Izvješće o provedenom savjetovanju - Akcijski plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje od 2022. do 2024. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | AKCIJSKI PLAN ZA SUZBIJANJE SEKSUALNOG NASILJA I SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE, a.Uvod | Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/08, 69/17; dalje u tekstu: Zakon) prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je razmotrila Nacrt Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja za razdoblje od 2022. do 2027. (dalje u tekstu: Nacionalni plan) i Nacrt Akcijskog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje od 2022. do 2024. (dalje u tekstu: Akcijski plan) te u nastavku dostavlja mišljenje i prijedloge na iste. Prije svega, Pravobraniteljica ukazuje kako Nacionalnim planom odnosno Akcijskim planom nije predviđena nijedna mjera vezana za seksualno uznemiravanje na radnom mjestu. Iako se u Nacionalnom planu pod Opisom srednjoročnih razvojnih potreba i potencijala navodi da je nužno raditi na prevenciji seksualnog nasilja i zlostavljanja na radnom mjestu, nijedna mjera nije vezana uz navedeno. Pravobraniteljica smatra potrebnim istaknuti kako spolno uznemiravanje, u kombinaciji s diskriminacijom temeljem trudnoće i materinstva, jaza u plaćama i efekta 'staklenog stropa' te obiteljskog nasilja, ugrožava poziciju žena na tržištu rada te umanjuje napore u postizanju pune ravnopravnosti spolova. S tim u vezi Pravobraniteljica ukazuje i na potrebu specijalizirane edukacije povjerenika/ca za zaštitu dostojanstva radnika u državnom i privatnom sektoru, a na što Pravobraniteljica kontinuirano ukazuje u Izvješćima o radu Hrvatskom saboru. Zbog svega navedenog, Pravobraniteljica smatra važnim da se Nacionalnim i Akcijskim planom predvide i mjere vezane za seksualno uznemiravanje na radnom mjestu. Nadalje, mjerama nije predviđeno poticanje međuresorne suradnje (policije, državnog odvjetništva, pravosuđa, zdravstvenih i socijalnih institucija) za slučajeve seksualnog nasilja. Naime, u Nacrtu Nacionalnog plana se u kontekstu usluga pomoći i potpore žrtvama seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja navodi potreba osiguravanja ravnomjerne dostupnosti uz pravovremenu razmjenu informacija o poduzetim aktivnostima u pojedinom slučaju među nadležnim institucijama, međutim nijedna od mjera nije usmjerena na poboljšanje ili poticanje takve međuresorne razmjene informacija. Pravobraniteljica u okviru svog rada kontinuirano ukazuje na važnost međuresorne suradnje u pogledu prevencije seksualnog nasilja i pružanja pomoći žrtvama seksualnog nasilja te predlaže da se Nacionalnim i Akcijskim planom za suzbijanje seksualnog nasilja predvide mjere usmjerene na poticanje učinkovite međuresorne suradnje svih involviranih institucija. Također, nijedna mjera predviđena Nacionalnim i Akcijskim planom nije usmjerena na nedostatak specijaliziranih odjela u zdravstvenim ustanovama za žrtve seksualnog nasilja (izuzev za djecu kao žrtve nasilja), kao niti na nepostojanje standardiziranih usluga u tom pogledu. Naime, mjerama je u odnosu na navedene probleme predviđeno osnivanje specijalističkih ambulanti u bolnicama te osiguranje određenih specijalističkih pregleda (ginekologa, urologa) isključivo za djecu žrtve seksualnog nasilja. Pravobraniteljica ovim putem smatra važnim ukazati na potrebu predviđanja takvih mjera za sve žrtve seksualnog nasilja, a ne samo za djecu. Pored navedenog, Pravobraniteljica pozdravlja mjeru unapređenja zakonodavnog okvira radi bolje zaštite žrtve s obzirom na nepostojanje sveobuhvatne i stručne zakonodavne strategije te potrebu da se zakoni mijenjaju na temelju višegodišnje provedenih analiza i istraživanja struke, a ne na temelju individualnih slučajeva koji kroz medije stvaraju pritisak na političare. | Primljeno na znanje | Akcijski plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja na jednom mjestu objedinjava mjere i u okviru mjera podrazumijeva provedbu aktivnosti u cilju razvoja sustava zaštite žrtava seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja. Akcijski plan predstavlja konkretizaciju mjera koje se u zadanom razdoblju trebaju provesti te samim tim pokazuje odlučnost nadležnih tijela za sustavnu provedbu i postizanje promjena u ovom području. Posebnim ciljem 2. Unaprjeđenje skrbi i osiguranje dostupnosti usluga podrške žrtvama seksualnih delikata propisano je niz mjera koje će se provoditi u narednom razdoblju, a kojima je svrha osigurati pomoć i potporu žrtvama. Mjere usmjerene jačanju kompetencija državnih službenika i stručnjaka različitih sustava koji pružaju pomoć i potporu žrtvama seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja te izobrazbi stručnjaka koji rade s djecom u sustavu odgoja i obrazovanja za prepoznavanje i razumijevanje viktimizacije i zaštite maloljetnih žrtava seksualnog nasilja podrazumijevaju bolju i učinkovitiju suradnju nadležnih tijela u slučajevima seksualnog nasilja te daljnje koordinirano djelovanje u cilju pružanja pomoći žrtvi. Nadalje, u okviru programa izobrazbe planirano je uključivanje povjerenika/ca za zaštitu dostojanstva radnika u državnom i privatnom sektoru. Uvažavajući činjenicu da je predmetni Nacionalni plan za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja i pripadajući Akcijski plan prvi akti strateškog planiranja u ovom području isti predstavlja iskorak države u zaštiti prava i interesa žrtava seksualnih delikata. Budući da je na sastancima radne skupine za izradu Nacionalnog i pripadajućeg Akcijskog plana posebno istaknuta potreba unaprjeđenja zdravstvene skrbi djece žrtava seksualnog nasilja predložena je mjera kojoj je svrha osiguravanje kvalitetne i pravovremene regionalno dostupne usluge ginekologa i/ili urologa i psihijatara prilikom pregleda djece žrtava seksualnog nasilja te opremanje regionalno dostupnih usluga specijalističkog pregleda djece žrtava seksualnog nasilja. Uvažavajući potrebe daljnjeg razvoja sustava pomoći i podrške žrtvama u akcijskom planu za naredno razdoblje bit će razmotrene dodatne mjere kao odgovor na postojeće potrebe. |
| 2 | Pravobranitelj za djecu RH | AKCIJSKI PLAN ZA SUZBIJANJE SEKSUALNOG NASILJA I SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE, b.Posebni ciljevi, mjere i aktivnosti | Posebni cilj 2: unaprjeđenje skrbi i osiguranje dostupnosti usluga podrške žrtvama seksualnih delikata Mjera 7. unaprjeđenje zakonodavnog okvira radi bolje zaštite žrtve Pozdravljamo ovu mjeru koja je usmjerena na utvrđivanje učinkovitosti provedbe kataloga prava žrtava kaznenih djela protiv spolne slobode i kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te učinkovitosti provedbe kaznenog i prekršajnog zakonodavstva i nedostatke u njihovoj primjeni. Posebno pozdravljamo to što je predviđena analiza svih segmenata u cilju unaprjeđenja zakonodavnih i drugih mjera za zaštitu djece od svih oblika nasilja, koja će pokazati opravdanost izrade jednog zakonskog propisa, ili izmjene postojećih propisa radi donošenja cjelovitog zakonskog rješenja koje uključuje sveobuhvatnu zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja kao preduvjeta učinkovite prevencije i borbe protiv zlostavljanja djece, za što se Ured pravobraniteljice za djecu zalaže već dulje vrijeme. Također pozdravljamo to što je obveza provjere prethodne osuđivanosti za kaznena djela počinjena na štetu djece, za sve osobe koje u okviru profesionalnih ili organiziranih djelatnosti dolaze u izravne i redovite kontakte s djecom, pa i po nastupu rehabilitacije, prepoznata kao pretpostavka osiguravanja potpune zaštite prava i dostojanstva djece. Mjera 8: osiguranje preduvjeta zaštite djece prilikom zapošljavanja na sva radna mjesta koja se odnose na neposredan rad djecom ili uključuju kontakt s djecom Kao što smo istaknuli u mišljenju na Nacrt Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja, predlažemo da se obveza provjere prethodne osuđivanosti, uz zapošljavanja na sva radna mjesta koja se odnose na neposredan rad s djecom, uvede i za organiziranje aktivnosti s djecom. Stvaranje sigurnog okruženja za djecu i zaštita djece od osoba koje zbog svoje kriminalne prošlosti mogu ugroziti djecu imperativ je koji postavlja Direktiva 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP. Direktiva zahtijeva da se osuđene počinitelje kaznenih djela privremeno ili trajno spriječi da obavljaju barem one stručne djelatnosti koje uključuju izravan i redovit doticaj s djecom. Pri tome se Direktiva ne ograničava samo na zapošljavanje, već i osobe koje u doticaj s djecom dolaze povremeno ili volonterski (osobe koje vode volonterske organizacije u području supervizije i/ili skrbi za djecu, koje u radu izravno i redovito dolaze u doticaj s djecom). Zbog toga smatramo da nije dovoljno ograničiti se samo na uvođenje zapreke za zasnivanje radnog odnosa u opći propis o radnim odnosima, već i predvidjeti donošenje posebnog propisa o zaštiti djece koji će propisati zapreke za zapošljavanje i angažiranje osoba za provođenje organiziranih aktivnosti s djecom. Također smatramo kako se provjera ranije osuđivanosti ne smije ograničiti samo na kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, već i na druge seksualne delikte počinjenje kojih osobu čini ugrožavajućom po djecu, poput prekršaja seksualnog uznemiravanja, seksualnog nasija u obitelji te kaznenih djela seksualne prirode počinjene na štetu odraslih osoba. | Primljeno na znanje | Vezano uz komentar o mjeri 8. ističemo da u aktu strateškog planiranja postoji mjera koja se odnosi na rad na prilagodbi zakonske regulative temeljem provedene analize. |
| 3 | Pravobranitelj za djecu RH | AKCIJSKI PLAN ZA SUZBIJANJE SEKSUALNOG NASILJA I SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE, a.Uvod | Sukladno članku 9. i 11. Zakona o pravobranitelju za djecu (Narodne novine, broj 73/17) dostavljamo mišljenje i prijedloge na Nacrt Akcijskog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje od 2022. do 2024. godine. Koristimo priliku izraziti nezadovoljstvo zbog kratkoće roka u kojem se savjetovanje s javnošću provodi (9 dana) zbog čega je otežano osigurati cilj javnog savjetovanja, odnosno prikupljanje širokog spektra podataka, ideja i stručnih mišljenja te pravodobno otkrivanje mogućih problema u provedbi ovog dokumenta. Ujedno ističemo zabrinutost što u Akcijskom planu za svaku pojedinu mjeru nisu utvrđene početne i ciljne vrijednosti, što onemogućuje praćenje učinkovitosti pojedinih mjera. | Primljeno na znanje | Izrada akata strateškog planiranja propisana je Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) te su Nacionalni plan i kao srednjoročni akt strateškog planiranja, i pripadajući Akcijski plan uza provedbu Nacionalnog plana, usklađeni sa zahtjevima predmetnog Zakona. |
| 4 | Pravobranitelj za osobe s invaliditetom | AKCIJSKI PLAN ZA SUZBIJANJE SEKSUALNOG NASILJA I SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA ZA RAZDOBLJE OD 2022. DO 2024. GODINE | Kao što smo to istaknuli kod Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja u razdoblju od 2022 do 2027., prilikom izrade preventivnih programa, izrađivanja edukativnih materijala, promocija, osnaživanja koja su predviđeni mjerama ovog Akcijskog plana potrebno je rukovoditi se načelom „razumne prilagodbe“ koji je propisan Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Načelo podrazumijeva prilagodbe u komunikaciji na način da sve informacije budu pristupačne i osobama s invaliditetom (osjetilnim, tjelesnim, intelektualnim i mentalnim oštećenjima) što uključuje jezike, prikazivanje teksta, Brailleovo pismo, taktilnu komunikaciju, uvećani tisak, dostupne multimedijalne sadržaje, kao i pisani oblik istih, zvučne zapise, obični jezik, osobne čitače i augmentativne i alternativne oblike, sredstva i formate komunikacije, uključujući dostupnu informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, govorne i znakovne jezike te druge vrste jezika koji nemaju formu govornih jezika. Edukacija stručnjaka o specifičnostima koje proizlazi iz pojedine vrste invaliditeta je također važna i nužna, kako bi se postigla svrha pojedine mjere. | Primljeno na znanje | Edukacija stručnjaka o specifičnostima koje proizlazi iz pojedine vrste invaliditeta odnosno teškoće u razvoju provodi se kontinuirano putem stručnih osposobljavanja koje provode agencije nadležne za odgoj i obrazovanje |