Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o općim uvjetima za gradnju u zaštitnom pružnom i infrastrukturnom pojasu
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | TOMISLAV BREKALO | Podzemno križanje elektroenergetskih i elektroničkih komunikacijskih vodova sa željezničkom prugom, Članak 20. | U stavku 7. nije jasno da li je više cijevi (čiji je zajednički promjer veći od 110, a to su onda svi slučajevi s 3 i više cijevi promjera 110 mm) potrebno obuhvatiti dodatnom (za slučaj od 3 cijevi četvrtom cijevi) ili je sve potrebno postaviti u jednu zaštitnu cijev. Potrebno preformulirati kako ni bi ostavljalo prostora za različito tumačenje. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredba stavka 7. odnosi se na više cijevi čiji zbroj promjera iznosi više od 300 mm. |
2 | TOMISLAV BREKALO | I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. | Pojmovi "Otvorena pruga" i "Projektirana građevinska brzina" su brisani iz članka 4. Isti se mogu naći u odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima za sigurnost željezničkoga prometa kojima moraju udovoljavati željezničke pruge. Kao primjer isto tako tamo nalazimo i pojam "Infrastrukturni pojas" koji nije brisan iz prijedloga ovog pravilnika. Nije jasno po kojem ključu su ova dva pojma nisu potrebna u ovom pravilniku? Oba pojma se koriste u definiranju odredbi pojedinih članaka/ stavaka. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Republika Hrvatska je u postupku čišćenja nacionalnih pravila i sve odredbe koje su utvrđene u tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI) i ostalim izravnom primjenjivim aktima ne smiju biti sadržane u nacionalnom zakonodavstvu. Pojmovi koji se odnose na otvorenu prugu i projektiranu građevinsku brzinu određeni su u Uredbi Komisije (EU) br. 1299/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „infrastrukture“ željezničkog sustava u Europskoj uniji. Uredba je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. |
3 | Hrvatski Telekom d.d. | II. GRADNJA GRAĐEVINA ZA POTREBE VANJSKIH KORISNIKA U ZAŠTITNOM PRUŽNOM POJASU, Gradnja u pružnom pojasu | Predlažemo ostaviti čl.7. iz postojećeg Pravilnika, a koji je brisan u prijedlogu novog Pravilnika: Članak 7. (1) U zaštitnom pružnom pojasu smiju se graditi građevine i izvoditi drugi zahvati u prostoru, ovisno o njihovoj vrsti i namjeni, na određenoj udaljenosti od željezničke pruge te u skladu s općim i posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa. (2) Posebne uvjete za građenje građevina vanjskih korisnika u zaštitnom pružnom pojasu, na temelju općih uvjeta iz ovoga Pravilnika, određuje upravitelj infrastrukture u propisanom postupku, ovisno o tome radi li se o otvorenoj pruzi, kolodvoru, naseljenom mjestu, tunelu, nasipu, usjeku i slično, ili o prostoru namijenjenom za razvoj željezničke infrastrukture, kao i ovisno o visini građevine koja se gradi, o udaljenosti od željezničke pruge odnosno dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava i o namjeni građevine, uzimajući u obzir hrvatske norme i strukovne norme, tehničke uvjete kojima te građevine moraju udovoljavati, kao i druge mjere propisane za njihovo građenje. Nastavno na prijedlog za čl.7., predlažemo izbrisati čl.6.st.1. te sukladno istom tekstualno prilagoditi cijeli čl.6. Obrazloženje: Uredba o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme propisuje načelo gradnje integrirane infrastrukture koje podrazumijeva usklađenje planiranih trasa različitih vrsta linijske infrastrukture (npr. željeznička infrastruktura i elektronička komunikacijska infrastruktura) u prostoru i, sukladno navedenom, usklađenje rokova izgradnje. Koridore za gradnju nove linijske infrastrukture i/ili razvoj postojeće u pravilu bi se trebalo određivati u koridorima prometnica (između ostalih i željezničkih pruga), kako bi se najmanje zadiralo u prostor. Također, Zakonom o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina je upravo zbog smanjenja troškova izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina propisano koordiniranje građevinskih radova mrežnih operatora (između ostalih i operatora željezničke infrastrukture) s operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža. Navedeno je sukladno gore istaknutom načelu gradnje integrirane infrastrukture. Sukladno navedenom, a budući da brisanje postojećeg čl.7. Pravilnika i ostanak čl.6.st.1. ne bi bilo sukladno navedenoj Uredbi i Zakonu te bi prouzročilo produljenje rokova realizacije i dodatne troškove izgradnje elektroničkih komunikacijskih mreža (i druge infrastrukture), predlažemo ostaviti čl.7. i izbrisati čl.6.st.1. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Člankom 88. stavcima 1. i 3. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“, broj 63/20) propisne su odredbe članka 7. iz važećeg Pravilnik o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (»Narodne novine«, broj 93/10). Stoga je nepotrebno da novi pravilnik sadržava odredbe koje su već propisane u zakonu iz kojeg proizlazi pravilnik. Člankom 6. propisane su iznimke koje dozvoljavaju gradnju građevina za potrebe vanjskih korisnika osim onih koje su uvjetovane križanjem sa željezničkom prugom. |
4 | TOMISLAV BREKALO | Izbor načina i mjesta križanja željezničkih podzemnih vodova sa željezničkom prugom, Članak 26. | U stavku 6c spominje se dubina ukopavanja zaštitnih cijevi ispod dna odvodnog pružnog jarka. Pojam jaraka sugerira na zemljani jarak. Isto tako sugeriraju i slike u Pravilniku. Potrebno je definirati da li se ova odredba, a onda i druge u kojima se spominje pružni jarak, odnose i na pružne odvodne kanalice. | Prihvaćen | Prihvaća se. U Pravilniku se spominju dvije vrste jaraka, a to su „zaštitni jarak“ i „pružni jarak“. Uz svako spominjanje riječi „jarak“ uvijek se koristi i odgovarajući atribut kako bi se pobliže opisalo na koji se jarak odredba odnosi. U stavku 6. točka c) dorađena je odredba kojom se propisuje da dubine ukopavanja zaštitnih cijevi u odnosu na gornji rub zaštitne cijevi ne smiju biti manje od 0,90 m ispod dna odvodnog pružnog jarka i odvodne pružne kanalice. |
5 | TOMISLAV BREKALO | Križanje tlačnih cjevovoda sa željezničkom prugom, Članak 14. | U stavku 11c spominje se dubina ukopavanja zaštitnih cijevi ispod dna odvodnog pružnog jarka. Pojam jaraka sugerira na zemljani jarak. Isto tako sugeriraju i slike u Pravilniku. Potrebno je definirati da li se ova odredba, a onda i druge u kojima se spominje pružni jarak, odnose i na pružne odvodne kanalice. | Prihvaćen | Prihvaća se. U Pravilniku se spominju dvije vrste jaraka, a to su „zaštitni jarak“ i „pružni jarak“. Uz svako spominjanje riječi „jarak“ uvijek se koristi i odgovarajući atribut kako bi se pobliže opisalo na koji se jarak odredba odnosi. U stavku 11. točki c) dorađena je odredba kojom se propisuje da dubine ukopavanja zaštitnih cijevi u odnosu na gornji rub zaštitne cijevi ne smiju biti manje od 1,10 m ispod dna odvodnog pružnog jarka i odvodne pružne kanalice. |