Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Agrigenetics doo   Slažemo se s prijedlozima kolega koji su komentirali prije nas. 1. Smatramo da je neophodno omogućiti i osigurati potpunu kontrolu proizvodnje i dorade sjemena svih vrsta samooplodnog bilja od strane stručnih i ovlaštenih ustanova (HAPIH) 2. Ograničiti površinu kako je rečeno na 7 ha i upotrebu takvog sjemena ograničiti na godinu dana kako se ne bi dogodilo da se sjeme nekontrolirano umnožava u nedogled što bi dovelo do gubitka identiteta sorte (predočenje računa) 3. Obavezno omogućiti uvid vlasnicima sorti, odnosno nositeljima oplemenjivačkog prava, u količine dorađenog sjemena, te im dostaviti sve podatke o OPG-ima koji isto sjeme siju radi naplate naknade za autorska prava (licence), kao i jasno definirati način na koji će ta naknada biti plaćena (po mom mišljenju najbolje preko HAPIH-a) 4. Jasno odrediti uobičajene norme sjetve kako se ne bi "sa 100 kg npr. sjemena pšenice posijalo 5 ha" 5. Vezati poticaj uz korištenje "legalnog" sjemena 6. Strogo kontrolirati zdravstveno stanje takvog sjemena, kao i redovito provoditi GMO analize 7. Odrediti sankcije za nepridržavanje pravila te ih striktno provoditi Molim da se uzme u obzir i shvati da je stvaranje jedne sorte pšenice, soje, ječma i slično izuzetno zahtjevan proces koji traje petnaestak godina i da bi nas nedonošenje pravog zakona ili pravilnika vratilo doslovno 100 godina unazad. Isto tako mislim da nikome nije cilj širenje bolesti poput snijeti za koje svi dobro znamo koliko su opasne, a isto tako znamo da ih u Hrvatskoj ima jako puno baš zbog korištenja neadekvatnog "sjemena". Primljeno na znanje Smatramo da dostavu podataka o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva nositeljima oplemenjivačkih prava nije moguće propisati ovim Pravilnikom jer navedeni Zakon ne regulira odredbe vezane uz oplemenjivačka prava. Prema propisima iz područja zaštite biljnih sorti na zahtjev nositelja oplemenjivačkog prava nadležna tijela mogu mu dostaviti podatke koje posjeduju o zaštićenim sortama kako bi osigurao svoja prava.
2 Karla Špehar   Ne znam da li je ovaj pravilnik korak u pravom smjeru, vrijeme će pokazati! Međutim, za sve bi pravila igre morala biti ista. Tko i na koji način će kontrolirati one koji proizvode sjeme za vlastitu proizvodnju, tko će kontrolirati uslužne dorađivače u svezi količine dorađenog sjemena. Ako se pojave problemi uslijed lošeg zdravstvenog stanja sjemena ili uslijed pojave na tržištu necertificiranog sjemena (siva ekonomija). Tko snosi odgovornost. 1. Sjemenska proizvodnja kakva god da je MORA BITI POD NADZOROM ovlaštenih tijela! Tko god da proizvodi neka mu dođe nadzor u vegetaciji da se utvrdi smije li to sjeme ići u polje ili ćemo dopustiti širenje bolesti zbog kojih su se u prošlosti usjevi morali uništavati ili korova koji su godinama bili u karanteni. 2. Valjda bi normalna država morala imati evidenciju i nadzor koliko je sjemena proizvedeno i pod kojim uvjetima! 3. Biljna putovnica za zdravstveni nadzor sjemena. Ili treba svima ili nikom! Nadam se samo kako se ne vraćamo unazad 100 godina na sjetvu tavanuše. Jesam za farmerovo sjeme, ali i ono mora zadovoljavati osnovne značajke sjemenske proizvodnje ( zdravstveno ispravno, čisto od korova, te utvrđena količina sjemena). Primljeno na znanje U skladu sa člankom 6. stavkom 1. Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (“Narodne novine”, broj: 110/21) Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu između ostalog obavlja poslove certifikacije sjemena i sadnog materijala kroz postupak službenog nadzora nad proizvodnjom, doradom, pakiranjem, plombiranjem i označavanjem sjemena i sadnog materijala te provjeravanja vođenja evidencije za provedbu dorade na poljoprivrednom gospodarstvu iz članka 17. stavka 2. Zakona. Proizvodnja sjemena koje se stavlja na tržište podliježe službenom nadzoru koje provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu kao nadležno tijelo za certifikaciju. Dorada sjemena, kako onog koji se stavlja na tržište, tako i dorada sjemena s poljoprivrednog gospodarstva podliježe nadzoru koje provodi HAPIH. Nadalje, zahtjevi koji se odnose na izdavanje biljnih putovnica te bilje za koje je potrebna biljna putovnica propisani su Zakonom o biljnom zdravstvu (Narodne novine, br. 127/19 i 83/22) i ostalim propisima iz područja biljnog zdravstva.
3 Poljoprivredni institut Osijek   GSU Hrvatsko sjeme 20.02.2023 08:41 U ime GSU "Hrvatsko sjeme" još jednom želimo naglasiti da sjetva merkantilnih roba kao zamjenice certificiranom sjemenu u suvremenoj poljoprivredi 21. stoljeća zasigurno nije opcija te da očekujemo da ćemo s novim Zakonom o sjemenu i potrebnim pravilnicima poput ovoga konačno prekinuti lošu i neodrživu praksu. Također smatramo potrebnim još jednom naglasiti brojne nedorečenosti koje proizlaze iz ovog pravilnika, ali i donesenog Zakona o sjemenu, kako slijedi: 1. Veličina gospodarstva i/ili maksimalna količina sjemena s poljoprivrednog gospodarstva na godišnjoj razini treba biti ograničena i jasno definirana za svaku kulturu pojedinačno (količina sjemena) i kumulativno (površina, 7 ha?) 2. Soja treba biti izuzeta iz pravilnika kako bi ostali u skladu s europskom praksom, kao i s našim dosadašnjim Pravilnikom o požetom materijalu (NN145/2011) 3. Jasno, po kulturama, definirati obveznu dokumentaciju koju treba ishoditi prije nego se sjeme uputi na uslužnu doradu (evidencija o podrjetlu sjemena, biljna putovnica, gmo-free certifikat, potvrda o obavljnom laboratorijskom zdravstvenom pregledu na prisutnost Tilletia spp. i sl., potvrda o odsustvu karantenskih korova) 4. Dostava podataka (Potvrda o dorađenim količlinama sjemena) u HAPIH po završetku sjetvene sezone (jare kulture 30. 06., ozime kulture 30. 11.) 5. Jasno definirati tko vrši nadzor sustava kao i moguće sankcije u slučaju odstupanja od definiranog Djelomično prihvaćen U skladu sa člankom 6. stavkom 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (“Narodne novine”, broj: 110/21) Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu između ostalog obavlja poslove certifikacije sjemena i sadnog materijala kroz postupak službenog nadzora nad proizvodnjom, doradom, pakiranjem, plombiranjem i označavanjem sjemena i sadnog materijala te provjerava vođenje evidencije za provedbu dorade na poljoprivrednom gospodarstvu. Propisima koje navodite ne štite se biljne vrste, nego sorte. Sorta je zaštićena dodjelom oplemenjivačog prava bilo na nacionalnoj razini ili na razini EU. Ako sorta nije zaštićena, tada se odredbe propisa koje navodite ne primjenjuju. Prihvaćamo primjedbu da se definira dokumentacija koja se dostavlja uz sjeme na uslužnu doradu.
4 Brodsko-posavska županija   Brodsko-posavska županija, Željko Burazović, privremeni pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu, 22.2.2023. Ministarstvo poljoprivrede 16. veljače 2023. godine stavilo je na Savjetovanje s javnošću Prijedlog Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima gdje su kao limitirajuće faktore za određivanja statusa područja uzeli pet prirodnih ograničenja koja su prisutna na 60% površine predmetne jedinice lokane samouprave (JLS) koja određuju status ili ispadanje iz sustava te iste JLS. Uvažavamo kriterije: 1. Ograničena propusnost tla; 2. Nepovoljna struktura i kamenitost; 3. Plitka ekološka dubina; 4. Nepovoljna kemijska svojstva; 5. Nagib. Ono čime nismo zadovoljni, a što se kod aktualnog Pravilnika nije uvažilo su parametri: 1. Niska temperatura; 2. Suša; po čemu je Brodsko-posavska županija u jednom trenutku najhladnije područje u Republici Hrvatskoj, a u nekoj drugoj situaciji trpimo najveće štete od suše. Slijedom takvih okolnosti, a po novom Prijedlogu Pravilnika o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima koji je na javnom savjetovanju do 27. veljače 2023. godine protivimo se Prijedlogu Pravilnika po kojemu šest izrazito poljoprivrednih JLS-a gubi taj status, a to su sljedeće JLS-ovi: 1. Davor; 2. Nova Kapela; 3. Okučani; 4. Rešetari; 5. Stara Gradiška; 6. Vrbje. Neprihvatljiv nam je prijedlog brisanja i općine Davor bez obzira što je u naselju Orubica izgrađen prvi javni sustav navodnjavanja koji pokriva svega cca 25% ukupnih poljoprivrednih površina općine Davor. S druge strane vrijedno je pohvaliti prijedlog predlagača da u sustav područja s prirodnim i ostalim ograničenjima uđe općina JLS Gundinci, a koja slovi kao područje najintenzivnije poljoprivredne proizvodnje u Brodsko-posavskoj županiji. Na isti način prihvatljiv je i prijedlog ulaska u sustav općine JLS Sikirevci. Financijski osvrt novog Prijedloga o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima u duhu smanjenja zelenih plaćanja u strukturi izravnih potpora za 119,85 €/ha Na područja šest predloženih JLS-a za brisanje iz statusa područja s prirodnim i ostalim ograničenjima nalazi se cca 15.000,00 ha obradivih površina upisanih u ARKOD sustav. Na bazi smanjenja zelenog plaćanja za 119,85 €/ha dolazimo do izračuna da će poljoprivrednici s područja predmetnih šest JLS-a od studenog 2023. godine kada kreće isplata avansa osnovnog plaćanja (40% ukupne izravne potpore) ostati uskraćeni za cca 1.785.000,00 €/godinu ili 13.800.000,00 kuna/godinu. U situaciji kada poljoprivredni sektor još uvijek indirektno trpi od posljedica korona vremena, globalnih poremećaja cijena na energetskom tržištu uvjetovanih agresijom Rusije na Ukrajinu, a da su uvijek upitni kupoprodajnu uvjeti u žetvi poljoprivrednih kultura nameće se opravdanost potrebe korekcije predloženog Pravilnika na način da u sustavu područja s prirodnim i ostalim ograničenjima ostanu sve one JLS koje su ranije ostvarile taj status, a to su sljedeće: Davor, Nova Kapela, Okučani, Rešetari, Stara Gradiška i Vrbje. Također sugerira se predlagaču da u prijedlog proširenja područja osim JLS Gundinci i Sikirevci uđe i JLS Slavonski Šamac kao najistočnija općina na području Brodsko-posavske županije. Nije prihvaćen Nije primjenjivo – ovdje se radi o komentaru koji nije povezan s ovim pravilnikom.
5 MARKO MARIČEVIĆ   Pravilnikom bi trebalo propisati preporučene i uobičajne norme sjetve za vrste na koje se pravilnik odnosi. Na taj način bi se izbjegle situacije da npr. netko prijavi doradu 2 tone pšenice i s tom količinom posije 50 ha, što je nemoguće. Na taj način bi zadovoljio zakonsku obvezu te izbjegao provedbu analiza koje su propisane pravilnikom te na kraju izjegao plaćanje oplemenjivačkog prava za svu količinu sjemena koje je doradio i koristio na gospopdarstvu, ukoliko uopće bude zaživjela primjena oplemenjivačkog prava u RH. Jednostavnije rečeno, proizvođač bi imao papir da je na svojim površinama koristio sjeme s poljoprivrednog gospodarstva, pri čemu se nebi moglo utvrditi dali je s tom prijavljenom količinom dorađenog sjemena mogao posijati sve svoje površine, ukoliko se to pravilnikom ne definira. Nije prihvaćen Članak 18. stavak 8. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine«, broj 110/21.) propisuje koje se odredbe mogu propisati ovim Pravilnikom.
6 Luka Karlik   1. U potpunosti se slažem s komentarima što ih je iznio GSU Hrvatsko sjeme. 2. Ne slažem se s Člankom 1. stavak 2. da se Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na poljoprivredne proizvođače koji proizvode sjeme s poljoprivrednog gospodarstva u skladu s odredbama članka 17. stavka 3. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja ( » Narodne novine « , broj 110/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon) Proizvođači iz te skupine u najmanju ruku moraju biti evidentirani, a evidencija javno dostupna 3. U Pravilnik treba unijeti i prekršajne odredbe za one koji ne postupaju u skladu s Pravilnikom. Nije prihvaćen Prekršajne odredbe ne mogu se propisivati podzakonskim aktima. Člankom 17. stavkom 3. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (“Narodne novine”, broj: 110/21) propisano je izuzeće za sjeme s poljoprivrednog gospodarstva koje ne podliježe obvezi dorade.
7 DRAGANA PILIPOVIĆ   Na temelju čega je u novom Pravilniku o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva u članku 3. stavka 7. biljna vrsta soje Glycine max L. uvrštena na listu sjemena koje poljoprivredni proizvođači mogu proizvoditi i koristiti u svrhu sjetve na vlastitom gospodarstvu? U dosadašnjem Pravilniku o požetom materijalu (NN145/2011), i u pravilniku EU ( https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A01994R2100-20080131&qid=1648130247809 ) biljna vrsta soje Glycine max L. je zaštićena licencom i nitko nema mogućnost za daljnju reprodukciju za vlastite potrebe. Kontaktiranjem EUROSEED organizacije također je potvrđeno da soja u te svrhe ne bi smjela biti uvrštena u ovaj Pravilnik. Budući da se radi o zaštićenoj biljnoj vrsti, na temelju čega je donesena odluka da u Pravilnik nije moguće unijeti odredbu o dijeljenju informacija o doradi sjemena s vlastitog gospodarstva s nositeljima oplemenjivačkih prava. Kako se to planira regulirati? Na koji način će vlasniku sorte biti isplaćena naknada za licencu? Također kod uslužne dorade potrebna je biljna putovnica što u slučaju dorade sjemena s vlastitog gospodarstva nije. Kako je moguće da mogu biti dvostruka pravila za istu biljnu vrstu? Zašto se proizvođačima za vlastite potrebe sve olakšava, dok se oplemenjivačima i uslužnim doradama otežava poslovanje i za njih vrijede drugačija pravila? Nije prihvaćen Propisima koje navodite ne štite se biljne vrste, nego sorte. Sorta je zaštićena dodjelom oplemenjivačog prava bilo na nacionalnoj razini ili na razini EU. Ako sorta nije zaštićena, tada se odredbe propisa koje navodite ne primjenjuju. Kao primjer navodimo sortu soje Ika kojoj nije dodijeljeno oplemenjivačko pravo na razini Republike Hrvatske niti na razini EU. Poljoprivredni proizvođači mogu navedenu sortu koristiti bez ikakvih obveza, budući da oplemenjivač nije iskoristio mehanizam zaštite. Dok u slučaju sorte koja ima zaštitu, kao npr. sorta Gabriela poljoprivredni proizvođači ne smije koristi sjeme s poljoprivrednog gospodarstva, budući da soja nije navedena u tim propisima, te se svako umnažanje, pa tako i ono u svrhu proizvodnje na vlastitom gospodarstvu smatra kršenjem oplemenjivačkih prava. Nadamo se da ste prilikom kontakta sa Eurossed organizacijom naglasili da su u Republici Hrvatskoj stvorene sorte soje koje, nažalost, nemaju oplemenjivačka prava. Nadalje, vezano uz naplatu licenci, ističemo da je ista na nositelju oplemenjivačkih prava, a ne na nadležnim tijelima za certifikaciju. Nadalje, zahtjevi koji se odnose na izdavanje biljnih putovnica te bilje za koje je potrebna biljna putovnica propisani su Zakonom o biljnom zdravstvu (Narodne novine, br. 127/19 i 83/22) i ostalim propisima iz područja biljnog zdravstva.
8 GSU Hrvatsko sjeme   Ispred GSU "Hrvatsko sjeme" mogu konstatirati da se predloženi Nacrt može ga se smatrati korakom u pravom smjeru, ali postoje značajne „praznine“ i nedorečenosti zbog kojih bi, ukoliko se neki dijelovi ne redefiniraju, mogao postati „mrtvo slovo na papiru“. Nažalost, ti su dijelovi izravno povezani sa Zakonom o sjemenu, a iz čega se vidi da će se i on morati mijenjati želimo li dobiti funkcionalan set pravila. Evo komentara po segmentima - temama iz Pravilnika: 1. Jasna definicija poljoprivrednog proizvođača na kojega se odnosi mogućnost, prava i obveze uporabe sjemena s vlastitog gospodarstva: o Intencija Zakona o sjemenu navodno je bila da se ovo pravo omogući samo „OPGima“, ali nigdje se ustvari ne radi distinkcija između gospodarstava… Prema tome – ova mogućnost dana je svima, i onima s 20.000ha i onima s 0,2 ha. o Potrebno unijeti u Zakon o sjemenu (ZOS) jasnu distinkciju proizvođača na koje se odnosi uporaba sjemena s vlastitog gospodarstva 2. Vođenje evidencije o doradi sjemena s vlastitog gospodarstva i dijeljenje podataka o Razočarani smo odlukom (i tumačenjem) da u Pravilnik nije moguće unijeti odredbu o dijeljenju informacija o doradi sjemena s vlastitog gospodarstva s nositeljima oplemenjivačkih prava. o Nije propisano niti izvještavanje HAPIH-a. Vezano na ovakvu situaciju smatramo da bi, u najmanju ruku, trebalo propisati da se podaci o količinama sjemena s vlastitog gospodarstva koje se doradi (bilo u vlastitoj, bilo u uslužnoj doradi) obvezno dostave jednom godišnje HAPIH-u kako bi na jednom mjestu u državnoj Agenciji postojala sveukupna evidencija (bilanca) proizvodnje i dorade sjemena. o Zakonsko uporište ovome je u Članku 6 Zakona o sjemenu....Agencija (HAŠIH CSR) ima pravo „nadzora nad radom dobavljača“ i ne vidim zakonsku prepreku da se dobavljače ne može obavezati na slanje izvješća HAPIH CSR-u. o Molimo da još jednom preispita mogućnost te se u Pravilnik ugradi mogućnost pristupa podacima o dorađenom sjemenu s vlastitog gospodarstva nositeljima oplemenjivačkog prava. 3. Sustav sjemena s vlastitog gospodarstva i vrste kod kojih se traži biljna putovnica (soja, …) o Odluka o tome da za ovaj sustav neće biti potrebna biljna putovnica stvara određenu nesigurnost kod dorađivača koji uslužno dorađuju sjeme. Dvojaka pravila (kod certificiranog sjemena predmetne vrste zahtijevaju putovnicu, a ovdje ne) zasigurno će u određenoj mjeri pokolebati uslužne dorade u pružanju usluge proizvođačima kojima treba doraditi sjeme s vlastitog gospodarstva. 4. Prekršajne odredbe i kazne o Pravilnikom nisu predviđene nikakve sankcije za kršenja pravila pri uporabi sjemena s vlastitog gospodarstva, a i Zakon o sjemenu je ovdje također vrlo manjkav. o Potrebno je ove odredbe ili definirati ovim Pravilnikom ili unijeti potrebne izmjene u Zakon o sjemenu – Odlučiti se za ono što je pravilnije i brže. o Uzalud nam Pravilnik na snazi u ožujku ako ovo nije riješeno. 5. Prijava i nadzor prijavljenih površina zasnovanih sjemenom s vlastitog gospodarstva - Potreba prijave predmetnih površina i nadzora veličine gospodarstva o Da li, kada, gdje i kome poljoprivredni proizvođač prijavljuje površinu zasnovanu ovakvim sjemenom (bilo gospodarstvo manje ili veće od 7ha)? Pri godišnjoj prijavi proizvodnje APPRRR-u? o Tko provjerava i nadzire veličinu poljoprivrednih površina (veličinu gospodarstva) u svjetlu propisanog minimuma veličine gospodarstva na koje se niti Zakon o sjemenu niti ovaj Pravilnik ustvari uopće ne odnosi (gospodarstva do 7 ha)? o Tko će i na koji način provoditi nadzor Članka 17. Zakona o sjemenu? Nije prihvaćen Predloženo uvođenje definicije poljoprivrednog proizvođača zahtijeva izmjenu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (“Narodne novine”, broj: 110/21). U skladu sa člankom 6. stavkom 1. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu između ostalog provjerava vođenje evidencije za provedbu dorade na poljoprivrednom gospodarstvu. Smatramo da dostavu podataka o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva nositeljima oplemenjivačkih prava nije moguće propisati ovim Pravilnikom jer navedeni Zakon ne regulira odredbe vezane uz oplemenjivačka prava. Prema propisima iz područja zaštite biljnih sorti na zahtjev nositelja oplemenjivačkog prava nadležna tijela mogu mu dostaviti podatke koje posjeduju o zaštićenim sortama. Nadalje, zahtjevi koji se odnose na izdavanje biljnih putovnica te bilje za koje je potrebna biljna putovnica propisani su Zakonom o biljnom zdravstvu (Narodne novine, br. 127/19 i 83/22) i ostalim propisima iz područja biljnog zdravstva. Smatramo da u ovome trenutku ne postoje sigurnosni rizici koji bi zahtijevali od nadležnog tijela da propisuje strože uvjete nego što je to na nivou EU. Prekršajne odredbe ne mogu se propisivati podzakonskim aktima. Predloženom prijavom za nadzor površina na kojima se proizvodi sjeme s poljoprivrednog gospodarstva došlo bi do dodatnog administrativnog opterećenja poljoprivrednih proizvođača, što nije u skladu s reformskim mjerama koje se provode za administrativno rasterećenje. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu vodi upisnik dorađivača sjemena s poljoprivrednog gospodarstva te ima obvezu provođenja kontrole istoga i utvrđivanja činjeničnog stanja.
9 TIHOMIR KLEMENT   Na temelju članka 18. stavka 8. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine«, broj 110/21.) ministrica poljoprivrede donosi PRAVILNIK O DORADI SJEMENA S POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA nadodati iz skupina strnih žitarica, i uljarica i predivog bilja obzirom da se ne spominju ostala sjemenja , a po samom nazivu pravilnika bi se dalo zakljuciti da se i na njih odnosi. Tj. ako se odnosi i na sve ostaleonda da ih se imenuje, te ih treba nadodati. Npr sjeme paprike po ovome ispada da ih poljopivrednik ne smije koristiti ni u vlastitom gospodarstvu iako nije namjenjeno za prodaju. Naveo bi tu jos i grah, salate, paradajue itd. Nije prihvaćen U članku 1. stavku 2. propisano je na koje se skupine bilje ne odnose odredbe ovoga Pravilnika.
10 TIHOMIR KLEMENT  , Članak 5. čl. 5 st. 3 neprecizno određuje rok obveze čuvanja, te bi stoga trebao glasiti (3) Potvrdu o provedenoj GMO analizi poljoprivredni proizvođači imaju obvezu čuvati dvije godine od dana njenog izdavanja. Tj. treba povećati na 5 godina. Prihvaćen Komentar se prihvaća.