnika psihologa da procijeni potencijalno darovito dijete. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da je u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima upravo to i navedeno. |
| 51 | TAJANA UROIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, drago mi je da se pokreće priča o darovitim učenicima jer daroviti učenici su također učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Smatram da su za darovite učenike potrebne razlike u očekivanim postignućima, sadržajima i metodama učenja i poučavanja. Rad s darovitim učenicima bi trebao biti temeljen na individualizaciji. Vjerujem da će se voditi briga o nastavnicima i stručnim suradnicima kako bi oni dobili potrebnu podršku za rad s takvim učenicima, u smislu edukacija. Srdačan pozdrav, Tajana Uroić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 52 | ZDRAVKO DUVNJAK | 3. IDENTIFIKACIJA DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.1. TKO SU DAROVITA DJECA I UČENICI? | Sve super i pohvalno. Samo bih iznio svoje mišljenje a ne želeći nikoga uvrijediti. Iskustveno u ovo svojih malo godina nekako mislim da će biti puno darovite djece kojima su roditelji članovi nekih stranaka, udruga ili organizacija. I da. Sada će ti isti ljudi misliti da ja baš i nisam darovit. Ali ja sam odrastao pa mi to i neće smetati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 53 | KATARINA HRGOVIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, slažem se sa smjernicama za rad s darovitom djecom. Nadam se da će i njihovi nastavnici i stručni suradnici dobiti potrebnu podršku u vidu edukacija. Srdačan pozdrav, Katarina Hrgović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 54 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.3. Metode i instrumentarij za identifikaciju | Slažem se s prijedlogom kolegice Jasminke Vrban: dosta bi se olakšalo Timu za darovite kad bi se u Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima uključio primjer obrasca procjene. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću uz napomenu da će traženo biti sastavni dio pravilnika kojim se uređuje sustav odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. |
| 55 | Zrinka Perković Dodig | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, podržavam nacrt ovih smjernica. Bilo je i vrijeme da se počne misliti i na darovitu djecu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 56 | JELENA VARGA | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, Jako mi je drago da se napokon pokreće priča o darovitim učenicima. Slažem se kako zaslužuju cjelovitu podršku kako bi u doglednoj budućnosti upravo oni bili nositelji kontinuiranog razvoja i napretka društva. U smislu odgoja i obrazovanja daroviti učenici su učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Zbog toga su za darovite učenike potrebne razlike u ciljevima, odnosno očekivanim postignućima, sadržajima i metodama učenja i poučavanja. Svakodnevni nastavni rad bi trebao biti temeljen na individualizaciji, a izvannastavni rad na različitim aktivnostima u koje se daroviti učenici uključuju prema vlastitim interesima,individualnim sposobnostima i posebnostima. U tom svemu važnu ulogu imamo mi učitelji i nastavnici. Stoga je potrebno da se budućim učiteljima u inicijalnom obrazovanju omoguće kolegiji koji obuhvaćaju rad s darovitim učenicima. Srdačan pozdrav svima. Jelena Varga | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 57 | ZDENKA LONČARIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, temeljito sam proučila Smjernice za rad s darovitim učenicima. Podržavam inicijativu da se napokon darovitim učenicima pruži cjelovita podrška utemeljena na potrebnim dokumentima i smjernicama. Međutim, zabrinuta sam izostankom podrške nastavnicima i stručnim suradnicima odnosno svim članovima Timova za podršku učenicima. Stručna i materijalna podrška članovima tima neophodna je da bi se ova inicijativa kvalitetno ostvarila. Također sam zabrinuta jer ne znam hoće li se članovima Tima za podršku učenicima omogućiti u njihovom redovitom rasporedu školskih obaveza vrijeme, prostor i vrednovanje njihova rada s darovitom djecom. Željno očekujem detaljan dokument kojim će se to regulirati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 58 | DIJANA DRŽAIĆ | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.2. Utvrđivanje darovitosti | Poštovani, brojne škole nemaju psihologe te nisu u mogućnosti provesti utvrđivanje darovitosti. Treba promisliti o tome na koji će način te škole provesti utvrđivanje darovitosti. LP | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje i osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. |
| 59 | Martina Simić Meznarić | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Poštovani, slažem se sa smjernicama za rad s darovitom djecom. Dobro jer što se će u školama i daroviti učenici dobiti potrebnu pažnju, usmjeravanje i kvalitetnije obrazovanje. Također podržavam prijedloge kolege Zorana Crljenice. Lijep pozdrav, Martina Simić Meznarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 60 | Zoran Crljenica | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Pozdravljam ovu inicijativu za sustavnijim, kvalitetnijim i organiziranijim radom s darovitim učenicima. Jer to su oni pojedinci koji će u budućnosti biti nositelji napretka društva. Uz kurikulum te razradu programa rada s darovitima, predlažem da se predvide i sredstva za sudjelovanje darovitih učenika na raznim vrstama natjecanja. Trenutno im je omogućeno sudjelovanje na natjecanjima u organizaciji MZO i AZOO, no postoje i brojna druga natjecanja, prije svega mislim na matematiku, na kojima se traži domišljatost, kreativnost, visoka razina logičkog zaključivanja i timski rad, a sudjelovanje na njima ovisi o entuzijazmu i snalaženju nastavnika. Nadalje, ne bi se smjelo dogoditi da nema sredstava za nagrađivanje darovitih učenika za postignute uspjehe. Makar bile simbolične, nagrade im pokazuju da se njihov rad i rezultati cijene te su im i poticaj za daljnji rad. Također, svaka škole bi trebala moći nabaviti literaturu za rad s darovitim učenicima. Nadam se da će ove smjernice što prije zaživjeti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje te osnivačima školskih ustanova kontinuirano ulaže u poboljšavanje uvjeta rada i stručna osposobljavanja djelatnika. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima samo su prvi korak u poboljšanju sustava podrške darovitoj djece i učenicima te svim uključenim dionicima odgojno-obrazovnog sustava. |
| 61 | Tomislav Špoljar | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Možda ne bi bilo loše kontaktirati Umjetničke škole koje rade sa velikim postotkom darovite djece u svom području te imaju iskustva u radu sa njima te znaju s kojim problemima se ta djeca susreću. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Imenovani članovi radne skupine za izradu Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima stručnjaci su za područje darovitosti različitih profila i iz različitih institucija te imaju veliko teoretsko i praktično iskustvo u neposrednom radu s darovitom djecom i učenicima. |
| 62 | Mia Kiridžija Andrić | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA | Slažem se da je darovitoj djeci potrebno sustavnije pračenje i podrška kako bi jednog dana bili nositelji u različitim područjima društvenog razvoja te na vrijeme izbjegli teškoće u socijalnim odnosima, neuspjeh u razvijenju darovitosti ili emocionalnim teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
| 63 | Jasminka Vrban | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.3. Metode i instrumentarij za identifikaciju | Izvrsno su pojašnjene metode kojima se identificiraju darovita djeca i učenici. Mislim da bi bilo dobro i u ovaj dokument unijeti primjere upitnika ili lista procjena. Jasminka Vrban | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću uz napomenu da će traženo biti sastavni dio pravilnika kojim se uređuje sustav odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. |
| 64 | Maja Penava ALeksić | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.3. Razlikovni i individualizirani kurikulum izvan redovite nastave | Poštovani, osvrnula bih se na temu natjecanja kojima pristupaju daroviti učenici. Prijedlog nacrta zakona kaže: "Osobitu pozornost treba obratiti na fleksibilnost u pristupu natjecanjima i postavljanju primjerenih kriterija kad su u pitanju daroviti, osobito iznimno daroviti učenici.", s čim se potpuno slažem, ali moram priznati natjecanje u predmetu Engleski jezik koji osobno poučavam definitivno nije fleksibilno i ne potiče darovite učenike, koji su najčešće natjecatelji. Zadaci su često višeznačni, sami učenici i mentori primijete pogreške i učenici se često osjećaju zakinutima. Zato smatram kako zaista treba napraviti pomak u pripremanju ispitnih materijala i bodovanju. Djeca koja pristupe natjecanju često budu obeshrabrena svojim uspjehom što definitivno nije poticajno za njih, a već godinama nema nekih afirmativnih promjena na tom polju. Ne znam po kojem ključu se biraju članovi povjerenstava za izradu zadataka za natjecanja, ali mislim da bi bilo dobro kad bi više stručnjaka imalo priliku sudjelovati u izradi zadataka. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 65 | Hrvatska psihološka komora | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.3. Metode i instrumentarij za identifikaciju | S obzirom na visoke cijene psihodijagnostičkih instrumenata, potrebno je jasno definirati obvezu odgojno-obrazovnih ustanova odnosno njihovih osnivača da u svojim proračunima predvide financijska sredstva za nabavku psihodijagnostičkih instrumenata jer je trenutno nabavka instrumenata isključivo dobra volja ravnatelja ustanova. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 66 | Hrvatska psihološka komora | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.2. Utvrđivanje darovitosti | Psiholog kao stručnjak educiran za primjenu psiholoških mjernih instrumenta (testova sposobnosti i kreativnosti te upitnika ličnosti) provodi testiranja kognitivnih sposobnosti i osobina ličnosti s djecom i učenicima koji su uočeni kao daroviti. Kao dio procesa identifikacije psiholog provodi i naraštajno ispitivanje kognitivnih sposobnosti. Preporučuje se primjena testova za utvrđivanje općih intelektualnih sposobnosti u prvome razredu osnovne škole (prvi odgojno-obrazovni ciklus) i u četvrtom razredu osnovne škole te primjena testova za utvrđivanje specifičnih intelektualnih sposobnosti u šestome razredu (treći odgojno-obrazovni ciklus). Opisani postupak, ovisno o broju učenika, može biti vrlo dugotrajan i skup, zbog visoke cijene psihodijagnostičkih instrumenata namijenjenih testiranju sposobnosti i upitnika ličnosti. Također, da bi se utvrđivanje darovitosti moglo izvršiti, odgojno-obrazovna ustanova mora imati zaposlenog psihologa ili osigurana sredstva za plaćanje vanjskih suradnika psihologa koji bi proveli testiranje. Stoga je nužno uskladiti postojeće Pravilnike o odgoju i obrazovanju darovitih učenika s ovim Smjernicama, na način da novi Pravilnici jasno definiraju da svaka škola mora imati zaposlenog psihologa ili po kojem modelu osigurava utvrđivanje darovitosti ako nema zaposlenog psihologa (mobilni timovi, ugovori o djelu za vanjske suradnike psihologe ili sl.). Pritom je nužan preduvjet da Ministarstvo odobri zapošljavanje psihologa u svim odgojno-obrazovnim ustanovama koje to zatraže. Važno je postaviti pitanje je li identifikacija darovitih jedini posao koji će psiholog raditi u školi jer će ovako zamišljena identifikacija oduzimati većinu ili svo radno vrijeme psihologa. U kontekstu vremena u kojem su potrebe za zaštitom mentalnog zdravlja sve veće, posebno u dječjoj i adolescentnoj (dakle, školskoj) populaciji, školski psiholozi jedva uspijevaju pružiti podršku učenicima kojima je ona potrebna zbog njihovog sve većeg broja. Stoga smatramo da je generacijsko ispitivanje - u smislu benefita za učenike s jedne strane i ekonomičnosti vremena i ljudskih resursa s druge, i njegovih negativnih strana s treće - neopravdano i nepotrebno provoditi. Većina djece je danas već generacijski testirana u predškolskoj ustanovi općim testom kognitivnih sposobnosti, a oni koji ne idu u vrtić, obavezni su pohađati predškolu pa se njih može testirati tijekom trajanja predškole. Predlažemo da djeca koja na procjeni općih kognitivnih sposobnosti u predškolskoj ustanovi postignu rezultat veći od npr. 85 ili 90 centila dolaze u školu sa službenim mišljenjem o tome, te budu u školi praćena od strane Tima za darovite. Zbog zahtjeva prilagodbe na novo, školsko, okruženje i drugačiji način učenja, prvi razred osnovne škole nikako nije dobar trenutak za provođenje identifikacije darovitih. Velika je vjerojatnost da bi teškoće adaptacije na novo školsko okruženje koje se javljaju kod neke djece mogle otežati prepoznavanje darovitosti, stoga je bolja opcija pričekati s identifikacijom do 2. razreda. S druge strane, smatramo da je primjena testova za ispitivanje specifičnih intelektualnih sposobnosti u 6. razredu jako zakašnjela. Na taj način će predugo ostati neotkriveni daroviti učenici u STEM području, te bi takvo individualno ispitivanje bilo dobro provesti već u 2. razredu. Individualno testiranje učenika s teškoćama je potrebno je provoditi samo ako takvi učenici nemaju odgovarajuću dokumentaciju, odnosno ako u vanjskoj stručnoj ustanovi nije već provedeno testiranje koje je pokazalo indikacije moguće darovitosti. Razvijenost kompetencija u pojedinome području darovitosti (npr. umjetničkome, sportskome, matematičkome, tehničkome, socijalnome itd.) utvrđuje osoba koja je stručnjak za to područje na temelju ispitivanja znanja i vještina djeteta ili učenika te analize njegovih uradaka i izvedbe. Pojedinačna područja darovitosti u umjetničkim i sličnim područjima je potrebno nazivati talentima. Talente u umjetničkim i sportskim područjima identificiraju i podržavaju učitelji/nastavnici i stručni suradnici u glazbenim, plesnim i srodnim školama, kao i sportskim klubovima. Potrebno je jasno definirati tko je navedena osoba-stručnjak - je li ona zaposlenik odgojno-obrazovne ustanove ili vanjski suradnik, je li stručni suradnik psiholog ili netko drugi. Potrebno je definirati i na temelju kojih kriterija i ishoda se određuje što je kreativno ili iznadprosječno za određenu kronološku dob. Općenito, čini se važnim jasno definirati kriterije darovitosti ili način na koji se oni određuju (određuju li ih sami školski psiholozi, Hrvatska psihološka komora, Agencija za odgoj i obrazovanje, Odsjek za psihologiju ili sl.). Pri utvrđivanju darovitosti odgojno-obrazovna ustanova treba se koristiti i podatcima i mišljenjem stručnoga tima za darovite na prethodnoj odgojno-obrazovnoj razini, ali i podatcima koji su dobiveni od drugih stručnjaka – provoditelja programa u koje je dijete/učenik uključen izvan škole. Ova se preporuka uvelike zasniva na individualnom angažmanu i dobroj volji djelatnika ustanova različitih obrazovnih razina, i to ponajviše stručnih suradnika, ali i roditelja koji mogu donijeti u školu podatke provoditelja programa u koje je učenik uključen izvan škole, ali ne moraju ako ne žele. Mehanizam predložen Smjernicama je sličan onome kod učenika s rješenjem o primjerenom obliku školovanja – kad učenici s primjerenim oblikom školovanja iz osnovne razine školovanja prijeđu u srednju razinu školovanja, srednja škola ima obvezu kontaktirati osnovnu školu kako bi prikupila podatke o učeniku i provedbi primjerenog oblika školovanja. No, ta se obveza – utvrđena Člankom 19 Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju – odnosi samo na učenike koji imaju rješenje o primjerenom obliku školovanja, što daroviti učenici nemaju. Slična je situacija i u vrtićima, gdje se razmjena informacija s osnovnom školom često svodi na dobru volju i individualnu suradnju djelatnika u školama i vrtićima – vrtić je kod prijedloga odgode upisa ili prijevremenog upisa u prvi razred dužan napisati mišljenje o djetetu jedino na pisani zahtjev roditelja, ne i na zahtjev škole, pa zapravo nema vertikalne protočnosti sustava za generaciju. Zbog svega navedenog je za očekivati da stručni suradnici u školama, koji su već preopterećeni radnim obvezama i rastućim brojem učenika kojima je potrebna bilo pedagoška, bilo psihološka podrška, neće naprosto imati vremena prikupljati podatke o darovitim učenicima iz ustanova na nižim odgojno-obrazovnim razinama. Niti će im to prikupljanje podataka biti zakonska obveza, jer nije definirana Pravilnikom koji ima veću zakonsku snagu od Smjernica. Predlažemo da CARNet izradi sigurnu platformu sličnu e-dnevniku (ili nadogradnju e-dnevnika) kojoj bi djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova pristupali putem svojih AAI@EduHr identiteta i u kojoj bi se nalazili podaci kako o učenicima s teškoćama, tako i o darovitim učenicima. Ti bi podaci, kao i podaci iz e-dnevnika, podlijegali profesionalnoj tajni i GDPR-u, ali bi takva platforma ubrzala protok informacija o učenicima između različitih odgojno-obrazovnih razina, i smanjila količinu administrativnog posla kojima su stručni suradnici opterećeni, što im smanjuje količinu radnog vremena koje mogu posvetiti individualnom ili grupnom radu s učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo nije predmet Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima kao dokumenta koji postavlja opća načela rada s darovitim učenicima već provedbenih propisa u sustavu odgoja i obrazovanja. |
| 67 | Hrvatska psihološka komora | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.1. Uočavanje darovitosti | Tvrdnja da su „procjene roditelja/skrbnika često prilično realistične, posebice za najmlađi uzrast“, nije točna niti je temeljena na zapažanjima iz prakse. Da bi roditelji/skrbnici mogli realistično procijeniti sposobnosti svoje djece, nužna je visoka razina vlastite samoregulacije emocija i mogućnost sagledavanja neovisnog o emocijama, što velika većina roditelja ne može – što nam pokazuju brojne situacije iz prakse u kojima roditelji umanjuju teškoće ili preuveličavaju znanje i sposobnosti svoje djece. Naravno, potrebno je uključiti i roditeljske procjene u postupak identifikacije darovitosti kako bi se osigurao uvid u ponašanja i razmišljanja djeteta izvan školskog okružja, u cilju stvaranja cjelovite slike o djetetu, no samo kao jedan od pokazatelja, nikako ne kao prvi i temeljni. Roditelji, dakle, mogu dati hvalevrijedne informacije o svom djetetu, osobito o njegovom ranom razvoju, no roditeljske procjene ne bi trebale biti prva i temeljna osnova za uočavanje darovitosti. Roditelji svakako trebaju biti partneri odgojno-obrazovnoj ustanovi, posebice u realizaciji nekih dijelova programa rada (npr. različite terenske nastave za darovite učenike), kao i u davanju ideja u smislu proširivanja programa rada s njihovim darovitim djetetom. Pritom je bitno da školski tim za darovite kritički razmatra prijedloge svih uključenih dionika, pa tako i roditelja. Odgajatelji i učitelji/nastavnici u prilici su opažati i uočavati dječju darovitost te razvojna odstupanja unutar vršnjačkih skupina uspoređujući pojedino dijete/učenika s vršnjacima. Osnovne pogreške u procjenama odgojitelja i učitelja/nastavnika proizlaze iz: - precjenjivanja kognitivnih sposobnosti u suradljive, poslušne, komunikativne i motivirane djece i učenika - nominiranje djeteta/učenika natprosječnih sposobnosti kao darovitog - lakšega zapažanja umjerene darovitosti nego izrazite darovitosti. Među natuknice je potrebno dodati: - podcjenjivanja kognitivnih sposobnosti djece sa teškoćama u učenju - podcjenjivanja kognitivnih sposobnosti djece koja dolaze iz obitelji nižeg socijalno-ekonomskog statusa Učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima su potrebne stručne edukacije na temu darovitosti i njenog uočavanja te rada s darovitim učenicima. Učiteljski i nastavnički studiji, kao i studiji psihologe, vrlo rijetko nude studentima kolegije koji se bave darovitim učenicima i radom s njima. Psiholozi su po završetku studija osposobljeni za primjenu osnovnih psihodijagnostičkih instrumenata u svrhu identifikacije darovitih učenika, no ne i za potpuno pružanje podrške učiteljima i nastavnicima u radu s darovitim učenicima. Pojedine države već godinama sustavno rade na identifikaciji i provode različite programe s darovitim učenicima (npr. Mađarska). Bilo bi poželjno proučiti njihova iskustva i rezultate, uspostaviti suradnju i prilagoditi našem sustavu i uvjetima. U protivnom, sam proces “otkrivanja tople vode” mogao bi trajati generacijama naših učenika i stručnjaka u obrazovanju. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no smatramo da tvrdnja navedena u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima nije proizvoljna već je utemeljena na pokazateljima znanstvenih empirijskih istraživanja i istraživanja provedenih u praksi nekih nacionalnih udruga za darovitu djecu. |
| 68 | Hrvatska psihološka komora | 3.1. TKO SU DAROVITA DJECA I UČENICI?, 3.1.1. Osobine darovite djece i učenika | U opisu je potrebno je razgraničiti pojam darovitih i talentiranih učenika. “Umjetnički darovita djeca i učenici” su zapravo talentirana djeca i učenici. Osobine i/ili ponašanja koja mogu otežavati razvoj ili prilagodbu darovitih učenika su nesustavno nabrojana. Predlažemo sustavnije navesti poteškoće, primjerice na sljedeći način: 1) Socio emocionalne specifičnosti darovite djece i učenika A) Intenzivnost (hipersenzibilnost na planu intelekta, emocija, motorike i mašte) B) Idealizam C) Perfekcionizam D) Interesi 2) Razvoj izvršnih funkcija kod darovite djece i učenika. Nisu navedene teškoće odnosno negativne strane koje proizlaze iz samog procesa identifikacije i rada s darovitima, poput etiketiranja, elitizma i irelevantnog obogaćenja, o kojima je bitno voditi računa. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Zakon o odgoju i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi definira darovite učenike i njihova prava u sustavu odgoja i obrazovanje te ne definira razliku između darovitih i talentiranih učenika. U znanosti “talent” se stručno naziva “područno-specifična darovitost“ - dakle darovitost uključuje talent. |
| 69 | Hrvatska psihološka komora | 3. IDENTIFIKACIJA DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.1. TKO SU DAROVITA DJECA I UČENICI? | Da bi Smjernice bile provedive i učinkovite, nužno je na operacionalan način postaviti definiciju darovitosti što ovdje nije slučaj. Naime, navedena je opće prihvaćena Renzullijeva definicija darovitosti koju u RH teško možemo operacionalizirati s obzirom na dostupne mjerne instrumente, odnosno definicija darovitosti je postavljena preširoko s obzirom na naše mogućnosti u RH. Pitanje je na koji način i kojim instrumentima ćemo mjeriti “visok stupanj kreativnosti i motivacije” tijekom procesa identifikacije? U našem obrazovnom sustavu, usmjerenom u prvom redu na verbalne i sekvencijalne vještine, jedna od skupina darovitih učenika koja učestalo ostaje neprepoznata jesu oni koji imaju visoko razvijene vidno-prostorne sposobnosti, a koje su iznimno važne za uspjeh, kreativnost i inovativnost u STEM području (Kell i Lubinski, 2013.). Razlog zašto ostaju neprepoznati daroviti učenici u tom području su teškoće u izvršnim funkcijama (koje maskiraju darovitost), neadekvatnost primijenjenih mjernih instrumenata tijekom identifikacije (koja polazi od preširoke definicije) te već spomenuti naglasak na verbalnim vještinama u našem obrazovnom sustavu. S obzirom na taj “gubitak” važne skupine darovitih učenika tijekom identifikacije, važno bi bilo definiciju redefinirati ili primijeniti drugačiji koncept rada s darovitima. Također, potrebno je napraviti distinkciju između darovitih i talentiranih učenika. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Nadalje, stručnjaci koji već rade identifikaciju darovitih učenika po Renzullijevom modelu navode da im je taj model (u kombinaciji s Gardnerovim modelom višestrukih inteligencija) najlakše operacionalizirati u našem odgojno-obrazovnom sustavu. Za mjerenje kreativnosti postoje različiti testovi kreativnosti koji mjere kreativnost u različitim područjima. Razvijene su i različite skale za procjenu osobina darovitih učenika (skale za učitelje, skale za roditelje, upitnici za učenike) koje osim procjene općih i specifičnih sposobnosti obuhvaćaju i procjenu kreativnosti i motivacije. Iz dosadašnjeg iskustva i primjene navedenih skala, primijećeno je da i učitelji i učenici najlakše prepoznaju učenike koji su visoko motivirani. Zakon o odgoju i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi definira darovite učenike i njihova prava u sustavu odgoja i obrazovanje te ne definira razliku između darovitih i talentiranih učenika. U znanosti “talent” se stručno naziva “područno-specifična darovitost“- dakle darovitost uključuje talent. |
| 70 | SANJIN LUKARIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA, 7. ULOGA NOSITELJA KURIKULUMA U RADU S DAROVITIMA | U uvodnom dijelu u rečenici "Roditelji/skrbnici MOGU biti uključeni u rad tima za darovite i surađivati sa stručnjacima u procesu planiranja i vrednovanja odgojno-obrazovne podrške i individualiziranog kurikuluma." riječ MOGU zamijeniti s riječju MORAJU. Naime, kao što su roditelji djece s poteškoćama uključeni u izradu individualiziranog kurikuluma i daju suglasnost na isti, to treba omogućiti i roditeljima darovite djece. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no smatramo da obveze roditelja ne mogu biti propisane Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima. Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 71 | SANJIN LUKARIĆ | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.2. Razlikovni i individualizirani kurikulum u redovitoj nastavi | U podpoglavlju e) Okružje dodati tekst koji je bio u Okviru iz 2017.g. na osnovu kojeg su nastale ove Smjernice: "Iznimno, Tim za darovite te roditelji, mogu predložiti i duže izdvajanje, i to u obliku: ● nastave na daljinu ● nastave u kući." Te iznimne uvjete trebalo bi definirati ovim Smjernicama. Način takvog rada trebalo bi definirati razlikovnim ili individualiziranim kurikulumom. Istraživanja i ankete u vrijeme protekle 2 godine i učestale nastave na daljinu, su pokazale da pojedini daroviti učenici preferiraju takve oblike nastave te da postižu još i bolje rezultate. Stoga bi im zbog njihove dobrobiti, u iznimnim situacijama to trebalo i omogućiti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 72 | SANJIN LUKARIĆ | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.1. Razlikovni i individualizirani kurikulum | Na kraju poglavlja dodati rečenicu: "Razlikovni i individualizirani kurikulum moraju dobiti suglasnost roditelja/skrbnika, a neophodno je prilikom izrade u obzir uzeti i mišljenje samog darovitog učenika." Naime, kao što suglasnost na individualizirani kurikulum daju roditelji/skrbnici učenika s teškoćama, isto se mora omogućiti i roditeljima darovitih učenika. Također, razlikovni i individualizirani kurikulumi bi morali biti napravljeni na dobrobit učenika uzimajući u obzir specifičnosti svakog učenika ponaosob. Stoga je mišljenje darovitih učenika o načinima i metodama rada s njima od velike važnosti. U poglavlju 7. Smjernica je i navedeno da daroviti učenik treba biti uključen u rad Tima za darovite. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 73 | SANJIN LUKARIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA, 7. ULOGA NOSITELJA KURIKULUMA U RADU S DAROVITIMA | S obzirom da svaka škola nema psihologa, trebalo bi OBVEZATI MZO i osnivače škola da u takvim slučajevima formiraju "mobilne timove od nekoliko psihologa" koji bi obilazili škole bez zaposlenog psihologa, vršili identifikaciju djece te edukaciju učitelja i stručnih suradnika za rad s darovitim učenicima. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Smjernicama nije moguće propisati obveze ministarstva i agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje. |
| 74 | SANJIN LUKARIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA, 7. ULOGA NOSITELJA KURIKULUMA U RADU S DAROVITIMA | Pri MZO-u i AZOO-u morali bi se oformiti odjeli/timovi stručnjaka kojima se škole mogu obratiti za pomoć pri cjelokupnom postupku s darovitima učenicima (identifikacija/izrada kurikuluma/edukacija učitelja/rad s učenicima/suradnja s roditeljima/pisanje izvješća....). To bi trebalo ovdje definirati. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Smjernicama nije moguće propisati obveze ministarstva i agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje. |
| 75 | SANJIN LUKARIĆ | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA, 11. DODATAK - PREDNOSTI I NEDOSTATCI POJEDINIH OBLIKA PODRŠKE | U Dodacima bi trebalo dodati primjere obrazaca s ispunjenim stavkama kako bi školski djelatnici znali kako napraviti pojedine dokumente (npr. razlikovni i osobni kurikulum, upitnici za procjenu, razna izvješća,...) U Smjernicama za rad s učenicima s teškoćama je to dobro obrađeno s primjerima ispunjenih obrazaca. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no Smjernice postavljaju opća načela rada s darovitim učenicima te primjeri individualiziranih kurikuluma ne mogu biti sadržani u dokumentu. Za svako darovito dijete izrađuje se individualizirani kurikulum prema individualnim razvojnim potrebama pojedinoga djeteta i osmišljavanju razlikovnosti u pristupu učenju i okružju unutar odgojne skupine. |
| 76 | SANJIN LUKARIĆ | 6.2. VREDNOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 6.2.3. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju darovitih učenika | Jasno definirati da škole MORAJU izvješća o radu darovitih učenika dostavljati i roditeljima u pisanom obliku. Naime, mnoge napomene koje se upisuju u eMaticu roditeljima nisu vidljive. Kao što je i pisalo u Okviru iz 2017.g. na osnovu kojeg su napravljene ove Smjernice, treba navesti da se darovitim učenicima u svjedodžbi na kraju školske godine napiše napomena o primjeni razlikovnog ili individualiziranog kurikuluma, ranijem upisu u prvi razred osnovne škole, ranijem prelasku u viši razred (akceleracija) i ranijem prelasku u viši razred u pojedinome nastavnom predmetu ("parcijalna" akceleracija). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 77 | SANJIN LUKARIĆ | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.3. Razlikovni i individualizirani kurikulum izvan redovite nastave | Što se tiče pomoći škole darovitim učenika oko natjecanja i priprema za natjecanja, potrebno je navesti da je škola OBVEZNA osigurati takvim učenicima dodatnu nastavu i druge vrste pomoći. Naime, ponekad se događa da škole ne organiziraju dodatnu nastavu s učenicima iz razloga jer predmetni učitelji imaju popunjenu satnicu. Prema čl. 34 Zakona o odgoju i obrazovanja škola je DUŽNA organizirati dodatnu nastavu za darovite učenike. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 78 | Gordana Novković Poje | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.2. Utvrđivanje darovitosti | Kao školska psihologinja s dugogodišnjim iskustvom u osnovnoškolskoj praksi smatram da je predloženi model utvrđivanja /identifikacije potencijalno darovitih kvalitetno zamišljen, ali zbog praktičnih, tj. organizacijskih i financijskih razloga, predlažem sljedeći mogući zamjenski model: pri upisu djeteta u osnovnu školu pokazala se odlična praksa da stručni tim predškolske ustanove školskom stručnom timu dostavi službeno pisano mišljenje za svu djecu s posebnim potrebama (s teškoćama i potencijalno darovite) a zatim u okviru procjene psihofizičke zrelosti za upis u osnovnu školu, sve škole koje imaju psihologe mogu provesti generacijsku procjenu općeg intelektualnog statusa djece upisnika, a škole koje nemaju zaposlenog psihologa, taj dio posla može obaviti npr. psiholog koji je prema mjestu rada najbliži školi koja nema zaposlenog psihologa, kao vanjski suradnik. Zatim predlažem da se, kao i do sada u praksi većine osnovnoškolskih psihologa, ponovna generacijska procjena općeg intelektualnog statusa radi u proljeće tijekom trećeg razreda osnovne škole (ona bi osim psihološke procjene standardiziranim testovima općih intelektualnih sposobnosti uključivala i procjene razrednih učitelja, roditelja i učenika već standardiziranim i kvalitetno napravljenim upitnicima i skalama procjene koje koriste školski psiholozi). Dodatne psihološke procjene, kao što su npr. individualna primjena testa inteligencije Wechslerovog tipa, nažalost, zbog velikog nedostatka psihološkog instrumentarija po školama smatram da se uz suradnju roditelja i školskih psihologa može u najvećoj mjeri obaviti preko zdravstvenih institucija ili npr. specijaliziranih udruga za rad s darovitim učenicima, a školski psiholozi mogu temeljem učinjene dodatne obrade učiteljima prenijeti izvrsne smjernice za rad koje mogu biti odličan okvir za izradu individualiziranih/razlikovnih kurikuluma za rad s učenicima. Ako se na ovaj način identificira, utvrđuje i prati napredovanje potencijalno darovitih učenika od ulaska u osnovnoškolski sustav (uz sustavno praćenje iznimnih postignuća iz ostalih nastavnih predmeta od strane pedagoga, učitelja) može se na neki način i „izbjeći“ skupa i neekonomična primjena testova za utvrđivanje specifičnih intelektualnih sposobnosti u šestome razredu jer bi se već do šestog razreda veliki broj učenika pratio, identificirao i usmjeravao prema svojim specifičnim sposobnostima, interesima i potrebama. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo nije predmet Smjernica za rad s darovitom djecom i učenicima kao dokumenta koji postavlja opća načela rada s darovitim učenicima već provedbenih propisa u sustavu odgoja i obrazovanja. |
| 79 | SANJIN LUKARIĆ | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.2. Razlikovni i individualizirani kurikulum u redovitoj nastavi | Većina darovitih učenika darovita je u jednom, dva ili tri područja. Mogućnost akceleracije učenika i dalje je predviđena samo kao cjelovita za sve predmete pojedinog razreda odnosno za "preskakanje razreda". Puno optimalnije bi bilo da se omogući i "parcijalna akceleracija" odnosno prelazak u viši razred samo iz pojedinih predmeta jer bi se time omogućilo darovitim učenicima da iskažu svoje potencijale u područjima u kojima su daroviti, brže i ranije završe pojedine predmete, dok bi ostale predmete u kojima ne iskazuju posebnu darovitost slušali i završili unutar svog razreda kao i ostali učenici. „Parcijalna akceleracija“ bila je omogućena u „Okviru za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika“ iz 2017. godine, čudno je zašto je sada izbačeno. U podpoglavlju d) Tempo učenja omogućiti "parcijalnu akceleraciju" odnosno prelazak u viši razred samo iz pojedinih predmeta. Također, morao bi se u Smjernicama definirati cijeli postupak kako škole provode potpunu ili "parcijalnu" akceleraciju (zahtjev roditelja, odluke, podrška pri pripremi za polaganje razrednog ispita, oblik, uvjete, način i rokove razrednog ili predmetnog ispita, vođenje pedagoške dokumentacije,...) | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 80 | SANJIN LUKARIĆ | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.3. Metode i instrumentarij za identifikaciju | Metode i instrumentarij za identifikaciju moraju biti standardizirani kako bi se u svim školama koristili isti, što je neophodno zbog ustroja baze podataka o broju i potrebama darovite djece na nivou države. Dakle, trebalo bi u Smjernicama definirati upitnike i obrasce koji bi bili standardizirani. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 81 | Gordana Novković Poje | 3. IDENTIFIKACIJA DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA | Obzirom na stručne kompetencije smatram da bi voditelj i stručni koordinator Tima za darovite učenike u odgojno-obrazovnoj ustanovi svakako trebao biti stručni suradnik psiholog, a ukoliko ga škola nema kao zaposlenog, a želi provoditi cijeli postupak podrške, potrebno je angažirati psihologa kao vanjskog suradnika. Gordana Novković Poje, mag. psych.univ.spec.psih.sav., stručna suradnica savjetnica | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja kontinuirano zapošljava stručne suradnike psihologe u školskim ustanovama te ulaže u poboljšavanje uvjeta rada. S obzirom da sve školske ustanove nemaju zaposlenog stručnog suradnika psihologa, predloženo nismo u mogućnosti prihvatiti. Odluku o voditelju Tima za darovite donosi ravnatelj školske ustanove. |
| 82 | Marija Sladoljev | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.3. Metode i instrumentarij za identifikaciju | Vezano za utvrđivanje darovitosti smatram važnim definirati mjerne instrumente kako bi se ujednačio postupak identifikacije i kako bi se mogao planirati financijski okvir za nabavku tih instrumenata. Vezano za kvalitativnu analizu i procjenu produkata važno je definirati tko radi procjenu te ukoliko Škola surađuje s vanjskim suradnicima. stručnjacima u svojem području, konkretno definirati taj oblik suradnje (satnica, honoriranje). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 83 | ZVONČICA KUČANDA | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.3. Metode i instrumentarij za identifikaciju | Trebalo bi donijeti standardizirane upitnike/skale/liste za procjenu za odgajatelje/učitelje/nastavnike, roditelje, vršnjake, stručnjaka koji rade s djetetom van škole kao i za procjenu iznimnih izvedbi i uradaka (produkata). | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 84 | Branka Biketa Caktaš | 5. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRŠKA DAROVITOJ DJECI I UČENICIMA, 5.1. PODRŠKA DAROVITOJ DJECI U RANOME I PREDŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU | Pozdravljam odluku da se u Smjernice uvrsti rani i predškolski odgoj i obrazovanje jer je taj dio sustava pomalo zapostavljen iako je to bazni dio sustava (posebice u dijelu nagrađivanja odgojno-obrazovnih radnika). Smjernice su dobro povezane s nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Napominjem da popriličan broj dječjih vrtića na nacionalnoj razini već ima dobro razvijene (i verificirane) programe za poticanje darovitosti u ranoj i predškolskoj dobi. Naše iskustvo moglo bi poslužiti i jačem povezivanju u ovom području sa školama. Prilikom vrednovanja programa i ishoda valja uzeti u obzir razvojne mogućnosti i potrebe djece. U ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju manje je mogućnosti za različita natjecanja i smotre u odnosu na školsku razinu pa i to treba uvažiti. Predlažem više natječaja i smotri (bez snažno izraženog natjecateljskog karaktera) iz umjetničkog i STEM područja u koje se mogu uključiti i djeca rane i predškolske dobi kako bi pokazala svoja postignuća i uratke. Također, u pojmovniku nisam pronašla termin talent – mislim da bi ga trebalo uvažiti i uvrstiti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika. Zakon o odgoju i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi definira darovite učenike i njihova prava u sustavu odgoja i obrazovanje te ne definira razliku između darovitih i talentiranih učenika. U znanosti “talent” se stručno naziva “područno-specifična darovitost - dakle darovitost uključuje talent. |
| 85 | ZVONČICA KUČANDA | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.1. Uočavanje darovitosti | Svakako treba koristiti informacije i procjene roditelje/skrbnika no nije točno da su njihove procjene često prilično realistične, posebice za najmlađi uzrast jer upravo nemogućnost usporedbe s drugom djecom i manjak znanja o procesu ukupnog razvoja djeteta utječe na formiranje nerealnih očekivanja roditelja od djeteta, kasnog uočavanja odstupanja u razvoju, preuveličavanja djetetovih postignuća i mogućnosti a onda i teškog prihvaćanja povratnih informacija o djetetu kada dijete uđe u sustav odgoja i obrazovanja na bilo kojoj razini. Stoga bi rečenicu: "Unatoč tomu što nisu emocionalno indiferentni i što često nemaju mogućnost usporedbe s drugom djecom, njihove su procjene često prilično realistične, posebice za najmlađi uzrast." trebalo izbaciti. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no tvrdnja, navedena u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima, vezana uz procjene roditelja utemeljena je na pokazateljima znanstvenih empirijskih istraživanja i istraživanja provedenih u praksi nekih nacionalnih udruga za darovitu djecu te se traženo ne prihvaća. |
| 86 | INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ | 3. IDENTIFIKACIJA DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA | Poštovani, svakako pozdravljam Smjernice jer mogu ubrzati proces identifikacije darovite djece, međutim, bilo bi dobro da je izrijekom napisano da se procesi uočavanja i utvrđivanja mogu provoditi tijekom nastavne i/ili školske godine te da se, sukladno tomu, mogu prilagođavati razlikovni i individualizirani kurikulumi. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no smatramo nepotrebnim izrijekom navoditi traženo budući da se procesi uočavanja i utvrđivanja jedino i mogu provoditi tijekom nastavne i/ili školske godine te se, sukladno tomu, razlikovni i individualizirani kurikulumi mogu prilagođavati samo tijekom nastavne i/ili školske godine kada za to postoji potreba. |
| 87 | Dinko Marin | SMJERNICE ZA RAD S DAROVITOM DJECOM I UČENICIMA, 10. POJMOVNIK | U samom dokument se nigdje nije dotakla talentiranost, a vidim da se ne navodi ni u pojmovniku. Isto bi trebalo napraviti makar u uvodnim napomenama vodeći računa o dinstinkciji između pojmova koji se često uzimaju kao sinonimi, | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Zakon o odgoju i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi definira darovite učenike i njihova prava u sustavu odgoja i obrazovanje te ne definira razliku između darovitih i talentiranih učenika. U znanosti “talent” se stručno naziva “područno-specifična darovitost“- dakle darovitost uključuje talent. |
| 88 | Vesna Gal | 5. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRŠKA DAROVITOJ DJECI I UČENICIMA, 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU | Poštovani, ovaj dokument sadrži na jednom mjestu jako korisne informacije o darovitosti i radu s darovitima. Nažalost u razrednom odjelu s više od 20 učenika, među kojima je i sve više učenika s poteškoćama, vrlo je teško uskladiti rad sa sve tri skupine - darovitima, s poteškoćama i prosječnim učenicima. Stoga bi bilo vrlo korisno kod upisa djece u prvi razred imati dokument (iz predškole) o učenicima s teškoćama i potencijalno darovitima kako bi se prema tome formirali razredni odjeli. Budući da darovitost prati ne samo dodatni rad,već i dodatna dokumentacija, ne bi bilo zgorega da se i tu smanjuje broj djece u odjelu kako bismo kvalitetnije radili s njima. Svima nam je u interesu takvu djecu identificirati i pružiti im maksimalnu mogućnost razvoja i napretka u skladu s područjima darovitosti. S poštovanjem, Vesna Gal | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama. |
| 89 | Dinko Marin | 5. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRŠKA DAROVITOJ DJECI I UČENICIMA, 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU | Budući se radi o radnoj verziji kao dobar primjer obogaćivanja u radu s darovitim učenicima preporučam pogledati Model školskog programa obogaćivanja (SEM) od Renzullia koji može pridonijeti ovom dokumentu. Pored toga u tekstu se navodi kako se razlikovni kurikulum uvodi za sve darovite učenike, osim za iznimno darovite i darovite učenike s teškoćama u razvoju za koje se izrađuje individualni kurikulum, potom se tekstu navodi da razlikovni kao i individualni kurikulum treba polaziti od utvrđenog inicijalnog stanja odnosno usvojenosti znanja i vještina učenika. U potpunosti je nejasno ukoliko se razlikovni kurikulum kako je navedeno izrađuje za sve darovite učenike na koji ga način izraditi ukoliko se uzima u obzir navedeno o utvrđivanju inicijalnog stanja. Jer ukoliko se utvrđuje za svakog učenika onda je očekivati kako će i rezultati za svakog učenika biti različiti pa bi onda i kurikulumi trebali biti različiti, a očekuje se izrada razlikovnog kurikuluma koji uključuje sve darovite. To je ne izvedivo i pedagoški upitno, jer na taj način će se učenicima s različitim sposobnostima nuditi isti razlikovni kurikulum, a to onda u načelu znači prilagođavanje prosjeku među darovitima. U tom smislu je nužno doraditi i jasnije objasniti ovaj dio teksta | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da Smjernice za rad s darovitom djecom I učenicima postavljaju opća načela rada s darovitim učenicima. U znanosti postoje različiti pristupi konceptu darovitosti - svaki ponaosob određuje načine definiranja te pojave te sukladno tome i metode identifikacije i podrške. Škole se u svom radu mogu opredjeljivati za pojedine koncepcije (Renzulliev, Gagneov, Gardnerov ili neki drugi) ili modele, ali onda trebaju dosljedno poštivati metode identifikacije i načine podrške koji iz toga slijede. Nadalje, razlikovni kurikulum znači unošenje razlikovnosti u dimenzije predmetnog kurikuluma (i kurikuluma međupredmetnih tema) i on se provodi u redovitoj nastavi te od njega koristi imaju sva djeca ali najviše darovita. Individualizirani kurikulum se izrađuje za darovite učenike kao dokument koji regulira odgojno-obrazovni rad s pojedinim darovitim učenikom. U znanosti “talent” se stručno naziva “područno-specifična darovitost“ - dakle darovitost uključuje talent. |
| 90 | Dinko Marin | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.2. Utvrđivanje darovitosti | Poštovani u ovom dijelu teksta posebno želim pohvaliti činjenicu što se naglasili važnost procesa identifikacije od prvog razreda osnovne škole, što do sad nije bio slučaj. Također preporučam uspostaviti suradnje osnovnih škola i vrtića, na način da vrtići izdaju određeni dokument u kojoj bi za potencijalno darovitog učenika bila raspisana opažanja odgojitelja, a koji bi se prilagao upisnoj dokumentaciji učenika u osnovnu školu. Na taj način škole bi imale već određene spoznaje i mogućnost nastavna rada i djelovanja s takvim učenikom | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na mišljenju i prijedlozima za poboljšanje sustava odgoja i obrazovanja darovite djece i učenika, no napominjemo da su Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima usklađene sa odredbama postojećih zakonskih i provedbenih propisa te će se iste usklađivati s promjenama i izmjenama propisa. Traženo ne može biti navedeno u Smjernicama već treba biti definirano provedbenim dokumentima. |
| 91 | ERIKA TUŠEK VRHOVEC | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.6. Područja darovitosti djece i učenika | U svakom slučaju, zbunjujuće je to što se fizika i kemija ne stavljaju u prirodoslovno područje. Svakako bi to trebalo razraditi dodatno i u skladu sa našim visokoškolskim obrazovanjem (PMF koji ima Fizički, Matematički, Biološki, Kemijski, Geološki i Geografski odsjek) | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru, tekst u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima izmijenjen je na način da su fizika i kemija obrisane iz matematičkog i tehničko-informatičkog područja, te su dodane tamo gdje i pripadaju, prirodoslovnom području. |
| 92 | RAFAELA PLENTAJ | 5.2. PODRŠKA DAROVITIM UČENICIMA U OSNOVNOŠKOLSKOME I SREDNJOŠKOLSKOME ODGOJU I OBRAZOVANJU, 5.2.1. Razlikovni i individualizirani kurikulum | Pri izradi individualiziranog kurikuluma za darovite učenike s teškoćama u razvoju potrebno je surađivati s edukacijskim rehabilitatorom, odnosno u izradu uključiti stručnog suradnika edukacijskog rehabilitatora ako je zaposlen u školi. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, tekst u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima izmijenjen je na predložen način. |
| 93 | Dalibor Paar | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.6. Područja darovitosti djece i učenika | Da li su područja darovitosti usklađena s europskim standardima? Jako čudno je da su fizika i kemija stavljeni u matematičko, tehničko i informatičko područje, a prirodoslovlje je s društveno-humanističkim. Fizika, kemija, geografija, geologija i i biologija su dio Prirodoslovlja. Imamo u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet gdje su sva ta navedena područja. Može se postaviti i pitanje zašto se u kategorijama ne navode sva prirodoslovna područja. Danas u obrazovanju govorimo o STEM područjima i važnosti da se djecu rano potakne u ta područja. Možda bi se u dokumentu eksplicitno mogla naglasiti STEM područja da je važno u njima detektirati i poticati darovitost. Za budućnost Hrvatske važni su nam izvrsni STEM stručnjaci. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru, tekst u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima izmijenjen je na način da su fizika i kemija obrisane iz matematičkog i tehničko-informatičkog područja, te su dodane tamo gdje i pripadaju, prirodoslovnom području. |
| 94 | Dinko Marin | 3.2. PROCES IDENTIFIKACIJE DAROVITE DJECE I UČENIKA, 3.2.6. Područja darovitosti djece i učenika | Mišljenja sam kako su područja darovitosti preširoko i šturo ovdje objašnjena. Jasno je da ste se povodili područjima iz NOK-a. Nije jasno zbog čega su prirodoslovno i društveno-humanističko područje stavljeni pod jedno. Mišljenja sam da je područja trebalo dodatno razraditi, i navesti više grana u kojima se darovitost unutar tih područja može realizirati. Ukoliko se ostavi ovako kako je napisano smatram da je preopćenito i preširoko isto definirano. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru, tekst u Smjernicama za rad s darovitom djecom i učenicima izmijenjen je na način da navedena područja sukladno Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje. |