Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | TOMISLAV PETROVIĆ | PRAVILNIK | Poštovani, uzimajući u obzir podatke dostupne od Državnog zavoda za statistiku (www.dzs.hr) koje se odnose na stopu inflacije koja je od zadnje izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak (od 1.1.2022. na snazi) do studenog ove godine iznosila 13,1%, molim ovlaštenog predlagatelja da iznose neoporezivog dohotka iz ovog Pravilnika uveća za iznos inflacije u navedenom razdoblju. S poštovanjem, Tomislav Petrović | Primljeno na znanje | Ističemo kako se kontinuirano prate sve promjene i analizira porezni sustav te će se predloženo razmotriti pri sljedećim izmjenama poreznih propisa sukladno fiskalnim mogućnostima. |
2 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRAVILNIK, Članak 3. | Tekst prijedloga pod rednim brojem 39. treba zamijeniti tekstom: „Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada i/ili za rad na daljinu". | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog u dijelu usklađivanja odredbe Pravilnika s zadnjim izmjenama Zakona o radu te je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 1/23) propisan neoporezivi iznos novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose što uključuje rad od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodavca, a koji nije prostor poslodavca. Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu odnosno u ugovoru o radu nije niti definirano mjesto rada. Slijedom navedenog, ne prihvaća se prijedlog u tom dijelu. |
3 | HOK | PRAVILNIK | Uz članak 2. Smatramo da se predloženi iznosi mogu korigirati u korist građana, na način da se zaokruže iznosi prema prijašnjim prijedlozima HOK-a, a sve u svrhu pojednostavljenja zakonodavnog okvira poslovanja. Smatramo da cilj Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH svakako nije bio da obrtnici/poduzetnici i građani naredno razdoblje i dalje „razmišljaju“ u kunama i koriste kalkulator za preračunavanje bitnih iznosa koje svakodnevno koriste u svom poslovanju. Zakon o uvođenju eura kao službene valute nije propisao zabranu zaokruživanja u korist građana te obrtnika i poduzetnika. Smatramo time da je moguće sve izračune prilagoditi uz već propisani koeficijent izmjenama u stavku 2. riječi: „do visine 4.000,00 kuna mjesečno“ zamjenjuju se riječima: „do visine 550,00 eura mjesečno“. Također, smatramo da se navedenim povećanjima neće bitno utjecati na fiskalne mogućnosti, te zahtjev smatramo opravdanim. Uz članak 3. Smatramo da se predloženi iznosi mogu korigirati u korist građana, na način da se zaokruže iznosi prema prijašnjim prijedlozima HOK-a, a sve u svrhu pojednostavljenja zakonodavnog okvira poslovanja. Smatramo da cilj Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH svakako nije bio da obrtnici/poduzetnici i građani naredno razdoblje i dalje „razmišljaju“ u kunama i koriste kalkulator za preračunavanje bitnih iznosa koje svakodnevno koriste u svom poslovanju. Zakon o uvođenju eura kao službene valute nije propisao zabranu zaokruživanja u korist građana te obrtnika i poduzetnika. Smatramo time da je moguće sve izračune prilagoditi uz već propisani koeficijent izmjenama u stavku 2. riječi: „do visine 4.000,00 kuna mjesečno“ zamjenjuju se riječima: „do visine 550,00 eura mjesečno“. Također, smatramo da se navedenim povećanjima neće bitno utjecati na fiskalne mogućnosti, te zahtjev smatramo opravdanim. Nadalje, skrećemo pažnju na potrebu usklađivanja sa odredbama novog Zakona o radu u r.br. 39. – potrebno je navesti da se novčana paušalna naknada može isplatiti za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada ili za rad na daljinu. Uz članak 7. Predlažemo brisanje teksta u stavku 9. koje Predlagatelj planira dodati jer isto nije provedivo sukladno trenutnim zakonskim propisima. Uz članak 8. Pozdravljamo prijedlog Predlagatelja jer će isto značajno doprinijeti poslovanju obrtnika, posebice u graditeljskoj djelatnosti. Uz članak 9. Ovim putem još jednom molimo obzirom na porast cijena te obzirom na brzorastuće promjene tehnologije na tržištu da se navedeni iznos poveća na minimalno 700 eura. Uz članak 17. Pozdravljamo prijedlog Predlagatelja jer će isto značajno doprinijeti rasterećenju isplatitelja. | Djelomično prihvaćen | Uz članak 2. Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima tim Zakonom. Uz članak 3. Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima tim Zakonom. Nadalje, djelomično je prihvaćen prijedlog u dijelu usklađivanja odredbe Pravilnika s zadnjim izmjenama Zakona o radu te je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 1/23) propisan neoporezivi iznos novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose što uključuje rad od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodavca, a koji nije prostor poslodavca. Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu odnosno u ugovoru o radu nije niti definirano mjesto rada. Slijedom navedenog, ne prihvaća se prijedlog u tom dijelu. Uz članak 7. Navedena odredba usklađena je s Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Narodne novine, broj 156/22) stoga se prijedlog ne prihvaća. Uz članak 9. U skladu s načelom neutralnosti, novčani iznosi preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima člankom 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Stoga predloženi način preračunavanja i zaokruživanja (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s tim Zakonom. |
4 | MISLAV JAKŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | Predlažem izmjenu članka r.br. 39. iz "rad od kuće" u "rad na izdvojenom mjestu rada ili za rad na daljinu". | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog u dijelu usklađivanja odredbe Pravilnika s zadnjim izmjenama Zakona o radu te je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 1/23) propisan neoporezivi iznos novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose što uključuje rad od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodavca, a koji nije prostor poslodavca. Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu odnosno u ugovoru o radu nije niti definirano mjesto rada. Slijedom navedenog, ne prihvaća se prijedlog u tom dijelu. |
5 | Dario Ćorić | PRAVILNIK, Članak 3. | U pogledu r. br. 39. predlaže se umjesto "rad od kuće" propisati "za rad na izdvojenom mjestu rada ili za rad na daljinu". Posljednje izmjene i dopune Zakona o radu ne poznaju institut "rad od kuće" već razlikuju dva instituta - "rad na izdvojenom mjestu rada" i "rad na daljinu". Uporaba termina "rad od kuće" mogla bi dovesti do nejasnoća u praksi pa se zato predlaže kao navedeno. | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog u dijelu usklađivanja odredbe Pravilnika s zadnjim izmjenama Zakona o radu pri čemu se izraz rad od kuće mijenja izrazom rad na izdvojenom mjestu. To znači da se propisuje neoporezivi iznos novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose što uključuje rad od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodavca, a koji nije prostor poslodavca. Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu odnosno u ugovoru o radu nije niti definirano mjesto rada. Slijedom navedenog, ne prihvaća se prijedlog u tom dijelu. |
6 | VESNA VARŠAVA | PRAVILNIK, Članak 3. | R.br.39 - predlaže se izmjena teksta u: "Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad od kuće i/ili rad na daljinu." Obzirom je novim Zakonom o radu predviđeno da i kod ugovora o radu na daljinu je moguće ugovoriti naknadu troškova koji se refundiraju radniku, isti bi trebali također biti neoporeziv primitak radnika. | Djelomično prihvaćen | Djelomično je prihvaćen prijedlog u dijelu usklađivanja odredbe Pravilnika s zadnjim izmjenama Zakona o radu te je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 1/23) propisan neoporezivi iznos novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada sukladno propisu koji uređuje radne odnose što uključuje rad od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodavca, a koji nije prostor poslodavca. Rad na daljinu je rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu odnosno u ugovoru o radu nije niti definirano mjesto rada. Slijedom navedenog, ne prihvaća se prijedlog u tom dijelu. |
7 | PLAVA LAGUNA d.d. | PRAVILNIK, Članak 3. | Predlaže se dopuna stavka 43. članka 7. na način da se iza riječi „132,73 eura mjesečno“ stavi zarez te doda tekst: „odnosno za radnike koji obavljaju rad izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika te koriste smještaj koji se podmiruje na teret poslodavca, do visine 199,08 eura mjesečno“. Obrazloženje: Izmjena stavka 43. predlaže se kako bi se istim adekvatno obuhvatilo radnike koji koriste smještaj i obroke (u pravilu 3 obroka dnevno za vrijeme obavljanja rada), a za koje poslodavac ima vjerodostojnu dokumentaciju, bilo kod samog poslodavca ili treće osobe a koje podmiruje poslodavac. U pojedinim mjesecima zbog rada u preraspodijeljenom radnom vremenu iznos koji otpada na prehranu prelazi iznos od 1.000,00 kuna, no na godišnjoj razini ne prelazi iznos od 12.000,00 kuna, čime se ovaj pravilnik usklađuje sa pravima stečenim sukladno odredbama istog pravilnika na snazi do 31.12.2022. godine. | Nije prihvaćen | Temeljem ovog prijedloga izdvojila bi se samo određena skupina radnika što bi bilo diskriminatorno u odnosu na sve ostale radnike stoga se isti ne prihvaća. |
8 | VESNA VARŠAVA | PRAVILNIK, Članak 7. | Vezano za dodatak: „a u slučaju kada je razlika ostvarena u zadnjem mjesecu poreznog razdoblja, ulazi u primitke u mjesecu u kojem je i ostvarena“ kako je zakonodavac zamislio operativno provođenje predaje izvješća ? Naime ako porezni obveznik ostvaruje dohodak koji se paušalno oporezuje on je u obvezi predaje PO-SD obrasca za razdoblje 01.01.-31.12. Prema navedenom dodatku ako primitak iznad limita ulazi u dohodak za 12.mj. onda će biti potrebno predati DOH obrazac za 01.12.-31.12. što je nemoguće putem ePorezne obzirom je obveznik u to vrijeme obveznik paušalnog oporezivanja. Istovremeno u PO-SD obrazac može se maksimalno upisati 300.000 kn / 39.816,84 eura, ako bi iznos iznad išao u isti obrazac onda ga je potrebno mijenjati. Završno - svaki porezni obveznik ima barem 48.000 kn / 6.370,70 eura osobnog odbitka godišnje kojeg ima pravo iskoristiti (ako je samac, ako ima uzdržavanih članova i više), a prema iskustvu iznosi kojima se probija limit su u pravilu barem upola manji od toga, te je upitna svrha dodatnog opterećenja poduzetnika jer neće biti obveze plaćanja poreza. Iz svega navedenog predlaže se brisanje dodanih riječi u cijelosti. | Nije prihvaćen | Podsjećamo da su svi porezni obveznici koji utvrđuju dohodak u paušalnom iznosu, a tijekom godine prijeđu iznos od 300.000,00 kuna odnosno propisani iznos za obvezni ulazak u sustav PDV-a, obvezni s prvim danom mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem su ispunjeni uvjeti dohodak utvrđivati na temelju poslovnih knjiga te utvrđenu razliku između ostvarenih primitaka i 300.000,00 kuna iskazati u poslovnim knjigama. Kako bi se izbjegle nedoumice, u slučaju kada porezni obveznik ispuni te uvjete u posljednjem mjesecu poreznog razdoblja (u prosincu), ovom dopunom dodatno je pojašnjeno kako razlika ostvarena u posljednjem mjesecu ulazi u primitke u tom mjesecu tj. u primitke te kalendarske godine (poreznog razdoblja). Ističemo kako se porezna prijava podnosi za cijelo porezno razdoblje u kojem se obavlja samostalna djelatnost bez obzira kada je porezni obveznik postao obveznik vođenja poslovnih knjiga. |