Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Magdalena Ajduk PRILOG 1. Poštovani, podržavam dopunu zakona o odgoju i obrazovanju. Smatram da je besplatni obrok za sve učenike važan i trebao bi postati obavezan dio radnog dana svakog učenika. Lijepi pozdrav. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci.
2 Ivana Vidoša Mučan PRILOG 1. Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u smjeru besplatnog obroka za svakog učenika osnovne škole. Prilikom provođenja samog Zakona potrebno je obratiti pozornost na to da školske kuhinje trenutno ne zadovoljavaju uvjete koji bi nastali promjenama zakona iz više razloga. Upitna je prostorna dostatnost, to jest prostorni uvjeti u slučaju značajnog povećanja broja učenika koji koriste usluge školske kuhinje. Čak i u slučaju da su navedeni prostorni uvjeti zadovoljavajući, ili da se dio obroka realizira tako da ih učenici konzumiraju van školske blagovaonice, postavlja se pitanje kadrovskih uvjeta. Kako svako povećanje volumena iziskuje dodatan rad izražen u vremenskim jedinicama i/ili njegovu intenzitetu, tako će i ovo dovesti do dodatnog opterećenja kuhinjskog osoblja koje je opterećeno i sa sadašnjim zahtjevima. Isto tako, provođenjem Zakona ponovo će doći do opterećenja administrativnog osoblja u osnovnim školama koje je i ovako preopterećeno. U većini osnovnih škola zaposlen je samo jedan tajnik i voditelj računovodstva te će i njima posao biti ponovo povećan s dodatnim narudžbama, ugovorima, računima i slično. Prije provođenja ove hvale vrijedne zamisli trebaju se osigurati uvjeti za provedbu - jer većina škola nema kadrova ni prostora, potrebno je osigurati dodatna zapošljavanja kako bi se planirani proces mogao nesmetano provoditi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci i komentarima.
3 DUBRAVKA ROVIČANAC PRILOG 1. Poštovani, pozdravljam dopunu postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u svezi s prehranom učenika. Školama bi trebalo omogućiti zapošljavanje dodatnog broja kuharica. Bilo bi dobro predvidjeti mogućnost sufinanciranja prehrane učenika na razini lokalne zajednice, odnosno otvoriti mogućnost eventualnog doniranja proizvoda lokalnih hrvatskih proizvođača hrane uz poreznu olakšicu. Također, upozoravam na jezične greške u postavljanju pitanja u priloženom Obrascu (Da li ... umjesto je li). Srdačan pozdrav, Dubravka Rovičanac, izvrsni savjetnik Hrvatskog jezika Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci i prijedlozima.
4 Jakov Batinović PRILOG 1. Poštovana/i, podržavam planirane izmjene Zakona u dijelu pokazivanja interesa Ministarstva znanosti i obrazovanja za učeničku prehranu i osiguravanja sredstava iz državnog proračuna za tu namjenu. U planiranim izmjenama svakako treba voditi računa o sljedećim stvarima: • definirati što je to jedan obrok dnevno – je li to zajutrak koji djeca pojedu po dolasku u školu (jer to iz raznih razloga nisu stigla kod kuće – npr. učenici putnici koji se moraju ranije ustajati), je li to mliječni obrok ili marenda (koju učenici konzumiraju tijekom velikog odmora) ili je to kuhani obrok ručak (koji učenici konzumiraju nakon nastave) ili je to neka kombinacija svega navedenog. • Najavljeni iznos financiranja učeničkog obroka u školi treba biti iskazan u eurima i vezati se uz mjerljive parametre kako bi se izbjegli negativni učinci inflacije. • Predviđeni novčani iznos mora u potpunosti pokrivati trošak obroka (uključivo hranu i napitak). • Škole nisu jednako tehnički opremljene u dijelu pripreme i konzumacije hrane, a svako novo opremanje je iznimno skupo i neophodno je voditi računa o HACCP-u. • Svakako uključiti izvrsnu aktivnost HZJZ iz projekta Živjeti zdravo u skladu s Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama, a iz kojeg škole svaki mjesec dobivaju prijedloge menija zdrave i kvalitetne prehrane s recepturom i normativima. • Voditi računa o normiranju rada kuhara/ica imajući u vidu specifičnosti potreba posla i rada u školi. • Poticati takvu organizaciju rada škole u kojoj će biti moguće organizirati kvalitetnu prehranu za učenike uz logičan i vremenski dostatan okvir za izvođenje nastave i konzumaciju hrane u prijelaznom periodu do uvođenja cjelodnevne nastave. Lijep pozdrav, Jakov Batinović, prof., ravnatelj – savjetnik Primljeno na znanje S pojedinostima vezano uz način organizacije prehrane osnivači osnovnih škola i škole bit će upoznati. Ističemo, da su Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 146/2012), propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi, a Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013. godine sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama.
5 DINKA KAVALIR PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, podržavam Zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, jer svi učenici trebaju imati mogućnost prehrane u školi. Trebalo bi omogućiti da se namirnice nabavljaju od lokalnih proizvođača i da budu proizvedene po ekološkim principima. Na taj način bi se poticali i poljoprivredni proizvođaći u regiji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 IVANA VOJNOVIĆ PRILOG 1. Poštovani, podržavam prijedlog dopune Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim će se omogućiti svim učenicima osnovnih škola jedan besplatan obrok dnevno, ali mišljenja sam da je prijeko potrebno uključiti i učenike srednjih škola. Važno je napomenuti uzeti da veliki broj škola nema kuhinju niti adekvatan prostor za prehranu učenika, a tu je i problem s opremanjem tih prostora te zapošljavanjem potrebnog kadra. S poštovanjem, Ivana Vojnović Primljeno na znanje Prehranu je moguće organizirati i u osnovnim školama koje nemaju vlastitu kuhinju.
7 ANA DOMAZET PRILOG 1. Poštovani, podržavam prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Smatram da je nužno svim učenicima osigurati zdravu i uravnoteženu prehranu koja je važan preduvjet za rast i razvoj pojedinca. Predlažem da se na roditeljskom sastanku obavijeste roditelji djece kojima je potreban poseban način prehrane kako bi pribavili medicinsku dokumentaciju zbog pripreme posebnih obroka. Jelovnik bi se trebao mjesečno planirati. Tako bi se mogla vidjeti kvaliteta prehrane i predvidjeti troškovi za taj mjesec. Srdačan pozdrav Ana Domazet Primljeno na znanje U školama u kojima još nije organizirana prehrana, roditelji će pravovremeno dobiti sve informacije od ravnatelja i učitelja.
8 Marija Blažević PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, sam obrazac je korektno ispunjen, ispitani su gotovi svi parametri. Međutim, nigdje u analizi ne vidim podatak koliko se stvara otpada u školskih kuhinjama jer dobar dio učenika ne želi pojesti svoj plaćeni obrok. Pojedina su djeca naviknuta jesti brzu hranu iz raznih razloga pa kada u školskoj kuhinji na jelovniku dođe red, na primjer, na varivo ne žele ga jesti. Bojim se da će s ovim dopunama Zakona biti još više bačene hrane, iako su dopune Zakona i više nego dobrodošle. lp Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju.
9 JASMINKA FALAMIĆ PRILOG 1. Poštovani, slažem se prijedlogom dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim uređuje financiranje (sufinanciranjem) prehrane svih učenika osnovnih škola. Naš sustav obrazovanja razvija se prema cilju cjelodnevnog boravka učenika u školi, stoga je nužno stoga osigurati i kvalitetan temelj za provedbu, a to je prvenstveno zdrava prehrana za sve učenike - besplatan školski obrok. Potrebna su dugoročna ulaganja Ministarstva za osiguravanje kvalitete boravka u školi i jednakih prava za sve jer postoje škole u kojima i ne postoji organizirana prehrana i škola koje imaju školsku kuhinju, zaposlene kuhare/kuharice, ali njihov normativ/broj obroka koje pripremaju, omogućuje pripremu i podjelu samo mliječnih obroka. Stoga je nužno, osim sredstava za besplatan školski obrok, osigurati i sredstva za zapošljavanje kuhara/kuharica u cilju pripreme kuhanih obroka. Osigurana sredstva za besplatan obrok, bez dodatnog zapošljavanja kuhara/kuharica, znači samo veći podjelu gotovih pekarskih i mliječnih proizvoda, za čiju cijenu, uz dovoljan broj osoblja, škole mogu svakodnevno posluživati zdravi kuhani obroci. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci i prijedlozima. Ističemo, da su Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 146/2012), propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi, a Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013. godine sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama.
10 Ante Vetma PRILOG 1. Poštovani, podržavam prijedlog o barem jednom besplatnom obroku za učenike osnovnih škola. Obzirom na sve težu materijalnu situaciju u kojoj se nalaze pojedine obitelji, to je hvale vrijedan postupak. Isto, smatram da biste trebali uzeti u obzir da veliki broj škola nema kuhinju adekvatan prostor za prehranu učenika te regulirati postupak i opremanje takvih škola nužnom materijalno-tehničkim opremom bitnom za provođenje iste. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci. Ističemo, da se prehrana može organizirati i u školama koje nemaju školsku kuhinju.
11 Judita Plazonić PRILOG 1. Poštovani, Podržavam prijedlog dopune Zakona o odgoju i obrazovanju. Smatram da bi trebalo uključiti i učenike srednjih škola. Također smatram da treba obratiti veliku pažnju na sastavljanje jelovnika. koji mogu biti na tjednoj ili mjesečnoj bazi. Nuditi lokalnu, sezonsku, raznovrsnu zdravu hranu (manje prženja, manje soli, manje šećera). Surađivati sa lokalnim OPG-ovima, farmama i sl., poticati proizvodnju. Omogućiti kvalitetnu vegetarijansku prehranu kao i posebnu prehranu za djecu s alergijama. Lijepi pozdrav Judita Plazonić, prof. mentor Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci i prijedlozima. Ističemo, da su Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 146/2012), propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi, a Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013. godine sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama.
12 Zvonko Koprivnjak PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE Poštovani, podržavam navedeni Zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Važno je da sva djeca u školi imaju mogućnost imati topli obrok jer doista ima vrlo teških obiteljskih situacija. Srdačan pozdrav, Zvonko Koprivnjak Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju i podršci.
13 Dijana Muškardin PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Poštovani, smatram da je mjera kojom će se razvijati zdrave prehrambene navike kod svih osnovnoškolaca vrlo dobra te će se omogućavanjem marende svakom učeniku u školi to i omogućiti. Bilo bi dobro poraditi na tome da se omogući u svim školama topli obrok. A besplatan obrok povećao bi i broj učenika koji bi se hranili u školskim marendarijima. Ovo je samo jedna od mjera kojom će se pomoći roditeljima, a obavezan zdravi obrok trebao bi biti dostupan svim učenicima te financiran isključivo od Ministarstva i osnivača škola. Srdačno, Dijana Muškardin Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju.
14 SNJEŽANA MARTINEZ PRILOG 1. Poštovani, podržavam prijedlog dopune Zakona o odgoju i obrazovanju kojim će se omogućiti svim učenicima osnovnih škola jedan besplatan obrok dnevno. Smatram da bi prijedlog dopune Zakona o odgoju i obrazovanju trebao uključivati i učenike srednjih škola koji bi isto tako trebali imati iste mogućnosti i ista prava kao i učenici osnovnih škola. To su isto tako naša djeca i ne bismo ih trebali zanemariti. S tim više što je srednjoškolsko obrazovanje financijski zahtjevnije od osnovnoškolskog, a to navodim iz iskustva jer sam majka troje djece od kojih je još najmlađe polaznik srednje škole. Lijep pozdrav! Snježana Martinez, učiteljica razredne nastave Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci i prijedlozima.
15 Danijela Ćopo PRILOG 1. Poštovani, podržavam prijedlog dopune Zakona o odgoju i obrazovanju. Smatram da djecu nesmijemo zakinuti ni u čemu, osobito u ovom prijedlogu dopune Zakona. Bravo, lijep pozdrav, Danijela Ćopo, mentor, dipl. ing. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci.
16 Marija Plentaj PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, podržavam u potpunosti ovu ideju i Vašu osjetljivost za problematiku. Nažalost, s obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, bez uvođenja iste promjene u sam Zakon i sufinanciranja spomenutog obroka, dio djece je i dalje zbog slabijeg imovinskog stanja doslovce gladan u školi dok gleda ostatak djece iz razreda koja jedu svoj topli obrok. S poštovanjem, Marija Plentaj Primljeno na znanje Obrascem je predviđena izmjena Zakona koja će omogućiti sufinanciranje, odnosno financiranje prehrane za svakog učenika.
17 JOSIP GAŠPAR PRILOG 1. Poštovani, u potpunosti podržavam dopunu zakona o odgoju i obrazovanju. Smatram da sva djeca u školama trebaju imati pravo na besplatan obrok. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci.
18 Pina Žilić PRILOG 1. Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog o jednom besplatnom obroku za svakog učenika osnovne škole. Isto, smatram da biste trebali uzeti u obzir da ima sve više djece koja su vegetarijanci i da treba postojati neki oblik drugačije prehrane u školi osim pizze i đaškog sendviča i sl. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci i prijedlozima. Ističemo, da su Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 146/2012), propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi, a Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013. godine sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama.
19 Virovitičko-podravska županija PRILOG 1. Upravni odjeli nadležni za obrazovanje više su puta predlagali da se besplatna prehrana za sve učenike osnovnih škola osigura u državnom proračunu i sukladno tome u potpunosti podržavamo dopunu Zakona. Ono što nam je trenutačno upitno je način, točnije iznos kojim će se sufinancirati razlika za one koji su već uključeni u projekt za osiguravanje besplatne prehrane. Hoće li za one za koje sada npr. imamo iznos od 5,47 kn biti samo nadopunjena razlika do 10,00 kn? To je dio koji će biti određen posebnom Odlukom pa se nadamo da će biti donesena u što kraćem roku kako bismo na vrijeme uskladili i pripremili sve modele. Primljeno na znanje U skladu s Prijedlogom zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, navedeno se utvrđuje odlukom koju donosi Vlada Republike Hrvatske za svaku školsku godinu.
20 Mario Keča PRILOG 1. Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog o jednom besplatnom obroku za svakog učenika osnovne škole. Uz redovito predlaganje jelovnika i redovitu isplatu dijela kojim MZO sufinancira obroke, izuzetno je važno voditi računa i o broju zaposlenih kuharica u školama, jer takav prijedlog i te kako utječe na broj obroka koji će se pripremati u školi. Budući da će se, najvjerojatnije, raditi o ručku, za našu školu to povećava broj ručkova sa, oko 100, na oko 300! To je i te kakvo povećanje broja obroka kojeg ne može prirediti samo jedna kuharica. Također je vrlo bitno povisiti koeficijente svim pripadnicima tehničke službe i kuharima, a ne zanemariti, što je redovita praksa, tajnice i voditelje računovodstva! Susrećemo se se velikim problemom zapošljavanja ovih kadrova, jer je ponuda, pri ovakvim uvjetima, vrlo mala, s tendencijom da bude još lošija. Svakako je važno voditi odgovornu financijsku politiku ali je isto tako važno voditi i odgovornu politiku pravednih plaća zaposlenika. Nemojmo rezati granu na kojoj sjedimo. Ne možemo prosvjetu promatrati kao trošak, jer je cilj da trošak bude što manji, poželjno jednak nuli, već kao investiciju, koja treba biti što niža sa što je moguće boljim efektima! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 MARIJA BORKO PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, kako lijepo pišete u uvodu, gospodarska situacija zahtijeva pružanje pomoći i potpore učenicima osnovnih škola i njihovim roditeljima tijekom boravka u školi te je potrebno osigurati mogućnost sufinanciranja ili financiranja obroka za svakog učenika te je za realizaciju navedenoga potrebna dopuna odredaba postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju. Nije mi jasno zašto nitko, ali baš nitko ne spominje prehranu učenika srednjih škola?????? Što je s njihovom gospodarskom situacijom i stvaranjem boljih prehrambenih navika? Po našim se zakonima čini da djeca jedu samo u vrtiću, osnovnoj školi i na fakultetu :( Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju. Obrascem prethodne procjene je predviđena samo odredba koja se odnosi na učenike osnovne škole.
22 Gorana Babić PRILOG 1. Poštovani, ovaj prijedlog stiže u pravom trenutku uzmemo li u obzir gospodarsku situaciju u našoj zemlji te činjenicu da su troškovi porasli, a plaće roditelja ostale iste. Financiranje školskih obroka za osnovnoškolsku djecu je izvrsna ideja te će tako biti pružena velika pomoć roditeljima. Prije svega bitno će biti da sredstva dolaze na vrijeme kako bi škole na vrijeme mogle ispunjavati sve tražene obveze prema dobavljačima. Preporučam uvesti neke standarde (opremljenost prostora školske kuhinje, kadar) koji bi bili jednaki po svim školama jer se nam uvjeti rada škola jako razlikuju . Također je nužno omogućiti zapošljavanje kuhara/ca kako bi škole imale profesionalan kadar za pripremanje kvalitetnih kuhanih obroka za djecu . Kao što je već jedna kolegica napisala, donošenje jelovnika na mjesečnoj bazi bi bilo dobra ideja jer to nam daje odličan uvid u kvalitetu i raznovrsnost prehrane, ali i troškove predviđene za taj mjesec što uvelike može pomoći u planiranju. Lijep pozdrav, Gorana Babić, učitelj mentor Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenjima. Ističemo, da su Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 146/2012), propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi, a Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013. godine sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama.
23 ŽELJKA MENDEK OCELIĆ PRILOG 1., 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA Iako je prijedlog u načelu moralno ispravan, kreće od upitne pretpostavke da će učenici taj obrok uistinu konzumirati. Svjedoci smo da učenici često ne konzumiraju školski obrok čak ni kada ga roditelji plaćaju te se stvaraju ogromne količine otpada. Kada obrok u školama bude osiguran za sve učenike bez mogućnosti odabira, dodatno će se povećati količina otpada zbog odbijanja ovakvog načina prehrane onog postotka učenika koji ni danas ne koristi školsku užinu. Na taj način postaje upitna opravdanost ovakvog načina trošenja novca poreznih obveznika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju. Učenik koji ne želi imati obrok u školi, o tome će se moći izjasniti.
24 ANITA RAMLJAK PRILOG 1. Poštovani, u pravom trenutku stiže ovaj prijedlog obzirom na gospodarsku situaciju u kojoj se nalazi naša Domovina. Mogućnost pružanja toplog obroka svakom djetetu u našim školskim prostorima uz dobrobit stvaranja boljih prehrambenih navika naših učenika je dobrodošla i uistinu potrebna. Naravno razborito treba promišljati i o zapošljavanju kadra u našim školskim kuhinjama. Svako Vam Dobro, Anita Ramljak, vjeroučiteljica Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Ivana Vlahek PRILOG 1. Poštovani, smatram da je ideja o besplatnoj prehrani za učenike izvrsna. Nadam se samo da će biti dugotrajna te da će funkcionirati jednako u svim školama. Vjerujem da postoji velik problem s kadrovima kojeg nedostaje, kao i opremom u školskoj kuhinji o čemu ovise i mogućnosti pripreme obroka. Valjalo bi dobro ispitati stanje na terenu te sukladno tome donijeti odluke koje će olakšati i približiti topli obrok svakom djetetu. Bez obzira na mjesto stanovanja i školu koju pohađa. Također, donošenje jelovnika na mjesečnoj bazi daje odličan uvid u kvalitetu i raznovrsnost prehrane, ali i troškove predviđene za taj mjesec što uvelike može pomoći u planiranju. Srdačno, dr.sc. Ivana Vlahek Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju. Ističemo, da su Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 146/2012), propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi, a Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013. godine sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama.
26 OLGICA JUKIĆ PRILOG 1. Poštovani, u svakom pogledu podržavam pomoć roditeljima u financiranju dnevnih obroka školi, nadam se da će izvor financiranja biti nepresušan te da će škole na vrijeme primati ciljana sredstva. Lijep pozdrav, Olgica Jukić, prof. eduk. reh. savjetnik Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
27 Maja Lukman Šprajc PRILOG 1. Poštovani, smatram da je financiranje školskih obroka za osnovnoškolsku djecu odlična ideja te velika pomoć roditeljima. Važno je samo dobro posložiti način dostave financijskih sredstava školama tj. da sredstva dolaze na vrijeme kako bi mogli ispunjavati sve naše obveze prema dobavljačima na vrijeme. U našoj školi imamo tople, kuhane obroke, no definitivno bi uveli više voća i svježih salata što će nam financiranje od strane RH omogućiti. Možda bi bilo dobro uvesti neke standarde koji bi bili jednaki po svim školama jer se nam uvjeti rada previše razlikuju (opremljenost kuhinji, kadar). Također je nužno omogućiti zapošljavanje kuhara/ca kako bi škole imale profesionalan kadar za pripremanje kvalitetnih kuhanih obroka za djecu jer su ljudi zapravo ključni u cijeloj priči o školskoj prehrani. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju. Ističemo, da su Normativima za prehranu učenika u osnovnoj školi (Narodne novine, broj 146/2012), propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenica i učenika (u daljnjem tekstu: učenici) za vrijeme boravka u osnovnoj školi, a Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama iz 2013. godine sadrže praktične upute o planiranju prehrane i sastavljanju jelovnika u osnovnim školama.
28 VEDRAN LAKOVIĆ PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE Poštovani, podržavam navedeni Zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Srdačan pozdrav. Vedran Laković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju i podršci.
29 LUKA HUZJAK PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Poštovani, šaljem konstruktivan prijedlog za izmjenu, dopunu ili izradu Zakona o odgoju i obrazovanju - Članak 27. i Članak 27.a Prijedlozi na osnovi i dalje važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju: Postojeći članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) potrebno je izmijeniti. A) Članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) glasi: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. (7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili zbog drugih opravdanih razloga može podnijeti pisani zahtjev za prestanak pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine. IZMJENA U: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon urudžbiranog pisanog zahtjeva, obrazloženja i priložene dokumentacije roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću uz urudžbiranu pisanu suglasnost stručnog aktiva određenog izbornog predmeta nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev za ispis potrebno je urudžbirati u tajništvu. Zašto? Takvi zahtjevi se znaju dostaviti u obliku maila, na papiriću ili čak na salveti i još dodatno i nakon navedenog roka, nakon 30.6. Dakle, potrebno je to što jasnije regulirati kako bi se poštivao zakonski rok. Ako utvrđivanje opravdanih razloga za prestankom pohađanja nastave izbornog predmeta nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja već Učiteljskog vijeća, postavlja se pitanje zašto tu nadležnost ne proširiti na stručne aktive pojedinih izbornih predmeta. Zašto o ispisu učenika odlučuju učitelji obveznih predmeta? Zašto tu odgovornost i nadležnost ne prebaciti i na pojedini stručni aktiv? Stoga i predlažem pisanu suglasnost stručnog aktiva određenog izbornog predmeta. Škole ne poštuju činjenicu da su predmeti koji se izvode izborno, obvezni tijekom školske godine uz iznimku članka 27. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20). U Dopisu od 2.lipnja 2020, KLASA: 602-01/20-01/00313, URBROJ: 533-05-20-0001, Učenje stranih jezika i izborni program u osnovnim školama, jasno piše da je nastavu izbornih predmeta potrebno uklopiti u raspored, odnosno staviti u istu smjenu kao i obvezni predmeti: "Ističemo da je nastavu izbornih predmeta potrebno uklopiti u redoviti raspored, što znači u istoj smjeni u kojoj su i obvezni predmeti kako bi se svi učenici mogli uključiti jer to je njihovo pravo i to im se ne smije uskratiti." i "U slučaju da svi učenici razrednoga odjela nisu uključeni u izbornu nastavu, a koja nije prvi ili posljednji nastavni sat u danu, škola je dužna organizirati aktivnosti za navedene učenike u primjerenom prostoru u kojem učenici mogu biti (knjižnica, učionica i sl.), kao i primjereni rad sa stručnom osobom (učitelj ili stručni suradnik).", a u Dopisu od 1. rujna 2022, KLASA: 602-02/22-06/00162, URBROJ: 533-05-22-0002, Organizacija nastave i obveze vezano uz školsku godinu 2022.-2023., isto tako je navedeno da se od učenika ne može zahtijevati dolazak na nastavu u suprotnoj smjeni: "Redovita nastava, uključujući i izbornu nastavu, održava se u istoj smjeni te je škola dužna omogućiti učenicirna pohađanje nastave u najpovoljnijim uvjetima. Molimo vas da pri izradi dnevnog rasporeda sati za učenike vodite računa o njihovoj opterećenosti. Ponajprije raspored svih nastavnih predmeta treba ravnomjerno rasporediti tijekom tjedna jer se od učenika ne može zahtijevati dolazak na nastavu u suprotnoj smjeni, a isto tako ni izvannastavne aktivnosti ne mogu imati prednost pred izvođenjem redovite i izborne nastave." Stoga, razlozi - drugi učenici imaju slobodan 6. ili 7. ili neki drugi sat, a oni moraju biti u školi, drugi strani jezik se odvija u drugoj smjeni, učenici nemaju prijevoz nakon 7. sata, učenik paralelno pohađa Umjetničku školu, Glazbenu školu ili drugu izvanastavnu ili izvanškolsku aktivnost - nisu opravdani razlozi za ispis. Međutim, navedeni Dopisi u praksi se ne provode te ravnateljima nija jasno koji su to "najpovoljniji uvjeti". B) Također, članak 27.a (NN 152/14) proširio bih s dodatnim stavkama. Dodavanje dodatnih zasebnih stavaka (7), (8) i (9) koji bi glasili: (7) U školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje učenika od propisanog, odnosno skupine se ne spajaju, učenicima se mora omogućiti da školovanje do kraja 8. razreda završe i u skupini s manje učenika od propisanog. Ako je broj učenika veći od propisanog, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine. (8) Ako u školi nema više učenika od propisanog koji bi bili uključeni u izbornu nastavu drugog stranog jezika u određenom razrednom odjelu, odnosno odgojno-obrazovnoj skupini, ista će se izvoditi i s manje učenika od propisanog. (9) Sukladno stavku 7. i 8. škola je obavezna za učenike te učitelje osigurati najpovoljnije uvjete za izvođenje izborne nastave drugog stranog jezika. OBRAZLOŽENJE: Sukladno tumačenju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ukoliko je broj učenika veći od propisanog, dakle više od 28 učenika, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine (tumačenje Vesne Šerepac, ravnateljice Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja u dopisu od 5. srpnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00236, URBROJ: 533-02-21-0002). Također, ukoliko se tijekom školske godine učenici ispisuju s učenja izbornog predmeta te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje učenika, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu (tumačenje Zdenke Čukelj, načelnice Sektora za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje od 7. srpnja 2021.) Isto tako "u školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje od 14 učenika." (tumačenje Uprave za odgoj i obrazovanje od 17. lipnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00213, URBROJ: 533-05-21-0002)." Također, "ako u školi nema više od 14 učenika koji bi bili uključeni u izbornu nastavu, ista će se izvoditi i s manje od 14 učenika." (tumačenje Uprave za odgoj i obrazovanje od 17. lipnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00213, URBROJ: 533-05-21-0002). U Kurikulumu za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika.“ (Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019) Isto tako u Kurikulumu za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.“ (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019). Također, u Kurikulumu za nastavni predmet Francuski jezik jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu francuskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti francuskim jezikom. U takvim skupinama svaki učenik aktivno sudjeluje i izražava se, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije.“ (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora stvoriti pretpostavke za stvaranje svih nužnih pozitivnih promjena i trebalo bi inicirati i aktivno poticati učenje stranih jezika. I to među ostalim i temeljem Komunikacije Europske Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza (COM(2008)566 završna verzija od 18.9.2008.) koja naglašava vrijednost jezične raznolikosti u EU-u navodeći korake koje je potrebno poduzeti „kako bi višejezičnost bila integrirana u politike EU-a, sa svrhom ostvarenja „Barcelonskog cilja” (da bi Europljani trebali moći komunicirati na dva jezika uz svoj materinji).“ Primljeno na znanje Obrascem Prethodne procjene predložena je dopuna jedne odredbe Zakona, a ne drugih odredaba.