Izvješće o provedenom savjetovanju - JAVNO SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za djecu RH RODITELJSKI DOPUST, Članak 17. Molimo dodatno razmotriti odnosi li se odredba čl 17.st.4. Konačnog prijedloga i na mogućnost korištenja prava oca na roditeljski dopust u situacijama kada majka zbog svog boravišnog statusa (stranac na privremenom boravku) prethodno ne ostvaruje prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Slučajevi iz prakse ukazuju na situacije kada majka strankinja na privremenom boravku ne ostvari pravo zbog svog boravišnog statusa niti otac ne može preuzeti nastavak korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, čak i u slučaju kada se radi o hrvatskom državljaninu: Smatramo da takva praksa nije u interesu novorođenog djeteta te da je zakonom potrebno regulirati i te životno moguće situacije. Primljeno na znanje Predložena odredba propisuje pravo zaposlenog ili samozaposlenog oca na korištenje roditeljskog dopusta ako majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba u trenutku rođenja djeteta, bilo u slučaju da nije koristila pravo ili u slučaju da nije ispunjavala uvjete za korištenje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ili rodiljnu i roditeljsku brigu. Na ovaj način su obuhvaćeni svi slučajevi u praksi u kojima majka nije ispunjavala potrebne uvjete, koji su jasno propisani ovim zakonom.
2 Pravobranitelj za djecu RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Temeljem odredbe članka 9. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) dostavljamo mišljenje pravobraniteljice za djecu na Nacrt prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom Zakona, kako bismo potaknuli mogućnost njihovog razmatranja i implementacije u zakonski tekst, jer vjerujemo da bi se njima unaprijedio sustav zaštite prava djece. Konkretne prijedloge i komentare navodimo uz citirane članke te molimo da ih razmotrite i uvažite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 TVRTKO MRKONJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Dragi svi autori komentara i oni koima su komentari usmjereni - čitam komentare i vidim da dominira misao kako je iznos premalen i kako bi trebao pratiti inflaciju i čak se ispravljati godišnje. S time se slažem, no komenitrao da bi puno lakše za savjetovanje bilo da je komentara bilo manje, a da je broj likeova (palaca gore) na jednom s tom porukom puno veći. Ovako uz 60 trenutnih komentara mi je teško naći i druge komentare. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Ivana Čerina Cecić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani. Nitko od nas nije tražio dijete s poteškoćama. Strah koji roditelj prolazi nikakvi novci ne mogu riješiti, ali mogu pomoći u kvaliteti života DJETETA. Moj sin ima rijetku genetsku bolest. Ovdje neću pisati o liječničkim pogreškama. Dijete koristi 20 pelena dnevno. Ja nemam pravo na pelene jer nema 3 godine. I onda mi 460 za tri mjeseca neće biti dovoljno. Odlazim u Zagreb gdje je dobio još jednu dijagnozu. Zašto ne u Splitu? Zato što me nitko nije shvatio. Pravo na putne troškove nemam. Dijete pie adaptirano mlijeko, ne iz moje lijenosti nego iz POTREBE! Adaptirano mlijeko ne čini bubrezima što i kravlje, ali zbog boljeg napredovanja na masi. Svi bi mi trebali imat primanja dostojna čovjeka! Radili ili ne. Ja bih bila najsretnija, vjerujem i drugi kada bi mogli otići raditi i ne misliti se o djetetu (hrani, prilagodbi). Roditelja djeteta s poteškoćama može razumijeti samo roditelj koji isto prolazi, ali valjda još postoji empatija. Ne zavidim nikome, samo želim i ja imat umor od rada, ne psihičkog i fizičkog umora. To ću teško doživjeti, ali zato želim imati novca za pelene i ići na preglede. Želim apelirati da se prekine diskriminacija djece! Moje dijete trenutno u dv Kaštela prolazi diskriminaciju iako su stručnjaci savjetovali kolektiv. Omogućimo djeci normalan život u svim sferama. Ako ga ja učim da je isti kao sestra blizanka, tko mu može reći drugačije?! Primljeno na znanje U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (zdravstvenog sustava, socijalne skrbi i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
5 Ivana Vuković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Povećanje njege je nužno. Promjena se trebala dogoditi i prije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Iva Sraka Boršić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA S obzirom na povećanje cijena generalno, a sukladno tome povećale su se plaće u javnom sektoru, umirovljenici su dobili povećanje mirovina.. a ova naknada se nije mijenjala 10 godina.. prijedlog zakona je u redu te bi trebao ući u proceduru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, Članak 24. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: U st. 6. propisati da radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću dok god traje dojenje (što znači duže od godine dana djetetova života), dok radnica koja je rodila, a ne doji, nije obavezna raditi noću do godine dana života djeteta ( u tom smislu izmijeniti i Zakonske definicije u čl.7.). Naime, st. 6. se propisuje da „trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću tijekom trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta odnosno u razdoblju dok doji dijete pod uvjetom da predoči potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa o svojoj trudnoći ili potvrdu liječnika specijalista pedijatra o dojenju djeteta ili potvrdu liječnika specijalista medicine rada, kojom se potvrđuje da je to neophodno za sigurnost i zdravlje trudne radnica ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta.“ Ovakva zakonska formulacija ostavlja dvojbe da li predmetno pravo traje godinu ili duže od godinu dana dok majka doji. Intencija zakonodavca nije u potpunosti jasna s obzirom da se pravopisno zarez ne piše kad riječ „odnosno“ ima rastavnu ulogu tj. kad je istoznačna vezniku „ili“. Izmjene zakona trebale bi ići u smjeru trajanja ovog prava dok god traje dojenje (što znači duže od godine dana djetetova života), dok bi radnice koje su rodile, a ne doje ovo pravo imale do godine dana života djeteta. Osim toga, kada se radi o radnici/majci iz jednoroditeljske obitelji pravo da ne radi noću bi trebalo produžiti do navršene 3. godine života djeteta. Optimalno rješenje je da se propiše pravo roditelja s djecom do 3. godine života odnosno 6. godine života za roditelje iz jednoroditeljskih obitelji da ne rade noću. Nadalje, kako je obrazloženo u komentaru na predloženi čl. 25., specijalist_kinja medicine rada ne bi trebala određivati je li isključenje rada noću nepohodno za sigurnost i zdravlje radnice i djeteta. Posebno, to ne bi trebao biti specijalist_kinja medicine rada na kojeg radnicu uputi poslodavac jer se najčešće radi o osobi/ustanovi s kojom poslodavac surađuje. Djelomično prihvaćen Primjedba je radi jasnoće prihvaćena u dijelu u kojem se dodaju/mijenjaju odredbe vezano uz zaštitu od noćnog rada u članak 25. nacrta prijedloga zakona. Predmetno pravo usklađeno je u odnosu na srodna prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
8 MARTINA VOLK NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 34. Čl.34. st.8 Poštovani, smatram iznimno bezobrazno od Vlade i Ministarstva što roditelji zdrave djece, koji koriste pravo na skraćeno radno vrijeme, ostvaruju pravo na naknadu u iznosu od 110% proračunske osnovice, a roditelji djece s teškoćama u razvoju koji koriste pravo na skraćeno radno vrijem e ostvaruju pravo na naknadu u iznosu od 70% proračunske osnovice.Mišljenja sam da iznos naknade za rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju treba biti veći, odnosno predlažem izmjenu čl.34. st.8 "...ne može iznositi manje od 125% proračunske osnovice." Kako predlažete povećanje naknade za puni dopust tako predložite i za korištenje prava na skrećeno radno vrijeme. U suprotnom ne potičete roditelje da se vrate na tržište rada i gurate cijele obitelji u siromaštvo. Nije prihvaćen Primjedba je nejasna. Naime, roditelj djeteta s teškoćama u razvoju koji rad s polovicom punog radnog vremena ostvaruje pravo na punu plaću na način da pola isplaćuje poslodavac, a pola HZZO temeljem dostavljene isprave poslodavca, sukladno Zakonom i pripadajućim pravilnikom propisanom postupku obračuna. Navedeni postotak proračunske osnovice propisuje se kao zajamčeni iznos koji Zavod isplaćuje u slučaju da poslodavac ne dostavi ispravu o isplaćenoj plaći, ne dovodeći u pitanje kasniju isplatu razlike.
9 MARTINA VOLK PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. Poštovani, smatram da treba produljiti mogućnost korištenja dopusta za njegu djeteta i nakon 8. godine djetetova života, barem do 12. godine. S obzirom da većina djece sa teškoćama u razvoju kreće u školu sa 8. godina i podrška im je i dalje prijeko potrebna. U nižim razredima djeca su u školi više dana MANJE od 4 sunčana sata, u tom periodu roditelj (koji ne može ostvariti status njegovatelja) je nemoguće odraditi 4 sata radnog vremena i vratiti se u školu po dijete. Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe.
10 Andrijana Žderić NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 32. Roditelj djeteta s teškoćama, starijeg od 8.g. ukoliko je bolestan tj. na dugotrajnom bolovanju, osnovica za SRV se ne mijenja. Trebalo bi omogućiti da neovisno o bolovanju roditelja djeteta s teškoćama, korisnika SRV, osnovica prati tekući mjesec, a ne godine unatrag. GI " Pomozimo djeci s invaliditetom" ZA Radni tim - Andrijana Žderić Nije prihvaćen Predloženim zakonom mijenja se osnovica za obračun naknade na način da akoo zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena u kalendarskom mjesecu koristi godišnji odmor ili privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja, neovisno o tome da li za cijeli ili dio toga mjeseca, pripada mu isti iznos novčane naknade kao i u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je koristio godišnji odmor ili privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad, ako je to za korisnika povoljnije.
11 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA, Članak 8. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: U dosadašnjem članku 8. važećeg Zakona bilo je propisano da „pravo prema ovom Zakonu mogu ostvariti i stranci koji su prema propisima o azilu ostvarili status azilanta ili status osobe pod supsidijarnom zaštitom. Na te korisnike_ce primijenit će se odgovarajuće odredbe Zakona, prema njihovom radnopravnom statusu, bez primjene uvjeta u pogledu državljanstva i duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske“. Koliko vidimo promjenama ovog članka ova kategorija je izmijenjena pa se navedene osobe normiraju kroz pojam dugotrajnog boravišta. Dugotrajno boravište, po čl. 3. t. 19. Zakona o strancima, državljanin treće zemlje stječe ako do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu te ispunjava ostale uvjete propisane tim Zakonom. U tom smislu čini nam se da je predloženo rješenje restriktivnije i za navedene osobe nepovoljnije u odnosu na prethodno važeći čl. 8. te da će im se smanjiti razina prava. Ako je tome tako, smatramo da to nije dobro rješenje pogotovo jer se radi o osobama koje se već nalaze u iznimno teškom položaju. Kriterij dugotrajnog boravišta propisan je i u čl. 38. i 41. predloženog Zakona kao uvjet ostvarivanja prava roditelja poljoprivrednika, koji ostvaruju drugi dohodak, nezaposlenih roditelja i roditelja izvan sustava rada pa navedeno treba promijeniti i u tim člancima. Posebno ističemo i upućujemo Vas na komentar udruge Zemljani - Are You Syrious? koja je u procesu e -savjetovanja u prethodnim izmjenama Zakona ukazala na probleme roditelja pod međunarodnom zaštitom navodeći da se odredbama Zakona „pravo na rodiljne i roditeljske potpore uskraćuje jednoj od najranjivih kategorija - roditeljima pod međunarodnom zaštitom (azil i supsidijarna zaštita) Nužno ih je dodati kao zasebnu kategoriju osoba koje imaju pravo na rodiljne i roditeljske potpore. Nadalje, nezaposlene osobe pod međunarodnom zaštitom prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (članak 21) imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao osigurana osoba iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Međutim, nisu osiguranici HZZO-a već troškove snosi direktno Ministarstvo zdravstva, što znači da ne mogu ispuniti niti uvjet 3. prema članku 27 Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Budući da se radi o posebno ranjivoj skupini, nužno je uskladiti zakonodavni okvir, kako bi se omogućilo uživanje navedenog prava.“ Nije prihvaćen Sukladno predloženim odredbama, prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora ostvaruju zaposlene i samozaposlene osobe, što uključuje i azilante i osobe pod supsidijarnom zaštitom i osobe kojima je odobrena privremena zaštita. Navedeno se odnosi na osobe koje su u radnom odnosu ako s te osnove ostvaruju status u obveznom zdravstvenom osiguranju pa ostvaruju pravo na rodiljne i roditeljske potpore, neovisno o svom građansko-pravnom statusu.
12 Ivana Bilić Vrcelj PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. Predlažem razmotriti i produljiti mogućnost korištenja dopusta za njegu djeteta i nakon 8 godine, sve dok traje potreba, na temelju nalaza i mišljenja Zavoda. Naime, brojne dijagnoze i stanja djece sa teškoćama u razvoju (TUR) u stvarnosti onemogućuju roditelju povratak na posao, pa niti na rad s polovicom punog radnog vremena, kada su teškoće djeteta takve da potrebuju kontinuiranu brigu, skrb i nadzor. Kao jedan od primjera je dijete s dijabetesom tip 1, koje s 8 godina pohađa 1. ili 2.razred, te još uvijek nije samostalno niti sposobno kontinuirano i adekvatno (za vrijeme praćenja nastave, odmora, aktivnosti) brinuti i tretirati svoje stanje te je stoga roditelj dužan o njemu kontinuirano brinuti (mjerenje glukoze, vaganje hrane, računanje ugljikohidrata i davanje inzulina višekratno dnevno). Od roditelja se očekuje da istovremeno radi svoj posao (4h dnevno + putovanje na posao) te da istovremeno skrbi za dijete sa TUR (dakle da radi 2 posla istovremeno) što često zbog prirode posla roditelju nije fizički ili mentalno izvedivo (a moguće ugrožava i druge osobe zbog distrakcije koju roditelj nužno ima za vrijeme obavljanja svog posla). Stoga smatram nužnik i opravdanim, omogućiti roditeljima djece sa TUR, da odaberu i nakon 8.godine života, koristiti pravo na dopust. Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe.
13 Ivana Bilić Vrcelj PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 30. Člankom 30. je prestrogo određeno pravilo da se pravo na dopust ili SRV može ostvariti samo pod uvjetom da su oba roditelja zaposlena na puno radno vrijeme. Na ovaj način su u potpunosti zanemarene situacije u kojima npr. jedan roditelj radi na nepuno radno vrijeme (što je česta praksa ugovaranja radnog odnosa u maloprodajnim lancima - npr. ugovori na 30 radnih sati tjedno) ili je jedan roditelj ostao bez posla (npr. tehnološki višak) u trenutku dijagnoze TUR svog djeteta. Predlaže se izmijeniti na način da za ostvarenje prava bude dovoljno da je jedan roditelj zaposlen na puno radno vrijeme, a drugi na nepuno radno vrijeme ili da nije nezaposlen duže od 12 mjeseci. Naime, ako je jedan roditelj nezaposlen (izgubio je posao kao tehnološki višak), ta obitelj je dovedena u situaciju da taj roditelj preuzima brigu za dijete sa TUR, pri čemu ne ostvaruje pravo na nikakvu naknadu (čime je u konačnici oštećeno i dijete sa TUR) a istovremeno zbog brige za dijete su mu otežane mogućnosti pronalaska novog zaposlenja. Nije prihvaćen U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora omogućeno je korištenje prava nezaposlenih roditelja odnosno drugih osoba koje nisu u sustavu rada, u svrhu zaštite majčinstva, imajući u vidu da se radi o najranijoj dobi djeteta te da se pravo u pravilu koristi do 1. godine života djeteta (rodiljna i roditeljska pošteda, rodiljna i roditeljska briga). U odnosu na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
14 Ivana Bilić Vrcelj NAJAVA I OSTVARIVANJE PRAVA ZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 57. Iz članka 57.st.1. nije jasno odnosi li se isti samo na roditeljski dopust ili i na druga prava iz ovog Zakona? Ako se odnosi i na druga prava, nije jasna intencija zakonodavca za propisivanjem obveze samo u slučaju mijenjanja a ne i zasnivanja prava. Predlažem izmijeniti ovu odredbu na način da bude jasno da se ista odnosi samo na roditeljski dopust, obzirom da primjena istog npr. na pravo na rad s polovicom radnog vremena roditelja djeteta s teškoćama u razvoju nije opravdana, odnosno nakon 8.godine života djeteta bi roditelji bili dovedeni u situaciju da zbog odbijanja davanja suglasnosti poslodavca moraju raditi puno radno vrijeme ( u kojem je nemoguće adekvatno skrbiti za dijete sa TUR ili ostati bez posla, što očito nije bila namjera zakonodavca. Ovo ukazujem posebice iz razloga što je praksa HZZO-a upravo takva da se traži suglasnost poslodavca u ovim slučajevima, a što je protivno ovome Zakonu. Štoviše, od HZZO-a u praksi često izostane informacija da suglasnost poslodavca može utjecati samo na vrijeme ostvarenja prava (odgodu od 30 dana) što u znatnom broju slučajeva rezultira time da su roditelji uvjereni da bez suglasnosti poslodavca ne mogu ostvariti pravo na SRV, odnosno da isto ovisi isključivo o dobroj volji poslodavca pa se često niti "ne usude" isto tražiti. Dakle, nedovoljno jasna odredba dovodi do pogrešnog tumačenja od strane HZZO-a te u konačnici do oštećenja prava roditelja i djece sa TUR. Nije prihvaćen Predloženo zakonsko rješenje iz članka 57. stavka 1. nedvojbeno propisuje u kojim slučajevima se traži suglasnost poslodavca.
15 Andrijana Žderić OPĆE ODREDBE , Članak 5. Podržavamo prijedlog Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Čl. 5. st. 1. Konačnog prijedloga Zakona: Predlaže se brisati/izmijeniti članak 5. Konačnog prijedloga Zakona kako bi se omogućilo slobodno raspolaganje naknadom plaće koju ostvaruje roditelj koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju. GI "Pomozimo djeci s invaliditetom" Za Radni tim - Andrijana Žderić Nije prihvaćen Predmetna odredba članka 5. nacrta prijedloga Zakona odnosi se na sve skupine korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te nije moguće propisivati iznimke u odnosu na pojedine vrste prava. Istovremeno, potrebno je voditi računa o namjeni novčanih naknada i drugih okolnosti u svim životnim situacijama kao i svrsi Zakona u pogledu potpora s ciljem njege i podizanja djeteta.
16 Andrijana Žderić PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 30. stavak 5 (5) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposleni i samozaposleni roditelj može nastaviti koristiti još najduže 60 dana od dana prestanka statusa drugog roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe.. Ovdje ne govorimo o djeci s urednim razvojem već o djeci kojima je potrebna pojačana njega roditelja zbog njihovog zdravstvenog stanja. Uistinu mislite da je potrebno, kao i kada su u pitanju pomorci, da roditelj koji pruža pojačanu njegu djetetu s TUR - da je drugi roditelj nezaposlen, kako bi roditelj ostvario pravo na - naknadu za pojačanu skrb o djetetu s TUR? Omogućite tim roditeljima da pravo koriste bez obzira na status zaposlenosti drugog roditelja i to isključivo na osnovu nalaza i mišljenja Jedinstvenog tijela vještačenja. Nikakvi rokovi i uvjeti ne bi trebali postojati kada je u pitanju roditelj koji pravo ostvaruje zbog njege djeteta s TUR. GI " Pomozimo djeci s invaliditetom" Za RT - Andrijana Žderić Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. Uz vremenske dopuste, u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora predviđene su novčane naknade i potpore ovisno o radno-pravnom statusu roditelja korisnika prava, a koje se ne određuju odnosno povećavaju u odnosu na broj djece za koje se pravo koristi te stoga nije moguće niti propisivati iznimke u odnosu na pojedine vrste dopusta. Isto tako, novčana potpora korisnicima prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama ostvaruje se u svrhu naknadu plaće zbog odsutnosti s posla te posljedično ne ovisi o broju djece za koje se pravo koristi.
17 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje NAJAVA I OSTVARIVANJE PRAVA ZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 58. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: U komentaru na prethodni članak navele smo da treba ukinuti stavke 3. i 4. čl. 57 te da ne treba zahtijevati pisanu suglasnost poslodavca za korištenje zakonskog prava. Stoga predlažemo brisanje navedenog članka. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na prethodnu primjedbu.
18 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje NAJAVA I OSTVARIVANJE PRAVA ZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 57. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Svakako pozdravljamo da se pristupilo izmjeni navedenog članka u prošlim Izmjenama Zakona s obzirom da je prethodna odredba u praksi stvarala probleme jer su roditelji često smatrali da ne mogu ostvariti promjenu prava bez pristanka poslodavca, a HZZO je svojim tumačenjima mijenjao zakonske odredbe te tražio poslodavčevu suglasnost prije početka korištenja nekog prava što u Zakonu dosada nije bio slučaj. Nadalje, implementacijski problemi također su nastajali jer je Zakon upućivao na uvjete za odgađanje usvajanja zahtjeva do 30 dana koji su utvrđeni propisima o radu, dok samim Zakonom o radu nije ništa propisano. Stoga je postojala pravna praznina koja je omogućavala poslodavcima proizvoljna postupanja. Predloženim rješenjem se navedeno donekle mijenja, ali i dalje mislimo da ova odredba ide na štetu roditelja odnosno radnica_ka. S obzirom da se radi o pravu roditelja, svakako je u redu da se poslodavca pravovremeno obavijesti o početku korištenja, ali njegova suglasnost ne bi trebala ni na koji način utjecati na vrijeme početka korištenja prava. Odnosno, ovim člankom trebalo bi propisati da je radnik_ca obavezna obavijestiti poslodavca o namjeri početka korištenja ili mijenjanja načina korištenja nekog prava najmanje 30 dana prije početka istoga, ali nikako uvjetovati ostvarenje istog dostavljanjem pisane suglasnosti poslodavca niti propisati odgađanje početka korištenja prava za 30 dana. Stoga, predložene stavke 3. i 4. treba brisati. Na ovaj način moguće je da npr. nakon rodiljnog dopusta poslodavac odgodi korištenje roditeljskog dopusta na 30 dana, što će za majku biti vrlo nepovoljno jer se postavlja pitanje koji će biti njen status, hoće li se morati vratiti na posao i slično. Drugim riječima, predložena odredba zahtjeva od majke koja odmah nakon rodiljnog dopusta namjerava koristiti roditeljski dopust da namjeru korištenja roditeljskog dopusta najavi poslodavcu 30 dana unaprijed, u trenutku kad je njeno dijete staro 5 mjeseci. Ukoliko joj poslodavac ne izda pisanu suglasnost, prema predloženom rješenju, HZZO bi joj priznao pravo na korištenje roditeljskog dopusta od 7. mjeseca djetetova života na dalje. No, koji je njen status između 6. i 7. mjeseca djetetova života? Bi li se u međuvremenu trebala vratiti na posao? Kako bi takvo rješenje uopće bilo spojivo s čl. 36. Zakona o radu koji propisuje da radnik_ca povratak na rad nakon rodiljnog dopusta treba poslodavcu najaviti mjesec dana unaprijed? Kako je zamišljeno da u ovakvoj situaciju majka organizira skrb za dijete (koje je nedovoljne kronološke dobi za pohađanje vrtića). Dakle, smatramo da ovaj primjer pokazuje da je predloženo rješenje potpuno neprovedivo u stvarnosti, ali i da radnice_ke (posebice žene, koje su i dalje primarne korisnice rodiljnih i roditeljskih potpora) dodatno izlaže opasnosti od diskriminacije, šikaniranja i manipulacije od strane poslodavaca. Kako je već navedeno, korištenje prava ne bi uopće smjelo biti uvjetovano suglasnošću poslodavca. Podredno, ako se odluči nastaviti inzistirati na suglasnosti poslodavca, onda smatramo nužnim da se: a) poslodavčeva suglasnost može odgoditi za 30 dana samo iznimno, a odgoda obavezno mora biti pisano obrazložena i utemeljena na ovim zakonom izričito propisanim i restriktivno razlozima za odgodu b) za slučaj neizdavanja suglasnosti od strane poslodavca (ogluhe na obavijest radnika_ca), kao i za slučaj neobrazložene 30-dnevne odgode ili pokušaja odgode koja se ne temelji na Zakonom propisanim razlozima, potrebno je propisati prekršajnu odgovornost poslodavca (i odgovorne osobe poslodavca) c) u slučaju da radnik_ca može dokazati najavu korištenja prava (npr. slanjem e-maila na službenu adresu poslodavca ili slanjem preporučene poštanske pošiljke/pošiljke s povratnicom, pri čemu se trenutak slanja treba smatrati trenutkom kada je poslodavac obaviješten), a poslodavac ne izda suglasnost ili zatraži 30-dnevnu odgodu iz neobrazloženih ili Zakonom neutemeljenih razloga, HZZO će radniku_ci odobriti korištenje najavljenog prava s datumom početka korištenja koji je naveden u obavijesti upućenoj poslodavcu. U odnosu na predloženi stavak 5. smatramo da bi poslodavac svakako trebao uzeti u obzir sve situacije u kojima roditelj koristi neko zakonsko pravo kao rad s polovicom punog radnog vremena pri određivanju rasporeda radnog vremena i odmora. Iznimno, nema tu obavezu ako to zbog organizacije rada nije moguće, što može biti prihvatljivo, ali samo ako se jasno propišu situacije na koje se ta iznimka odnosi. Ostavljanjem ovako širokog pojma poslodavac može u praksi puno različitih situacija/razloga podvesti odnosno pravdati organizacijom rada pa ova odredba neće imati veliki značaj. Nije prihvaćen Predloženo rješenje uzima u obzir i potrebe radnika i potrebe poslodavaca. Dodatno, predviđa se postupanje u kojem se radi zaštite radnika, korisnika prava propisuje da Zavod zaposlenom roditelju donese rješenje kojim mu priznaje pravo s odgodom početka korištenja od 30 dana u odnosu na dan koji je zaposleni roditelj naznačio u obavijesti poslodavcu. Dodatno, vezano uz korištenje prava na roditeljski dopust nastavno na rodiljni dopust izrijekom je propisano u kojim slučajevima postoji obveza obavještavanja poslodavca: „Zaposleni roditelj koji namjerava započeti korištenje prava na roditeljski dopust prema ovom Zakonu, koji se ne nastavlja koristiti neposredno nakon korištenja rodiljnog dopusta ili koji u tijeku korištenja prava prema ovom Zakonu namjerava mijenjati način korištenja prava, obvezan je najmanje 30 dana prije početka korištenja prava odnosno nastanka promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri, ako se ovim Zakonom ne određuje drugačije.“ Predloženo zakonsko rješenje nedvojbeno propisuje u kojim slučajevima se traži suglasnost poslodavca.
19 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG POSVOJITELJA, Članak 46. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Članak bi trebalo izmijeniti na način da zaposleni ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove osamnaeste (a ne osme) godine života ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog i samozaposlenog roditelja pod uvjetima i u trajanju propisanom ovim Zakonom. Navedeno je propisano st. 3. čl. 49. u odnosu na posvojiteljsku poštedu i brigu, pa bi isto trebalo vrijediti za zaposlene i samozaposlene posvojitelje, s obzirom na to da posvjenik može biti stariji od 8 godina. Nije prihvaćen U okviru posvojiteljskog dopusta, omogućeno je korištenje prava do 18. godine djetetova života. Međutim, zakonsko rješenje koje se predlaže izmijeniti u skladu je sa trajanjem roditeljskog dopusta koje koriste roditelji, odnosno do određene dobi života djeteta.
20 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje OSTVARIVANJE PRAVA NA NOVČANU NAKNADU ZA VRIJEME KORIŠTENJA PRAVA NA RODILJNU I RODITELJSKU BRIGU O NOVOROĐENOM DJETETU, Članak 43. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: U st. 1. dodati „te prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima“. Iako ovim člankom nije propisano da roditelji izvan sustava rada, odnosno korisnici rodiljne i roditeljske brige o djetetu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima, na njih primjenjuje čl. 14. st. 1 Zakona o mirovinskom osiguranju. Kako nije jasno radi li se o istim ili različitim pravima koja imaju korisnika_ca rodiljne i roditeljske poštede od rada i zašto roditelji izvan sustava rada nemaju ova prava nužno je Zakonom izjednačiti ove kategorije i izmijeniti st.1. kako je predloženo ili obrazložiti zašto korisnici_e prava na rodiljnu i roditeljsku brigu nemaju predmetna prava (u obrazloženju uz čl. 43. nema odgovora na navedeno). Nije prihvaćen Izneseno nije predmet ovog propisa, polazeći od različitih statusa korisnika prava.
21 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje OSTVARIVANJE PRAVA NA NOVČANU NAKNADU ZA VRIJEME KORIŠTENJA PRAVA NA RODILJNU I RODITELJSKU POŠTEDU OD RADA, Članak 40. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Već smo komentirale nekoliko puta kako nije opravdano i pravedno da roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i koji su korisnici_e prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada imaju minimalne naknade i izjednačene su sa nezaposlenim osobama. Zakonodavac ih je svrstao u istu skupinu kao nezaposlene roditelje te u čl. 40. st. 1. propisuje da za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada imaju pravo na novčanu naknadu u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno. To znači da osobe koje rade na temelju spomenutih ugovora imaju iste naknade kao nezaposlene osobe, a sami uredno plaćaju doprinose i imaju veće prihode. Takva odredba se ne čini smislenom i pravednom te bi ta skupina roditelja trebala imati isti tretman kao i zaposleni roditelji. Zakonsko rješenje trebalo bi ići u smjeru približavanja ili izjednačavanja visine naknade s prosječnom zaradom navedenih osoba. Nažalost, predlagatelj ne uvažava našu argumentaciju te i dalje propisuje istu razinu prava i visinu naknade za roditelje koje ostvaruju drugi dohodak i nezaposlene. Međutim, s obzirom na to da Vlada ističe dobre ekonomske i financijske pokazatelje, kao i kretanja BDP-a, smatramo da je onda bar potrebno povisiti i naknade roditeljima korisnicima_ama predmetnog prava. Posebno ako uzmemo u obzir značajan porast životnih i drugih troškova uslijed inflacije i prelaska na euro, a imajući na umu da Vlada ističe važnost demografske politike, smatramo da je izrazito potrebno povećati iznos naknade i ovoj kategoriji roditelja na 125% proračunske osnovice mjesečno. Nije prihvaćen Vezano uz izneseni prijedlog da se novčane potpore navedenih kategorija korisnika vežu uz rast prosječne zarade u Republici Hrvatskoj ističemo da predloženi pristup nije prihvatljiv. Naime, proračunska osnovica predstavlja stručni termin koji se koristi za obračun drugih naknada i primanja propisanih posebnim propisima te je ista uređena Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2022. godinu. Isto tako, u okviru predmetnog zakona prioritetnim mjerama ocjenjuje se povećanje materijalnih prava pojedinih kategorija zaposlenih i samozaposlenih korisnika.
22 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje RODILJNA I RODITELJSKA POŠTEDA OD RADA, Članak 39. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici nemaju mogućnost da im zajedničko pravo na roditeljsku poštedu od rada traje ukupno 8 mjeseci, odnosno na dvomjesečnu kvotu drugog roditelja. Ukoliko se ovi roditelji ne objedine u kategoriju sa (samo)zaposlenim roditeljima kako predlažemo, smatramo da bi bilo dobro, a u skladu s duhom Direktive, i na ovu kategoriju roditelja primijeniti odredbe Direktive o dvomjesečnim neprenosivim kvotama. Štoviše, optimalno bi ih bilo primijeniti na sve vrste roditeljskih dopusta, neovisno o osnovi po kojoj se ostvaruju. Drugim riječima, svaki roditelj trebao bi imati pravo na 4 mjeseca dopusta sukladno svom radnopravnom statusu i nevezano uz radnopravni status drugog roditelja. Osim toga, 2 mjeseca dopusta bi svaki roditelj trebao moći prenijeti na drugog roditelja, sukladno radnopravnom statusu tog roditelja na kojeg se dio dopusta prenosi. Npr. nezaposlena majka ili majka koja radi na ugovoru o djelu imala bi 4 mjeseca roditeljske poštede, a otac koji je zaposlen bi imao pravo na 4 mjeseca roditeljskog dopusta. Navedene mjesece bi trebali moći među sobom prenositi kako žele bez ograničenja (4+4, 5+3 ili 6+2), ali na način da 2 mjeseca dopusta uvijek ostaju neprenosiva. U slučaju kada oba roditelja imaju pravo na roditeljsku poštedu od rada trebalo bi se primijeniti isto pravilo te omogućiti i ovim roditeljima da mjesece prenose kako žele (uz 2 neprenosiva mjeseca), a ne samo kada jedan roditelj prekida korištenje prava na poštedu radi (samo)zaposlenja. Naime, ovaj članak propisuje da majka ima pravo na roditeljsku poštedu od 6 mjeseci djetetova života do navršenih godinu dana te da može prekinuti korištenje tog prava u slučaju (samo)zaposlenja, a preostali dio vremena prenijeti na drugog roditelja sukladno njegovom radnopravnom statusu. Osim toga, ovo pravo ne može se koristi u dijelovima do navršene 8. godine života kao roditeljski dopust. Time se roditelje koji rade na ugovor o djelu i autorske ugovore stavlja u puno nepovoljniji i nepravedan položaj u odnosu na (samo)zaposlene roditelje. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti u odnosu na različite radnopravne statuse korisnika i s tim u svezi pripadajućih prava. Prijedlog za uvođenje mogućnosti (ne)prenosivosti prava kod roditeljske poštede od rada ne odgovara svrsi korištenja predmetnog prava.
23 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje PRAVA RODITELJA KOJI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK, RODITELJA POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 38. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Što se tiče korisnika_ca prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, naš je prijedlog da roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i roditelji poljoprivrednici budu prebačeni u kategoriju roditelja koji ostvaruju prihode zajedno sa (samo)zaposlenim roditeljima te bi i za njih vrijedilo ista prava. Na taj način bi se i tim roditeljima moglo osigurati pravo na pravednije novčane naknade. Zakonodavac ih je svrstao u istu skupinu kao nezaposlene roditelje te u čl.40. st.1. propisuje da za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada imaju pravo na novčanu naknadu u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno. To znači da osobe koje rade na temelju spomenutih ugovora imaju iste naknade kao nezaposlene osobe, a sami uredno plaćaju doprinose i imaju veće prihode. Takva odredba se ne čini smislenom i pravednom te bi ta skupina roditelja trebala imati isti tretman kao i zaposleni roditelji. Kao što je prethodno navedeno, Zakon bi trebao normirati dvije kategorije roditelje - jednu bi činili zaposlene i samozaposlene osobe, uključujući i one koje rade u različitim „netipičnim“ oblicima rada, a drugu sve ostale odnosno neaktivne osobe. Osim toga, u slučaju da ova kategorija roditelja bude i dalje odvojena, i očevi/partneri_ce koji spadaju u kategoriju poljoprivrednika/roditelja koji ostvaruju drugi dohodak trebaju imati pravo na očev/partnerski dopust u trajanju od 2 mjeseca u skladu s duhom Direktive, i to s naknadom koja iznosi 100% prethodno ostvarenih prihoda. S obzirom da je uvjet prethodnog osiguranja za pojedine kategorije smanjen na 6 mjeseci neprekidno ili 9 mjeseci s prekidima, što je pozitivan pomak, iako smatramo da uvjet prethodnog staža treba ukinuti, predlažemo da se isto napravi i u st. 2. t. 4. predloženog članka. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti u odnosu na različitost statusa korisnika prava obzirom da se radi o osobama koje ostvaruju drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji su s te osnove stekli status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, pri čemu upućujemo i na primjenu propisa o obveznom zdravstvenom osiguranju.
24 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 36. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Nije razumljivo zašto se u ovaj članak uvrštava čl. 32. koji ne regulira vremenske, već novčane potpore, i to ne sve pa čl. 32. kao osnova za pravo iz mirovinskog osiguranja/pravo na obvezne doprinose ostaje nejasno. Nadalje, ista prava (pravo na mirovinsko osiguranje/plaćene doprinose), sukladno predloženom čl. 40. st. 1., pripadaju i korisnicima rodiljne i roditeljske poštede od rada (roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, roditelji poljoprivrednici i nezaposleni roditelji) za vrijeme korištenja tih prava. No, u praksi nije dovoljno jasno kako korisnici rodiljne i roditeljske poštede od rada ostvaruju ta prava. Prema našem shvaćanju, za razliku od (samo)zaposlenih roditelja koji ih ostvaruju automatizmom, ovi korisnici_ce bi trebali podnijeti osobni zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO). Naime, čl. 14. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da je na osobni zahtjev obvezno osiguran roditelj koji obavlja roditeljsku dužnosti u prvoj godini života djeteta, a nije osiguran po drugoj osnovi. Međutim, ako uspoređujemo taj članak s predloženim čl. 40. st. 1. Zakona ostaje nejasno radi li se o istom pravu te primjenjuje li se mehanizam osobnog zahtjeva i u slučaju čl. 40. st. 1. HZMO na upit udruge SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava navodi sljedeće: „Člankom 30. stavkom 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ( Narodne novine, broj: 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17 i 37/20 ) – u daljnjem tekstu Zakon, propisano je da korisnik prava kao roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik i nezaposleni roditelj ) za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznog mirovinskog osiguranja i pravo na plaćanje doprinosa prema posebnim propisima. Spomenuti roditelj može se na osobni zahtjev osigurati na mirovinsko osiguranje na osnovu članka 14. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju ( Narodne novine, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka USRH, 62/18, 115/18 i 102/19 ).“ S druge strane, predloženim čl. 43. ovog Zakona (koji regulira pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu) nije propisano da roditelji izvan sustava rada, odnosno korisnici rodiljne i roditeljske brige o djetetu imaju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima. No, smatramo da, s druge strane, nema zapreke da se i na njih primjenjuje navedeni čl.14. st.1 Zakona o mirovinskom osiguranju. Kako nije jasno radi li se o istim ili različitim pravima u slučajevima korisnika_ca rodiljne i roditeljske poštede od rada i zašto roditelji izvan sustava rada po čl. 43. ovog Zakona nemaju ova prava, a po čl.14. Zakona o mirovinskom osiguranju imaju, nužno je jasnije urediti tko su ovlaštenici kojih prava i način njihovog ostvarivanja. Nije prihvaćen Predloženo zakonsko rješenje smatramo sveobuhvatnim, jer se istim navode novčane naknade za pripadajuće vremenske potpore. U odnosu na preostali dio primjedbe upućujemo na propise iz sustava mirovinskog osiguranja jer isti nisu predmet nacrta prijedloga zakona.
25 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 34. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Rješenje koje je predviđeno st. 4., 5., 6. ovog članka kojim se normira slučaj u kojem poslodavac ne izda zaposlenom roditelju ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći nije pravedno i stavlja dodatan teret na korisnike_ce prava iz čl. 28. st. 2. Zakona. Ako poslodavac krši svoju zakonsku obavezu izdavanja predmetne isprave, Zakon penalizira zaposlenog roditelja i smanjuje mu novčanu naknadu na 70% proračunske osnovice dok ne dostavi ovjerenu ispravu poslodavca kada će mu isplatiti razliku u roku od 30 dana. Dakle, iako je poslodavac taj koji krši zakon, odgovornost se prebacuje na radnika_cu tj. zaposlenog roditelja. Znači da zaposleni roditelj treba poslodavca prijaviti inspekciji rada, čekati da se provede postupak, da mu poslodavac dostavi obračun (ako to napravi) i onda još čekati isplatu razlike 30 dana. Smatramo da nije prihvatljivo da roditeljima iz ovog članka, bude smanjen iznos naknade i da ih se penalizira jer poslodavac krši Zakon. Ovim stavcima treba biti uređen drugačiji postupak utvrđenja iznosa isplaćene plaće. Vjerujemo da je u današnje doba digitalizacije i tehnologije moguće da Zavod kao državno tijelo na drugi način od nadležnih tijela samostalno pribavi ili dobije uvid u iznos isplaćene plaće za zaposlenog roditelja iz ovog članka. Nije prihvaćen Predloženo zakonsko rješenje predlaže se zadržati iz provedbenih razloga i mogućih situacija u praksi te se upućuje na primjenu odredbe prema kojoj Zavod korisniku isplaćuje razliku između pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu na ispravi poslodavca iz stavka 4. ovoga članka i isplaćenog iznosa iz stavka 5. ovoga članka u zakonom propisanom roku
26 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 33. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Smatramo da je predlagatelj zakonskim rješenjem predviđenim ovim člankom zauzeo pogrešan stav koji predstavlja smanjenje razine prava na vremenske i novčane potpore za rodiljni i roditeljski dopust u odnosu na zaposlene i samozaposlene roditelje. Rješenje koje je prethodno važilo i proizlazilo iz čl. 51. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojim je bilo propisano da „za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust i prava na rad u polovici punoga radnog vremena osiguraniku_ci koja koristi navedeno pravo pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja istog prava“ je bilo bolje rješenje kojima se propisivala jača razina zaštite te pravne i financijske sigurnosti korisnica_ka. Nažalost navedeni čl. 51. st. 3. tog zakona izmijenjen je na način da navedeno vrijedi „ako zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore nije drukčije propisano“ što se predloženim člankom ovog Zakona sada i radi. Kako je u prijedlogu ovog Zakona navedeno da se donosi u hitnom postupku „budući da se radi o mjeri iz područja obiteljske i pronatalitetne politike te zbog stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom“ i koja će „pozitivno utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda roditelja i djece“ onda nije jasno zašto se propisuju odredbe ovog članka čije su svrha i posljedice upravo suprotne. Ono što je trebalo napraviti je u ovom Zakonu propisati odredbu analognu onoj iz čl. 51. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i proširiti je na roditeljski dopust. Ako promislimo na koga se ova odredba može sve odnositi, prvenstveno su to žene koje rade u nesigurnim uvjetima rada, na određeno vrijeme i koje će zbog isteka ugovora na određeno izgubiti svoja prava. Time ne samo da gube posao, nego im se odmah i značajno smanjuje iznos novčane potpore. Radi se o ženama koje su na tržištu rada diskriminirane upravo na temelju trudnoće i materinstva te im se ugovori na određeno ne obnavljaju upravo zbog roditeljstva. Nadalje, iako je Zakonom o radu propisana zabrana otkaza za vrijeme trajanja rodiljnog/roditeljskog dopusta, u praksi se i ta odredba krši te se radnice moraju upuštati u dugotrajni sudski spor da bi otkaz osporile. Hoće li im u takvim slučajevima Zavod retroaktivno isplatiti novčanu potporu? Dakle, roditelji, prvenstveno i u velikoj većini žene, ostaju nezaštićene odredbama Zakona o radu, a sada i odredbama ovog Zakona. Vlada je u potpunosti neosjetljiva po pitanju rodne ravnopravnosti, ne provodi ustavno načelo ravnopravnosti spolova te ne mari za probleme žena u svijetu rada s kojim su roditeljska prava usko povezana. S druge strane, iako navodi da se zalaže za demografsku i pronatalitetnu politiku, pokazuje potpuno nerazumijevanje iste i umjesto da povećava razinu prava koja utječu na njeno poboljšanje, ona ih smanjuje ili održava za roditelje nepovoljan „status quo“. Nije prihvaćen Predlagatelj upućuje na odredbe izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji nisu stupile na snagu. Isto tako, vezano uz odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, ističemo da su predviđene mogućnosti korištenja prava ovisno o radno-pravnom statusu korisnika.
27 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 32. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Pozdravljamo povećanje pojedinih iznosa naknade sa 70% na 125% proračunske osnovice, kao i samanjenje trajanja prethodnog osiguranja. No, kako naši prijedlozi u prijašnjim izmjenama Zakona nisu uvaženi, ponavljamo još jednom na koje načine se ovaj članak može poboljšati. Svakako je dobro da je visina naknade za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust (uključujući i korištenje tog prava kao rad s polovicom radnog vremena) i očinski dopust 100% osnovice za naknadu plaće. Međutim, visina naknade plaće (samo)zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od sada predloženih 225% proračunske osnovice mjesečno. Navedeno rješenje nije povoljno. Gornju granicu te naknade trebalo bi ukinuti. Ako do toga ne dođe, onda gornju granicu roditeljskih dopusta treba vezati uz prosječnu plaću u RH, a ne proračunsku osnovicu. Naime, proračunska osnovica se ne indeksira s troškovima života i nije se mijenjala već dugi niz godina. Osim toga, u praksi se događa da očevi ne koriste pravo na roditeljski dopust i 2 mjeseca dopusta prenose na majke upravo iz financijskih razloga. Oni češće imaju veće plaće od svojih partnerica te bi razlika između plaće i maksimalnog iznosa naknade bila prevelik udar na kućni budžet. Stoga, ako u Zakonu ostane propisana gornja granica visine naknade onda ju je potrebno vezati uz prosječnu plaću u RH te propisati da je maksimalni iznos naknade u visini od 2 ili čak 3 prosječne plaće u RH. Kao što smo istaknule, proračunska osnovica po kojoj se sada računa naknada se ne indeksira s troškovima života te je preniska da bi se uzimala kao temelj za računanje visine naknade, dok je prosječna plaća realniji indikator stvarnog stanja. Osnovica na temelju koje će se računati naknada treba biti propisana samim Zakonom. Više naknade potrebno je propisati za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz čl. 19. st. 4. Zakona i prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta iz čl. 16. Zakona. Iako je u prvom slučaju sada povećana naknada na maksimalno 110% proračunske osnovice mjesečno, to nije dovoljno. Naknada bi trebala iznositi 50% prethodno ostvarene plaće/prihoda i biti dostupna svim kategorijama roditelja. Ovdje dodajemo, da je naknada za puno radno vrijeme 225,5% proračunske osnovice mjesečno, za pola radnog vremena ona iznosi 110% proračunske osnovice mjesečno. Polovina od 225,5 je 112, 75 te iako se ne radi o velikoj financijskoj razlici, nema razloga da naknada za roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena ne iznosi 112,75% umjesto 110%. U kategoriji samozaposlenih osoba poseban se problem javlja kod izračuna naknada za paušalne obrtnice_ke. Ovim osobama visina naknade određuje se prema osnovici za plaćanje doprinosa te iznosi 2.937,92 kn mjesečno tijekom cijelog rodiljnog i roditeljskog dopusta (ako dopust koriste u punom radnom vremenu) ili 2.328,20 kn mjesečno (ako dopust koristite kao pravo na rad s polovicom radnog vremena u kojem slučaju obrt ne mora u mirovanje). Iako ove osobe imaju puno veće prihode, njihove naknade su minimalne te u praksi onemogućuju roditelje da koriste dopuste u punom smislu. Zakonsko rješenje trebalo bi ići u smjeru približavanja ili izjednačavanja visine naknade s prosječnom zaradom obrtnice_ka. • Uvjet prethodnog osiguranja Hrvatska je postepeno uvodila strože kriterije pristupa (punim) rodiljnim/roditeljskim naknadama, a koje se ostvaruju temeljem statusa zaposlenosti. Primjerice, dok je početkom 1990-ih za punu rodiljnu/roditeljsku naknadu bio dovoljan status zaposlenosti, u dosadašnjem Zakonu je za istu bilo potrebno minimalno 9 mjeseci kontinuiranog staža osiguranja neposredno prije početka dopusta ili 12 mjeseci s prekidima unutar 24 mjeseca, a što najviše pogađa roditelje s isprekidanim radnim karijerama. Takve izmjene posebno treba gledati u kontekstu promjena na tržištu rada i porasta prekarnih oblika zaposlenosti, posebice kod mladih koji se sve teže uključuju na formalno tržište rada i pronalaze stabilnije zaposlenje. U sklopu dosadašnje Zakonske odredbe pravednije je bilo propisati samo 9 mjeseci bez obzira na prekide jer se propisivanjem duljeg uvjeta staža od 12 mjeseci u slučaju prekida penalizira osobe koje su ostale bez posla ili su radile u prekarnim uvjetima. Osim toga, mišljenja smo da je potrebno izraditi detaljnu analizu trenutnih korisnika_ca prava, kako bi se utvrdilo da li bi uvjet staža, ako ostane propisan, trebao biti i manji te iznositi, primjerice, 6 mjeseci bez obzira na prekide, koliko iznosi i razdoblje koje se uzima u obzir prilikom izračuna visine naknade. Naime, u tom je pogledu teško dati jasnu preporuku budući da nam nisu dostupni podaci iz kojih je vidljivo koliko zaposlenih roditelja zapravo ne zadovoljava uvjet staža osiguranja i zbog toga ostvaruje pravo na minimalnu naknadu. Rješenje koje bi svakako bilo najpovoljnije za roditelje, i za koje se zalažemo, jest ukidanje uvjeta staža osiguranja za ostvarivanje prava s osnova zaposlenosti (kao npr. u Sloveniji ili Njemačkoj). U tom slučaju svaki roditelj imao bi pravo na naknadu prosječne plaće koju je ostvario u zadnjih 6 mjeseci prije korištenja prava na dopust. Na taj način bi se uvjet staža „podveo“ pod uvjet ostvarenih prosječnih plaća, jer se podrazumijeva da je osoba zaposlena ako joj je isplaćeno 6 plaća. U slučaju da roditelj ne bi imao 6 isplaćenih plaća, za izračun naknade trebale bi biti dovoljne minimalno 2 isplaćene plaće i u tom slučaju iznimno bi mogao ostati propisan uvjet staža osiguranja od 6 mjeseci u zadnjih 18 ili 24 mjeseca (bez obzira na prekide). Tako je uostalom određeno i sada pri izračunu naknade plaće za vrijeme dopusta u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju kada roditelj zadovoljava staž osiguranja, a nema 6 isplaćenih plaća. To znači npr. da je za ostvarivanje prava na punu rodiljnu naknadu u iznosu od 100% prethodne plaće za zaposlene majke koje ispunjavaju uvjet staža osiguranja dovoljno da imaju 2 platne liste, pa bi ovu praksu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) trebalo propisati i Zakonom. Intencija propisivanja uvjeta staža osiguranja bila je da se izbjegnu tzv. fiktivna zapošljavanja u svrhu ostvarivanja prava na dopust. Međutim, takav stav gdje se roditelji, prvenstveno majke, percipiraju kao netko tko će htjeti prevariti državu je pogrešan, a HZZO ima na raspolaganju druge mehanizme kojima može provjeriti i sankcionirati slučajeve fiktivnih zapošljavanja. Bez obzira što smo se i u prijašnjim izmjenama Zakona zalagale za prethodno navedeno, predlagatelj nije isto uzeo u obzir, ali je barem sada u predloženom st. 8. ovog članka smanjio uvjet prethodnog osiguranja koji će odsada iznositi 6 mjeseci neprekidno ili 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, što je ipak pozitivni pomak koji pozdravljamo, kao i podizanje iznosa naknade za korisnike_ce koje ne zadovoljavaju uvjet prethodnog osiguranja na 125% proračunske osnovice, što je ipak znatno više od prethodno propisanih 70%. • Prekid radnog odnosa prije trudnoće Slovenski model trebalo bi primijeniti i u slučajevima kada roditelji ostanu bez posla neposredno prije trudnoće. U našem sustavu oni se stavljaju u kategoriju nezaposlenih roditelja i imaju minimalne naknade, a prije toga su radili i ispunjavaju staž osiguranja. Primjenom modela kakav ima Slovenija tim bi se roditeljima (uz ispunjavanje određenih uvjeta npr. staža osiguranja) priznavalo pravo na naknadu temeljem statusa zaposlene osobe. (Npr. u Sloveniji, žene koje nisu osigurane u vrijeme početka korištenja rodiljnog dopusta, ali jesu najmanje 12 mjeseci u posljednje tri godine prije početka, primaju iznos osnovnog minimalnog dohotka (543,29 €) uvećan za 20€ po svakom mjesecu osiguranja, ali ne više od Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje gornje granice za naknadu plaće zaposlenog i samozaposlenog roditelja ističemo da su posljednjim zakonskim izmjenama ovog propisa učinjeni daljnji pomaci u ovom dijelu, sukladno raspoloživim sredstvima državnog proračuna, dok su u okviru ovog zakona povećanjem visine novčane naknade obuhvaćene druge skupine zaposlenih i samozaposlenih korisnika. Vezano uz iznesenih prijedlog da se naknada plaće za vrijeme korištenja prava iz ovog zakona veže uz rast prosječne plaće u Republici Hrvatskom ističemo da predloženi pristup nije prihvatljiv. Naime, proračunska osnovica predstavlja stručni termin koji se koristi za obračun drugih naknada i primanja propisanih posebnim propisima te je ista uređena Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2022. godinu. Vezano uz prijedlog za ukidanje uvjeta staža osiguranja, smatramo da je predložena odredba kojom se smanjuje dosadašnji uvjet staža osiguranja opravdana. U odnosu na pitanje obrtnika, ističemo da o obrtnicima ovisi na koju će osnovicu biti obvezni plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje tj. isto ovisi o tome kako utvrđuju dohodak (na temelju poslovnih knjiga, paušalni dohodak, ili kad iskazuju dobit) te isto tako, ovisno o kategoriji obrtnika ovisi i visina ukupnih doprinosa koje obrtnik plaća za obvezna osiguranja (mirovinsko i zdravstveno osiguranje). Navedeno, stoga treba sagledati u odnosu na cjelovitost sustava doprinosa u kojima se predviđaju različite osnovice za pojedine kategorije obrtnika, a sve posljedično vezano uz ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje i prava na rodiljne i roditeljske potpore.
28 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje MIROVANJE RADNOG ODNOSA DO TREĆE GODINE DJETETOVA ŽIVOTA, Članak 27. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Predloženim st. 2. za vrijeme korištenja prava iz st.1., prava i obveze zaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a obvezno zdravstveno osiguranje te mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to područje. Poslodavac u skladu sa st. 3. jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do treće godine djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije. Temeljem ovog članka i u skladu sa Zakonom, poslodavac u pravilu odjavljuje roditelje s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Međutim, ako majka u tom periodu ponovo zatrudni zbog toga što nema obvezno zdravstveno osiguranje po osnovi zaposlenja neće niti imati odgovarajuća prava kao zaposlena osoba. Bez obzira na to što njen radni odnos i dalje traje (ali je u mirovanju), ona nema pravo na plaćeno bolovanje zbog čuvanja trudnoće, a pravo na rodiljni dopust i naknadu bi ostvarila kroz Zakonsku kategoriju roditelja izvan sustava rada. U ovom slučaju Zakon bi trebao predviđati iznimku te bi se trebalo ići u korist majke i omogućiti joj da ostvaruje pravo na bolovanje te rodiljni/roditeljski dopust kao zaposlena osoba odnosno pod istim uvjetima pod kojim je ostvarivala prava za prethodno dijete. Nije prihvaćen Predmetno rješenje zadire u područje obveznog zdravstvenog osiguranja te nije moguće urediti ovim propisom.
29 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Slobodan radni dan za prenatalni pregled, Članak 26. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: U kontekstu provedbe ovog prava skrećemo pozornost na dvije stvari. Prvo, treba uzeti u obzir da se u određenim situacijama može desiti da trudnica ima nekoliko pregleda mjesečno te da joj 1 slobodni dan, čak i ako se koristi višekratno u skladu sa st. 2. članka nije dovoljan. Osim toga, neke trudnice idu na preglede u druge gradove u koje moraju putovati duže vrijeme. Imajući navedeno u vidu, bilo bi dobro da se u takvim, iznimnim slučajevima, ostavi mogućnost da uz potvrdu ovlaštenog liječnika_ce stvari pravo i na više slobodnih dana u svrhu pregleda. Alternativno, radnica će morati tražiti plaćeni dopust koji se koristi za druge svrhe i ovisi o odluci poslodavca ili privremenu nesposobnost za rad koja će joj umanjiti plaću. Drugo, trebalo bi pravo na slobodan radni dan za prenatalni pregled omogućiti i ocu djeteta, kako bi trudnica imala potrebnu pomoć i podršku ako joj treba i potaknula aktivnija uloga očeva. Člankom 39. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnosti utvrđenih ovim Zakonom, ako je, između ostalog, određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje. No samo propisivanje prava na očeva na slobodni dan u ovom članku i Zakonu omogućilo bi veću razinu prava očeva i ispunjavalo drugu svrhu, kako je navedeno. Nije prihvaćen Smatramo da je predloženo zakonsko rješenje optimalno uređeno.
30 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje STANKA ZA DOJENJE I DOPUST TRUDNE RADNICE ILI DOPUST RADNICE KOJA JE RODILA ILI DOPUST RADNICE KOJA DOJI DIJETE, Članak 25. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: S obzirom na to da se radi o radničkom pravu koje proizlazi iz Zakona o radu odredbe koje su bile u Pravilniku mogle su biti normirane tim zakonom umjesto ovim. U svakom slučaju dobro je da su postupovne odredbe propisane zakonom umjesto podzakonskim aktom. Međutim, iste je trebalo poboljšati s nekoliko aspekta. Prvo, kako st. 1. ovog članka, tako i čl. 31. Zakona o radu propisano je da specijalist_kinja medicine rada nadležna ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi odgovarajući odnosno štetni po njeno zdravlje. Međutim, specijalist_kinja medicine rada ne bi trebala određivati koji su poslovi štetni, već ovlašteni_a ginekolog_inja te pedijatar_ica. Posebno, to ne bi trebao biti specijalist_kinja medicine rada na kojeg radnicu uputi poslodavac jer se najčešće radi o osobi/ustanovi s kojom poslodavac surađuje. Alternativno rješenje je da u slučaju ovakvog spora odlučuje liječničko povjerenstvo u kratkom roku, a ako ne odluči u navedenom roku smatra se da donosi odluku povoljnu za radnicu. Nadalje, pravo na dopust koji ostvaruje radnica iz čl. 24. st. 5. Zakona ne smije se temeljiti na odluci poslodavca, kako je propisano st. 2. ovog članka. S obzirom na to da prema postupku propisanim ovim člankom radnica treba ishoditi potvrdu od izabranog liječnika_ce i ocjenu specijalista_kinje medicine rada, navedeno bi trebalo biti dovoljno da HZZO donese rješenje o početku i trajanju prava. Predmetnim stavkom može se propisati da je radnica dužna obavijestiti poslodavca o navedenom ili da je za podnošenje zahtjeva potrebna suglasnost koja se ne može odbiti, ali s obzirom na to da se radi o radnicama čije zdravlje je ugroženo, kao i život njihovog djeteta, uvjetovanje početka korištenja prava odlukom poslodavaca nije primjereno. Osim toga, iako se radi o ugrozi zdravlja/života propisani postupak predugo traje. Radnica mora podnijeti pisani zahtjev, obaviti pregled i dobiti potvrdu ovlaštenog izabranog doktora, čekati mišljenje specijalista_kinje medicine rada i onda čekati odluku poslodavca koju on mora donijeti prema predloženom st. 3. ovog članka u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva. Dalje se navodi da ako poslodavac u navedenom roku ne donese odluku, smatrat će se da je to pravo priznao od idućeg dana nakon što je taj rok istekao. De iure i de facto poslodavac ne može spriječiti da radnica koristi ovo pravo čime je intencija predlagatelja da se odluka prepusti poslodavcu nejasnija i nepotrebnija, a radnicama samo stvara dodatnu nesigurnost i komplikacije. Osim toga, st. 3. je propisana samo situacija kada poslodavac ne donese odluku, ali nije jasno propisan što ako poslodavac donese negativnu odluku jer mu je ovim člankom ostavljena i ta mogućnost. Nadalje, st. 5. propisuje se da je poslodavac obvezan dostaviti odluku radnici te nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 8 dana od dana donošenja, čime se period do priznanja prava produžuje na 16 dana, ne računajući period u kojem radnica mora dobiti potvrde nadležnih liječnika_ca. Stoga predlažemo st. 3. i st. 5. brisati odnosno članak izmijeniti u predloženom smislu – da se ne traži odluka poslodavca, skrate rokovi koji utječu na priznanje prava te izmijeni uloga nadležnih liječnika_ca. Isto tako, postupak prestanka predmetnog prava odnosno vraćanje na poslove koji je propisan predloženim st. 4. treba biti istovjetan kao i postupak odobrenja prava. Drugim riječima, tijela odnosno stručnjaci_kinje koje su uključene u utvrđenje razloga za korištenje prava trebaju biti uključene u utvrđenje prestanka postojanja istih, konkretno ovlašteni izabrani liječnik_ca ili liječničko povjerenstvo, kako je prethodno objašnjeno, treba utvrdit jesu li poslovi štetni po zdravlje/život radnice ili njenog djeteta. Nejasno je što u st.4. znači „nadležno tijelo“ i zašto se odluka prepušta inspekciji rada. Isti komentari na odgovarajući način vrijede i za st. 6. kojima se uređuje priznavanja prava iz čl. 24. st. 6. (rad noću). Nije prihvaćen Nadležnost liječnika određena je u skladu sa područjem njihova rada prema propisima o zdravstvenoj zaštiti i zaštiti na radu. Predloženo zakonsko rješenje smatramo optimalnim uzimajući u obzir potrebe radnika i poslodavca. Isto tako, za slučajeve kršenja prava od strane poslodavca propisane su prekršajne odredbe.
31 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Stanka za dojenje, Članak 23. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Predloženim člankom, st.1. korisnica prava na stanku na dojenje ima pravo samo ako radi u punom radnom vremenu i to dva sata dnevno koju može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku dana u trajanju od po sat vremena. Ne vidimo razloga da se osobama koje rade u nepunom radnom vremenu ne propiše ovo pravo u odgovarajućem kraćem trajanju. Nadalje, st.3 propisuje da korisnica može ovo pravo koristiti do navršene 1. godine života djeteta. No, izmjenama Zakona bi se trebalo omogućiti da pravo traje sve dok dijete doji. U tom smislu treba izmijeniti i definiciju radnice koja doji dijete u čl. 7. st.1. t. 12 Zakona. Nadalje, predloženim st. 5. korisnica za vrijeme korištenja ovog prava ima pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se obračunava odnosna naknada. Naš prijedlog je da naknada iznosi 100% plaće tj. da se osigura puni iznos plaće za vrijeme korištenja prava na stanku za dojenje djeteta na teret HZZO-a, a poslodavac bi trebao osigurati uvjete za dojenje na radnom mjestu. U tom kontekstu nejasna je odredba st.6. ovog članka koja kaže da pravo miruje za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ili privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad. Čini nam se da će navedeno biti nepovoljno za radnice, pogotovo one koje koriste godišnji odmor. Čl.81. Zakona o radu propisano je da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik_ca ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Navedeno znači da će radnica koja koristi stanku za dojenje imati manju plaću (za 6 sati rada) te će joj stoga naknada plaće za korištenje godišnjeg odmora biti manja, a neće imati naknadu plaće od 100% proračunske osnovice jer će joj pravo na stanku za dojenje mirovati. Stoga je odredba st.6. izrazito nepravedna i treba ju brisati. Osim toga, treba brisati i predloženi st.9. kojim se propisuje da je korisnica obavezna svaka dva mjeseca dostaviti nov potvrdu liječnika da doji dijete. S obzirom na to da navedeno pravo kako je predloženo traje samo do 1. godine života djeteta (iako dijete doji i duže!) nema smisla tražiti od korisnica da svako dva mjeseca dostavljaju novu potvrdu, štoviše isto je čak i uvredljivo jer implicira da žene lažu o dojenju vlastite djece. Svakako uvodi dodatne komplikacije i destimulira žene da koriste ovo pravo, a intencija ovih odredaba treba biti upravo suprotno, posebno ako znamo da je broj korisnica počevši od 2014. do 2021. konstantno u blagom opadanju, a u 2021. godini ovo pravo je koristilo samo 57 žena. Nije prihvaćen Smatramo da je pravo na stanku za dojenje optimalno propisano postojećim odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, u skladu sa svrhom korištenja prava.
32 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje PRIJENOS PRAVA NA JEDNOG RODITELJA, Članak 22. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Kao što je prethodno navedeno u komentaru na predloženi čl. 14. Zakona, pošto je za korištenje ili prijenos nekih prava potrebna suglasnost/supotpis odnosno slaganje roditelja, jasno je da je ovim člankom, ali i nekim drugim člancima Zakona propisano pod kojim uvjetima do istog dolazi. Temeljem iskustva iz prakse, znamo da se često pojavljuju različite situacije u kojima dogovor roditelja nije moguć (roditelj u zatvoru, roditelj žrtva nasilja, trajno poremećeni ili narušeni odnosi). Ovim člankom potrebno je izravno adresirati i jasnije propisati kako se postupa u pojedinim slučajevima koji su česti u praksi. Naime, čl. 22. nisu adresirane sve situacije koje se pojavljuju u praksi, a za one koje jesu i dalje se traži suglasnost drugog roditelja. Tako se u st. 2. propisuje koji su opravdani razlozi za prijenos prava, a sve pod uvjetom da je drugi roditelj suglasan sa prijenosom. Gramatičkim tumačenjem članka proizlazi da je za sve slučajeve iz st. 2. potrebna suglasnost za prijenos prava. Ako suglasnost ne postoji Zakon u čl. 14. upućuje na primjenu propisa kojim se uređuju obiteljski odnosi, a u komentaru na isti izloženo je zašto to nije adekvatno rješenje. Slažemo se da Zakonom treba biti propisan postupak u slučajevima neslaganja/ne postojanja suglasnosti oko korištenja prava, ali ovim člankom treba propisati da u svim slučajevima koji su propisani st. 2. ovog članka iznimno suglasnost za prijenos prava nije potrebna. Navedeni stavak treba proširiti te u opravdane razloge dodati i slučajeve kada je počinjeno kazneno djelo na štetu djeteta ili drugog roditelja te kada se vodi sudski postupak u sklopu kojeg su izrečene mjere opreza ili zaštitne mjere u odnosu na dijete ili drugog roditelja. Ove situacije, kao i slučaj kada je drugi roditelj na izdržavanju kazne zatvora, posebno se odnose na žrtve nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja i za njih bi svakako trebala biti propisana iznimka od pribavljanja suglasnosti za prijenos prava. Nadalje, kada govorimo o prijenosu prava, smatramo da bi Zakonom trebalo normirati i prijenos dijela dopusta/prava. Drugim riječima, u određenim iznimnim i opravdanim slučajevima kod roditeljskih dopusta/poštede trebala bi se propisati i mogućnost prijenosa dijela dopusta na treću osobu (npr. bračni druga/partner_ica koji nije roditelj uz suglasnost drugog roditelja, šira obitelj, članovi kućanstva). Navedeno svakako treba propisati kod jednoroditeljskih obitelji koje su jednostavno u odsustvu partnera/ice u nepovoljnijem položaju i nemaju jednako pravo te imaju kraće trajanje dopusta. Na taj način bi se znatno poboljšao položaj i pomoglo ovim obiteljima. Tako npr. samohrani roditelj ima manje dopusta nego roditelj u braku, a s obzirom da sam_a skrbi o djetetu, za njega_nju bilo bi povoljnije da ima mogućnost dopusta u barem jednakom trajanju kao i osobe koje skrbe o djetetu s partnerom_icom. Dakle, Zakonom treba propisati mogućnost da u slučaju jednoroditeljskih obitelji majka/otac imaju pravo koristiti roditeljski dopust u maksimalno propisanom trajanju od 8 mjeseci i proširiti krug osoba na koje se može prenijeti 2 mjeseca dopusta, a isto napraviti i u slučaju produženih dopusta. Kako je već navedeno, u određenim situacijama kada jedan od roditelja koji ne živi s djetetom ne koristi pravo na roditeljski dopust, isto bi trebao moći prenijeti na partnera/partnericu koja živi s drugim roditeljem i svakodnevno skrbi o djetetu. Nije prihvaćen Ponovljeni su komentari u odnosu na ranije iznesene primjedbe predlagatelja. Dodatno, vezano uz slučajeve počinjenja djela na štetu djeteta prema propisima kaznenog i prekršajnog zakonodavstva upućujemo na obvezu posljedičnog postupanja nadležnih tijela u skladu s propisima iz područja obiteljsko-pravnog zakonodavstva koji uređuje pretpostavke za izricanje odgovarajućih mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta
33 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje PRAVO NA RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA RADI POJAČANE NJEGE DJETETA, Članak 20. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: St. 3. ovog članka koji traži da se pravo može ostvariti pod uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom je prerestriktivan. Smatramo da bi ovim stavkom u cilju olakšavanja položaja roditelja čijem djetetu je potrebna pojačana briga i njega trebalo propisati uvjet da je bar jedan od roditelja zaposlen ili samozaposlen. Ovakvim definiranjem se i dalje oštećuju roditelji koji rade u prekarnim oblicima rada odnosno ostvaruju drugi dohodak (te ih se izjednačuje s nezaposlenim osobama) i ne mogu ostvariti predmetno pravo. Osim toga, uvjet punog radnog vremena treba izmijeniti odnosno omogućiti da se ovaj članak primjenjuje kada roditelji rade u nepunom radnom vremenu. Npr. u slučajevima kada radnice, recimo u trgovini, rade 6 sati 6 dana u tjednu te stoga rade u nepunom radnom vremenu ne bi mogle ostvariti predmetno pravo, a potpuno je jasno da potreba za njegovim korištenjem postoji. Nadalje, propušteno je normirati povoljnije uvjete za roditelje iz jednoroditeljskih obitelji odnosno one koje žive sami s djetetom. U članku bi trebalo dodati stavak analogno st. 3. čl. 31. predloženog Zakona kojim se omogućuje da iznimno, roditelj koji sam živi s djetetom, a koji je obvezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno ne prestaju mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstvenoj ustanovi ili odgojno-obrazovnoj ustanovi, svakodnevno duže od 8 sati. Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti te je predloženo rješenje u skladu sa svrhom navedenog prava.
34 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje RODITELJSKI DOPUST, Članak 18. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Predloženi stavci 1. i 2. nomotehnički su loše sročeni jer su pisani u jednini i propisuju da (jedan) roditelj ima pravo na 8 ili 30 mjeseci roditeljskog dopusta, što nije točno jer (jedan) roditelj nema (samostalno) pravo na 8 ili 30 mjeseci dopusta. Navedeno se može zaključiti iz st. 4. istog članka, ali zasigurno bi bilo jasnije i ispravnije napisati st. 1. i 2. u množini, tako da propisuje da roditelji (a ne roditelj) imaju pravo na 8 ili 30 mjeseci dopusta (a zatim u stavcima koji slijede regulirati kako te mjesece mogu raspodijeliti među sobom). Pritom bi svakako roditeljima iz jednoroditeljskih obitelji trebalo omogućiti korištenje čitavog dopusta (uključujući i dva inače neprenosiva mjeseca). U odnosu na predloženi stavak 3. i 5. napominjemo da iako dijete nije isto roditeljima po redu rođenja, svejedno sva (zajednička i nezajednička) djeca mogu živjeti u istom kućanstvu s njima i oni mogu svakodnevno skrbiti o njima. U tom smislu bi u slučaju djeteta koje nije zajedničko također trebalo iznimno propisati ako jedan roditelj djeteta ne koristi pravo na roditeljski dopust da isti može prenijeti ili koristiti partner/partnerica koja živi s roditeljem koji koristi dopust i svakodnevno skrbi o djetetu. Dodatno, ako dijete živi u zajedničkom kućanstvu s jednim roditeljem i njegovim partnerom_icom, a drugi roditelj djeteta nije koristio dopust, onda se dijete treba „ubrajati“ u djecu roditeljevog partner_ice (s kojima ujedno živi u kućanstvu) u smislu određivanja trajanja dopusta u skladu sa st. 3. Nadalje, ono što naglašavamo jest da svaki roditelj trebao bi imati pravo na 4 mjeseca dopusta sukladno svom radnopravnom statusu i nevezano uz radnopravni status drugog roditelja. Osim toga, 2 mjeseca dopusta bi svaki roditelj trebao moći prenijeti na drugog roditelja, sukladno radnopravnom statusu tog roditelja na kojeg se dio dopusta prenosi. Npr. nezaposlena majka ili majka koja radi na ugovoru o djelu imala bi 4 mjeseca roditeljske poštede, a otac koji je zaposlen bi imao pravo na 4 mjeseca roditeljskog dopusta. Navedene mjesece bi trebali moći među sobom prenositi kako žele bez ograničenja (4+4, 5+3 ili 6+2), ali na način da 2 mjeseca dopusta uvijek ostaju neprenosiva. Naime, u primjeni postojećeg Zakona tj. načinu njegovog tumačenja, u praksi se događa da zaposleni otac ne može koristiti svoj roditeljski dopust u trajanju od 2 mjeseca ako je majka nezaposlena, dok se zaposlenoj majci omogućuje da koristi 6 mjeseci roditeljskog dopusta bez obzira na to je li otac zaposlen ili nije. S druge strane, očevima se ne omogućuje da koriste svoja 4 ili 2 mjeseca kada je majka nezaposlena. To u svakom slučaju nije u skladu s Direktivom koja propisuje pravo na roditeljski dopust od minimalno 4 mjeseca za svakog radnika_cu, neovisno o radnopravnom statusu drugog roditelja. Temeljem toga potreban je ispravak navedenih praksi kroz jasniju i prethodno predloženu zakonsku regulaciju. Isto tako, u praksi se kao problem javlja i pitanje može li drugi roditelj (najčešće otac) koristiti 2 mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta ako nisu oba roditelja čitavo vrijeme od rođenja djeteta do iskorištavanja cijelog roditeljskog dopusta (što može biti do 8. godine djetetova života) bila (samo)zaposlena. Primjerice, majka je bila zaposlena kad je rodila i koristila roditeljski dopust, ali nije zaposlena kad dijete ima 5 godina i kada otac želi koristiti još 2 mjeseca; ili otac nije bio zaposlen u trenutku kad se pravo stječe (kad je dijete rođeno ili kad je majka počela koristiti roditeljski dopust), ali je u trenutku kada bi koristio ta 2 mjeseca zaposlen i ispunjava sve uvjete. Temeljem odredaba Direktive koja jasno definira da svaki zaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust, ponavljamo da Zakon ne smije uvjetovati ostvarenje prava roditelja radnopravnim statusom drugog roditelja. Stoga bi navedenim člankom trebalo obuhvatiti sve kategorije roditelja i propisati fleksibilne načine kombiniranja prava na roditeljski dopust/poštedu/brigu sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku kada želi ostvariti svoje pravo. • Produženi roditeljski dopusti Prema predloženoj zakonskoj formulaciji, kod tzv. produženih dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete uvodi se i dio dopusta koji je neprenosiv odnosno obavezna kvota drugog roditelja (najčešće oca) u trajanju od 2 mjeseca, kao što traži Direktiva. Međutim, u pogledu produženih dopusta trebalo bi razmotriti koliko bi bilo optimalno trajanje neprenosive kvote, posebno s obzirom na nepovoljne utjecaje tzv. dugih dopusta na povratak i položaj žena na tržištu rada (usp. Dobrotić 2015, Ferragina 2020). Jedno od mogućih rješenja je propisati neprenosivi dio u iznosu od oko 20% ukupnog trajanja dopusta (kao npr. u Francuskoj ili Austriji), odnosno smatramo da bi neprenosivi dio trebao biti 6 mjeseci. Naime, roditeljski dopusti u trajanju od 30 mjeseci (produženi dopusti) imaju negativan učinak na položaj žena na tržištu rada pa je upitno da li bi se uopće trebali koristiti u takvom obliku. Prije nekoliko godina u napisanom, ali nikad objavljenom, prijedlogu mjera za novu obiteljsku politiku od strane stručne radne skupine predloženo je da se shema dopusta revidira i u tom pogledu. Smatralo se da bi se, po uzoru na neke druge (bivše socijalističke) zemlje (ali i Austriju i Njemačku) koje su također imale duge dopuste, trebala uvesti fleksibilnija shema koja bi motivirala dio roditelja da koriste kraće dopuste uz veću naknadu. Jasno je da rođenje blizanaca ili trećeg djeteta stavlja dodatne zahtjeve pred roditelje, ali u pravilu je praksa da su to tek nešto duži dopusti (npr. u Sloveniji do tri mjeseca duži), a ne dvije godine duži kao što je propisano našim Zakonom. S obzirom na trenutno stanje mreže dječjih vrtića, produžene dopuste ne treba skroz ukinuti, ali svakako treba otvoriti prostor da se oni skrate te ujedno i omogućiti roditeljima da njihovo korištenje prilagode svojim potrebama. Jedno od rješenja može biti uvođenje mogućnosti da se produženi dopust koristi u kraćem razdoblju uz veću naknadu, čime bi se potaknuo i brži povratak roditelja, prvenstveno žena, na tržište rada. Konkretno, roditeljima bi se dao na raspolaganje jednaki sveukupni iznos naknade koji sada mogu iskoristiti kroz 30 mjeseci dopusta uz mogućnost da taj isti sveukupni iznos naknade iskoriste kroz, primjerice, 20 mjeseci, a čime bi im se povećao iznos mjesečne roditeljske naknade. Alternativno, u slučaju omogućavanja manje fleksibilnosti i mogućnosti izbora od strane roditelja, moguće je da se izričito propišu tek dva modaliteta korištenja produženih dopusta i to: konkretan viši iznos naknade ukoliko se dopust koristiti 15 ili 18 mjeseci, dok i dalje ostaje u primjeni minimalna naknada ukoliko se dopust koristi u trajanju do 30 mjeseci. U svakom slučaju, obavezna neprenosiva kvota iznosila bi 20% sveukupnog trajanja dopusta. Ako ukupno trajanje dopusta ostane na trenutnih 30 mjeseci, neprenosivu kvotu treba propisati u trajanju od 6 mjeseci. Ista pravila treba propisati i kod roditelja koji ostvaruju drugi dohodak/poljoprivrednika koji mogu koristiti roditeljsku poštedu u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete, ako shema dopusta ostane nepromijenjena. • Prijenos dijela dopusta U određenim iznimnim i opravdanim slučajevima kod roditeljskih dopusta/poštede trebala bi se propisati i mogućnost prijenosa dijela dopusta na treću osobu (npr. bračni druga/partner_ica koji nije roditelj uz suglasnost drugog roditelja, šira obitelj, članovi kućanstva). Navedeno svakako treba propisati kod jednoroditeljskih obitelji koje su jednostavno u odsustvu partnera/ice u nepovoljnijem položaju i nemaju jednako pravo te imaju kraće trajanje dopusta. Na taj način bi se znatno poboljšao položaj i pomoglo ovim obiteljima. Tako npr. samohrani roditelj ima manje dopusta nego roditelj u braku, a s obzirom da sam_a skrbi o djetetu, za njega_nju bilo bi povoljnije da ima mogućnost dopusta u barem jednakom trajanju kao i osobe koje skrbe o djetetu s partnerom_icom. Dakle, Zakonom treba propisati mogućnost da u slučaju jednoroditeljskih obitelji majka/otac imaju pravo koristiti roditeljski dopust u maksimalno propisanom trajanju od 8 mjeseci i proširiti krug osoba na koje se može prenijeti 2 mjeseca dopusta, a isto napraviti i u slučaju produženih dopusta. Kako je već navedeno, u određenim situacijama kada jedan od roditelja koji ne živi s djetetom ne koristi pravo na roditeljski dopust, isto bi trebao moći prenijeti na partnera/partnericu koja živi s drugim roditeljem i svakodnevno skrbi o djetetu. Nije prihvaćen Predložene odredbe usklađene su s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata (Narodne novine, broj 74/15) te u tom smislu smatramo da su jasne i transparentne. Vezano uz pitanje prenošenja prava na partnera/partnericu koja živi s roditeljem koji koristi dopust i svakodnevno skrbi o djetetu kao i druge iznesene situacije iz prakse i navode koji se odnose na „treće osobe“ ističemo da su uvjeti za ostvarivanja prava od strane drugih osoba koji nisu roditelji usklađeni s posebnim propisima te je nejasno kakav je pravni status navedenih osoba u odnosu na dijete kao i kojim je propisima uređen. Također, važećim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama jasno su obuhvaćeni slučajevi prijenosa prava na jednog roditelja iz opravdanih razloga. Vezano uz usklađivanje s navedenom Direktivom istom se propisuju isključivo prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja te istom nisu obuhvaćene druge kategorije korisnika iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Vezano uz prijedloge uvođenja mogućnosti korištenja kraćeg dopusta uz veću naknadu odnosno davanja sveukupnog iznosa naknade roditeljima koji sada mogu iskoristiti kroz 30 mjeseci dopusta, mišljenja smo da je važeće zakonsko rješenje optimalno te u ovom trenutku nije predmet razmatranja. Isto tako, nastavno na mogući negativan učinak na položaj žena na tržištu rada ističemo da su zakonom predviđene mogućnosti roditelja da pravo na roditeljski dopust koriste kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, a u svrhu prilagodbe obiteljskim i drugim potrebama. U odnosu na trajanje neprenosivog dijela dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete mišljenja smo da je važeće zakonsko rješenje optimalno.
35 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje RODITELJSKI DOPUST, Članak 17. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Direktiva 2019/1158 (dalje: Direktiva) propisuje da države članice moraju osigurati da svaki zaposleni radnik_ca ima pojedinačno pravo na roditeljski dopust u trajanju od četiri mjeseca (od čega su 2 mjeseca neprenosiva) i to nevezano uz radnopravni status drugog roditelja. U potonjem je segmentu stoga potrebno uskladiti i hrvatsko zakonodavstvo, a predloženi stavak 3. i 4. nisu u skladu s Direktivom jer se pravo oca na korištenje roditeljskog dopusta uvjetuje radnopravnim statusom majke i pravima koje je ona koristila ili za čije korištenje je ispunjavala uvjete. Navedeni stavci ne samo da su suprotni s Direktivom s kojom se ovaj Zakon usklađuje, već su i diskriminatorni prema očevima te nepovoljno utječu na ostvarenje rodne ravnopravnosti i uključivanje žena na tržište rada. Dakle, iznimke predviđene st. 4. ne ispravljaju diskriminatornu odredbu st. 3. jer: a) kako je već rečeno, Direktiva propisuje da je roditeljski dopust pojedinačno pravo svakog radnika (što, između ostalog, znači da ne smije biti uvjetovano radnopravnim statusom drugog roditelja) b) predmetni stavak stavlja očeve (muškarce) u nepovoljniji položaj nego majke (žene), jer majke (za razliku od očeva) dopust mogu koristiti potpuno neovisno o radnopravnom status oca c) nejasna je predložena korelacija između majčinog (ne) korištenja potpore iz čl. 39. Zakona (rodiljna pošteda od rada koja traje prvih 6 mjeseci djetetova života i roditeljska pošteda koja traje do navršene 1. ili 3. godine djetetova života) ili potpore iz čl. 42. Zakona (rodiljna briga o djetetu, koja traje prvih 6 mj. djetetova života, i roditeljska briga o djetetu, koja traje do djetetove 1. ili 3. godine) s očevim pravom na korištenje roditeljskog dopusta. Rodiljna pošteda od rada i rodiljna briga o djetetu svojevrsni su “ekvivalent” rodiljnom (a ne roditeljskom) dopustu i smatramo da trebaju u potpunosti biti izuzeti prilikom određivanja (očevog) prava na korištenje roditeljskog dopusta. Ono što treba uskladiti jest s jedne strane pravo majke koja nije (samo)zaposlena da koristi roditeljsku poštedu od rada/roditeljsku brigu o djetetu, a s druge strane pravo (samo)zaposlenog oca da koristi roditeljski dopust. Pritom osnovna misao vodilja mora biti da Direktiva propisuje da je pravo na roditeljski dopust pojedinačno pravo svakog radnika_ce. Čak i ako/kada je to pravo prenosivo (na drugog roditelja), Direktiva obvezuje da barem dva mjeseca roditeljskog dopusta ostanu neprenosiva. Smatramo da to nedvojbeno znači da svakom samo(zaposlenom) ocu moraju biti zajamčena najmanje 2 mjeseca roditeljskog dopusta koja su neprenosiva (a time i apsolutno njegova i aposlutno neovisna o radnopravnom statusu majke). (Samo) korištenje preostala dva (prenosiva) mjeseca koja mu pripadaju eventualno može biti uvjetovano time je li majka koristila roditeljsku poštedu od rada/roditeljsku brigu o djetetu, odnosno koliko mjeseci roditeljske poštede/brige je iskoristila. S tim što bi, naravno, trebalo urediti/propisati/prilagoditi trajanje i (ne)prenosivost roditeljske poštede/ brige i to na način koji ne zakida/ne diskriminira (samo)zaposlene očeve s obzirom na to je li majka (samo) zaposlena ili nije. Te dvije skupine očeva moraju imati jednaku mogućnost pristupa/korištenja roditeljskog dopusta, kako im Direktiva to i jamči. Isto tako, u praksi se kao problem javlja i pitanje može li drugi roditelj (najčešće otac) koristiti 2 mjeseca neprenosivog roditeljskog dopusta ako nisu oba roditelja čitavo vrijeme od rođenja djeteta do iskorištavanja cijelog roditeljskog dopusta (što može biti do 8. godine djetetova života) bila (samo)zaposlena. Primjerice, majka je bila zaposlena kad je rodila i koristila roditeljski dopust, ali nije zaposlena kad dijete ima 5 godina i kada otac želi koristiti još 2 mjeseca; ili otac nije bio zaposlen u trenutku kad se pravo stječe (kad je dijete rođeno ili kad je majka počela koristiti roditeljski dopust), ali je u trenutku kada bi koristio ta 2 mjeseca zaposlen i ispunjava sve uvjete. Predloženo rješenje nepovoljno utječe na korisnike_ce prava na roditeljski dopust. Temeljem odredaba Direktive koja jasno definira da svaki zaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust, ponavljamo da Zakon ne smije uvjetovati ostvarenje prava roditelja radnopravnim statusom drugog roditelja, ali niti korištenjem drugih prava ili ispunjavanjem uvjeta za korištenje istih. Odnosno, ako je majka koristila rodiljnu poštedu od rada, nema razloga da to utječe na mogućnost oca da koristi pravo na roditeljski dopust. Kako je navedeno, svaki roditelj treba imati pravo na roditeljski dopust sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku kada želi koristiti svoje pravo. Nije prihvaćen Vezano uz usklađivanje s navedenom Direktivom istom se propisuju isključivo prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja odnosno prava na roditeljski dopust svakog od roditelja u trajanju od četiri mjeseca te istom nisu obuhvaćene druge kategorije korisnika prava na roditeljski dopust. U okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora predviđena su prava drugih skupina korisnika ovisno o njihovom radno-pravnom statusu.
36 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje OČINSKI DOPUST, Članak 16. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Pozdravljamo uvođenje očinskog (ili očevog) dopusta kao samostalno i neprenosivo pravo očeva u prethodnim izmjenama Zakona. Dok je i samo usklađivanje s temeljnom odredbom iz Direktive 2019/1158 (dalje: Direktiva) koja traži 10 radnih dana očeva dopusta pozitivna novina u hrvatskom kontekstu, mišljenja smo da bi se očev/partnerski dopust trebalo uvesti kao samostalno pravo očeva ili životnog partnera_ice u trajanju od 2 mjeseca. Dakle, naglašavamo da bi navedeno pravo trebalo biti dostupno ocu, ali i životnoj partnerici i životnom partneru, kako se ne bi diskriminirale osobe koje su u životnom partnerstvu. Nadalje u praksi se javljaju različite situacije poput one da biološki otac nije više prisutan ili ne živi s majkom djeteta, a njezin bračni ili izvanbračni drug ili partner_ica živi u istom kućanstvu i svakodnevno skrbi o djetetu (djeci). Trebalo bi i te iznimne slučajeve obuhvatiti zakonskom odredbom te propisati da je iznimno od st. 4. pravo na očinski dopust u tom slučaju prenosivo na navedene osobe. Napominjemo, isto tako, da treba uzeti u obzir činjenicu da se u određenim slučajevima očinstvo utvrđuje na temelju priznanja te da te formalne procedure ne smiju nikako utjecati na odgodu početka korištenja prava. Nadalje, očev dopust u trajanju od 2 mjeseca bi barem djelomice smanjio rodni jaz u dužini dopusta koji je na raspolaganju majkama i očevima. Osim toga, istraživanja su pokazala da očevi dopusti duljeg trajanja imaju pozitivnije učinke u pogledu razine uključenosti očeva u odgoj, a koja pridonosi dobrobiti djece i ostvarenju rodne ravnopravnosti. Optimalno rješenje bilo bi da se Zakonom propiše obveza korištenja očevog dopusta u trajanju od mjesec dana od rođenja djeteta. Propisivanjem obveznog dopusta smanjila bi se moguća diskriminacija očeva od strane poslodavaca kojoj mogu biti izloženi kada žele koristiti dopust, kao i diskriminacija žena na tržištu rada. Osim toga, istraživanja su pokazala kako očevi slabo koriste dobro plaćene dopuste koje ne prati svojevrstan element „prisile“. Preostalih mjesec dana očevog dopusta ne bi bilo obavezno, a može se propisati i mogućnost da tih mjesec dana očevi/partneri_ce koriste i u nekom od fleksibilnih oblika (npr. kao rad s polovicom punog radnog vremena, jedan dan u tjednu, u više blokova…). Dok bi se na taj način moglo doprinijeti većim stopama korištenja (dužih) dopusta od strane očeva, valja voditi računa i o činjenici kako još uvijek malobrojna istraživanja pokazuju da sam dopust ne postiže svoju punu primarnu svrhu kada se koristi u fleksibilnim oblicima. Stoga je predloženo rješenje kojim se prvih obaveznih mjesec dana ne može koristiti u fleksibilnim oblicima, a drugih mjesec dana može, kompromisno i uzima u obzir potrebe i dobrobit roditelja i djeteta. Nadalje, ponavljamo naš prijedlog da roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i roditelji poljoprivrednici budu prebačeni u kategoriju roditelja koji ostvaruju prihode zajedno sa (samo)zaposlenim roditeljima te bi i za njih vrijedilo navedeno pravo na očev/partnerski dopust u predloženom obliku. Na taj način bi se i tim roditeljima moglo osigurati pravo na pravedniju roditeljsku naknadu. U slučaju da ova kategorija roditelja bude i dalje odvojena, i očevi/partneri_ce koji spadaju u kategoriju roditeljs poljoprivrednika i roditelja koji ostvaruju drugi dohodak trebaju imati pravo na očev/partnerski dopust u trajanju od 2 mjeseca u skladu s duhom Direktive, i to s naknadom koja iznosi 100% prethodno ostvarenih prihoda. Nije prihvaćen Vezano uz očinski dopust kao i uvjete i trajanje prava predloženo zakonsko rješenje usklađeno je s predmetnom Direktivom. Predloženim zakonom obuhvaćene su situacije u kojima prema posebnom propisu kojim se uređuje životno partnerstvo osoba istog spola roditeljsku skrb na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje partner prema propisanom uvjetima. Očinski dopust novo je pravo u hrvatskom pravnom sustavu. U primjeni je tek nešto duže od 3 mjeseca. Mišljenja smo da je u ovom trenutku 10 odnosno 15 kalendarskih dana koji su plaćeni u visini pune plaće radnika odnosno korisnika, optimalno te ćemo u narednom razdoblju pratiti kretanje broja korisnika ovog prava. Dodatno, ovo pravo smatramo dobrim poticajem za odluku očeva o korištenju roditeljskog dopusta te za koji je naknada plaće od 1. kolovoza 2022. povećana.
37 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE, Članak 14. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Kako je za korištenje ili prijenos nekih prava potrebna suglasnost/supotpis odnosno slaganje roditelja, jasno je da je ovim člankom, ali i nekim drugim člancima Zakona propisano postupanje u slučaju nepostojanja iste. Temeljem iskustva iz prakse, znamo da se često pojavljuju različite situacije u kojima dogovor roditelja nije moguć (roditelj u zatvoru, roditelj žrtva nasilja, trajno poremećeni ili narušeni odnosi). Ovim ili posebnim člancima potrebno je izravno adresirati i jasnije propisati kako se postupa u pojedinim slučajevima koji su česti u praksi. Iako je to djelomično propisano predloženim čl. 22. Zakona, nisu adresirane sve situacije koje se pojavljuju u praksi, a za neke od onih koje su propisane i dalje se traži suglasnost drugog roditelja. Posebno se to odnosi u slučajevima žrtava nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja u kojima bi se trebala propisati iznimka od pribavljanja takve suglasnosti. Nadalje, predloženo rješenje primjene zakona kojim se uređuju obiteljski odnosi i pokretanje obiteljskopravnih sudskih postupaka nije zadovoljavajuće. Radi se o sudskom postupku koji korisnice_i ne znaju sami voditi nego im je potreban odvjetnik_ca i koji predstavljaju za njih prevelik trošak, dugo traju, izazivaju im stres i imaju nesiguran ishod. Navedeno nam roditelji često navode kao razloge zbog kojih izbjegavaju i ne žele pokretati sudske postupke što za posljedicu ima gubitak ili neostvarivanje prava. Kako su u postupcima ostvarivanja prava iz ovog Zakona propisani različiti rokovi za ostvarenje i trajanje prava, ne čini nam se da su postupci pred obiteljskim sudom učinkovito sredstvo s obzirom na prethodno navedene razloge (posebno duljinu trajanja sudskog postupka). Smatramo da bi situacije u kojima postoji neslaganje roditelja u vezi s korištenjem prava trebalo jasnije propisati, a za njihovo rješenje ovim člankom propisati hitni upravni postupak pred nadležnim tijelom, a ne obiteljskim sudom. Nije prihvaćen Mišljenja smo da ovim zakonom nije moguće propisati da se u slučajevima u kojima postoji neslaganje roditelja u vezi s korištenjem prava iz ovog zakona provodi hitni upravni postupak pred nadležnim tijelom, a ne obiteljskim sudom, obzirom da se radi o materiji obiteljskopravnog uređenja. Vezano uz iznesene situacije u praksi upućujemo na odredbe članka 22. predloženog Zakona.
38 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE, Članak 12. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Iz navedenih odredbi u ovom članku (kao ni iz obrazloženja uz čl.12. koji samo prepričava odredbe) nije jasno koja se svrha želi postići ovim člankom, na korisnike_ce kojih prava će se ona prvenstveno odnositi tj. tko će od njih imati dobrobit te kako će se ovaj članak provoditi u praksi. Prvo, u st.1. nije dovoljno jasno određeno na koje se poslove misli kada se isključuje one „osnovom kojih korisnik nema utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju“ i „za koje se, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, zasniva radni odnos“. Da li navedeno znači da će osobe koje su zaposlene/samozaposlene/nezaposlene moći obavljati dodatne poslove putem npr. ugovora o djelu ili autorskog ugovora dok istovremeno osobe koje rade u prekarnim oblicima rada i osigurane su na temelju drugog dohotka putem ugovora o djelu/autorskog ugovora (i imaju minimalne naknade za roditeljsku poštedu od rada u iznosu od 70%proračunske osnovice!) neće imati istu mogućnost? Ako se već ide u propisivanje ovakve odredbe s ciljem omogućavanja dodatne zarade korisnicima_ama prava onda navedeno pod jednakim uvjetima treba omogućiti svim kategorijama, a posebno onima koje imaju najmanje naknade. Osim toga, intencija dopusta/poštede/brige je da roditelj ne mora obavljati poslove koje inače obavlja kako bi se mogao u potpunosti i aktivno posvetiti brizi o djetetu, a da za to prima odgovarajuću naknadu koja neće ugroziti njegovu financijsku stabilnost. U tom smislu i dalje smatramo da je bolja opcija povisiti naknade, posebno roditeljima koji ostvaruju drugi dohodak i rade u prekranim oblicima rada. Čini nam se da će upravo ti roditelji propisivanjem ovih odredaba biti opet u najnepovoljnijem položaju. Nadalje, nije jasno kojim se razlozima predlagatelj vodio kada je mogućnost iz st. 1. isključio za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, rodiljnu poštedu i rodiljnu brigu u st. 2. Da li je kriterij starost djeteta ili nešto drugo? Smatramo da mogućnost iz st.1. treba biti dostupna i korisnicama navedenih prava te predložene st. 2. i 4. brisati. Predloženi st.3. dodatno širi opseg pravne nesigurnosti koja proizlazi iz st.1. zbog neprecizno utvrđenih kriterija „naravi i vrste rada“ dodavanjem kriterija bilo kojih poslova “koji ugrožavaju svrhu radi koje je pravo iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora priznato“ kao još jednog uvjeta gubitka prava na novčane potpore. Smatramo da je navedeno preširoko određeno te nije jasno kako će mogućnost obavljanja poslova koji nisu isključeni predloženim st.3. funkcionirati. Hoće li korisnik_ca morati unaprijed tražiti odobrenje za obavljanje određenog posla i tko će izdavati to odobrenje? S obzirom na to da je pravna posljedica gubitak prava na novčanu potporu smatramo da, ako se ove odredbe zadrže, treba detaljnije propisati postupak odobrenja obavljanja posla radi povećanja razine pravne sigurnosti. Nije prihvaćen Smatramo da je predložena odredba optimalno uređena nacrtom prijedloga zakona vodeći računa o svrsi odnosno ugrožavanju svrhe pojedinih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
39 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE, Članak 10. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: S obzirom na to da su uvjeti i pretpostavke za ostvarivanje vremenskih i novčanih potpora za pojedina zakonska prava već propisani te da ni prije nije bilo moguće iste potraživati za neiskorišteno pravo, nije nam jasna intencija propisivanja st. 2. ovog članka te je li navedeni išta mijenja u praksi i ako da, što. Osim toga, smatramo da bi svaki roditelj trebao moći koristiti prava sukladno svom radnopravnom statusu, neovisno o radnopravnom statusu drugog roditelja, i to u trenutku kada želi koristiti svoje pravo. Nije prihvaćen Ocjenjuje se potrebnim u provedbenom smislu na precizniji način definirati one situacije u kojima korisnik koji sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku rođenja djeteta nije započeo i iskoristio prava prema ovom Zakonu u rokovima propisanima za njihovo korištenje.
40 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje OPĆE ODREDBE , Članak 7. Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Iako se isto može podrazumijevati, u točki 5. bi ipak trebalo napisati/nadodati da ukupni broj rođene djece obuhvaća i živorođenu djecu, jer ona doslovnim čitanjem definicije nisu obuhvaćena „ukupnim brojem rođene djece“. U točki 12. potrebno je izmijeniti definiciju „radnice koja doji dijete“ na način da se briše dio „do navršene njegove prve godine života“ jer dijete može dojiti i nakon navedene dobi. Nije prihvaćen Mišljenja smo da je odredba jasna te se navedeno podrazumijeva.
41 CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Zajednički komentar udruga CESI, SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava i inicijative Radnica: Na početku napominjemo da ovakav način izmjena Zakona nije primjeren. Osim što se zakoni uglavnom mijenjaju radi prenošenja Direktiva ili ispunjena obaveza prema Europskoj komisiji, proces e-savjetovanja se provodi samo radi forme, često s kraćim rokom zbog hitnosti postupka, a zainteresirana javnost nije dovoljno uključena. Radu na ovom iznimno važnom Zakonu treba se pristupiti temeljito, uključivanjem različitih stručnjaka_inja te šire javnosti kroz druge oblike sudjelovanja koji su dostupni. Nadalje, Vlada po drugi put ove godine mijenja ovaj Zakon u hitnom postupku nakon što je radna skupina radila na njegovim promjenama više od godine i pol dana. Kako je u prijedlogu ovog Zakona navedeno da se donosi u hitnom postupku „budući da se radi o mjeri iz područja obiteljske i pronatalitetne politike te zbog stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom“ i koja će „pozitivno utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda roditelja i djece“ onda nije jasno zašto se izmjeni Zakona pristupilo na opisani način i zašto se propisuju neke odredbe čije su posljedice upravo suprotne. S obzirom na važnost ovog Zakona mislimo da je potpuno neprimjereno mijenjati ga na ovakav način, a to samo pokazuje koliko je pitanje rodilteljskih prava, ali i načelo ravnopravnosti spolova Vladi (ne)važno. Potpuno je jasno da se odredbe ovog Zakona prvenstveno i u velikoj većini primjenjuju na žene koje su glavne korisnice zakonskih prava. Ne moramo naglašavati da su pitanja uređena ovim Zakonom u izravnoj vezi s njihovim neravnopravnim položajem u svijetu rada, a da trudnoća i materinstvo ostaju glavni uzroci diskriminacije žena u tom području. Posebno su pogođene žene koje rade na određeno, u prekarnim i netipičnim oblicima rada koje ostaju nezaštićene i zanemarene kako ovim Zakonom, tako i Zakonom o radu. Dakle, da se zaključiti da je Vlada neosjetljiva po pitanju rodne ravnopravnosti, ne provodi ustavno načelo ravnopravnosti spolova te ne mari za probleme žena u svijetu rada s kojim su roditeljska prava usko povezana, ali ni ne poduzima ozbiljne napore kako bi se roditeljima, i s njima izjednačenim osobama, u praksi stvarno poboljšao položaj. S druge strane, iako Vlada navodi da se zalaže za demografsku i pronatalitetnu politiku, pokazuje potpuno nerazumijevanje iste i umjesto da povećava razinu prava koja direktno utječu na njeno poboljšanje, ona ih smanjuje ili održava za roditelje nepovoljan „status quo“. Ako uzmemo u obzir da Vlada ističe dobre ekonomske i financijske pokazatelje, kao i kretanja BDP-a, smatramo da je moguće i krajnje potrebno izdvojiti nužna sredstva za sustav rodiljnih i roditeljskih potpora. Imajući u vidu značajan porast životnih i drugih troškova uslijed inflacije i prelaska na euro, smatramo da treba dodatno povećati iznose naknada za sve kategorije roditelja i olakšati im korištenje roditeljskih prava u punom smislu. Ono što je svakako nužno je napisati novi Zakon koji će biti jasniji i jednostavniji. Treba ga pisati inkluzivnim jezikom i pristupom odnosno obuhvatiti sve vrste obitelji, partnerstva i korisnika_ca. Pritom se misli na bračne/izvanbračne/životne partnere_ice, jednoroditeljske obitelji, partnere_ice te u određenim slučajevima i druge osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu. Ideja je da sustav rodiljnih, očinskih/partnerskih i roditeljskih dopusta bude fleksibilan i daje mogućnosti prilagodbe različitim obiteljskim i životnim prilikama, a u svrhu dobrobiti roditelja i djeteta, kao i ostvarenja načela ravnopravnosti spolova, uključivanja žena na tržište rada te usklađivanja privatnog i poslovnog života. Naknade za korisnice_ke svih prava trebaju biti što više, odnosno usklađenije s prihodima koje su ostvarivali prije početka korištenja prava. Ono što je ključno je postojeću shemu dopusta izmijeniti na način da se broj kategorija dopusta smanji te se uvedu prava za dvije vrste korisnika_ca - one koji ostvaruju primitak i one neaktivne. Navedeno znači da se zaposleni i samozaposleni roditelji objedine u istu kategoriju s roditeljima koji ostvaruju drugi dohodak i roditeljima poljoprivrednicima kao roditelji koji ostvaruju primitke te da za njih vrijede ista prava, a nezaposlene roditelje odnosno one izvan sustava rada staviti u kategoriju neaktivnih (s određenim iznimkama, npr. kada dolazi do prekida radnog odnosa neposredno prije trudnoće ili za vrijeme korištenja nekog prava). Smatramo kako sustav rodiljnih i roditeljskih prava i potpora traži temeljitije izmjene, kao i da je Zakon potrebno poboljšati u više područja. Štoviše, potrebno je nanovo izraditi cijeli Zakon u cilju njegova pojednostavljivanja za krajnjeg korisnika_cu, ali i same provoditelje_ice. Zakon sadrži preveliki broj odredaba kojima se stvara nepreglednost, neujednačenost i praznine u primjeni te je nužno revidirati i napisati u potpunosti novi zakonski tekst. Iako se tehnički sada radi o „novom“ Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama, s obzirom na predložene odredbe de facto se radi o Izmjenama i dopunama Zakona. Svakako pozdravljamo one koje idu u smjeru poboljšanja položaja i povećanje razine prava i visine naknada pojedinih korisnika_ca prava, ali neke zapravo idu u suprotnom smjeru i nije jasna intencija predlagatelja kod njihovog propisivanja. Obrazloženja uz pojedine članke samo prepričavaju propisane zakonske odredbe umjesto da pojašnjavaju intenciju, svrhu, primjenu i posljedice iste odnosno što navedeno znači u praksi. Osim toga, i u ovim izmjenama Zakona propustilo se urediti neka od ključnih pitanja u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora čije normiranje/promjena bi uistinu predstavljale novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama. Slijedom navedenog smatramo kako je u Zakonu potrebno napraviti sljedeće izmjene, koje smo već predlagale prilikom posljednjih Izmjena i dopuna Zakona i koje detaljnije obrazlažemo u komentarima na pojedine članke predloženog Zakona na koje se odnose: 1. Napisati novi Zakon koji je će biti jasniji i jednostavniji; 2. Zakon pisati inkluzivnim jezikom i pristupom odnosno obuhvatiti sve vrste obitelji, partnerstva i korisnika_ca; 3. Postojeću shemu dopusta izmijeniti na način da se broj kategorija dopusta smanji te se uvedu prava za dvije vrste korisnika_ca - one koji ostvaruju primitak i one neaktivne; 4. Trajanje očinskog/partnerskog dopusta produžiti na 2 mjeseca. Propisati obvezu korištenja očevog dopusta u trajanju od mjesec dana. Preostalih mjesec dana dopusta mogu se koristiti i u nekom od fleksibilnih oblika (npr. jedan dan u tjednu, rad u nepunom radnom vremenu, u dijelovima). U slučaju da shema dopusta ostane ista (ne uvaži se točka 3), očevima koji spadaju u kategoriju poljoprivrednika/roditelja koji ostvaruju drugi dohodak treba također uvesti pravo na očev/partnerski dopust na opisan način; 5. Omogućiti da svaki roditelj (neovisno o svom radnopravnom statusu ili radnopravnom statusu svog partnera_ice i o kategoriji korisnika_ca u koju spada) ima 4 mjeseca plaćenog roditeljskog dopusta, pri čemu samo 2 mjeseca može prenijeti na drugog roditelja (sukladno radnopravnom statusu tog roditelja na kojeg se dio dopusta prenosi). Visina se roditeljske naknade određuje sukladno radnopravnom statusu korisnika dopusta u trenutku kada želi koristiti svoje pravo i nevezano uz radnopravni status drugog roditelja. Ako shema dopusta ostane ista (ne uvaži se točka 3), isto pravo treba na odgovarajući način primijeniti i omogućiti roditeljima koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednicima; 6. Ukinuti gornju granicu (delimitirati) naknade za roditeljski dopust. U slučaju da ostane gornja granica, vezati je uz 2 ili 3 prosječne plaće u RH, a ne uz proračunsku osnovicu; 7. Povećati naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta u polovici punog radnog vremena te ih vezati uz iznos plaće, a ne proračunsku osnovicu; 8. Povećati naknade paušalnim obrtnicama_ima odnosno približiti ili izjednačiti naknade s prosječnom zaradom paušalne obrtnice_ka; 9. Ako se ne izmjeni shema dopusta (ne uvaži se točka 3), povećati naknade roditeljima koji ostvaruju drugi dohodak i roditeljima poljoprivrednicima odnosno približiti ili izjednačiti naknade s njihovom prosječnom zaradom; 10. Omogućiti prijenos kvote na treću osobu (npr. partner_ica koji nije roditelj uz suglasnost drugog roditelja, šira obitelj) u iznimno opravdanim slučajevima; 11. Kod jednoroditeljskih obitelji propisati pravo majke/oca na korištenje roditeljskog dopusta u maksimalno propisanom trajanju od 8 mjeseci i omogućiti prijenos kvote na treće osobe (bračni drug koji nije roditelj, šira obitelj, članovi kućanstva); 12. Ukinuti uvjet prethodnog osiguranja pri ostvarivanju prava na rodiljne i roditeljske dopuste iz statusa (samo)zaposlene osobe te visinu naknada računati prema prosjeku zadnjih 6 isplaćenih plaća. U slučaju da roditelj nema 6 isplaćenih plaća, za izračun naknade dovoljne su 2 platne liste te u tom slučaju iznimno može ostati propisan uvjet staža osiguranja od 6 mjeseci, bez obzira na prekide, u zadnjih 18 ili 24 mjeseca. (Ako uvjet staža ne bude ukinut u skladu s preporukom, sniziti ga na 6 mjeseci, bez obzira na prekide, u zadnjih 18 ili 24 mjeseca); 13. Uvjet prethodnog osiguranja propisati u slučaju kada majka ostane bez posla neposredno prije trudnoće ili otac prije korištenja očinskog dopusta i priznati pravo na naknadu kao zaposlenim osobama pod određenim uvjetima; 14. Omogućiti fleksibilnije korištenje tzv. produženih dopusta u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta (npr. omogućiti veću naknadu ukoliko je roditelj manji broj mjeseci na dopustu) te iako je propisana obvezna neprenosiva kvota od minimalna 2 mjeseca, optimalno rješenje jest da iznosi 20% sveukupnog trajanja dopusta (ako dopust traje 30 mjeseci, 6 mjeseci treba biti neprenosivo); 15. U slučajevima kada je za korištenje ili prijenos prava potrebna je suglasnost drugog roditelja, a ne može se dobiti (npr. roditelj u zatvoru, roditelj žrtva nasilja, trajno poremećeni ili narušeni odnosi) propisati iznimku ili nadomjestak za suglasnost; 16. Propisati da stanka za dojenje traje sve dok majka doji i osigurati puni iznos plaće za vrijeme korištenja prava na teret HZZO-a; 17. Propisati da radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću dok god traje dojenje (što znači duže od godine dana djetetova života), dok radnica koja je rodile, a ne doji, nije obavezna raditi noću do godine dana života djeteta ( u tom smislu izmijeniti i Zakonske definicije u čl.6.); 18. Kod korištenja prava na mirovanje radnog odnosa do 3. godine života djeteta propisati iznimku te omogućiti korištenje prava na privremenu nesposobnost za rad te pravo na rodiljni/roditeljski dopust kao zaposlenim osobama odnosno pod istim uvjetima pod kojim je ostvareno prava za prethodno dijete; 19. Jasno urediti tko su ovlaštenici kojih prava iz obveznog mirovinskog osiguranja i način njihovog ostvarivanja; 20. Ukinuti potrebu za pribavljanjem suglasnosti poslodavca za početak ili ponovnu uspostavu korištenja prava i jasno propisati pod kojim uvjetima poslodavac može odgoditi neprihvaćanje namjere o mijenjanju načina korištenja prava. Nije prihvaćen Vidjeti odgovore na pojedinačne primjedbe predlagatelja.
42 Pravobranitelj za djecu RH NAJAVA I KORIŠTENJE PRAVA DRUGIH KORISNIKA IZ ZAKONA, Članak 60. Predlaže se ukinuti prekluzivni karakter odredbe čl. 60. st.2. Konačnog prijedloga odnosno brisati riječi „ali zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja djeteta odnosno od dana pravomoćnosti rješenja o posvojenju“. Obrazloženje Praćenjem slučajeva iz prakse saznajemo za situacije u kojima roditelji, koji zbog različitih životnih okolnosti ne podnesu zahtjev u zakonom predviđenom roku od 120 dana, ostaju potpuno uskraćeni za korištenje prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, iako bi po svim ostalim uvjetima imali na njih pravo. Nipošto nije u interesu djeteta da ostane uskraćeno za vremenske i novčane potpore roditelja kojima je svrha skrb i njega djeteta te predlažemo da se u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama dokinu prekluzivni rokovi za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava temeljem tog propisa. Nije prihvaćen Predmetnom odredbom omogućava se roditeljima korištenje preostalog trajanja prava pri čemu se vodi računa o zaštiti djeteta te istovremeno odgovornosti roditelja za skrb o djetetu i pravovremeno podnošenje zahtjeva, polazeći od svrhe prava odnosno korištenja istog do određene dobi djeteta. Vezano uz moguće životne okolnosti zbog kojih roditelji nisu u mogućnosti podnijeti zahtjev, ističemo da su predviđene mogućnosti korištenja pojedinih prava od strane majke ili oca odnosno prijenosa prava na drugog roditelja i slično, prema zakonom propisanim uvjetima.
43 Pravobranitelj za djecu RH NOVČANE I DRUGE POTPORE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE, PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA, Članak 71. Predlaže se korigirati odredbu na način da se Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama predvidi da je nositelj ovoga prava dijete. Obrazloženje Odredbom se reguliraju novčane i druge potpore jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i fizičkih osoba na način da one aktima svojih predstavničkih tijela mogu propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja i s njima izjednačenih osoba na novčanu pomoć u većem opsegu od propisanog Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama ili pružanje pomoći u naravi. U više navrata isticali smo potrebu izmjene odredbi Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama na način da se predvidi da nositelj prava bude dijete s obzirom na zapažanja iz pojedinačnih slučajeva koja ukazuju da pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave posežu za diskriminatornim kriterijima za korištenje ovih prava (primjerice u praksi smo se susretali sa slučajevima u kojima su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave propisivale uvjet boravišnog i obiteljskog statusa roditelja, njihove prethodne neosuđivanosti, razine obrazovanja, nepostojanja komunalnog duga i druge diskriminatorne, zabrinjavajuće i nedopustive uvjete, radi kojih su roditelji ostajali bez novčane potpore kojoj je svrha njega novorođenog djeteta). S obzirom na brojnost gradova i općina u Republici Hrvatskoj i različitosti koje se javljaju po ovom pitanju, kao najjednostavniji način za dokidanje takvih štetnih praksi vidimo kroz izmjenu odredbi Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Kada bi se njime propisalo da je nositelj prava dijete, takvu praksu preuzeli bi i gradovi i općine, koji bi kao jedini mogući uvjet za priznavanje prava mogli uzimati djetetovo prebivalište. Na taj način osiguralo bi se da svako dijete ostvari ovo pravo, u gradu/općini svog prebivališta, a u visini koju ti gradovi i općine odrede svojim općim aktima u skladu sa svojim financijskim mogućnostima. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na ranije navedenu primjedbu.
44 Pravobranitelj za djecu RH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, JEDNOKRATNA NOVČANA POTPORA ZA NOVOROĐENO DIJETE Predlaže se korigirati odredbu čl. 51. na način da se Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama predvidi da je nositelj ovoga prava dijete. Obrazloženje U ovom poglavlju Konačnog prijedloga propisuju se opći uvjeti za korištenje prava na isplatu jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete na nacionalnoj razini, dok se u odredbi čl. 71. Konačnog prijedloga dalje omogućava jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da svojim općim aktima propisuju način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć u većem opsegu od propisanog Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama ili pružanje pomoći u naravi. Ovaj prijedlog ističemo kako bi se posredno utjecalo na dokidanje štetnih praksi nekih gradova/općina koji posežu za diskriminatornim kriterijima za korištenje prava na jednokratne novčane potpore za novorođeno dijete, a što u nekim slučajevima utječe na nemogućnost korištenja prava. Više o tome u komentaru uz čl. 71. Konačnog prijedloga. Nije prihvaćen Jednokratna novčana potpora namijenjena je roditeljima kao jedan od oblika obiteljske potpore u svrhu snošenja troškova za novorođeno dijete.
45 Pravobranitelj za djecu RH PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG POSVOJITELJA, Članak 46. Predlažemo izmijeniti odredbu čl. 46. Konačnog prijedloga na način da se posvojiteljima omogući korištenje roditeljskog dopusta i u slučaju posvojenja djeteta starijeg od 8 godina. Obrazloženje: Realno je za očekivati da će kod posvojenja djeteta starijeg od osam godina prilagodba na nove životne prilike biti dugotrajnija i složenija te samim time nužno je osigurati mogućnost da posvojitelj bude uz dijete i nakon isteka posvojiteljskog dopusta. Vjerujemo da bi omogućavanje korištenja roditeljskog dopusta i nakon osme godine djetetovog života motiviralo potencijalne posvojitelje na posvajanje djece koja su zbog svoje dobi „teže posvojiva“. Nije prihvaćen U okviru posvojiteljskog dopusta, omogućeno je korištenje prava do 18. godine djetetova života, polazeći od iznesenih argumenata pravobraniteljice za djecu u smislu prilagodbe na nove životne prilike posvojitelja i djeteta. Međutim, zakonsko rješenje koje se predlaže izmijeniti u skladu je sa trajanjem roditeljskog dopusta koje koriste roditelji, a uzimajući u obzir potrebe djeteta do određene dobi. Naime, kod roditeljskog dopusta u smislu mogućnosti korištenja do određene dobne granice vodi se računa primarno o potrebama djeteta, obzirom da djeca do 8. godine života imaju potrebu za dodatnom skrbi i u toj dobi su više ovisni o roditeljima za razliku od starije djece. Isto tako, dobna granica od 8 godina roditeljima kao i posvojiteljima omogućuje da budu uz djecu u određenom vremenskom razdoblju do polaska odnosno prilikom integracije u osnovnu školu.
46 Pravobranitelj za djecu RH RODILJNA I RODITELJSKA BRIGA O NOVOROĐENOM DJETETU, Članak 42. Predlaže se dopuniti odredbu na način da se njome osigura daljnja zaštita interesa djece s teškoćama u razvoju u slučaju nezaposlenosti samohrane majke, odnosno prava na novčanu naknadu za nezaposlenog roditelja djeteta s teškoćama u razvoju. Naime iz pojedinačnih slučajeva saznajemo za nezavidnu situaciju u kojoj se nalaze nezaposlene samohrane majke nakon što istekne pravo na roditeljsku brigu o djetetu, odnosno nakon što njihovo dijete navrši godinu dana, u slučaju kada se radi o djetetu s teškoćama u razvoju. Postoje životno moguće situacije u kojima majke u tom razdoblju ne uspijevaju djecu uključiti u predškolske ustanove (jer zbog svog statusa nezaposlene osobe najčešće za to ne ispunjavaju uvjete koje propisuje osnivač predškolske ustanove), a istodobno se ne mogu zaposliti radi skrbi o djetetu s teškoćama. Prepoznajemo potrebu intervencije u odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kako bi se u takvim slučajevima pružila pomoć i podrška roditeljstvu i skrbi za dijete s TUR. Nije prihvaćen Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama usmjeren je proaktivnom djelovanju u smjeru stvaranja pozitivne, sveobuhvatne politike koja djeluje u korist obitelji kako bi se ublažio financijski teret obitelji te omogućilo bolje usklađivanje obiteljskih i poslovnih obveza. Cilj je stvaranje povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za sve obitelji s djecom, a sustav rodiljnih i roditeljskih potpora usmjeren je primarno omogućavanju njege i brige o djetetu, podizanju djeteta, zaštiti materinstva, ravnopravnijoj podjeli prava i obveza skrbi između oba roditelja te usklađenju obiteljskog i poslovnog života. U okviru sustava, korištenje prava omogućuje se primarno osobama u radno-pravnom statusu dok se za kategorije nezaposlenih osoba i osoba izvan sustava rada omogućuju određena prava u svrhu zaštite majčinstva i djeteta u najranijoj dobi. Nastavno na navedeno, propisuju se prava zaposlenih i samozaposlenih osoba na dopust zbog pojačane brige i njege djeteta ili teškoća u razvoju djeteta. U odnosu na ostvarivanje daljnjih prava nezaposlenih osoba, upućujemo na mjere iz područja socijalne skrbi raspoloživih osjetljivim skupinama korisnika, a imajući u vidu prava i usluge koje se ostvaruju temeljem Zakona o socijalnoj skrbi (status roditelja njegovatelja i dr.) te činjenicu da prava navedenih skupina pripadaju primarno u domenu socijalne politike odnosno socijalne skrbi.
47 Pravobranitelj za djecu RH OČINSKI DOPUST, Članak 16. Predlaže se dopuniti odredbu radi izbjegavanja mogućnosti različitog tumačenja odredbe tko je korisnik prava na očinski dopust. Obrazloženje: Odredba članka 7.st.1. t.14. Konačnog prijedloga označava „očinski dopust“ kao dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, povodom rođenja djeteta, radi pružanja njege i podizanja tog djeteta. Kako ni iz pojmovnika iz čl. 7. niti odredbe čl. 16. Konačnog prijedloga nije razvidno tko spada u krug osoba koje brinu o djetetu, a koje su u svom statusu i pravima izjednačene s zaposlenim ili samozaposlenim ocem, predlaže se to razjasniti u ovoj odredbi te izričito navesti radi li se o bračnom drugu skrbnika i udomitelja. Nije prihvaćen Predmetnim zakonom jasno se propisuje koje osobe mogu ostvariti pravo na potpore te nije potrebno dodatno propisivanje u odnosu na pravo na očinski dopust. S tim u svezi, upućujemo na odredbe predloženog zakona o očinskom dopustu kao dopustu zaposlenog ili samozaposlenog oca ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, povodom rođenja djeteta, radi pružanja njege i podizanja tog djeteta kao i na odredbe o novom pravu koje se predlaže uvesti po uzoru na očinski dopust, odnosno pravu na dopust drugog posvojitelja, koji ostvaruje zaposleni i samozaposleni posvojitelj prema uvjetima propisanim ovim zakonom. Slijedom navedenog, nejasna je primjedba u odnosu na pitanje korištenja prava na očinski dopust od strane bračnog druga skrbnika ili udomitelja, uzimajući u obzir različite pravne institute, njihovu svrhu i sadržaj uređen propisima o obiteljskopravnim odnosima i drugim posebnim propisima (roditeljska skrb, skrbništvo, udomiteljstvo i dr.).
48 Pravobranitelj za djecu RH RODILJNI DOPUST, Članak 15. Nastavno na odredbu članka 15. st. 5. Konačnog prijedloga koja predviđa mogućnost prenošenja prava na dodatni rodiljni dopust sa zaposlene ili samozaposlene majke na oca djeteta, predlaže se osigurati mogućnost korištenja prava oca u slučajevima kada majka zbog svog boravišnog statusa (stranac na privremenom boravku) prethodno ne ostvaruje prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Slučajevi iz prakse ukazuju na situacije kada majka strankinja na privremenom boravku ne ostvari pravo zbog svog boravišnog statusa niti otac ne može preuzeti nastavak korištenja prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, čak i u slučaju kada se radi o hrvatskom državljaninu: Smatramo da takva praksa nije u interesu novorođenog djeteta te da je zakonom potrebno regulirati i te životno moguće situacije. Nije prihvaćen Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama razlikuje prava i uvjete za ostvarivanje istih prema radno-pravnom statusu korisnika prava, a kao iznimka previđa se u članku 17. mogućnost da zaposleni ili samozaposleni roditelja koristi pravo na roditeljski dopust ako majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena u trenutku rođenja djeteta pod uvjetom da nije koristila pravo odnosno nije ispunjavala uvjete za korištenje prava na vremenske i novčane potpore utvrđene člancima 39. (rodiljna i roditeljska pošteda od rada) i 42. (rodiljna i roditeljska briga o novorođenom djetetu) ovoga Zakona.
49 Pravobranitelj za djecu RH PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE, Članak 9. Predlažemo korigirati odredbu članka 9. st 6. i 7. Konačnog prijedloga na način da se ukloni uvjet prema kojemu djetetov udomitelj i djetetov skrbnik, sukladno svom radno-pravnom statusu, mogu ostvariti prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama tek pod uvjetom da ta prava prethodno nije iskoristio djetetov roditelj. Također predlažemo brisati stavak 8. Konačnog prijedloga koji predviđa da udomitelji ne ostvaruju pravo na novčane potpore prema ovom Zakonu. Obrazloženje: Smatramo da postavljanjem uvjeta za korištenje vremenskih potpora iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama za skrbnike i udomitelje nije uvažena specifičnost alternativnih oblika skrbi za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi, u slučajevima kada je svakodnevna skrb o djetetu povjerena drugoj osobi. Držimo da vremenske potpore trebaju biti omogućene uvijek prilikom povjere i/ili smještaja djeteta, neovisno o tome je li ih roditelj prethodno koristio. Činjenica da postoji uvjet za korištenje vremenskih potpora, udomitelje i skrbnike koji su u radnom odnosu dovodi u nezavidni položaj, jer njihov boravak s djetetom i prilagodba djeteta na nove obiteljske prilike nije vremenski predvidljiva i odrediva, već u suštini ovisi o razumijevanju i dobroj volji poslodavca. Nerealno je očekivati razvoj udomiteljstva kao najpoželjnijeg alternativnog oblika skrbi za djecu, bez omogućavanja sigurnosti i sveobuhvatne podrške potencijalnim udomiteljima u okolnostima prihvata djeteta u njihovu obitelj. Neizvjesnost kao posljedica primjene važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama a i ovog Konačnog prijedloga zasigurno odvraća zaposlene potencijalne udomitelje od bavljenja udomiteljstvom. Naglašavamo i ovom prilikom kako naknada za rad udomitelja koju predviđa Odluka o visini naknade za rad udomitelja ne može uspoređivati s naknadnom plaće, te je vrlo nerealno očekivati da će zaposleni udomitelj uzeti neplaćeni dopust za prilagodbu djeteta u obitelj i na taj način značajno ugroziti materijalni standard svoje obitelji. Materijalna sigurnost i životni standard, su pored fizičke prisutnosti udomitelja, od presudne važnosti za dobrobit i prilagodbu udomljenog djeteta na nove okolnosti, posebice kada se uzmu u obzir njegove uobičajene pojačane potrebe nakon prethodno proživljenih traumatskih događanja, a koje su bile uzrokom izdvajanja iz vlastite biološke obitelji. Država će potaknuti razvoj udomiteljstva tek kada prihvati činjenicu da se problemi i poteškoće s kojima se susreću udomitelji, a posredno i udomljena djeca ne mogu riješiti samo intervencijama u Zakon o udomiteljstvu i provedbenim propisima, već primarno i izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Nije prihvaćen Vezano uz uvjet prema kojemu udomitelj i skrbnik djeteta, sukladno svom radno-pravnom statusu, mogu ostvariti prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama samo pod uvjetom da ta prava prethodno nije iskoristio roditelj djeteta, ističemo da primjedbu nije moguće prihvatiti u odnosu na svrhu ostvarivanja prava na potpore radi pružanja njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te imajući u vidu da bi za isto dijete u takvim slučajevima bilo omogućeno višekratno korištenje prava od strane roditelja i drugih osoba, ovisno o činjenici kome je dijete u određenom vremenskom razdoblju povjereno na skrb. Vezano uz prijedlog za ostvarivanje prava na naknadu plaće za udomitelje za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora ističemo da isti nije moguće prihvatiti. Naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora korisnicima koji imaju status zaposlene osobe isplaćuje se umjesto plaće koje bi ostvarili da rade, odnosno da nisu u korištenju rodiljne i roditeljske potpore. Naime, naknada plaće tijekom rodiljnog i roditeljskog dopusta je u suštini zamjena za plaću koju bi zaposleni roditelj ostvarivao da radi, odnosno u slučaju udomitelja je to zamjena za naknadu koja se ostvaruje za pružanje udomiteljskih usluga te stoga udomitelji ne mogu ostvariti pravo na naknadu plaće uz istovremeno zadržavanje prava isplate naknade za rad odnosno u slučaju zadržavanja naknade za rad udomitelja koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje sukladno propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja ne može ostvariti pravo na naknadu plaće. U sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja niti njegovatelji niti udomitelji ne ostvaruju niti mogu ostvariti pravo na naknadu plaće ako za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, uključujući i rodiljni dopust zadržavaju pravo na naknadu. Prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja, pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odnosno drugih okolnosti, pa između ostalog i kada je privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i drugih srodnih prava. Dakle, naknade plaće koje se ostvaruju s osnova rodiljnih potpora ujedno su i pravo iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na koje se primjenjuju propisi obveznoga zdravstvenog osiguranja.
50 Pravobranitelj za djecu RH OPĆE ODREDBE , Članak 5. Podržavamo prijedlog koji je iznijela pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, a s ciljem davanja mogućnosti kreditnog zaduženja roditeljima koji koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju. Naime, saznaje se za slučajeve u kojima roditelji zbog činjenice da koriste prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nisu kreditno sposobni te se događalo da su neki od njih u stanju potrebe, a u nemogućnosti podizanja kredita, bili prisiljeni oslanjati se na humanitarnu pomoć za osiguravanje djeci nužnih životnih potrepština. Nije prihvaćen Vidjeti odgovor na istovjetnu primjedbu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.
51 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je razmotrila Nacrt prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama s Konačnim prijedlogom zakona (dalje u tekstu: ZRRP) te u nastavku dostavlja svoje mišljenje na isti. Primjedbe koje smo iznosili i prilikom ranijih izmjena/dopuna ZRRP-a, a koje nisu uvažene niti u ovom novom Konačnom prijedlogu zakona smatramo da ih treba nadopuniti i mijenjati su slijedeće: 1. Naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta (kao i ostale vrste novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora) trebale bi se isplaćivati u dvostrukom iznosu u slučajevima poroda blizanaca, a ne u iznosu za samo jedno dijete. 2. Potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada (kao što je to slučaj sa rodiljnim naknadama). Pored navedenog, ukazujem i na slijedeće primjedbe: 3. Čl.45.st.3. Nacrta govori o posvojiteljskom dopustu i dopustu drugog posvojitelja te propisuje: „Ako su posvojitelji djeteta bračni drugovi zajednički, prava s osnova posvojenja ostvaruju oba posvojitelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, osim ako se posvojitelji pisano izjasne da će prava s osnova posvojenja koristiti samo jedan od posvojitelja te u tom slučaju prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja, neovisno o broju posvojene djece.“ Smatram da bi se, pored bračnih drugova, trebalo spomenuti i izvanbračne drugove koji zajednički posvajaju dijete te im priznati jednaka prava kao i bračnim drugovima. S tim u vezi, ukazujem kako je Obiteljskim zakonom u čl.185., koji govori o statusu posvojitelja, propisano slijedeće: „Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi bračni ili izvanbračni drug roditelj ili posvojitelj djeteta, jedan bračni, odnosno izvanbračni drug uz pristanak drugog bračnog, odnosno izvanbračnog druga te osoba koja nije u braku ili izvanbračnoj zajednici.“ Dakle važećim Obiteljskim zakonom omogućeno je posvajanje i izvanbračnim drugovima zajednički. Stoga ova odredba u ZRRP-u nije u skladu sa Obiteljskim zakonom, ali niti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova koji zabranjuje diskriminaciju temeljem bračnog statusa. S tim u vezi, vidljivo je kako i važeći ZRRP sadrži identičnu odredbu (u čl.34.st.3.) gore spomenutog čl.45.st.3. Nacrta. Međutim, iz Nacrta je sada u potpunosti izbačena odredba čl.5. važećeg ZRRP-a koja glasi: „Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.“ Stoga bi svakako trebalo i u Nacrt ponovno uvrstiti odredbu čl.5. važećeg ZRRP-a, a kako bi se uklonila bilo kakva potencijalna sumnja na diskriminaciju temeljem bračnog statusa u primjeni prava iz sustava ZRRP-a. 4. Nacrt ZRRP-a u čl. 23. koji se odnosi na stanku za dojenje sadrži, pored postojećih odredbi, i nove odredbe (st.6.-st.11.) kojima se dodatno razrađuje način ostvarivanja navedenog prava što svakako podržavamo, posebice u kontekstu uklanjanja bilo kakvih potencijalnih nejasnoća prilikom primjene navedenog prava u praksi. Međutim vezano uz stanku za dojenje, napominjemo kako Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ovoj problematici kontinuirano pridaje pažnju, a tijekom 2015. sa udrugom Roditelji u akciji - RODA provela je zajedničko istraživanje na temu „Korištenje prava na stanku za dojenje djeteta“, posebice imajući u vidu kako se navedeno pravo koristi u relativno malom broju slučajeva. Navedeno istraživanje obuhvatilo je uzorak od 1.227 ispitanica/žena te su rezultati pokazali kako je njih 59 % upoznato s pravom na korištenje stanke za dojenje dok njih 41 % nije upoznato s navedenim pravom. Međutim svega 6,4 % ispitanica navelo je kako je u razdoblju od 2008.-2015. koristilo stanku za dojenje dok je njih 93,6 % izjavilo da nije koristilo navedeno pravo. Razlozi zbog kojih ispitanice nisu koristile pravo na stanku za dojenje su bili: povratak na posao nakon što je dijete navršilo godinu dana (63,6 %), neinformiranost o korištenju prava stanke za dojenje (20,2 %), nepostojanje posebne prostorije za dojenje na radnom mjestu (12,5 %), prevelika udaljenost radnog mjesta od doma (10,5 %), nemogućnost organizacije dolaska djeteta na radno mjesto (9,5 %), nepodržavanje ideje dojenja na radnom mjestu od strane poslodavca i/ili radne okoline (8,9 %), nepostojanje hladnjaka za izdojeno mlijeko na radnom mjestu (5,9 %), smanjenje plaće (2,8 %). Rezultati navedenog istraživanja ukazali su i da ispitanice koje su koristile stanku za dojenje, navedeno pravo u najvećem broju slučajeva koristile su kod kuće (70,2 %), dok su na radnom mjestu to pravo koristile u 17 % slučajeva. Ispitanice su navele i u kojem su razdoblju radnog vremena koristile stanku za dojenje djeteta. Tako ih je najviše, i to čak 48,3%, koristilo stanku za dojenje jednokratno u trajanju od dva sata na kraju radnog vremena, što nam zapravo govori da se gotovo u polovini slučajeva ne radi o korištenju prava na stanku za dojenje nego o skraćenom radnom vremenu od dva sata. Također nam govori i da poslodavac nije osigurao uvjete radi provođenja korištenja prava na stanku za dojenje. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica je stava kako bi poslodavac i/ili zakonodavac trebao osigurati određene uvjete koji bi olakšali majkama korištenje prava na stanku za dojenje, kao što su: osigurati puni iznos plaće za vrijeme korištenja stanke za dojenje, podržavati korištenje prava na stanku za dojenje, osigurati zasebnu prostoriju za dojenje na radnom mjestu, osigurati hladnjak za pohranu izdojenog mlijeka na radnom mjestu. Članak 23. stavak 3. Nacrta zakona propisuje: „Radnica ili samozaposlena majka koja doji dijete može pravo iz stavka 1. ovoga članka koristiti do navršene prve godine života djeteta.“ Pravobraniteljica je mišljenja kako bi navedeno pravo majka trebala imati pravo koristiti ne do 1. godine života djeteta, već sve dok majka doji, s obzirom da je trajanje dojenja individualno te ne postoji gornja granica trajanja dojenja. Nadalje, s obzirom da se predmetnim zakonom planiraju definirati zakonske pretpostavke za povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja te da će se povećavati iznos novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje (što Pravobraniteljica svakako pozdravlja), u tom „duhu“ bi trebalo i majkama koje koriste stanku za dojenje povećati naknadu plaće na koju imaju pravo za vrijeme korištenja stanke za dojenje i to tako da ostvaruju pravo na naknadu plaće ne 100% od proračunske osnovice, već 100% od svoje plaće. 5. Ono što predstavlja veliku novost u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora je omogućavanje korisnicima/icama prava (osim prava na rodiljni dopust, rodiljnu poštedu od rada te rodiljnu brigu o novorođenom djetetu) da za vrijeme korištenja tih prava mogu obavljati poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, nemaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos (čl. 12. Nacrta ZRRP-a). Navedeno je u skladu sa našim dosadašnjim preporukama. Pored navedene odredbe (koju podržavamo), veliku novinu predstavlja i odredba čl. 13. Nacrta ZRRP-a koja glasi: „Zasnivanje radnog odnosa odnosno započinjanje s obavljanjem djelatnosti te zasnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava prema ovom Zakonu koji za svrhu nemaju obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje djelatnosti već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore nije dopušteno.“ S tim u vezi je i odredba čl.56.st.6. ZRRP-a koja glasi: „U slučaju sumnje da zasnivanje radnog odnosa odnosno započinjanje s obavljanjem djelatnosti odnosno zasnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava sukladno članku 13. ovoga Zakona nema za svrhu obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu već isključivo ostvarivanje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, Zavod ima pravo i obvezu, na temelju provedene provjere i prikupljenih dokaza pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu.“ Vezano uz odredbu čl. 13. Nacrta (a posljedično i odredbu čl.56.st.6. Nacrta), smatram da će navedena odredba u praksi dovesti do brojnih prijepora, a posebice pritužbi koje ćemo zaprimati. Naime, propisuje se ustvari da je zasnivanje radnog odnosa (općenito, kao i s drugim poslodavcem), a koji nemaju za svrhu obavljanje poslova u skladu s ugovorom već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore, nedopušteno te da „u slučaju sumnje“ HZZO ima pravo i obvezu „na temelju provedene provjere i prikupljenih dokaza“ pokrenuti postupak pred nadležnim sudom za osporavanje tako zaključenog ugovora o radu. Postavlja se pitanje što će u takvim slučajevima predstavljati sumnju te kako će HZZO vršiti provjere i prikupljati dokaze temeljem kojih će onda pokretati sudske postupke. S tim u vezi, vidljivo je kako se predmetna odredba odnosi samo na zasnivanje radnog odnosa „tijekom korištenja prava prema ovom Zakonu“ što isključuje trudnice koje koriste bolovanje radi komplikacija u trudnoći obzirom da je navedeno pravo regulirano Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno ne ostvaruje se temeljem ZRRP-a. Dakle navedena odredba bi obuhvaćala samo one trudnice koje se nalaze na korištenju prava na rodiljni dopust 28 odnosno 45 dana prije dana očekivanog poroda te bi u slučaju njihovog zasnivanja radnog odnosa (s istim ili drugim poslodavcem) HZZO mogao postupati sukladno odredbi čl.56.st.6. Nacrta odnosno preispitivati svrhu njihovog zaposlenja. Pored trudnica na rodiljnom dopustu, navedena odredba obuhvaća i sve druge korisnike svih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora (koja se aktiviraju nakon rođenja djeteta). U kontekstu ove nove odredbe, treba imati u vidu nedavnu odluku ESLJP u predmetu Jurčić protiv Hrvatske u kojem nakon što je podnositeljica otvorila bolovanje radi čuvanja trudnoće (koje ide na teret HZZO-a), HZZO je proveo internu istragu vezanu uz njezin status osiguranika. HZZO je smatrao da je podnositeljica sklopila fiktivni ugovor o radu s poslodavcem u Splitu, znajući da je moguće da je u trenutku sklapanja ugovora trudna jer je već započela postupak IVF oplodnje. HZZO je smatrao da je taj fiktivni ugovor sklopljen samo i isključivo radi ostvarivanja prava na naknadu iz zdravstvenog osiguranja na osnovi komplikacija u trudnoći, a kasnije i porodništva, na koju naknadu su imale pravo sve zaposlene trudnice. HZZO je zatim donio odluku kojom je ukinuo osiguranje podnositeljici čime je ona ostala bez naknade za vrijeme trudnoće, a naknada za vrijeme porodništva bila joj je bitno smanjena. Odlučujući u ovom predmetu Sud je prije svega primijetio kako je odlukama domaćih tijela došlo do razlike u tretmanu prema trudnici koja je sklopila (fiktivni) ugovor o radu u odnosu na ostale osobe koje su također sklopile (fiktivni) ugovor o radu radi ostvarivanja prava iz osiguranja. Sud je napomenuo kako je stoga očito da takav različiti tretman trudnica predstavlja diskriminaciju na osnovi spola. Stav osiguravajućeg društva (HZZO-a) ali i domaćih sudova, da podnositeljica nije bila sposobna zaključiti predmetni ugovor o radu zbog toga što je u tom trenutku mogla znati da je trudna te da za vrijeme trudnoće zbog komplikacija neće moći raditi također predstavlja diskriminaciju trudnica te ih obeshrabruje da traže zaposlenje tijekom trudnoće ili planiranja trudnoće. Na kraju, Sud je upozorio na to da rodna stereotipizacija koja se dogodila u ovom predmetu predstavlja ozbiljnu prepreku postizanju stvarne suštinske ravnopravnosti spolova, a što je jedan od glavnih ciljeva država članica Vijeća Europe. Smatram da je nova odredba čl.13. ZRRP-a u određenoj posljedičnoj vezi sa odlukom ESLJP u predmetu Jurčić protiv Hrvatske te da je usmjerena na teoretsku mogućnost ponovnog preispitivanja tzv. fiktivnih ugovora o radu trudnica i majki jer se tom odredbom omogućuje preispitivanje njihovog zaposlenja čime se uklanja argument ESLJP kako „razlike u tretmanu prema trudnici koja je sklopila (fiktivni) ugovor o radu u odnosu na ostale osobe koje su također sklopile (fiktivni) ugovor o radu radi ostvarivanja prava iz osiguranja“ predstavlja diskriminaciju trudnica na osnovi spola. Dakle po novom čl.13. moći će se ustvari preispitivati sva zaposlenja trudnica i majki odnosno osoba koje se nalaze na bolovanju (koje je regulirano obveznim zdravstvenim osiguranjem) kao i osoba koje koriste prava iz sustava ZRRP-a, a što posljedično može ponovno dovesti do pitanja diskriminacije te kategorije osoba i to ovog puta u kontekstu neizravne diskriminacije (jer više se to nepovoljnije postupanje HZZO-a ne odnosi samo na trudnice na bolovanju već obuhvaća i sve korisnike/ice ZRRP-a koji su u najvećem broju žene iako i muškarci mogu koristiti navedena prava, ali ih koriste u znatno manjem broju slučajeva nego žene na što ukazuju svi statistički pokazatelji HZZO-a koje analiziramo kontinuirano u našim godišnjim izvješćima o radu). Ipak odredba čl.13. Nacrta ZRRP-a bi bila u suprotnosti sa argumentom ESLJP u predmetu Jurčič protiv Hrvatske u dijelu u kojem sud navodi kako stav HZZO-a da podnositeljica nije bila sposobna zaključiti predmetni ugovor o radu zbog toga što je u tom trenutku mogla znati da je trudna te da za vrijeme trudnoće zbog komplikacija neće moći raditi također predstavlja diskriminaciju trudnica te ih obeshrabruje da traže zaposlenje tijekom trudnoće ili planiranja trudnoće. Stoga smatram da je odredba čl.13. Nacrta ZRRP-a, na način na koji je propisana, dosta problematična te kao takva ostavlja veliki prostor HZZO-u za postupanje prema njegovoj diskrecijskoj procjeni i tumačenju od slučaja do slučaja, bez nekih jasnih i transparentnih kriterija koji bi barem orijentacijski propisivali temeljem čega bi se moglo smatrati da zasnivanje nekog radnog odnosa nema za svrhu obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore. Vezano uz predmetnu problematiku i čl. 13. Nacrta ZRRP-a, imali smo pritužbu građanke koja je navela kako bi za vrijeme trajanja obveznog rodiljnog dopusta (na kojem se nalazi) trebala otkazati postojeći ugovor o radu sa trenutnim poslodavcem te sklopiti novi ugovor o radu sa novim poslodavcem. Međutim, navodi kako joj je u HZZO-u rečeno da za vrijeme trajanja rodiljnog dopusta nije moguće sklopiti novi ugovor o radu sa novim poslodavcem (iako službenici HZZO-a nisu znali u kojem zakonu to piše), a radi čega smatra da se u konkretnom slučaju radi o spolnoj diskriminaciji. Također navodi kako je od strane HZZO-a upućena da prvo sklopi novi ugovor o radu s novim poslodavcem te da zatim podnese zahtjev za pokretanjem upravnog postupka u kojem će se odlučivati o njezinim pravima vezanim uz rodiljnu naknadu, a radi čega izražava nezadovoljstvo. Postupajući u navedenom slučaju Pravobraniteljica je imala u vidu i postojeću praksu Europskog suda pravde (ESP) čije odluke sadrže u svom obrazloženju i određena opća načela i stavove, a koji svakako jesu primjenjivi i na ostale slične slučajeve odnosno slučajeve koji se odnose na nepovoljnije postupanje prema ženama koje je uvjetovano njihovom trudnoćom i majčinstvom. Naime, ESP je u predmetu Dekker zauzeo stajalište kako je nepovoljno postupanje temeljem trudnoće oblik spolne diskriminacije zato jer takvo postupanje proizvodi nepovoljnije učinke isključivo za žene (u točki 12. predmetne odluke navodi se kako se „odbijanje zapošljavanja zbog trudnoće može odnositi samo na žene i stoga ono predstavlja izravnu diskriminaciju koja se temelji na spolu.“). Dakle radi se o općim pravnim stajalištima i tumačenjima spolne diskriminacije žena vezano uz njihovu trudnoću i majčinstvo (a koja diskriminacija proizvodi nepovoljnije učinke isključivo za žene). U tom smislu je Pravobraniteljica i istaknula navedenu sudsku praksu. Stoga je u tom slučaju Pravobraniteljica dala načelnu preporuku da se prilikom svih postupanja vezanih uz prava trudnica i rodilja, kao i tumačenja relevantnih propisa, ima u vidu načelo ravnopravnosti spolova kao jedno od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava (sukladno čl.3. Ustava Republike Hrvatske), te da se ima u vidu odredba čl.6.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova prema kojoj se nepovoljnije postupanje prema ženama na osnovi trudnoće i materinstva smatra diskriminacijom. Imajući u vidu sve navedeno, smatram da bi čl.13. Nacrta ZRRP-a trebao propisivati mogućnost zasnivanja radnog odnosa odnosno započinjanja s obavljanjem djelatnosti te zasnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava iz sustava ZRRP-a, ali bez obzira na njihovu svrhu. 6. Očinski dopust Iako nije među osnovnim pitanjima koja se uređuju Nacrtom prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (dalje u tekstu: Nacrt zakona), Pravobraniteljica smatra kako bi trebalo razmotriti i pitanje trajanja očinskog dopusta. Naime, Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća (20.6.2019.) o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (Direktiva), je izmjenama i dopunama iz kolovoza 2022. transponirana u Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama te je njome reguliran očinski dopust u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete te u trajanju od 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece. Naime, ukoliko uzmemo u obzir stanje u ostalim državama članicama koje su transponirale Direktivu, proizlazi da je Republika Hrvatska među zemljama koje imaju najkraći očinski dopust, pa tako primjerice Finska ima najduži očev dopust od čak 9 tjedana uz naknadu od 70% pune plaće, u Portugalu otac može biti kod kuće 5 tjedana uz naknadu od 100% iznosa svoje plaće, a najveći broj država (Irska, Danska, Poljska i Belgija) imaju propisan očev dopust u trajanju od 2 tjedna, uz naknadu u visini 90-100% plaće, dok je primjerice Francuska tijekom 2021. uvela očinski dopust koji ukupno traje 28 dana. Stoga Pravobraniteljica poziva nositelja izrade Nacrta zakona da razmotri mogućnost i eventualnog povećanja trajanja očinskog dopusta s obzirom da je trenutno trajanje od 10 radnih dana odnosno 15 radnih dana nedovoljno kako bi se postigao temeljni ratio Direktive, a to je ravnopravna podjela roditeljskih obaveza, sudjelovanje oba roditelja u podizanju i odgoju djeteta te ravnopravno sudjelovanje žena na tržištu rada. Iako je u našem fokusu ravnopravnost spolova, ipak, treba uzeti u obzir da je ravnopravno roditeljstvo odnosno jednako sudjelovanje oba roditelja u odgoju djeteta ključno i za dijete, njegovu povezanost s roditeljima kao i njegov budući razvoj. Pritom, Pravobraniteljica smatra važnim normativno odrediti ili na razini obrazloženja zakonskog prijedloga pojasniti odnos između prava na očinski dopust iz ovog propisa i prava na plaćeni dopust za osobne potrebe u vezi s rođenjem djeteta iz članka 86. stavka 1. Zakona o radu. Pravobraniteljica smatra da ta dva prava trebaju biti zajamčena neovisno jedno o drugome, odnosno da korištenje jednog prava ne isključuje mogućnost korištenja drugog prava. Slično rješenje primjenjuje i spomenuti francuski model. Pravobraniteljica naglašava da, uz institut očinskog dopusta, kao jedne od važnijih mjera u smjeru ravnopravnog angažmana očeva u roditeljstvu, treba osigurati i odgovarajući međuresorni pristup u promoviranju teme te poduzimati druge mjere za što ranije uključivanje očeva u skrb o djeci. Nadalje, a vezano uz pravo na očinski dopust, trenutnim ZRRP-om je propisano da pravo na očinski dopust ostvaruje samo „zaposleni ili samozaposleni otac“. Postavlja se pitanje što je s očevima koji nisu u toj kategoriji odnosno očevima koji spadaju u kategoriju roditelja koji ostvaruju drugi dohodak i roditelja poljoprivrednika odnosno zašto i oni nemaju pravo na očinski dopust odnosno postoji li legitimni interes za trenutno stanje. Ukoliko bi bio prihvaćen prijedlog da pravo na očinski dopust mogu ostvarivati i očevi koji ostvaruju drugi dohodak i očevi poljoprivrednici, tada bi trebalo u članku 7. Nacrta Zakona uskladiti i definiciju očinskog dopusta. 7. Prava roditelja koji ostvaruju drugi dohodak i roditelja poljoprivrednika Predloženim zakonom se ne uzima u obzir status roditelja koji ostvaruju drugi dohodak i roditelja poljoprivrednika. Naime, oni umjesto rodiljnog i roditeljskog dopusta imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, međutim, tijekom korištenja tih prava, njihova novčana naknada ostaje i dalje ista odnosno ne povećava se, za razliku od zaposlenih samozaposlenih roditelja koji dobivaju povećanja. Pravobraniteljica smatra da bi i njihove novčane naknade trebale biti povećane ili da bi makar trebao biti obrazložen eventualni legitimni interes prema kojemu povećanje u ovom trenutku nije primarni cilj za ovu kategoriju korisnika/ca. Zaključno, s obzirom da se radi o značajnim novinama u području rodiljnih i roditeljskih potpora, Pravobraniteljica drži posebno važnim ukazati na svoju preporuku iz Izvješća o radu za 2021.g. da se osigura da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i druge relevantne institucije na prikladan način roditelje informiraju o njihovim pravima vezano uz korištenje rodiljnih i roditeljskih potpora te kontinuirano poboljšavaju komunikaciju s roditeljima. Nije prihvaćen 1. Uz vremenske dopuste, u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora predviđene su novčane naknade i potpore ovisno o radno-pravnom statusu roditelja korisnika prava, a koje se ne određuju odnosno povećavaju u odnosu na broj djece za koje se pravo koristi. Novčana potpora korisnicima prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja ostvaruje se u svrhu naknade plaće zbog odsutnosti s posla te posljedično niti ne može ovisiti o broju djece za koje se pravo koristi. 2. Uvažavajući navedeni prijedlog, potrebno je voditi računa o fiskalnom učinku i raspoloživim sredstvima državnog proračuna. Značajan pomak u vidu povećanja naknade plaće za roditeljski dopust ostvaren je posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a u okviru ovih zakonskih promjena bilo je potrebno obuhvatiti i druge skupine prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženo će se stoga razmotriti u narednom razdoblju. 3. Odredba se prihvaća na način da je u članku 3. Nacrta prijedloga zakona dodan stavak (4) koji glasi: „Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.“ 4. Predložena rješenja utjecala bi na organizaciju poslovanja i druge okolnosti na strani poslodavca. 5. Predloženo rješenje nije moguće drukčije zakonski urediti odnosno preciznije propisati. 6. Pravo na očinski dopust usklađeno je sa predmetnom Direktivom te je osigurana naknada za vrijeme korištenje ovog prava na razini „pune“ plaće korisnika prava, a na teret državnog proračuna. Navedeno pravo odnosi se na zaposlene i samozaposlene roditelje kako to propisuje Direktiva. Cilj očinskog dopusta je motiviranje očeva na korištenje prava na roditeljski dopust te će se nakon naknadne procjene učinaka propisa kojim je pravo uvedeno te odgovarajućih statističkih podataka moći utvrditi u kojoj mjeri su ostvareni zadani ciljevi te u skladu s time razmotriti navedeni prijedlozi. Vezano uz prijedlog za plaćeni dopust za osobne potrebe iz Zakona o radu, ističemo da isti nije predmet ovog nacrta prijedloga zakona.Središnji državni ured za demografiju i mlade planira daljnje aktivnosti u cilju promicanja ovog prava kao i ranog uključivanja očeva u skrb o djeci. 7. Nastavno na zakonska rješenja kojim su korisnicima pojedinih prava povećane novčane naknade posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, ovim nacrtom prijedloga zakona potrebno je obuhvatiti i na odgovarajući način urediti visine novčanih potpora namijenjenih preostalim kategorijama zaposlenih i samozaposlenih korisnika, upravo s ciljem postizanja uravnoteženog međuodnosa u odnosu na druge skupine koje su na izravan ili neizravan način povezane. Kroz sustav rodiljnih i roditeljskih potpora omogućuju se zaposlenim roditeljima primjereni iznosi naknada kako im se ne bi narušavali standard i kvaliteta života uslijed dopusta i povećanja troškova potaknutih roditeljstvom, pri čemu posebno treba voditi računa o roditeljima djece koje imaju određene zdravstvene poteškoće ili se radi o djeci s teškoćama u razvoju jer se takve obitelji suočavaju s brojnim izazovima te su roditelji izloženiji ne samo izazovima financijske prirode nego i onima vezanim uz organizaciju vremena, obavljanja odgojne uloge, zdravstvene i drugih oblika skrbi o djetetu i slično. Ukazivanje pravobraniteljice za djecu na preporuku – primljeno na znanje.
52 Andrijana Žderić PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 29. Člankom 28, ovog Zakona navodi se da je nalaz i mišljenje JTV temelj za ostvarivanje prava iz ovog Zakona Smatrate da je logičan nastavak članak 29 ovog Zakona s dodatnim pojašnjenjima iako u nalazu i mišljenju već postoji utvrđen stupanj oštećenja? GI "Pomozimo djeci s invaliditetom" Za Radni tim - Andrijana Žderić Nije prihvaćen Primjedba je nejasna.
53 Andrijana Žderić PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. Uskladite se s JTV u rokovima za nova vještačenja Ako nalaz i mišljenje JTV vrijedi na 2 godine ili duže , čemu onda svake godine dodatno provjeravanje za djecu s 3 ili 4 stupnjem oštećenjem zdravlja? GI "Pomozimo djeci s invaliditetom" Za Radni tim - Andrijana Žderić Nije prihvaćen Navedeno se odnosi na provedbu postupanja u odnosu na ostvarivanje prava u konkretnim slučajevima.
54 Zagrebačko dijabetičko društvo NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 36. Roditelji djece s teškoćama financijski su oštećeni što HZZO koji isplaćuje naknadu plaće uzima neto iznos isplaćene plaće kao osnovu za plaćanje doprinosa, a taj iznos je već umanjen za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Roditelji djece s teškoćama su dugogodišnji korisnici navedenih prava te su ovim načinom stavljeni u nepovoljniji položaj. Predlažemo kao osnovu za uplatu doprinosa uzeti bruto iznos plaće, kao što čini i poslodavac. Nije prihvaćen Prijedlog nije osnovan, polazeći od činjenice da se radi o naknadi plaće.
55 Zagrebačko dijabetičko društvo NAJAVA I OSTVARIVANJE PRAVA ZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 57. Smatramo da je nužno u članku 57. jasnije definirati da za korištenja prava iz čl. 28. st. 1. i st. 2. (pravo na dopust / pravo na rad s polovicom radnog vremena za njegu djeteta s teškoćama u razvoju) nije potrebno dobiti suglasnost poslodavca. Trenutni čl. 57. st. 1 (i st. 3. i 4.) prilično je nejasno napisan. Pretpostavljamo da je namjera zakonodavca bila da se suglasnost poslodavca traži samo za korištenje prava na rodteljski dopust, a ne i za korištenje prava iz čl. 28 (roditelj djeteta s teškoćama u razvoju). Nažalost, u praksi HZZO prilikom donošenja rješenja o pravima iz čl. 28. roditelje traži da donesu suglasnost poslodavca za korištenje tih prava. Tim postupcima ih se indirektno odvraća od korištenja prava s ove osnove, te neki naši članovi, u strahu od poslodavčeve uskrate suglasnosti, ne traže ostvarivanje navedenih prava. U kontekstu prava iz čl. 28 nema smisla niti odredba čl. 57. st. 4 o odgodi korištenja prava za 30 dana u slučaju uskrate suglasnosti poslodavca, budući da roditelj djeteta s dijabetesom tipa 1 (i drugim teškoćama u razvoju) ne može odabrati odgoditi provođenje neophodne njege svoga djeteta s invaliditetom za 30 dana. S obzirom na sve navedeno, predlažemo dodavanje stavka u čl. 57. kojim bi se jasno preciziralo sljedeće: Za korištenje prava iz čl. 28. ovog Zakona zaposleni roditelj djeteta s teškoćama u razvoju ne treba ishoditi suglasnost poslodavca, odnosno poslodavac mu ne može uskratiti korištenje navedenih prava. Nije prihvaćen Predloženo zakonsko rješenje iz članka 57. stavka 1. nedvojbeno propisuje u kojim slučajevima se traži suglasnost poslodavca.
56 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NAKNADA ŠTETE, Članak 68. Predlaže se izmijeniti čl. 68. st. 1. Konačnog prijedloga zakona na način da isti glasi: (1) Korisnik iz ovoga Zakona obvezan je državnom proračunu i Zavodu naknaditi štetu, zajedno s pripadajućim kamatama, koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate novčane potpore iz ovoga Zakona ako: 1. je prava prema ovom Zakonu ostvario na temelju neistinitih i netočnih podataka za koje je znao ili morao znati da su neistiniti i netočni. 2. je zasnovao radni odnos ili počeo s obavljanjem djelatnosti odnosno zasnovao radni odnos s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava prema ovom Zakonu koji za svrhu nemaju obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje djelatnosti već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore 3. nije u određenom roku prijavio promjene koje utječu na daljnje korištenje ili gubitak prava, a znao je ili morao znati za te promjene. 4. mu je isplaćena naknada na koju nije imao pravo prema ovom Zakonu odnosno rješenju ili je naknada isplaćena u većem iznosu od iznosa koja bi mu pripadala prema ovom Zakonu ili koji je određen u rješenju kojim je utvrđeno pravo i iznos naknade za vrijeme korištenja prava. Obrazloženje: Pravobranitelj za osobe s invaliditetom zaprimio je nekoliko pritužbi korisnica prava na dopust radi njege djeteta kojima je ovo pravo ukinuto retroaktivno, zbog gubitka statusa zaposlene osobe, prestankom postojanja poslodavca (primjerice zatvaranjem obrta), a o kojim promjenama same korisnice prava nisu bile obaviještene, niti su za njih mogle znati. Korisnice ovog prava trpjele su štetne posljedice nastupa promijenjenih okolnosti do koji je došlo bez njihove krivnje te su, osim što im je retroaktivno promijenjen status zaposlene osobe korisnika prava na dopust radi njege djeteta određena i obveza naknade štete, odnosno povrata svih isplaćenih iznosa novčane naknade za korištenje dopusta od dana prestanka radnog odnosa, što je za mnoge od njih predstavljalo ogromno financijsko opterećenje koje nisu mogle podmiriti bez ugrožavanja vlastite egzistencije i egzistencije cijele obitelji, uključujući i dijete s teškoćama u razvoju. Nije prihvaćen U provedbenom smislu nije moguće propisati u odnosu na način i postupak dokazivanja okolnosti da korisnik nije znao ili morao znati za nastupanje promjena.
57 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJAVA OKOLNOSTI KOJE UTJEČU NA OSTVARIVANJE PRAVA I NAKNADA ŠTETE, Članak 62. U čl. 62. Konačnog prijedloga zakona, nakon st. 1. predlaže se umetnuti st. 2. koji glasi: Korisnik prava koji nije znao za nastup promijenjenih okolnosti koje su od utjecaja na korištenje priznatog prava ne može snositi štetne posljedice njihovog neprijavljivanja. Nije prihvaćen U provedbenom smislu nije moguće propisati u odnosu na način i postupak dokazivanja okolnosti da korisnik nije znao ili morao znati za nastupanje promjena.
58 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 30. Predlaže se dopuniti čl. 30. st. 2. na način da se predvidi specifičnost radno-pravnog statusa drugog roditelja – pomorca, odnosno uvede iznimka od odredbe da oba roditelja moraju imati status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom. Obrazloženje: Pravobranitelj za osobe s invaliditetom još od 2010. godine ukazuje na problematiku uređivanja korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena za dijete čiji je drugi roditelj pomorac te je predlagano da se u zakonskim propisima predvidi iznimka od nužnosti da oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom, zbog specifičnosti radno-pravnog statusa pomoraca, a sve kako bi se roditelju omogućilo kontinuirano korištenje prava na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktualno je zaprimila pritužbu roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju koji je po zanimanju pomorac koji ima trajni ugovor na godinu dana te je 10 tjedana na brodu, a pet tjedana kod kuće, a kada nakon 10 tjedana dolazi kući ovjeriti navigaciju, Lučka kapetanija ga odjavljuje i smatra se nezaposlenom osobom te iz tog razloga njegova supruga ne može ostvariti pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Životno je vrlo otežano, ako ne i nemoguće u ovako kratkim vremenskim intervalima prekidati pravo majci kao korisnici prava kako bi se ona vratila svojim radnim obvezama te joj pravo pravovremeno ponovno priznavati nakon pet tjedana i tako kontinuirano, svakih 10 tjedana. S obzirom na navedeno, predlažemo izmjenom pozitivnih propisa prepoznati specifičnost pojedinih radnih odnosa, primjerice onih u kojima se nalaze upravo pomorci, a kako bi se njihovoj djeci s teškoćama u razvoju omogućila kontinuirana skrb koja im je potrebna, uz istovremeno zadržavanje radnog odnosa obaju roditelja. Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. Uvažavajući iznesene konkretne primjene, ističemo da primjedbu nije moguće prihvatiti. Naime, potrebno je voditi brigu da se kroz pojedinačne intervencije u propise, a za korist pojedinih skupina zanimanja, neće narušiti temeljno načelo jednakog postupanja te druge korisnike, za iste socijalne i obiteljske okolnosti, dovesti u pravno podređen položaj. Predložena rješenje dovodi u pitanje načelo jednakog postupanja s obzirom da se predloženom dopunom pomorci stavljaju u povoljniji pravni položaj u odnosu na sve druge zaposlene/samozaposlene korisnike. Međutim, u nacrtu prijedloga Zakona predlaže se mogućnost nastavaka korištenja prava do najduže 60 dana od dana prestanka statusa drugog roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe, čime se na odgovarajući način nastoji pomoći roditeljima radi prilagodbe u nepovoljnijim obiteljskim uvjetima.
59 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA, Članak 8. U članku 8. stavku 4. Konačnog prijedloga Zakona predlaže se u krug korisnika prava iz ovog zakona uključiti i osobe koje brinu za punoljetne osobe s invaliditetom, neovisno o srodstvu. Obrazloženje: Pravobraniteljica je zaprimila više pritužbi osoba koje ne spadaju u gore opisane kategorije osoba jer nisu ni roditelj, ni posvojitelj, ni skrbnik ni druga fizička osoba kojoj je maloljetnik povjeren na čuvanje i odgoj, već su najčešće najbliži srodnici punoljetnih osoba s invaliditetom - braća, sestre, bliži rođaci, koji su nakon smrti roditelja ili zbog njihove nemoći uslijed starosti, preuzeli brigu o osobama s invaliditetom i s njima žive u zajedničkom kućanstvu. Ukoliko su u radno aktivnoj dobi i zaposleni ne mogu ostvariti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena i stoga vrlo teško preuzimaju brigu o osobi s invaliditetom koja je u određenim situacijama nespojiva sa radom u punom radnom vremenu. Njihova odluka da zadrže posao u svrhu zadovoljenja egzistencijalnih primanja nauštrb zadovoljenja potrebe srodnika/bliske osobe s invaliditetom za pomoći i njegom posljedično povlači za sobom jedinu alternativnu mjeru – institucionalizaciju osoba s invaliditetom i određivanje smještaja u neku od ustanova socijalne skrbi. Na žalost, u nedostatku i nerazvijenosti drugih oblika podrške životu u zajednici posebice u manjim i nerazvijenijim sredinama (usluga dnevnog boravka, usluga asistenata , organiziranog stanovanja i sl.) kao i nemogućnost ostvarenja prava na status njegovatelja osobe s invaliditetom, ne preostaje im drugo već podnijeti zahtjev za određivanjem dugotrajnog smještaja za osobu s invaliditetom o kojoj brinu. Institucionalizacija osoba s invaliditetom po stajalištu pravobraniteljice je neprihvatljivo rješenje, a ujedno je u izravnoj suprotnosti sa obvezom Republike Hrvatske kao potpisnice Konvencija o pravima osoba s invaliditetom. Omogućavanjem srodnicima/bliskim osobama koje žive u zajedničkom kućanstvu i brinu o osobama s invaliditetom da koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, bila bi u kontekstu općeg plana i opredjeljenja RH za deinstitucionalizacijom i razvojem usluga podrške životu u zajednici, jedna od mjera kojom bi se punoljetnim osobama s invaliditetom koje nisu osposobljene za samostalan život i zahtijevaju svakodnevnu pojačanu brigu omogućio nastavak života u poznatom i bliskom okruženju. Istovremeno bi se srodniku/bliskoj osobi s kojom ta osoba živi osiguralo usklađivanje radnih obveza i pružanja potrebne pomoći i njege osobi s invaliditetom. Na opravdanost iznesenog prijedloga ukazuje se i iz pozicije ratia zakonske odredbe čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Naime, ratio prava na rad s polovicom punog radnog vremena „nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje..“ iz čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama je omogućavanje adekvatne pomoći i brige o osobi koja za tim ima potrebu od strane osobe koja o njoj brine, sve dok ta potreba traje, a neovisno o činjenici roditeljstva nositelja prava!! Naime, roditeljska skrb prestaje punoljetnošću djeteta, s navršenih osamnaest godina života. Prema tome, zaposleni ili samozaposleni roditelj koji temeljem čl. 23. st. 2. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ostvaruje pravo na rad s polovicom punog radnog vremena nakon punoljetnosti djeteta („sve dok ta potreba traje“) ne derogira to pravo iz činjenice roditeljske skrbi odnosno iz činjenice srodstva sa djetetom (osobom s invaliditetom) već mu Zakon omogućuje ostvarenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena zbog činjenice da se dijete zbog težih smetnja u razvoju odnosno invaliditeta ne može samostalno brinuti o sebi i zadovoljenju svojih životnih potreba, odnosno iz razloga što mu je potrebna pojačana briga i skrb , a zakonodavac povjerava tu ulogu jednom od roditelja kao najboljem rješenju. No, osoba koja živi s punoljetnom osobom s invaliditetom i o njoj vodi svakodnevnu brigu, a koja nije roditelj, de facto i de lege obavlja istu ulogu kao i roditelj kojem se priznaje pravo iz čl. 23. st. 32. Zakona. U tom smislu ne postoji nikakva suštinska razlika između uloge roditelja i druge osobe koja živi s osobom s invaliditetom i svakodnevno joj pruža pomoć i njegu, u kontekstu zadovoljenja potrebe za brigom i skrbi o osobi s invaliditetom koja je u takvoj potrebi. Nije prihvaćen U predmetnoj odredbi članka 8. stavka 4. nacrta prijedloga Zakona propisane su pretpostavke za ostvarivanje prava u skladu sa propisima koji uređuju obiteljskopravne odnose. Pravobraniteljica predlaže da se omogući srodnicima/bliskim osobama koje žive u zajedničkom kućanstvu i brinu o osobama s invaliditetom da koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ne navodeći u kojem su pravnom odnosu navedene osobe te kojim je propisom uređena njihova skrb (kao ni oblici skrbi) prema punoljetnoj osobi s invaliditetom. Propisivanje iznimke u odnosu na ovu kategoriju, iziskivalo bi promjene i u odnosu na maloljetne korisnike što nije intencija ovog propisa.
60 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom OPĆE ODREDBE , Članak 5. Čl. 5. st. 1. Konačnog prijedloga Zakona: Predlaže se brisati/izmijeniti članak 5. Konačnog prijedloga Zakona kako bi se omogućilo slobodno raspolaganje naknadom plaće koju ostvaruje roditelj koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju. Obrazloženje: Roditelji djece koji koriste pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju primaju drugu polovicu svoje plaće kao novčanu naknadu te se nalaze u nepovoljnijem položaju u smislu kreditne sposobnosti u odnosu na pojedince koji ne koriste ovo pravo, iako je iznos njihove plaće, odnosno prihoda isti. Mišljenja smo kako ne bi smjelo biti nikakve zapreke da roditelj koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena kreditom optereti i novčanu naknadu u visini polovice plaće koja mu se isplaćuje iz državnog proračuna. Naime, taj dio naknade predstavlja de facto polovicu plaće radnika, a ne socijalnu naknadu te nema posebnu namjenu, primjerice podmirivanje povećanih potreba djeteta s teškoćama u razvoju. Dijete čiji roditelj koristi ovo pravo zadržava sva svoja prava odnosno socijalne naknade koje je ostvarilo na temelju težine oštećenja zdravlja (osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za djecu i slično), što su primanja namijenjena isključivo skrbi za to dijete i njegove povećane potrebe proizašle iz postojećih teškoća/invaliditeta te se na tim sredstvima ne može provesti ovrha. Stoga smatramo kako je ograničavanje roditelja da raspolaže svojim prihodom koji mu pripada i za koji zakonodavac nije namijenio konkretnu namjenu (briga o djetetu), diskriminatorno, jer se takvog roditelja dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na roditelje djece bez teškoća u razvoju koji cijeli iznos plaće dobivaju od poslodavca te se kreditno zadužuju u odnosu na taj iznos, opterećujući tako prihod svoje obitelji, bez propitivanja zakonodavca ugrožavaju li tim postupcima interes svoje maloljetne djece. Ovakvim ograničavanjima raspolaganja novčanom naknadom roditelja u nekim slučajevima može doći i do neizravnog ugrožavanja interesa upravo djeteta s teškoćama u razvoju u čiju korist je pravo priznato jer primjerice roditelj ne može osigurati stambeno zbrinjavanje obitelji zbog nedovoljne kreditne sposobnosti. Nije prihvaćen Predmetna odredba članka 5. nacrta prijedloga Zakona odnosi se na sve skupine korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora te nije moguće propisivati iznimke u odnosu na pojedine vrste prava. Istovremeno, potrebno je voditi računa o namjeni novčanih naknada i drugih okolnosti u svim životnim situacijama kao i svrsi Zakona u pogledu potpora s ciljem njege i podizanja djeteta.
61 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom zaprima upite građana o pravnom tumačenju pojedinih odredbi Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, iz čega proizlazi kako je neka pitanja potrebno jasnije urediti zakonskom normom. Ukazujemo tako na nužnost uređenja uvjeta za korištenje/prestanak prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u slučajevima kada punoljetno dijete za koje se pravo koristi sklopi bračnu zajednicu, napusti zajedničko kućanstvo s nositeljem prava, ili se zaposli. Ove životne situacije potrebno je predvidjeti te jasno urediti zakonskom normom. Nije prihvaćen U odnosu na predmetna pitanja treba prvenstveno polaziti od utvrđivanja stanja ovisnosti o pomoći druge osobe koje se ocjenjuje na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja te provođenja kontrolnog vještačenja djeteta/punoljetne osobe korisnika prava.
62 Zagrebačko dijabetičko društvo NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 34. - Predlagatelj Zakona je uvodno naglasio da „…se roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji svojoj djeci ne mogu osigurati skrb koja im je potrebna uz istovremeno izvršavanje svojih radnih obveza mora se omogućiti primjereni životni standard kroz naknadu koja će im biti osigurana za vrijeme u kojem nisu u mogućnosti ostvariti plaću radeći kod poslodavca.” Također je ocijenjeno “potrebnim povećati visine novčanih potpora s ciljem zadovoljavanja materijalnih potreba obitelji i roditelja djece s teškoćama u razvoju odnosno djece kojima je potrebna pojačana njega do određenih godina njihova života”. - Smatramo da predložena naknada ne ispunjava proklamiranu namjeru predlagatelja Zakona. Ako Republika Hrvatska uistinu želi zajamčiti primjereni životni standard osobama s invaliditetom (pa tako i djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima), iznos naknade tijekom dopusta za njegu djeteta do 8. godine života mora odražavati gubitak zarade s kojim se roditelj suočava u situaciji u kojoj mora koristiti dopust zbog invaliditeta svog djeteta. - Predlažemo stoga da se iznos naknade izjednači s naknadom koji roditelji primaju tijekom korištenja prava na roditeljski dopust - dakle, da iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5 % proračunske osnovice mjesečno (maksimalni iznos naknade cca 7.483 kn). Time bi roditelji djeteta s teškoćama u razvoju u financijskom smislu bili dovedeni u približno jednaki položaj s roditeljima koji nemaju djecu s teškoćama u razvoju, čime bi se doprinijelo smanjenju diskriminacije osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Nije prihvaćen Predloženo povećanje naknade usklađeno je u odnosu na predložena povećanja preostalih zaposlenih i samozaposlenih skupina korisnika.
63 Zagrebačko dijabetičko društvo NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 34. čak ovakav povećani iznos naknade vrlo nizak za roditelje koji su u slučaju dijagnoze dijabetesa tipa 1 kod vrlo male djece često primorani uzeti dopust i ne raditi (barem u razdoblju uhodavanja u nove životne okolnosti). Roditelji male djece s dijabetesom u praksi nerijetko se susreću s nerazumijevanjem djelatnika / ravnatelja predškolskih ustanova, pri čemu djeca ponekad budu upisana samo na 2 ili 3 sata u vrtić, stoga kod jednog dijela roditelja nije moguć rad na pola radnog vremena, nego su primorani uzeti dopust i ne raditi uopće. - Važno je istaknuti da je skrb o dijabetesu tipa 1 vrlo složena te svakodnevno iziskuje (po nekoliko puta dnevno) računanje ugljikohidrata, vaganje hrane, davanje inzulina (injekcijom ili putem inzulinske pumpe), opetovanu kontrolu šećera u krvi, zbrinjavanje hipoglikemija i hiperglikemija i sl. S obzirom da djeca do 8.godine života nisu u stanju preuzeti na sebe tako složenu skrb o svojoj bolesti, a djelatnici vrtića često ne dobivaju potrebnu edukaciju i u pravilu ne daju djeci inzulin samostalno, roditelji djece s dijabetesom nerijetko su u situaciji da, čak i kada je dijete upisano u vrtić, moraju opetovano dolaziti radi davanja svakodnevne terapije inzulinom. Dodatno, suočavanje s dijagnozom dijabetesa tipa 1 neminovno iziskuje povećane troškove za obitelj (u pogledu doplate za medicinska pomagala koja nisu u potpunosti pokrivena od strane zdravstvenog osiguranja, potrebe za dodatnim izdacima za prehranu dijabetičara i sl.) - S obzirom na sve navedeno, smatramo da je predložena naknada u iznosu od 125% proračunske osnovice apsolutno preniska za roditelje djece s dijabetesom tipa 1 koji koriste dopust za njegu djeteta do 8. godine života. Nije prihvaćen Predloženo povećanje naknade usklađeno je u odnosu na predložena povećanja preostalih zaposlenih i samozaposlenih skupina korisnika
64 Zagrebačko dijabetičko društvo PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 30. Članak30 st.5. Propisano je da u slučaju da 2.roditelju prestane status zaposlene osobe, roditelj može nastaviti koristiti pravo još najduže 60d. Smatram da je propisani rok prekratak te da nije opravdano uskraćivati prava koja su u konačnici propisana zbog interesa djeteta s teškoćama u razvoju zbog činjenice gubitka posla drugog roditelja. Tom roditelju i toj obitelji bi trebalo osigurati primjereno vrijeme da riješe svoje zaposlenje, odnosno minimalno 90 dana, pa se predlaže produljenje roka na 90 dana. Nije prihvaćen Predloženo rješenje uvedeno je kao novina i predstavlja iznimku u odnosu na druge kategorije zaposlenih i samozaposlenih roditelja vezano uz radno pravni status, a sve imajući u vidu specifičnosti i potrebe ove kategorija korisnika.
65 Zagrebačko dijabetičko društvo PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 30. Predlaže se izmijeniti st.2 temeljem kojeg prava iz članka.28. mogu ostvarivati samo roditelji koji su zaposleni s punim radnim vremenom, obzirom da je takva odredba diskriminirajuca. Sam Zakon o radu daje radnicima koji ne rade puno radno vrijeme, ista prava kao i radnicima s punim radnim vremenom (razmjerno naravno). No, u ovom zakonu su roditelji koji npr.rade s nepunim radnim vremenom (npr. 30 umjesto 40h tjedno tj.6h dnevno) zakinuti jer oni nemaju pravo na rad s polovicom radnog vremena. Štoviše, iako jesu zaposleni i u stalnom radnom odnosu, ne ostvaruju pravo niti npr.da na rad od 4h, a da im HZZO nadoknadi preostala 2 sata, čime su dovedeni u nepovoljniju situaciju od roditelja s punim radnim vremenom. Stoga se predlaže izmijeniti odredbu na način da uvjet bude - status zaposlenog i samozaposlenog roditelja tj.da se briše: "s punim radnim vremenom". Nije prihvaćen Predloženo rješenje ne dovodi u nepovoljniju situaciju navedene kategorije zaposlenika, polazeći od svrhe predmetnog prava.
66 Zagrebačko dijabetičko društvo PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 29. Predlaže se dodati u cl.29.st.2. - iza e. novu točku: trajno oštećenje endokrinološkog i hormonskog sustava Gornje se predlaže u cilju jasnije vidljivosti postojanja bolesti/stanja koja predstavljaju trajno oštećenje samo po sebi (za razliku od npr.psihicke bolesti koja se možda može liječiti). Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti u odnosu na svrhu prava.
67 Zagrebačko dijabetičko društvo PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 29. iza alineje: - samostalnog korištenja lijekova…., dodati alineju: - samostalnog korištenja medicinskog pomagala koje služi za provođenje terapije i davanje lijekova o kojima ovisi održavanje života Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti u odnosu na svrhu prava.
68 Zagrebačko dijabetičko društvo PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. članak 28 (3) -utvrđuje dužinu trajanja prava odnosno rok za provođenje kontrolnog vještačenja djeteta korisnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.- Sporne su mi riječi dužina trajanja prava ,jer naša članica zadnje 4 god. dobiva rad s pol.radnog vremena na 1 god. te jeizmoždena prikupljanjem dokumentacije koje traje od veljače do listopada svaki mjesec, svake godine. Može li ovaj zakon osigurati standardizirane rezultate vještačenja (neka djeca s dijabetesom tip1 dobiju 2. stupanj, neki 3. Može li zakon definirati Zavodu za vještačenje neku smjernicu? kako možemo utjecati na metodologije vještačenja - zašto bolest koja nije izlječiva iziskuje ponavljanja vještačenja? može li zakon onemogućiti da Zavod za vještačenje bude nekonzistentan (nekad traže godišnje, nekada na srednjirok, nikad na duži rok ? Predlaže se iza st.3. Cl.28 razmotriti dodavanje stavka 4. kojim bi se propisalo da ce iznimno od stavka 3, a u svezi s trajanjem prava iz st. 1 i 2, u slučaju trajnog oštećenja organa iz čl.29, HZZO pravo dodjeljivati u trajanju od 4 godine. Gornje se predlaže iz razloga što kod dijagnoza koje predstavljaju trajnu, autoimunu bolest kao što je npr.dijabetes tip 1, ne postoji znanstveno dokazana mogućnost ozdravljenja tj.prestanka stanja - Teškoće u razvoju, niti smanjenja simptoma koji bi doveli do toga da dijete ne ovisi o pomoći druge osobe. Dodatno, prorjeđivanjem obveze nepotrebno vještačenja u takvim slučajevima, značajno bi se smanjilo neopravdano opterećenje Zavoda za vještačenje i uštedimo novac poreznih obveznika Nije prihvaćen Navedeno nije predmet Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom provodi vještačenje sukladno Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja (Narodne novine 85/14 i 95/15) dok se način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja, uređuje Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17).
69 Zagrebačko dijabetičko društvo PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. Članak 28.st.2 - pravo na rad s polovicom radnog vremena i nakon navršene osme godine života, sve dok ta potreba traje… Predlaže se izmijeniti na način da se ovim zakonom osigura da potreba u svakom slučaju traje minimalno do 18.te godine života djeteta odnosno do završetka visokoškolskog obrazovanja a da se nadalje to pravo može ostvarivati, sve dok traje potreba temeljem nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje. Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
70 Zagrebačko dijabetičko društvo PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. produžiti do minimalno 12 godine života djeteta, obzirom da djeca s teškoćama u razvoju svakako s 8 godina zivota nisu dovoljno zrela i sposobna preuzeti niti djelomicno brigu o sebi. Dodatno predvidjeti i mogućnost korištenja tog prava na dopust i nakon 12 godine, uz uvjet da po zahtjevu roditelja, Zavod za vještačenje donese nalaz i mišljenje o ispunjavanju kriterija za nastavak korištenja tog prava (uz propisivanje kriterija pravilnikom). Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
71 Zagrebačko dijabetičko društvo PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. „… ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života, a njegovo korištenje je moguće nastaviti i nakon osme godine života djeteta, sve dok traje potreba, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
72 Klaudija Aušperger NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, majka sam dvoje djece s TUR i koristim pravo na rad u SRV (na temelju jednog djeteta) pri čemu je potrebno obnavljati dokumentaciju i ponovno podnositi dokumentaciju za nastavak korištenja tog prava. Djeca boluje od dijebetesa tip I. i na žalost nisu ničime kriva što su tu bolest dobila (zdravo su se hranila, redovito vježbala) . Zar mislite da dijete s dijabetesom tip I. ima šanse da mu gušterača proradi i da počne proizvoditi hormon inzulin? To je trajno oštećenje organa i s danas dostupnim lijekovima obnova gušterače nije moguća pa kao takvo trajno oštećenje treba biti i navedeno . Također dužina trajanja prava rada u SRV ovisi o povjerenstvu kojem pripadamo pa tako u različitim gradovima imamo i različita rješenja. Zar nije moguće uvesti nekakva standardna vještačenja pa da svi s istom dijagnozom imaju i ista rješenja i istu dužinu korištenja prava, a ne da netko treba obnavljati nakon 6 mjeseci, a netko nakon 2 godine? Svakako bi trebalo promijeniti i dobnu granicu "do 8.godine" u "do 18. godine" i "prema potrebi dulje" jer iako u tim godinama znaju sve o svojoj bolesti, javlja se i onaj psihološki bunt koji traži čak i više kontrole i nadzora u bolesti nego kada nisu znali sve o bolesti. Iznos naknade....bez komentara....samo ako pogledamo koliko košta komad kvalitetne ribe, sve će biti jasno. Neću niti spominjati da je kvalitetna i zdrava prehrana jedan od preduvjeta održavanja razine glukoze u krvi u dozvoljenim granicama, a to u budućnosti osigurava smanjenje broja komplikacija koje mogu nastati uslijed loše regulacije.... Nije prihvaćen Navedeno nije predmet Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom provodi vještačenje sukladno Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja (Narodne novine 85/14 i 95/15) dok se način i postupak vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zaštite ratnih i civilnih žrtava rata te u svrhu utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, kao i u svrhu ostvarivanja prava u drugim područjima u kojima se prava ostvaruju na temelju nalaza i mišljenja tijela vještačenja kada je to propisano Zakonom o jedinstvenom tijelu vještačenja, uređuje Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 67/17).
73 IVA FRANJIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, ako po novom Nacrtu zakona roditelji djece do 3 godine dobivaju minimalni iznos od strane HZZO 4157kn zašto su diskriminirani roditelji starije djece? Većina roditelja djece čiju ste naknadu dijela koji isplaćuje HZZO povećali ionako koristi pravo na dopust za njegu djeteta do osme godine, stoga u suštini niste napravili ništa za roditelje koji koriste pravo na rad s polovinom punog radnog vremena zbog djeteta s teškoćom. Minimalni dio koji isplaćuje HZZO nije naveden - ako je do sada bio 2300kn za roditelje koji primaju minimalac (a budimo realni, takvih je većina) oni su od poslodavca za 4 h rada dobivali 1875kn i od HZZO 2300kn, to nije pola-pola kako volite napisati u obrazloženjima. Ako roditelji djece do 3 godine dobivaju minimalni iznos od strane HZZO 4157kn, na temelju čega se vrši diskriminacija djece odnosno roditelja djece starije od 8 godina? Njihove teškoće se ne mjenjaju s godinama na bolje, dapače puno ih prelazi na veći broj dijagnoza i sve teže funkcioniraju. I ovako je 3-4 sata u školi/ustanovi premalo da bi roditelj odradio svoja 4 sata na poslu (o dolasku i odlasku na njega da ne govorimo) po pravu na polovicu punog radnog vremena, pa unajmljujemo dadilje i usavršavamo procese logistike da obavimo posao na što imamo pravo jer je pravo na rad jedno od osnovnih prava čovjeka. Jer nismo i ne želimo biti socijalni slučajevi samo zato sto imamo dijete s teškoćom. Nije prihvaćen Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta je vremenski ograničeno pravo koje se može koristiti do treće godine starosti djeteta. Pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju je pravo koje se može koristiti kao dopust do osme godine života djeteta odnosno kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena dok potreba traje (neograničeno). Netočno je da roditelji koji koriste pravo na dopust zbog pojačane njege djeteta do 3. godine ostvaruju, kako je navedeno „minimalni dio naknade“ u iznosu od 4.157,50 kuna budući da se radi o fiksnom iznosu propisanom u određenom postotku od proračunske osnovice. Korisnici prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju koji koriste pravo kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ostvaruju uz polovicu plaće od strane poslodavca odgovarajuću novčanu naknadu (razliku do „visine pune plaće“ isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje).
74 Slobodan Tolić OSTVARIVANJE PRAVA NA NOVČANU NAKNADU ZA VRIJEME KORIŠTENJA PRAVA NA RODILJNU I RODITELJSKU POŠTEDU OD RADA, Članak 40. Poštovani, shvaćam da želite potaknuti povratak roditelja u radni odnos na barem pola radnog vremena, ali potpuno je neprimjereno da se ista naknada za roditeljsku poštedu dobiva ako imate jedno ili troje i više djece! Dapače, ne može se ni očekivati da se roditelj s troje i više djece odmah vrati na tržište rada. Stoga predlažem da se ujednačeno za roditeljski dopust, poštedu i brigu o djetetu za roditelje troje i više djece odredi naknada u visini od 100% proračunske osnovice, što ne bi trebalo biti visoko proračunsko opterećenje. Time vam nitko ne može reći da uopće ne potičete demografiju i ne priznajete više troškove obitelji s više djece. Nije prihvaćen U okviru ovog zakona prioritetne mjere usmjerene su povećanju materijalnih prava zaposlenih i samozaposlenih skupina roditelja.
75 Mia Šain NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, žurno je potrebna izmjena zakona koji je trenutno na snazi. Iznos naknada u ovim vremenima je uistinu sramotan i nedostatan i za dijete uredne razvojne linije a kamo li za djecu koja su potrebna dodatne njege i terapija zbog svojih zdravstvenih stanja. Trenutni iznos naknade redovito nije dovoljan ni za iznos troškova goriva koje potrošimo vozeći dijete na sve potrebne mu terapije a jako je daleko od toga da bude dostatan za životne potrebe. Molim da se povećanje uistinu žurno i izglasa kako je u nacrtu prijedloga navedeno. Djeca s teškoćama u razvoju trebaju cjelodnevnu njegu i po 24 sata na dan i duže od osme godine života. Neka djeca ne kreću s 8 godina u školu niti u neku drugu ustanovu na 5 sati koliko je minimalno potrebno da bi se roditelj mogao vratiti na posao na pola radnog vremena. Potrebno je stavku vremenskog ograničenja do osme godine djetetova života ukinuti. Kažu da se zdravlje ne može kupiti novcem ali nažalost u dosta slučajeva se lijek ili terapija mogu kupiti isključivo i jedino novcem. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
76 Koprivničko-križevačka županija MIROVANJE RADNOG ODNOSA DO TREĆE GODINE DJETETOVA ŽIVOTA, Članak 27. Predlažemo da se članku 27. doda stavak 4. koji bi glasio: „Razdoblje korištenja prava iz stavka 1. ovog članka ne smatra se vremenom provedenim na radu i na temelju njega se ne mogu stjecati prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, ako zakonom nije drukčije propisano.“. Naime sada se razdoblje rodiljnog i roditeljskog dopusta zaposlenog roditelja smatra vremenom provedenim na radu kada je u pitanju stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom te se ono ubraja i u radni staž, međutim poslodavcima i njihovim kadrovskim službama se u praksi javlja dvojba treba li na isti način tretirati i razdoblje mirovanja radnog odnosa do treće godine djetetovog života, odnosno ulazi li ono u radni staž (koji se razlikuje od staža mirovinskog osiguranja, koji se temelji na plaćenim doprinosima) na temelju kojeg takav radnik kod njega može ostvariti prava iz općih propisa o radu te pravilnika o radu ili kolektivnog ugovora. Smatramo da bi se prihvaćanjem našeg prijedloga izbjeglo pogrešno tumačenje ovog instituta. Nije prihvaćen U odnosu na pravo na mirovanje radnog odnosa, ističemo da obveze iz radnog odnosa miruju, a obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje ostvaruje se prema propisima koji uređuju to područje, a ne ovim zakonom.
77 IVANA CRNČEC NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Pozdrav, Nadam se da je vladajućima jasno da se treba podignuti iznos mjesečne naknade za djecu s poteškoćama u razvoju, bilo da je osoba kod kuće s djetetom ili radi polovicu punog radnog vremena. Sve je poskupjelo, svemu se digla cijena, osim plaćama i naknadama.Smatram da je sadašnja naknada premala za osnovne potrebe života obitelji u kojoj je dijete sa poteškoćama u razvoju. Mnogi roditelji privatno plaćaju logopede, defektologe i ostale terapije. Smatram da bi se dopust trebao produžiti a ne ograničit samo do 8 god, jer mnogi roditelji nakon isteka tog roka nisu u mogućnosti ići radit na pola radnog vremena.Sadašnji iznos nije dostatan za dostojanstven život, kamoli terapijski rad s djetetom. Ljudi krpaju kraj s krajem, a djeca pate. DJECA S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU SU DISKRIMINIRANA ovim izmjenama zakona! Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
78 Milica Šaškor NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Sramotno da dijete kada navrsi 8god koje je imalo pravo tj ja nema prava na njegu a ni status roditelja njegovatelja jer po zakonu je 1teska dijagnoza malo treba imati jos jednu... Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
79 Andrijana Žderić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Inicijativa "Pomozimo djeci s invaliditetom" podržava zahtjeve Sindikata pomoraca Hrvatske i tražimo da se isti uvrste u Zakon, kako bi se konačno regulirao zakonski status roditelja djece čiji su roditelji pomorci . Građanska inicijativa "Pomozimo djeci s invaliditetom" Za RT - Andrijana Žderić Sindikat pomoraca Hrvatske predlaže izmjene i dopune Pravilnika o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, kojim se omogućuje korištenje rad na pola radnog vremena za supruge pomoraca s djecom s posebnim potrebama. Naime, sukladno postojećem hrvatskom zakonodavstvu (Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 152/14 )i Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta (NN 25/09) ), roditelji i djeca s težim smetnjama u razvoju čiji je jedan od roditelja pomorac, posebno su diskriminirani u odnosu na roditelje I djecu s težim smetnjama u razvoju čiji roditelji rade na kopnu. Dan kada se pomorac iskrca s broda smatra se danom prestanka njegovog radnog odnosa, te on postaje nezaposlena osoba (čak i u slučaju da ima ugovor na neodređeno vrijeme). Samim time, s danom iskrcaja pomorca s broad prestaje i pravo supruge( ili supruga) pomorca na rad u pola radnog vremena zbog potrebe djece s težim smetnjama u razvoju za period kada je pomorac kod kuće. S obzirom na dinamiku posla pomoraca, nije moguće utvrditi periode kada će pomorac biti kod kuće a kada na brodu, te kada je na brodu- koliko dugo će ostati ( primjerice, prilikom utvrđivanja vremena koje će pomorac raditi uvijek se ostavlja vremenski period +/- 1 mjesec, što ovisi o kompaniji koja u bilo kojem trenutku takav ugovor može skratiti ili produžiti.) Također, pomorac vrlo često niti ne zna kada će početi raditi te ga se nerijetko obavijesti o tome par dana prije samog odlaska na brod. Zbog navedenih razloga, supruga pomorca nije u mogućnosti svakih mjesec ili dva mjeseca mijenjati svoj status na radnom mjestu, te joj postaje nemoguće zadržati zaposlenje, što dodatno otežava ionako teške životne uvjete. Prava roditelja djece sa težim smetnjama u razvoju regulirana su u odnosu na predmetnu problematiku ostvarivanja prava za supruge pomoraca na dopust ili na rad sa skraćenim radnim vremenom, sa sljedećim aktima (pravni okvir): - Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 152/14) - Pravilnik o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta (NN 25/09) Prilikom predlaganja nove regulative koja je in favorem pomorcima/suprugama pomoraca u odnosu na gore navedeni Zakon (koji je osnovni akt) te Pravilnik (koji je provedbeni akt) u, za predmetnu problematiku relevantnim, odredbama Zakona nisu navedene moguće iznimke od pravila, dok je u Pravilniku mogućnost takvih iznimki navedena. Tako se Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama člankom 23. taksativno navodi koja prava imaju roditelji djece sa težim smetnjama u razvoju, to su prava na: - dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života. - rad s polovicom radnog vremena , i nakon navršene 8. godine djetetova života sve dok ta potreba traje. Pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, i nakon navršene osme godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda. Navedena prava ne mogu se koristiti za slučaj da jedan od roditelja djeteta, prema navedenom Zakonu, već koristi to pravo za drugo dijete ili da jedan od roditelja djeteta, prema propisima iz socijalne skrbi, za to dijete ima priznat status roditelja njegovatelja, izuzev ako na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim je utvrđeno da roditelj koji koristi pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja, odnosno teže psihičke bolesti. Dok se u Pravilniku o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta navode pravila odnosno iznimke od istih za ostvarivanje gore navedenih prava, tako je čl. 4. u st. 1. propisano da zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu pod uvjetom da radi s punim radnim vremenom, da drugi roditelj nije nezaposlen prema propisima o zapošljavanju, odnosno ako živi sam s djetetom u zajedničkom kućanstvu (npr. samohrani ili razvedeni roditelj). St. 2. istog članka propisana je iznimka kojom zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvariti jedno od prava iz stavka 1. ovoga članka ako drugi roditelj, koji je nezaposlen, nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana. Nadalje se u čl. 5. konstatiraju prava roditelja koji pod iznimnim uvjetima ostvaruju ista, pa je tako u st. 1. propisano da ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju, koji koristi jedno od prava iz članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika, umre, napusti dijete, nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, drugi roditelj može koristiti: – pravo na dopust za njegu djeteta, ako ima status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja, – pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, ako ima status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja po osnovi punog radnog vremena. St. 2. istog članka propisano je da nemogućnost roditelja zbog svog psihofizičkog stanja pruža potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda. Te konačno st. 3 istog članka je propisano da ako zaposlena majka ili samozaposlena majka djeteta s težim smetnjama u razvoju koristi jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, otac djeteta može, pod uvjetima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, koristiti jedno od prava dok je majka na rodiljnom i roditeljskom dopustu prema članku 12. stavku 1. i članku 14. stavku 2. Zakona. S obzirom na sve navedeno, posebice gore navedene odredbe Pravilnika kojima je predviđena iznimka od pravila određenog člankom 4. st. 1., naš prijedlog u odnosu na ostvarivanje prava za supruge (ili supruga) pomoraca na dopust ili na rad sa skraćenim radnim vremenom je sljedeći: (označeno crvenom bojom) Članak 4. (1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu pod uvjetom da radi s punim radnim vremenom, da drugi roditelj nije nezaposlen prema propisima o zapošljavanju, odnosno ako živi sam s djetetom u zajedničkom kućanstvu (npr. samohrani ili razvedeni roditelj). (2) Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvariti jedno od prava iz stavka 1. ovoga članka ako drugi roditelj, koji je nezaposlen, nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, te ako je pomorac u međunarodnoj plovidbi. Članak 5. (1) Ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju, koji koristi jedno od prava iz članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika, umre, napusti dijete, nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, te ako je pomorac u međunarodnoj plovidbi, drugi roditelj može koristiti: – pravo na dopust za njegu djeteta, ako ima status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja, – pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, ako ima status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja po osnovi punog radnog vremena. (2) Nemogućnost roditelja da zbog svog psihofizičkog stanja pruža potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda. (3) Roditelj će se smatrati pomorcem u međunarodnoj plovidbi, u smislu ovog Pravilnika, ukoliko je rješenjem Porezne uprave utvrđeno da je u prethodnoj kalendarskoj godini radio na brodu u međunarodnoj plovidbi (4) Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka djeteta s težim smetnjama u razvoju koristi jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, otac djeteta može, pod uvjetima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, koristiti jedno od prava dok je majka na rodiljnom i roditeljskom dopustu prema članku 12. stavku 1. i članku 14. stavku 2. Zakona. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. Uz sve prethodno navedeno, potrebno je voditi brigu da se kroz pojedinačne intervencije u propise, a za korist pojedinih skupina zanimanja, neće narušiti temeljno načelo jednakog postupanja te druge korisnike, za iste socijalne i obiteljske okolnosti, dovesti u pravno podređen položaj. Predložena odredba ne samo da mijenja odredbe zakona nego dovodi u pitanje načelo jednakog postupanja s obzirom da se predloženom dopunom pomorci stavljaju u povoljniji pravni položaj u odnosu na sve druge zaposlene/samozaposlene korisnike.
80 Faruk Jusufagić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovane dame i gospodo! U zaakonu o porodiljnim i roditeljskim potporama jeste li predvidjeli što sa majkama djece s teškoćama u razvoju nakon osme godine djetetovog života? Niste. Jeste li predvidjeli kako će se te majke organizirat? Niste. Kako zamišljate da one to sve stignu? Ništa od toga niste predvidjeli. Nakraju će biti što? Ponovna dorada zakona jer ništa od ovog niste predvidjeli, a vremena ste imali. Faruk Jusufagić ,član udruge Sjena Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava, a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
81 Ivka Mitrović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, baka sam djeteta sa teškoćama u razvoju. Svaka obitelj ima različitu priču i sudbinu no ono što smatram da mogu komentirati bez zadrške je sljedeće. Iznos za njegu za dijete do i nakon 8. godine koje je "prontno" najavljeno pa se zaboravilo na njih od 2328,20 je u najmanju ruku dokaz da svi ovi roditelji koje je zadesila sudbina (nekome križ, mislili bi) su takvi borci da ova država ne da bi trebala biti ponosna na njih nego uopće ne dovoditi se u situaciju da ovakvi zakoni se ne mijenjaju godinama, 2328,20 kuna, još k tome ljudi rade za minimalac, dobra većina. Moja kćer je majka troje djece, radi sebe, financija i svega ostalog počela je raditi na SRV, nema potrebe govoriti kakva omalovažavanja doživljava na poslu, koliko trći, skače, kumi, moli jer su joj djeca na prvom mjestu a ta djeca su budućnost ove države i ne, ne traži nikakve privilegije i ako išta mogu reći je to da onima koji žele raditi država za njihovu djecu nema adekvatan smještaj, terapije se čekaju godinama, pa da obitelj ima jedno dijete uz hranu, režije i ono osnovno je taj iznos šamar svakom roditelju...upamtite, oni ovo nisu tražili ali su se uhvatili u koštac sa problemom i daju 500% sebe. Meni kao majci se srce slama kada gledam kćer kada ustaje i kada liježe i sve stigne, i dalje je posvećena svakom djetetu a najviše mom unuku sa teškoćama jer se sa takvom djecom treba aktivno baviti i vježbati dok su mali, velika većina te djece će jednoga dana raditi i puniti proračun ove države. Najavljeno povećanje iznosa za određene navedene skupine od kojih su neki i zakinuti je minimum koji bi im država trebala osigurati bez ikakve daljnje rasprave. znamo da je suština problema puno dublja i zapetljanija ni kad tad će se netko od ljudi koje ste VI postavili na radna mjesta trebati početi, skupa sa vama pa i ovim narodom početi mijenjati i rješavati isto i vjerujte mi, imat ćete puno zdravije društvo i zadovoljne građane. Ovim putem apeliram da se ovaj zakon izglasa, apeliram da se poboljša kvaliteta roditeljima njegovateljima kao i osobama sa invaliditetom. Mi smo uz Vas i nadam se da ste i vi uz NAS. Lijep pozdrav. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
82 Snjezana Kiseljak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Imam dvoje djece,starija kcer ima naocale od svojih navrsenih 11 mj,do danas sve naocale smo morali platiti.Ima strabizam i veliku dioptriju zbog koje treba posebno prilagodene naocale.Za nju nemam pravo niti na djecji doplatak jer na svakom vjestacenju koje smo prošli to ocito nije nikakva tegoba i nikakav nedostatak i nema pravo na ništa.imam i mlade dijete od 5.god sa dijagnozom Duschenne mišicne distrofije i visoki stupanj osteoporoze,i on ima malo blazi oblik dalekovidnosti i takoder strabizam.Sa njim je potrebno pohadati logopeda,i to privatno(180 kn/30 min) jer u zdravstvu nema mjesta.placamo i edukacijskog rehabilitatora(100kn/30 min).Dva puta godisnje za dvoje djece kupujemo kompletne naocale sa dioptrijskim staklima(3500 kn).Mlade dijete je upisano u vrtic teskom mukom ali to je financijska borba iz mjeseca u mjesec.Sramota i da djeca s teskocama moraju placati punu cijenu vrtica a nesmiju biti u vrticu dulje od 4 sata jer vrtic naravno nema poludnevni boravak(citajte da im ne odgovara poludnevni jer im to nebi bilo isplativo).Sramotno je i da cijene karti prijevoza vlakom i autobusom rastu a povrat sa HZZO-a temeljem putnih naloga sve manji.Dva puta mjesecno putujemo samo po lijek u KBC Zagreb i Vinogradsku jer ga nemozemo podizati u ljekarni.uz sve ostale kontrole kardiologa,neuropedijatra,nefrologa,endokrinologa,dezintometrije,edukacijski rehabilitator,logoped,psiholog,okulista,psihijatar,radna terapija.I sad pokusajte shvatiti ili barem razmisliti da li je za sve dosta 2328 kn za samo dijete s teskocama u razvoju ili mislite da cak i ostatak obitelji moze zivjeti sa tim iznosom??!! Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
83 MIRJANA ŠUNJERGA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani! Bez puno priče i objašnjavanja ću reći da su sadašnje naknade sramotno niske i ponižavajuće za obitelji djece s teškoćama u razvoju. Naknade su to koje se godinama već nisu mijenale, a troškovi života su višestruko porasli. Naše naknade su značajno i ispod minimalca što obitelji dovodi do ruba egzistencije. Pitam se je li ovo socijalno osjetljiva država kakvom se Vi predstavljate? Je li socijalno osjetljiva država dovodi ljude na "prosijački štap" ili ona koja omogućava život dostojan čovjeka i svakog građanina? Lijep pozdrav! Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
84 NATALIJA CAKTAŠ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani.Majka sam dvoje djece.Sin koji ima 12 god i kćer koja ce u 3 mj.imati 8 god.Trenutno koristim Dopust za njegu djeteta do 8 god.Lucija je dijete koje od svoje prve god zivota pohađa rehabilitaciju.Mi smo iz Bjelovara tako da na sve terapije smo uvijek putovali 50 do 100 km u jednom smjeru.Zadnje 2 god je pohađala Suvagov vrtic i tako je Lucija u 9 mj.krenula i u OŠ Suvag poliklinike za rehabilitaciju govora i sluha i svaki dan je min 3 sata u autu.Nažalost nitko od nas neželi takav život,ali moj život zadnjih 8 god su samo moja djeca,skola,rehabilitacije.Nitko sretniji od mene da se mogu vratiti na posao na 4 sata ali fizički je to neizvedivo.Nazalost nitko nas ne čuje jer ovo sto ja radim za svoju Luciju je za njeno bolje sutra kad mene ne bude isto kao i sve majke koje se bore za svoju djecu.Veliki problem je sto mi nismo imali srece pa u svom gradu imati cijeli tim rehabilitatora sto su Luciji bili i još su uvijek potrebni.Uz to sve imamo dvije smjene skole i sinove i kcerine pa mi je prvo dijete dosta zakinuto,Muz ima smjene po 12 sati u medicini i dosta ga nema kod kuce tako da su djeca na meni.Nadala sam se da ce se zakon razmotriti da se dopust za njegu djeteta nakon 8 god.i dalje moci koristiti u slucaju da je to potrebito jer evo Lucijine poteškoće i dalje nisu nestale.Borimo se svaki dan.Financijski dio necu ni spominjat osim da su krediti ocito spas u svemu ovome za prezivjet,ali i to opet netko treba vratiti.Bilo bi sve lakše da se jos nemoramo boriti sa sustavom.Smatram da djeca koja imaju poteskoća nisu manje vrijedna od ostale djece.Svaki grad je prijatelj djece,ali nazalost kada su djeca sa teškoćama u pitanju tu su sva vrata zatvorena,i tu opet ovisi koliko je roditelj snalazljiv i uporan.Molim Vas da razmotrite i uvažite: -produljenje trajanja dopusta za njegu djeteta s teškoćama u razvoju do 8 god. i nakon ako je to djetetu potrebno -povećanje naknade za roditelje koji su na dopustu za njegu djeteta s teškoćama u razvoju Unaprijed hvala! Sa štovanjem , Natalija Caktaš Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
85 MLADEN ROGINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA S obzirom da živimo u vrlo hirovitim vremenima s nepredvidivom inflacijom, smatram da je potrebno, minimalno na godišnjoj razini, vršiti usklađivanje naknada s realnom kupovnom moći. Budući kako je drugi pravni akt, tj. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna koji se donosi svake godine u svom članku 35. odredio visinu proračunske osnovice te se ona ne može mijenjati sve do donošenja novog Zakona, predlažem da se u ovom doda novi članak iza članka 64. u poglavlju Financiranje. U tom članku stajalo bi: "Ukoliko državni zavod za statistiku registrira godišnju stopu inflacije veću od 5%, visina naknada korigirat će se za utvrđenu stopu inflacije". Time bi bio ispunjen naum Pravobraiteljice za djecu s kojim je predlagan ovaj novi Zakon a koji je uključivao želju da se pomogne roditeljima i djeci s naknadama koje prate životne troškove. Nije prihvaćen Proračunska osnovica predstavlja stručni termin koji se koristi za obračun drugih naknada i primanja propisanih posebnim propisom te je ista utvrđena Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2022. godinu
86 Gabrijela Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Pišem ovo jer moj dvogodišnjak će vrlo brzo postati osmogodišnjak koji će ići u školu, a ja se moram vratiti se na posao barem na skraćeno radno vrijeme (4 sata)u državnoj firmi. Dvogodišnjak ovisi o mojoj medicinskoj njezi mimo svih drugih terapija jer ima niz teških dijagnoza među kojima ima i neurogeni mjehur (nemogućnost mokriti samostalno) te samim time treba kateterizaciju ( nema trajni kateter nego obavljam čistu intermitentnu kateterizaciju što znači da mu uvodim kateter svaka 3-3i pol sata i praznim mjehur) Svaka 3 - 3 i pol sata moramo obavljati istu, a njega ćemi medicinsko osoblje i ja educirati za obavljenje iste potrebe tek kada bude sposoban mentalno i motorički za to ( nadamo se oko 10te godine). Tu dolazi pitanje što ću ja sa poslom i postoji li uopće šansa za dogovor s poslodavcem kada već u startu znam da moj odlazak na posao, vraćanje s posla i dolazak do škole (jer tada će biti 8godišnjak) iziskuje 5 sati sveukupno. Kako ću obaviti njegovu prijeko potrebnu zdravstvenu i fiziološku potrebu svaka 3 i pol sata? Njegova teškoća ne nestaje s godinama, a pogotovo ne s magičnih 8. Tada tek kreću problemi oko škole, adaptacija, moj povratak na posao i sve drugo Molim izmjenu zakona o trajanju dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju jer ja ću biti osuđena dati otkaz u državnoj službi jer svoje dijete nemogu i ne želim lišiti zdravstveno-fiziološke potrebe ili je odgađati na vrijeme kada mom poslu odgovara pa samim time ugrožavati njegovo zdravlje. Ovo mora pročitati netko tko je specijalizirani doktor i tko razumije pojmove svih ovih dijagnoza koje roditelji spominju jer će onda (možda) i znati potrebe i zahtjeve koje imamo. Samo želimo biti radni sposobna, ne želim ostavljati radno mjesto koje sam teško dobila i jednog dana sjediti na burzi rada. Gledati svoje dijete koje treba financijski puno više nego zdravo dijete zbog svih terapija i rehabilitacija koje provodimo, a biti u nemogućnosti pomoći mu. O naknadi ne želim ni govoriti, jer je sramotno. Inflacija ju je već pojela i tako "povišenu". Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
87 Ana-Marija Ovas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani! Majka sam četvero djece, Najmlađe blizanke (9 g.) idu u OŠ Suvag u 3. razred. Trenutno sam na neplaćenom dopustu 2. godinu za redom), jer nisam u mogućnosti raditi na pola radnog vremena jer svaki dan putujemo na nastavu iz Siska. Do njihove navršene 8. god. sam koristila i ostatak porodiljnog dopusta i dopust za njegu (otprilike dvije godine). To više nisam u mogućnosti zbog važećeg zakona. Vjerujemo da ćete uvažiti naše zahtjeve, jer nažalost će većina nas u sličnim situacijama morati prekinuti terapije, školovanje djece zbog financijske situacije. Molim Vas da razmotrite i uvažite: - produljenje trajanja dopusta djece s teškoćama u razvoju koje je sada do 8g , jer djeca s poteškoćama najčešće i dalje imaju teškoće - povećanje naknada za roditelje koji su na dopustu za njegu djece - uvažiti roditeljima koji imaju djece s težim i nepopravljivim poteškoćama da im se brže ostvare prava i da ne moraju svake godine ići na vještaćenja Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
88 Jelena Bogdanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani svi!!! mislim da je žalosno da u današnje vrijeme moramo objašnjavati kako je živjeti sa 2.328.00 kn...kako je imati dijete sa poteškoćama i koliko nas koštaju terapije i sam odlazak na njih a da ne govorim o kontrolama...osobno sam zbog financijske situacije primorena na kontrole ici HŽ-om ( s obzirom da isplatu svih putni naloga dobivamo po najjeftinijem prevoznom sredstvu a to je vlak ) ja vas pitam mozete li zamisliti kako je sa djetetom sa poteskocama putovati 3 sata vlakom i kako i na koji nacin od Gl.Kolodvora Zagreb doci do npr.Rebra ili Šalate....taxijem??!! Tramvajem( ovisi koje poteskoce djete ima moze li na tramvaj??!!!Pjeske??!! Putni nalog za Zagreb dobijem 124 kn !!!! Koliko kosta Taxi?!!!A ako ipak idem autom pa to mi je samo cestarina...a gdje je gorivo ,sto djete jede npr...taj dan ...vlakovi kasne i po 2 sata...mozete li zamisliti kroz koji stres prolazimo moje djete i ja da bi obavili samo tu jednu kontrolu u nizu...koliko puta ja od tih 2328 moram nadoplatiti osnovne stvari svome djetetu....osobno se osjecam ocajno jer vise ne znam cega da se odreknem da bi mogla sve izfinancirati....moje djete u prvom mjesecu treba krenuti na terapije Robotike koja traje svaki dan 7 tjedana....ja vec sad nocima nespavam jer ne znam od cega cu platiti stan u Zagrebu i sto cu djetetu dati jesti u tom periodu....prestrasnooo !!!! Sa 2000 kn se prije 15 god...mozda moglo Ok zivjeti naglasavam OK ali danas sa svim poskupljenjima ja stvarno ne znam vise kako i na koji nacin... ... Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
89 GORDANA ORŠIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Iznos od 2.328 kn treba se povećati svim korisnicima koji imaju djecu s poteškoćama u razvoju. Život nas je već dobro podijelio, nemojte još i Vi, stvaraoci ovog Zakona nas separirati i stvarati još veći jaz među nama. Također prema Zakonu o radu jednom od roditelja je samo na papiru omogućeno korištenje dodatna 3 dana godišnjeg odmora koje nam poslodavac uskraćuje, jer nije moguće koristiti više od 30 dana. Bilo bi dobro da se to uredi, jer od 1.srpnja do 1. rujna ja kao i većina zasposlenih roditelja (k tome i samohranih) sa kćeri nemam kuda, i taj nas problem prati dugi niz godina. Zahvaljujem, Gordana Oršić Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (radnih odnosa, socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
90 VALENTINA JAN PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 30. Što kada drugi roditelj koji ne koristi pravo na dopust ide u mirovinu a ima više djece sa teškoćama u razvoju ? Nije prihvaćen U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama propisuje zaposlenih i samozaposlenih roditelja.
91 Vedran Jeramaz NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani svi, osobno mislim da je naknada koju primamo za njegu naše djece s teškoćama u razvoju u iznosu od 2.328,00 kn, nedostatna da bismo doista svojoj dijeci koju njegujemo radi teškoća u razvoju osigurali kvalitetnu njegu. Ovo pišem jer su troškolvi putovanja iz udaljenih ruralnih područja porasli a da ne govorimo o smještaju, ljekovima ili posebnoj prehrani i privatnim vježbama koji se trebaju iz naknade redovito osiguravati za djecu što je definitivno nedostatno i roditeljima koji žive na području Zagreba. Često puta su vježbe koje su osigurane preko HZZO-a nedovoljne da bi se ostvario napredak u razvoju. Stoga predlažemo da se naknada od 2.328,00 kn poveća bar na visinu trenutnog iznosa minimalne plaće u Hrvatskoj koji nije manji od 4.158,00 kn. Drugi problem na koji želim ukazati je da su dijeca s teškoćama u razvoju diskriminirana u odgojno obrazovnom sustavu u odnosu na djecu bez teškoća u razvoju jer nemaju ista prava. Konkretno ovdje mislim na određene vrtiće koji ih nerado primaju. Također roditelji dijece s teškoćama u razvoju koji su zaposleni na pola radnog vremena primaju samo 2.328,00 kn što je ispod minimalca a njihovi izdaci su još veći. Iz tog razloga predlažem da se i taj iznos povisi na 4.158,00 kuna. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
92 Antonija Marin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Mama sam djecaka od 6.g u spektru autizma. Uz njega imam jos dvoje djece urednog razvoja. Suprug radi za minimalac, ja sam morala uzeti produljeni porodiljni radi njege djeteta do njegove 8 godine. Nazalost, svaki dan smo na terapijama i skoro sve su privatne ( u drzavnim institucijama smo dobili jedne terapije u trajanju od 45 min tjedno). Ove 2300 kn koje primam nisu mi dovoljne ni za rezije skoro, a o terapijama da ne govorim. Bojim se sto sa djetom nakon sto napuni 8 godina...zar ce on cudom ozdraviti, njegov autizam ce nestati??? Ja bi se rado vratila na posao (samo radi financija), ali to ce biti nemoguce jer se nema tko brinuti o njemu i voditi ga na terapije, a jednostavno zivot sa ovim minimalcem je nemoguc. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
93 ANA MARIJA ŽULIĆ PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. S navršenih 8 godina djetetu NE nestaju dijagnoze. Smatram da trebate razmotriti "podizanje" dobne granice za korištenje prava na dopust za njegu djeteta. Nadalje, predlažem uvođenje opcije da roditelj koji koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ima mogućnost barem 1x godišnje koristiti pravo na dopust za njegu djeteta za potrebe provođenja stacionarne rehabilitacije. Roditelji djece s TUR većinom uzimaju godišnji ili bolovanje koje im smanjuje primanja. Također, ako roditelj djetea s TUR radi u SRV-u, preko ljeta se nalaze u problemu jer dijete nije u odgojno-obrazovnoj ustanovi i nema tko biti sa djetetom za vrijeme koje je roditelj odsutan zbog posla. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
94 ANA MARIJA ŽULIĆ NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 34. Čl.34. st.8 S obzirom da roditelje zdrave djece, koji koriste pravo na SRV, ostvaruju pravo na naknadu u iznosu od 110% proračunske osnove, mišljenja sam da iznos naknade za rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju treba biti veći, odnosno predlažem izmjenu čl.34. st.8 "...ne može iznositi manje od 125% proračunske osnovice." Roditelji djece s teškoćama u razvoju definitivno imaju više izdataka, usluge iz sustava nisu uvijek dostupne i dostatne pa se u pravilu veliki dio rehabilitacije odvija u privatnim ustanovama i kod privatnih osoba.Nadalje, nemaju svi dostupne usluge u mjestu stanovanja pa su tu i izdaci putovanja. Konkretno, mi 3x tjedno vozimo dijete na plivanje jer nam je preporučeno zbog održavanja zdravstvenog stanja. Osim što plaćamo plivanje, 3x tjedno radimo dodatnih 70ak km/dnevno. Ortopedska pomagala, pelene, naočale, obuća, dodaci prehrani...sami nastavite niz...sve to iziskuje financijske izdatke.. Troškovi života penju se u nebesa, kupuju se namirnice sumnjivog podrijetla na akcijama...Povećanjem biste barem malo olakšali život djece i roditelja koji koriste navedeno pravo. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
95 Jasmina Nestić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani! Majka sam dječaka koji je u dobi od 5,5 godina nesretnim slučajem izgubio svih 10 prstiju na rukama.Njegov 100% invaliditet je trajan i neprmjenjiv.Sve proteze koje postoje,za njegovo stanje su neadekvatne-zato što su mu ostali djelo vi obiju šaka.Čak su nam savjetovali dodatnu operaciju da mu uklonimo i šake.Do njegove 8.godine bila sam na njezi djeteta i primala naknadu,dječji doplatak i invalidninu.Nakon što je napunio 8 godina,morala sam početi raditi i koristila sam rad sa skraćenim radnim vremenom.U ta 4 sata dok me nije bilo doma,a suprug je bio na terenu,mom djetetu nije imao tko pomoći,nisam imala dovoljno novaca da mu platim pomoć nekoga tko bi mu pomogao dok sam ja odsutna.Događale su se situacije da bi pojeo šnitu kruha više nego što bi mu ja ostavila odrezano,pa je sam išao rezati kruh nožem i porezao se.Ukoliko bi morao vršiti veliku nuždu,nije ga imao tko obrisati.Nije mu imao tko obuti čarape ujutro prije škole ako bi ja morala ranije izaći iz kuće.Kada je bila zima nije mu imao tko zakopčati zimsku jaknu.Pisao je zadaću pa mu nije imao tko našiljiti olovku,obrisati nešto ako je pogriješio.U školi ga je često učiteljica karakterizirala kao dijete neurednog rukopisa,koje se izvlači na svoj invaliditet pa zaostaje s pisanjem na školskom satu.U ovih 5,5 godina njegovoga života s invaliditetom mi kao obitelj doskočili smo mnogim poteškoćama i problemima,ali naknada je i dalje sramotno mala......Teško je raditi znajući da nećeš zaraditi dovoljno za cijeli mjesec,a dijete s invaliditetom ti se doma samo pati. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
96 JELENA HURČAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU Kao majka djeteta s višestrukim teškoćama u razvoju mogu odmah reći da ova naknada od 4157,50kn je definitivno pomak u odnosnu na prethodnih 2328,20kn ali i dalje je nedovoljna. Naši mjesečni troškovi sada već više od 2 godine samo za potrebe terapije i pregleda iznose 4000-8000kn mjesečno u prosjeku. To je samo za terapije, tu ne uključujem gorivo niti parking za auto. Tu nije uračunato posebne cipelice koje kao što i sami znate dijete preraste svaka 2-4 tjedna, tek kad je malo veće svaka 2-4 mjeseca a koje koštaju oko 500-700 kn jedne a naravno mora stalno nositi i ortopedske papuče (računajte 300kn). Tu ne računamo posebnu hranu i vodu(1litra vode 12kn, a on ju je pio i po 2 litre dnevno).Računajte hranu i vodu bar 2000-4000kn mjesečno. Tu ne ubrajamo pelene koje je pojačano koristio pa umjesto u prosjeku 6-10 pelena dnevno, on ih je koristio 15-20 dnevno. Tu ne ubrajamo lijekove. Tu ne ubrajamo sve igračke koje smo mu morali kupiti kako bi doma provodili terapije svaki dan. Ništa od toga nije bilo opcionalno te sam ja bila primorana uzeti pravo na pola radnog vremena jer bi u suprotnom sa tih 2328,20kn pali vrlo brzo na prosjački štap unatoč dobroj plaći supruga. Iskreno,da je naknada bila i novopredloženih 4157,50kn i dalje bi pali na prosjački štap. Osim toga smatram da me država tom svojom naknadom prisilila da uzmem pravo na pola radnog vremena i pritom ugrožavam živote sebe i drugih ljudi. U takvom stanju pojačanog stresa, i fizičkog i psihičkog, kao i kronične neispavanosti koja nikada još nije zabilježena u povijesti, smatram da nisam smjela raditi jer sam bila izravna prijetnja sebi i ostalima kroz prirodu svog posla. Nažalost zbog ovakve politike i ovakvih zakona bila sam primorana u takvom stanju raditi. Sigurno nisam jedina, sigurno nisu svi roditelji djece s teškoćama u razvoju u tako drastičnoj situaciji, ali sigurna sam da nisam jedina i samo se treba zapitati na kojim poslovima oni rade u skraćenom vremenu i kako to ugrožava njih i ostale na njihovom mjestu zaposlenja. Predlažem da se uvrsti da je potrebno tu naknadu povećavati svake godine ili na neki drugi način kompenzirati bar dio povećanih troškova s kojima su roditelji djece s teškoćama u razvoju suočeni. To su povećani troškovi u odnosu na troškove zdrave djece, ali su djeci s TUR-om osnova zdravstvene skrbi i osnova za dostojanstveni život. Također, slažem se da djeca ne ozdravljuju magično nakon osme godine života i da taj dio treba bolje regulirati, da li produženjem prava na pola radnog vremena, ali da u tom slučaju u obzir dolazi samo varijanta u kojoj pola plaće isplaćuje poslodavac, a isto toliko HZZO jer u suprotnom mnogi se iz financijskih razloga neće odlučiti na tu opciju što opet smanjuje kvalitetu života bolesnog djeteta. Roditeljima koji imaju nekoliko djece s teškoćama u razvoju treba osigurati veću naknadu jer ograničavanje korištenja prava samo na jedno dijete dovodi u pitanje dobrobiti sve djece u toj obitelji jer samo 1 naknada od 4157,50kn nije najčešće dovoljna niti za zadovoljavanje potreba 1 bolesnog, a kamoli nekoliko bolesne djece. Rana intervencija čuda znači za našu djecu i njihov daljni razvoj i doprinos društvu. Što su bolja prava u ranoj dječjoj dobi i rana intervencija to je veća mogućnost da će se roditelj koji je koristio prava vratiti na radno mjesto. Opet treba gledati i kolika je šteta kada osobu kojoj je država subvencionirala školovanje (osnovno,srednje, visoko/više) nestane sa tržišta rada. Treba rano intervenirati kako bi dijete te osobe bilo što bolje tako da se roditelj u kojeg su već uloženi ogromni novci vratio na radno mjesto i time iskoristio njegov potencijal. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
97 ŽELJKA BOMBEK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Postovani, Majka sam djeteta s teskocama koji je napunio 8godina,te krenuo u skolu,ali nazalost i u skolski boravak(koji mu je tesko izdrzat) jer ja moram pocet radit s navrsenih njegovih 8godina. Nazalost moramo preskakati terapije logopeda i psihologa zbog nemogucnosti organizacije tj. prilagodbe rada poslodavca i terapeuta. Po medicinskoj dokumentaciji koja je vjestacena pravo na njegu imam jos 1,5god(jer postoji potreba), al zakon je rekao NE! Dijagnoze nece carobno nestati proslavom 8rođendana kojeg smo slavili s grcom u zelucu. Iznos njege i rada na skraceno radno vrijeme zbog potreba djeteta s teskocama je besramno mali Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
98 JELENA HURČAK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Moram komentirati Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao provedbeno tijelo koje bi trebalo davati adekvatne i točne informacije svojim korisnicima, međutim na vlastitom primjeru,ali i iz mnogih priča ostalih roditelja djece s teškoćama u razvoju opetovano se javljaju situacije gdje HZZO i njihove pravne službe daju pogrešne informacije i time oštećuju i zakidaju roditelje za njihova prava. Sama sam roditelj djeteta s teškoćama u razvoju i 3 puta sam osobno išla u pravnu službu kako bi dobila informaciju koja su moja prava po isteku roditeljskog dopusta i sva 3 puta sam dobila različiti i pogrešni odgovor. Na kraju sam sama preko poznanika saznala koji obrazac trebam ispuniti i što na njemu zaokružiti da ne bi ostvarila manja prava od onih na koje po zakonu imam pravo. Sigurno postoji način da se sankcionira,spriječi i poboljša ovakva praksa HZZO-a i da se kao takva uvrsti u sam zakon. Primjerice, da se sankcionira djelatnik HZZO-a koji je dao pogrešnu informaciju, da se prisili HZZO na isplatu neke naknade za počinjenu štetu koja je uslijedila zbog pogrešne informacije i slično. Sramota je da po raznim portalima moramo dolaziti do informacija koje nam je dužna pružiti institucija koja je dužna služiti nama i koja se financira iz naših doprinosa. Nije prihvaćen O pravima iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u prvom stupnju rješava nadležna ustrojbena jedinica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na čijem području je prebivalište ili stalni boravak podnositelja zahtjeva. U postupku rješavanja nadležno tijelo dužno je postupati sukladno propisima o općem upravnom postupku uz poštivanje zakonom propisanih načela o postupanju tijekom provođenja postupka.
99 Marina Pranić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Pozdrav, i sama sam majka koja je na njezi djeteta do 8 godine zivota, ne trebam ponavljati sramotni iznos koji nije dostojan za prezivjeti mjesec uz troskove koje imamo, terapije koje placamo. Pitala bih Vas da ste na nasem mjestu sto bi ucinili i kako bi se izborili za svoje dijete! Zelim se osvrnuti i na ovo ogranicenje 8 godine zivota, mislite li da ce nakon osme godine magicno nestati dijagnoze koje su od strane strucnjaka napisane kao TRAJNE u vecini slucajeva, kao sto je npr kod mojeg djeteta slucaj? Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
100 Tihana Opuhač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, majka sam četverogodišnjeg dječaka s poteškoćama u razvoju, specifični poremećaji govora i komunikacije. Zbog terapija na koje odlazi, te intenzivnog rada kod kuće primorana sam biti na dopustu za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju. Smatram da je iznos koji sve mi majke djece s poteškoćama u razvoju primamo sramotan, te da se njime ne mogu pokriti osnovni troškovi života, a kamoli terapije koje su našoj djeci nužne (liste čekanja po bolnicama ne želim ni komentirati, a Vi sami procijenite dali je jedna logopedska i radna terapija u dva tjedna dovoljna za dijete s poteškoćom koju ima moj sin). Smatram da niti jedna majka nije planirala biti korisnica dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, već bi svaka od nas željela da smo krenule raditi nakon isteka porodiljnog dopusta, a da je ovo sve samo ružan san iz kojeg ćemo se probuditi. Također treba uzeti u obzir da ne postoje vile koje će doći na osmi rođendan djeteta s poteškoćom i magično mu ukloniti problem. Molim Vas da povećate novčanu naknadu s 2328, 20 kn na obećanih 4157,50 kn kako bi i naša djeca imala sve ono što je svakom djetetu, osim naravno bezuvjetne roditeljske ljubavi, neophodno za bezbrižan rast i razvoj. Unaprijed hvala. S poštovanjem, Tihana Opuhač Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
101 PETRA GLUHINIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Majka sam petero djece. Četvrto dijete je dječak rođen sa sindromom Down. Od samog rođenja neprekidno smo po raznim terpijama, od toga smo mnoge sami plaćali, jer su liste čekanja nezamislivo duge. Zaposlena sam od svoje 19. godine i spala sam bila na tih mizernih 2328 kn. Taj iznos nije dovoljan da platimo režije, a kamoli da osiguramo djetetu pristojan život, na koji ima pravo. Vratila sam se raditi prije isteka produženog dopusta za njegu djeteta, jer više nismo mogli, za minimalac doduše, ali makar koja kuna više. Radim skraćeno radno vrijeme na 4 sata kako bi ostalo vrijeme dalje mogla s djetetom ići na terpije, te se baviti njime, jer je kao dijete sa SD nesposoban brinuti sam o sebi i voziti se u školu u drugom kvartu u poseban razred. Naknada koju mi majke primamo je i više nego sramotna, jer iako se ova država dići time kako je socijalna i pomaže djeci i roditeljima, obiteljima koje imaju djecu s teškoćama...to je uglavnom, u slučaju nas koji smo zaposleni, pa smo na produženom dopustu ili radimo skraćeno radno vrijeme radi njege djeteta, samo mrtvo slovo na papiru. Dajte da to slovo napokon i zaživi i da nam djeca imaju za pristojan život, a ne za preživljavanje. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
102 Petra Jozinović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Obećali ste povećanje naknade i onda dolazi do ovoga SRAMOTA Tko može djetetu sa teškoćama išta osigurati sa tom mizerijom. Djeca su 1,2,3, stupanj što znači da nemaju pravo na invalidninu, nego tuđu pomoć i njegu (koja ostaje ista i gleda se cenzus za 1 i 2 stupanj). isto tako nemaju pravo na vaučer za struju i plin. Da nismo privatno plaćali terapije i sve što je mom sinu potrebno, nego čekali na sustav po dvije godine i više da bi došao na red za vježbe, sada bi bio dovoljno teško bolesni da ima 4stupanj. Ne živimo svi u Zagrebu, u danu znamo napravit 200kilometra samo da bi dobio sve vježbe koje su mu potrebne. Naravno na putne troškove nemamo pravo jer idemo privatno a i za one koje imamo pravo ne žele nam dat putni nalog nego slučajno saznamo da i to može ići na komisiju i sada čekamo rješenje. TRAŽIMO: - povećanje naknade koja sada iznosi 2328kn barem na 4000kn - povećanje dohodovnog cenzusa da ostvarimo pravo na potpore, ovako ga prelazimo jer oba roditelja moraju biti u radnom odnosu - produljenje trajanja dopusta djece s teškoćama u razvoju koje je sada do 8g , djeca čarobno ne ozdrave nakon 8 godine Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
103 Ariana Kuzma NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Ja sam majka djeteta sa teskocama u razvoju ( mikrodelecijski sindrom) koji nece nikada nestati, znaci terapije ce trebati vjerojatno cijeli zivot. Moja kcerka sada ima 6 godina i sa iznosom od 2328,00 kn nisam mogla pokriti ni najosnovnije potrebe, a kamoli terapije ( na koje se ionako ceka vjecno ako se ide preko zdravstva). Da nismo imali "srece" da mi suprug ima bolje placeni posao, mislim da ne bismo svojemiu djetetu mogli omoguciti barem 70% onoga sto smo joj omogucili u cilju razvoja. Znaci, ovaj trenutni iznos je totalna sramota i poigravanje sa zivotima ljudi kojima se dogodi da imaju dijete sa teskocama - umjesto da im drzava pomogne drzava ih zaboravlja i gura pod tepih. Za donekle dostojan zivot naknada bi trebala biti barem 6000-7000 kn, ali kako je to znanstvena fantastika za nasu drzavu, barem oko 5000 kn bi se trebalo "navuci", kada se vec moze za nove automobile i avione ... Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
104 Slađana Šterpin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani,zaista mislim da je iznos od 2328 kn za dijete sa poteškoćama u razvoju premalo.Ako želiš djetetu platiti privatne terapije ne možeš jer te strah dali ćeš imati za najpotrebnije stvari.Prisiljen si dati otkaz jer te malo koji poslodavac želi držati na četiri sata a u vrtić moraš trčati po dijete prije podne.Znači prisiljen si biti kući a nemaš di sa djetetom da možeš ići raditi i platiti terapije jer nitko ne razmišlja za takvu djecu,nažalost. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
105 Silvija Bonačić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Zar stvarno mislite da je 2300kn dovoljno za dijete sa TUR???Jeste li im omogućili adekvatne terapije?NE,NISTE,nego ih Plaćamo privatno o svom trošku i to po terapiji 250 do 300 kn a takvih je 3 do 4 puta tjedno?Moje dijete to nije biralo niti smo mi kao roditelji ali zato apeliramo i biramo vlast koja ce nasoj djeci omogućiti i olakšati sto bolji izbor u RH. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
106 Marija Komšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, zar stvarno mislite da je 2328 kn dovoljno za zivot? Zapitajte se svakoga dana. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
107 Melanie Hodak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, smatram da je nužno povećati naknadu dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju. I sama sam bila korisnik navedene naknade godinu dana, sada sam korisnik statusa roditelja njegovatelja. Troškovi života obitelji s djetetom s težim smetnjama u razvoju su enormni. Od troškova medicinskih pomagala, dodataka prehrani, rehabilitacija (osobno plačam rehabilitacije mjesećno u iznosu od 3300 kn) do prilagodbe naših domova takvom djetetu. Da li roditelj korisnik dopusta za njegu djeteta može omogućiti svome djetetu rehabilitacije nužne za bolje funkcioniranje? Pročitajte ponovno koliko mjesečno plačam rehabilitacije pa sami zaključite. Roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ne može na posao jer dijete ne može u redovan boravak u vrtić, takvo dijete ne žele čuvati razne dadilje, roditelj bez novaca ne može skrbiti o svojoj djeci te im pružiti potrebno za zdrav rast i razvoj, navedena naknada je ponižavajuća. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
108 Zdenka Mataković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, žalosno je da mi,majke djece sa TUR,moramo na ovakav način se boriti za prava naše dijece. Da za nas nemate sluha i da naša djeca nisu važa. Niti jedno dijete,kao niti jedna majka,nije samo biralo da bude bolesno,da prima terapije i živi život kakav živi. Zar stvarno mislite da je 2328 kuna dovoljno za kvalitetan život? Zar stvarno mislite da to šta imamo pravo OI i DD nas čini bogatima? U zemlji,gdje da bi dobio pregled na vrijeme moraš platiti privatniku 400 kuna,u zemlji gdje se lijekovi plaćaju,gdje se boriš sa sustavom da ti dijete bude u vrtiću,gdje komisije odbijaju rehabilitaciju,jer eto,ne treba njoj to pa i taj dio plaćaš sam? I zar mislite da njihove bolesti magično nestanu onoga dana kada napune 8. godinu života? Kada krenu u školu i kada im se cijeli svijet mjenja? Mislite da je nama mamama super biti doma,jer eto,ne radi nam se,neka nam država plaća da "sjedimo" i ne radimo ništa,jer tko nam je kriv šta nam je život dao suputnike koje nismo birale? Probudite se i skinite ružičaste naočale sa očiju,pogledajte malo realan život i dajte nam to malo dostojanstva koje vas tražimo. Izdvajate novac za mnoge nepotrebne stavke,izdvojite i za nas,za budućnost dijece koja ostaje i koja su budućnost ove zemlje. A nama dajte priliku da ih podignemo kako spada,da smo uz njih duže od 8. godine života jer i tada će naša djeca biti djeca sa TUR. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
109 Ana-Maria Stovrag NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani , nemogu vjerovat da uopce dolazi do ovoga da mi majke moramo se borit i ostavljat komentare, slati mailove itd. 2328 kn, to su nasa primanja. Koliko vi mozete skolovat, prehranit, obući, ugrijati, skuhati, vozati, oprati s 2328 kn svoju djecu..Dali mozete svojem djetetu priustiti ono sto je njemu najpotrebnije sa 2328 kn mislim da nemozete,stavite se samo mjesec dana u kožu i situaciju nas majki koje imamo djecu s teskocama u razvoju.Sa 2328 kn mjesecno svojem djetetu nemogu priustiti logopeda koji samo 45min racuna 350kn..Jad,bjeda i sramota za nasu zemlju..Dat cu ako treba i krv samo da se izborimo za PRAVA NAŠE DJECE. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
110 Davorka Roginek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani,Vi niste u našoj koži,pa nemozete ni znati kroz sve što prolazimo....i hvala Bogu.Naknada za njegu djeteta se mora povećati jer zaista troškovi života su otišli u nebesa,a najviše je što sve sami financiramo da pomognemo svakavim privatnim terapijama svojoj djeci sa poteškoćama u razvoju.No žalosno je što po vama je to samo do 8 godine života.Zar mislite da su problemi nakon toga nestali?? Dal je dijete moguće ostaviti nakon 8.godine života da se više ne brinemo istim intenzitetom kao i do sada!??Kao država koju narod financira,žalosno i nemilosrdno od vas u saboru,uostalom nije vama stalo do toga....lp Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
111 Mirjana Sršan Tkalec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, ja, kao i svi ostali roditelji ovdje, nisam sama birala kakav će mi bit životni put. Roditelj sam djeteta s TUR, i vaših 2328,20kn nije dovoljno ni za osnovne životne potrebe, a kamoli za nešto drugo. Većinu terapija plačamo sami i sami se trudimo da dijete što više napreduje. Po vašem svi bi se mi trebali pomiriti s činjenicom da je dijete bolesno i ostaviti stvari da idu svojim tokom. Pa eto, da sam se ja držala toga moje dijete ni dan danas nebi hodalo, kamoli nešto drugo. Vrijeme je kad cijene svega lete u nebo, i ako kojim slučajem niste upućeni u to, i cijene terapija rastu. Mogu samo reći da vas može biti sramota, SRAMOTA, VELIKA SRAMOTA što moramo i to malo vremena koje imamo (vjerujte živaca i ostalog više nemamo) trošiti na ovakve stvari. Mogla bi još svašta napisati, ali eto ponestalo mi je i vremena i prostora. I znajte, borili smo se uvijek i borit ćemo se i sada!!!!!!! Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
112 Ivana Nakić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Pozdrav, Nadam se da je vladajućima jasno da se trebaju podignuti naknade sve moguće. A pogotovo porodiljne i naknade za djecu s poteškoćama u razvoju, bilo da je osoba kući s djetetom ili radi skraćeno radno vrijeme. Sve je poskupilo, svemu se digla cijena, osim plaćama i naknadama. Ja osobno radim srv, i dijete vozim 3 dana u tjednu na vježbe. Tko mi pokriva gorivo? Ja sama s tom crkavicom od plaće. A raditi sam isla prvenstveno zbog toga jer sa 2328,00 kn, nisam više mogla živit, ni dijete voziti na vježbe. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
113 Marija Đurđević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, Pozdravljamo svaki prijedlog izmjene zakona jer je isto nužno i potrebno bez daljnje odgode. Nova naknada u iznosu od 4157,50 je nužna radi samih troškova života, odnosno za podmirenje najosnovnijih životnih troškova radi "inflacije" uzrokovane Korona virusom i ratom u Ukrajini?!, te samim ulaskom u Euro zonu te uvođenje valute Euro kojim će troškovi života svakako porasti i nakon 1.1.2023. godine. Korisnici statusa roditelj njegovatelj i korisnici njege za djecu sa TUR i dalje nemaju dojam da ste čuli sve potrebe koje su trebale biti razmotrene, odobrene i izglasane te je i ovaj prijedlog svakako za dorađivanje jer stvari koje su u izmjeni pozdravljamo ne nećemo se zavaravati da su isto "gašenje vatre". Nemamo informaciju šta s njegom nakon navršene 8. godine života djeteta ako i dalje postoji potreba za istim a dijagnoza ne udovoljava uvjetima za ostvarenje statusa roditelja njegovatelja? Koja su prava i u kojem vremenu imaju roditelji imaju naknadu od države u slučaju smrti djeteta? Šta s "djecom" i kuda s njima u slučaju smrti roditelja? Šta je s roditeljima koji imaju više djece sa teškoćama u razvoju i više djece sa invaliditetom? Tražimo razmatranje povećanja naknade za takve roditelje u minimalnom iznosu 50% uvećane naknade od države za drugo dijete sa teškoćama ili invaliditetom. Kako bi roditelji mogli biti u mogućnosti u što kraćem roku koristiti prava njege prvenstveno je potrebno da se država založi za nadograđivanje postojećih objekata/ gradnju novih radi provedbe kvalitetnih terapija i rehabilitacijskih usluga od strane države, općina, županija i gradova u kojima, a svjesni smo istoga kronično nedostaje stručnog osoblja jer prve tri su najvažnije te je potrebno pravovaljano provoditi ranu intervenciju a ne da su roditelji primorani plaćati privatno pa i odlaziti ne rijetko van države. Nemamo informaciju niti o tome što sa roditeljima djece sa TUR koji su nezaposleni a istekne im pravo na roditeljski dopust. Nemamo informaciju o mogućnosti povećanja rodiljne naknade za majke blizanaćkih trudnoća, molimo razmatranje povećanja naknade za takve roditelje u minimalnom iznosu 50% uvećane naknade od države za drugo dijete. Što se tiče djece koja kreću u školu i potrebni su im asistenti u nastavi, jesu li škole opremljene za djecu sa invaliditetom? Puno je naših briga i neodgovorenih pitanja. Potrebna je veća suradnja sa roditeljima kao što smo mi i tu smo za otvorenu komunikaciju što pojedine majke rade i skidamo im kapu na istome. Za tango je potrebno dvoje, u ovom slučaju sluh, razumijevanje i podrška Vlade bi trebao biti taj partner. Lijep pozdrav. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. Uz vremenske dopuste, u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora predviđene su novčane naknade i potpore ovisno o radno-pravnom statusu roditelja korisnika prava, a koje se ne određuju odnosno povećavaju u odnosu na broj djece za koje se pravo koristi te stoga nije moguće niti propisivati iznimke u odnosu na pojedine vrste dopusta. Isto tako, novčana potpora korisnicima prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama ostvaruje se u svrhu naknadu plaće zbog odsutnosti s posla te posljedično ne ovisi o broju djece za koje se pravo koristi. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
114 Daniela Dunat Amon NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, imam 37 godina, majka sam troje djece. Srednje dijete je dječak sa stopostotnim invaliditetom, dijagnozom autizma i osjetilnih teškoća, a zbog njegova zdravstvenog stanja ostvarujem status roditelja njegovatelja. Po zanimanju sam magistra hrvatskog jezika i književnosti, ali zbog situacije, trajno kući kao njegovatelj djeteta s teškim oštećenjem zdravlja. Bila sam, prije statusa roditelja njegovatelja, na produženom rodiljnom dopustu radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju do 8. godine života. U mom slučaju, do kraja radnog ugovora jer mi isti, u nemilosti poslodavca, više nije produžen. Roditelji djece s teškoćama trebaju biti neka pravna forma zaštićenog radnika, a ne da nas se odbacuje zbog životne činjenice koju nismo odabrali, da nam dijete dobije tešku dijagnozu zbog koje više ne možemo aktivno sudjelovati u radnom odnosu. Život s razvojnim teškoćama vrlo je iscrpljujuć i skup; mentalno, fizički i materijalno. Terapije koje dijete treba vrlo su često iz domene privatnog rehabilitacijskog sektora jer se državni predugo čeka i nudi premalen broj terapija potrebnih za razvojni napredak djeteta. Sadašnji iznos nije dostatan za dostojanstven život, kamoli terapijski rad s djetetom. Ljudi krpaju kraj s krajem, a djeca pate. Nastavno na to, mnogi roditelji ne ostvaruju status njegovatelja jer se dijete, nevelikim razvojnim razlikama, izvještači za 3. stupanj funkcionalnog oštećenja zdravlja. U tom slučaju, dijete nema pravo ni na osobnu invalidninu. Potrebno je uvećati iznos dopusta za njegu na minimalno 4000 kuna, koliko je aktualna naknada roditelja njegovatelja. Odlika civiliziranog društva briga je o najnemoćnijim skupinama djece s teškoćama i njihovih roditelja, kao i o odraslim osobama s invaliditetom. Hvala. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
115 Josipa Dautović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Majka sam djeteta s višestrukim teškoćama...žalosno je da mi koji smo radi bolesti djeteta prisiljeni biti doma kako bi im pružili sve potrebno imamo primanje 2328 kn sto nije dovoljno ni za minimum. Smatram da je potrebno dignuti naknadj na minimalno 4 000 kn i ukinuti trajanje dopusta do 8 godine jer teškoće naše djece tada ne prestaju. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
116 Ivana Petrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani,dopust za njegu dijeta treba se povećati na minimalno 4000 kn, Isto tako smatrama da se dopust treba produžit i nakon 8 godine,jel zdrastveno stanje se ne mijenja.Postoje majke sa više djece koja imaju oštećenja. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
117 Martina Hodzic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Smatram da se treba povećati naknada na 4tisuce kuna ,jel premalo je to za majke koje imaju bolesnu djecu jel im se skrb daje 24 sata boravi se snjima ponekad neko stalno u bolnicama lijekove se treba kupit mislim da je jako potrebno se dic sa 2328kn na 4.00kn druge potrebe života su tu isto. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
118 JASMINA PETRIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Smatram da je sadašnja naknada premala za osnovne potrebe života obitelji u kojoj je dijete sa poteškoćama u razvoju. Mnogi roditelji privatno plaćaju logopede, defektologe i ostale terapije. Smatram da bi se dopust trebao produžiti a ne ograničit samo do 8 god, jer mnogi roditelji nakon isteka tog roka nisu u mogućnosti ići radit na pola radnog vremena. Trebali bi dati roditeljima izbor da odaberu koja je za njih bolja situacija s obzirom na djetetove potrebe. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
119 EDI VLAŠE DAUTOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI naknada bi se trebala povećavati sukladno rastu troškova života između ostalog zbog inflacije i smatram da bi se visina naknade trebala povećavati na godišnjoj razini Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Proračunska osnovica predstavlja stručni termin koji se koristi za obračun drugih naknada i primanja propisanih posebnim propisom te je ista utvrđena Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2022. godinu Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe.
120 Antonija Radić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Smatram da iznos od 2328.20 kn kojeg primam je sramotno malen iznos. Dijete mi pohađa ranu intervenciju,vježbe ima tri puta tjedno. Troškove sami snosimo. S obzirom na inflaciju koja nas je dotukla sve,nadam se da nas nećete ostaviti na cjedilu, i da ce te ispuniti dato obećanje. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
121 LIDIJA BLAŽEVIĆ PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 30. Ponovo su potpuno ignorirani nezaposleni roditelji djeteta sa teškoćama u razvoju,što je neprihvatljivo.Ako nezaposlene osobe imaju pravo na redovni rodiljni i roditeljski dopust, onda je u ovom slučaju ovo diskriminacije iste kategorije ljudi, koji su štoviše u još gorem položaju nego li roditelji zdravog djeteta.Samo pravo se ostvaruje na temelju stanja djeteta, znači ako je roditelj nezaposlen on i dalje ima dijete sa teškoćama tj.invaliditetom ,sa svim problemima i troškovima koje taj invaliditet donosi i nedopustivo je da se ta činjenica ignorira. Gdje su u zakonu roditelji tj.obitelji koje imaju više od jednog djeteta sa teškoćama u razvoju? Zašto nigdje nije dotaknuta problematika tih ljudi? Što nakon djetetove 8.godine ukoliko ima "samo" jednu tešku dijagnozu pa roditelj ne može ostvariti status njegovatelja, a ne može ni zbog djetetovog stanja nazad na posao pa ni na 4h? Nije prihvaćen U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora omogućeno je korištenje prava nezaposlenih roditelja odnosno drugih osoba koje nisu u sustavu rada, u svrhu zaštite majčinstva, imajući u vidu da se radi o najranijoj dobi djeteta te da se pravo u pravilu koristi do 1. godine života djeteta (rodiljna i roditeljska pošteda, rodiljna i roditeljska briga). U odnosu na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
122 ANA VORIH NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Također smatram da je trenutni iznos sramotno mali za roditelje koji stvarno imaju jako puno izdataka, ne računajući uopće uobičajene svakodnevne životne troškove koji su porasli više od 100% u zadnjih nekoliko mjeseci. Svi znamo da za djecu koja imaju neke poteškoće u razvoju, bolesti, naš zdravstveni sustav je pretrom i prespor pa je većina roditelja primorana dodatno plaćati privatne specijaliste za dijagnostiku, terapije i vježbe, jer svaki dan je važan i svaki i maleni zaostatak jako puno znači u razvoju. Naravno, i za roditelje koji imaju blizance ili 3 i više djece, te nezaposlene roditelje. Cjelokupni životni standard je drastično otišao u nebesa, svakako to treba popratiti i povećanjem naknada. Obećali ste povećanje naknada, lijepo molimo da to i ispunite! 125% osnovice umjesto dosadašnjih 70%! Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
123 NATALI MAGDIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Naknada od 2328 kn za dopust za njegu s poteškoćama je zaista preniska i zapitajte se što se uopće može s njom pogotovo ako imate dijete s poteškoćama u razvoju. Povećanje na 125% osnovice, umjesto dosadašnjih 70% je prihvatljivo. Nadalje, molim da se razmisli o mogućnosti korištenja dopusta za njegu i nakon osme godine života jer djetetove poteškoće ne prestaju s osmom godinom života nego onda tek počinju još veći izazovi. Djeca s poteškoćama u razvoju uglavnom imaju odgodu škole, tako da sa osam godina kreću u školu i u tom razdoblju im je roditelj kod kuće još potrebniji. Djeca čiji roditelji koriste dopust za njegu su u većini slučajeva djeca koja nemaju dovoljno dijagnoza da bi roditelj ostvario status roditelja njegovatelja a i dalje nisu dovoljno samostalni da roditelj krene na posao čak i na pola radnog vremena. Neka se razmisli o mogućnosti korištenja dopusta za njegu djeteta barem do desete godine života Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
124 NATALI MAGDIĆ NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 34. Podržavam u potpunosti stavak 1 ovog članka jer i sama koristim dopust za njegu djeteta i iznos koji je već godinama 2328 kn je zaista nizak. 125% osnovice je prihvatljivo i sukladno obećanju. Smatram da će svaki roditelj svom djetetu moći pružiti puno više što se tiče terapija i aktivnosti sa iznosom većim od 4000 kn Isto tako smatram da u ovom članku treba izmijeniti stavak 8 u kojem piše da roditelj koje koristi rad s polovicom punom radnog vremena zbog djeteta s poteškoćama ima pravo na minimalno 70% osnovice. Trebalo bi biti minimalno 110% osnovice, iz razloga što je toliki iznos za isto pravo kad je u pitanju roditeljski dopust Nije prihvaćen Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 70 % proračunske osnovice, što je u skladu sa predloženom odredbom članka 32. stavka 9. koja obuhvaća sve skupine zaposlenih i samozaposlenih korisnika u odnosu na koje je određena donja granica za novčanu naknadu.
125 NATALI MAGDIĆ PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, Članak 28. Ne slažem se sa time što se u novom prijedlogu zakona nije razmišljalo da se dopust za njegu djeteta može koristiti i nakon osme godine života jer djetetove poteškoće ne prestaju sa osmom godinom života već u toj dobi su najosjetljiviji i najranjiviji. Naime, djeca sa poteškoćama u razvoju uglavnom imaju odgodu početka školovanja pa kreću u prvi razred sa osam godina i smatram da mu je tada roditelj najpotrebniji. Molim da se razmisli o mogućnosti da se korištenje dopusta produlji najmanje do desete godine života. Jer djeca i dalje idu na terapije uz to što će krenuti u školu. Nije prihvaćen Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. U sustavu socijalne skrbi predviđena je mogućnost korištenja prava na status roditelja njegovatelja uz zakonski propisane pretpostavke.
126 Antonia Jeramaz NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Danas naknada od 2323 kn ne pokriva osnovne potrebe za život sa djetetom s teškoćama u razvoju. Doslovno se osjećam kao zadnja sirotinja a dijete sa teškoćama treba lijekove, hranu, osnovne potrebe da mu se zadovolje. Svi se busate u prsa za dječja prava i da su djeca naša budućnost a socijalna skrb je loša, više privatno vježbi odradimo.jer preko socijalnog se čeka predug ako i na uputnicu ne dođe do nekog razumnog vremena. Naša djeca zaslužuju ranu intervenciju. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
127 ANETA KRIZMANIĆ NAKNADA PLAĆE ODNOSNO NOVČANA NAKNADA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA, Članak 34. Predlažem da se naknada za njegu djteta s teškoćama u razvoju poveća sa dosadašnjih 70% proračunske osnovice podigne na predloženih 4000 kn koliko je obečćano na sastanku sa premijerom u lipnju ove godine. Smatram da roditelji njegovatelji ne priodnose kućnom budžetu kao prije rođenja djeteta s poteškoćama i samo dijete iziskuje puno dodatnih troškova. Liste čekanja su ogromne, često je prijekopotrebno privatno obaviti neku pretragu kako bi se djetetu što prije pomoglo, kako bi dobili odgovarajuću terapiju.. sve to i još puno ne spomenutog iziskuje novčana sredstva koja nijednom odlukom ne će biti dovoljna ali olakšajmo malo taj život majkama koje su doma od 0-24 i skrbe se o svojoj djeci koja nisu sposobna za samostalan život. Niti će ta naknada biti dostatna za sve potrebe niti će se netko na njoj obogatit ali vjerujem da će nešto sitno olakšati i da će majke dobiti dojam da je država uz njih, da ima sluha za te probleme. Pokažite da nisu same, nemojmo da nam se svi odsele u inozemstvo jer npr Njemačka ima odličan sustav za tu skupinu i puno mojih poznatih je odselilo zbog toga. Da pruže bolji i kvalitetniji život svojoj djeci unatoć poteškoćama u razvoju. Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
128 Sanda Veljača NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani, nemogu vjerovat da uopce dolazi do ovoga da mi majke moramo se borit i ostavljat komentare, slati mailove itd. 2328 kn, to su nasa primanja. Neke od nas imaju dvoje, troje, i vise djece. Koliko ih vi mozete skolovat, prehranit, obući, ugrijati, skuhati, vozati, oprati s 2300 kn. Dalje necu nista vise pisat, nemam vise sta. Samo vas pitam sta vi mozete napravit s 2300 kn? Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.
129 IVANA PLEŠTINA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Smatram da ovo što mi primamo 2328,20 kn je sramota!!! Obećavali ste podizati naknadu za dopust za njegu djeteta do 8 godina...da toga uopce ne bi bilo u proracunu za iducu godinu!!!! Jeste vi svjesni koliko koštaju vježbe,logopedi,terapije itd...Jos ako ste u podstanarima kao i ja sa tih famoznih 2328,20 znate sta mozete!!!! Ništa....sve drzave vani...drze djecu sa poteskocama i roditelje na prvom mjestu...u to sam se uvjerila sam...A mi smo vama nitko i nista!!! Kamo srece da moje dijete nema autizam i da mogu ici raditi...ali nemogu...i kad napuni 8 godina moram se vratiti na posao...a pojma neman kako to sve uskladiti..zato sam i isla na dopust...Mogla bih vam do sutra pisati.... Nije prihvaćen U Državnom proračunu osigurana su financijska sredstva s ciljem unapređenje materijalnih prava pojedinih korisničkih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predloženim Zakonom, u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona predviđa se podizanje novčane naknade za korisnike dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju sa sadašnjih 70% proračunske osnovice (2.328,20 kn) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kn). Planirano stupanje na snagu predviđa se 1.1.2023. godine. Za korisnike prava na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju predviđa se mogućnost korištenja prava do navršene osme godine djetetova života odnosno dok potreba traje ukoliko se pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Propisana je i mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana ukoliko drugi roditelj izgubi status zaposlene ili samozaposlene osobe. U odnosu na zaprimljene primjedbe istovrsnog ili sličnog sadržaja, a koje se odnose na poteškoće u ostvarivanju prava roditelja i djece s teškoćama u razvoju koji nisu predmet ovog Zakona, ističemo da se isti uređuju propisima iz drugih iz sustava (socijalne skrbi, obrazovanja i dr.), a ne u okviru sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.