Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o obavještavanju žrtve o samostalnom izlasku zatvorenika ili kažnjenika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice Postojanje ugroze za sigurnost zatvorenika, Članak 14. Člankom 14. Prijedloga Pravilnika propisano je da će pravo žrtve, odnosno njezine obitelji, na obavijest biti uskraćeno u slučaju postojanja ugroze za sigurnost zatvorenika prilikom samostalnog izlaska. Članak 14. (1) Pravo žrtve odnosno njezine obitelji na obavijest može biti uskraćeno u slučajevima u kojima postoji ugroza za sigurnost zatvorenika prilikom samostalnog izlaska, osim u slučajevima bijega zatvorenika ili kažnjenika. (2) Kazneno tijelo će o saznanjima o postojanju ugroze za sigurnost zatvorenika ili kažnjenika obavijestiti policiju i Službu za podršku. (3) U slučaju da Služba za podršku raspolaže informacijom o postojanju ugroze za sigurnost zatvorenika, a za koju je saznala neposredno od žrtve ili druge osobe, o istome će obavijestiti policiju i kazneno tijelo. Mišljenje: Obzirom na Prijedlogom Pravilnika ukazani značaj obavještavanja žrtve, odnosno njezine obitelji, o samostalnom izlasku zatvorenika ili kažnjenika, smatramo potrebnim preciznije regulirati navedeni izuzetak od primjene prava na obavijest. Navedeno smatramo bitnim jer ovisno o ocjeni postojanja takve ugroze, ovisi i obavještavanje žrtve, odnosno njezine obitelji, o samostalnom izlasku zatvorenika. Stoga je ispravna procjena postojanja ovakve ugroze bitna kako radi zaštite žrtve, isto tako u nekim slučajevima i radi zaštite zatvorenika. Samim time je bitno definirati i tko radi takvu procjenu. Iako iz predloženog teksta proizlazi da se kaznena tijela i Služba za podršku međusobno obavještavaju o saznanjima o postojanju ugroze za sigurnost zatvorenika, pri tome obavještavajući i policiju, predlažemo jasnije propisati tko procjenjuje osnovanost takvih navoda, odnosno tko procjenjuje da li zaista postoji ugroza za sigurnost zatvorenika. Primljeno na znanje Sukladno čl. 125. st. 2. Zakona o kaznenom postupku i čl. 8. st. 6. Zakona o izvršavanju kazne zatvora postojanje ugroze za sigurnost zatvorenika neće se provjeravati u svakom predmetu nego jedino u slučajevima kada već postoji saznanje o ugrozi, bilo da je žrtva ili neka druga osoba verbalno izrekla tvrdnju iz koje proizlazi postojanje ugroze ili takvu tvrdnju uputila pisanim putem. U suprotnom, smatra se da takva ugroza za sigurnost zatvorenika ne postoji. Imajući u vidu potrebu da se primarno zaštiti žrtva pod pretpostavkom da je uvijek na njezinoj strani postojanje ugroze od strane okrivljenika, poznato nam je kako trenutno djeluje Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, kojoj je jedan od ciljeva i zadataka pored ubrzanja kaznenog postupka, i preispitati zakonske odredbe koje se odnose na zaštitu žrtve kaznenog djela i razmatra uređenje ove odredbe unutar ZKP-a, a sve s ciljem da se navedena ugroza u odnosu na okrivljenika pravilno procjeni odnosno da se pravo žrtve na obavijest o otpustu zatvorenika ne mora ostvariti jedino ako je ugroza zatvorenika veća od ugroze žrtve.
2 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava Samostalni izlasci , Članak 5. Na temelju razgovora s pripadnicima sustava socijalne skrbi, identificirana je njihova potreba, a koju Vam ovim putem prenosimo, da se o izlasku/bijegu zatvorenika ili kažnjenika koji su počinili kaznena djela na štetu bliske osobe ili djeteta na odgovarajući način obavijesti i njih, odnosno nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Obrazlažu da je to potrebno u svrhu: a) mogućnosti procjene je li povodom izlaska/bijega zatvorenika/kažnjenika, a vezano uz zaštitu žrtve potrebno izricanje određenih mjera iz njihove nadležnosti i/ili predlaganje mjera iz nadležnosti sudova b) vlastite informiranosti i sigurnosti, s obzirom da iskazuju kako se nerijetko i sami osjećaju ugroženima i nezaštićenima od nasilnika. Primljeno na znanje S obzirom da je Pravilnik podzakonski akt kojim se uređuje način obavještavanja žrtve nakon pravomoćnog okončanja postupka i izdržavanja kazne zatvora, ističe se kako navedeni podzakonski propis ne može propisivati odredbe koje se nalaze unutar Zakona o kaznenom postupku i Zakona o izvršavanju kazne zatvora. Unutar Ministarstva pravosuđa i uprave trenutno djeluje Radna skupina za unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a čiji je zadatak, između ostalog, i izrada analize i prijedloga mogućih izmjena Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima, Pravilnika o načinu izvršavanja mjera opreza i Pravilnika o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve. Unutar Ministarstva pravosuđa i uprave osnovana je i Radna skupina za donošenje novoga Zakona o zaštiti djece od nasilja, čiji je zadatak analiza postojećeg zakonodavnog okvira radi utvrđivanja i otklanjanja mogućih praznina u sustavu zaštite djece, propisivanjem uvjeta za organiziranje aktivnosti ili rad s djecom u svim segmentima života djece te unaprjeđenjem provjere ranije osuđivanosti osoba koje dolaze u kontakt s djecom pa bi eventualno navedeni prijedlog trebalo razmotriti unutar navedenih radnih skupina. U skladu sa čl. 168. st. 1. i 2. Zakona o izvršavanju kazne zatvora sudac izvršenja će, nakon što zaprimi prijedlog za uvjetni otpust, prije održavanja sjednice vijeća za uvjetne otpuste, pribaviti izvješće s mišljenjem kaznionice odnosno zatvora u kojem zatvorenik izdržava kaznu, a po potrebi izvješće probacijskog ureda i dostupne podatke centra za socijalnu skrb. Kada vijeće ocijeni da je to potrebno, na sjednicu poziva nadležnog službenika kaznionice odnosno zatvora u kojoj zatvorenik izdržava kaznu, nadležnog službenika probacijskog ureda, a po potrebi i druge osobe, što može uključivati i centar za socijalnu skrb. Također sukladno članku 172. st. 2. Zakona o izvršavanju kazne zatvora pravomoćno rješenje o uvjetnom otpustu dostavlja se centru za socijalnu skrb nadležnom prema mjestu u koje se zatvorenik otpušta u slučaju kaznenog djela počinjenog na štetu djeteta. Prilikom obavještavanja žrtve o izlasku počinitelja sa izdržavanja kazne zatvora, Služba za podršku žrtvama i svjedocima surađuje sa centrima za socijalnu skrb u slučaju kada je žrtva kaznenog djela dijete, a Služba nije u mogućnosti obavijestiti roditelje ili zakonske zastupnike djeteta o otpustu počinitelja. Centre za socijalnu skrb također se obavještava o utvrđenim potrebama žrtve kada se procijeni da je problematika žrtve u nadležnosti centra.
3 IVAN ZIDAREVIĆ Na temelju članka 8. stavka 7. Zakona o izvršavanju kazne zatvora («Narodne novine«, broj: 14/21), ministar pravosuđa i uprave donosi Ovim putem pozdravljam navedene predloge koji su u javnoj raspravi predstavljenog Pravilnika. Podsetio bih na presudu Evropskog suda za ljudska prava, od septembra 2022. godine, u predmetu J.I. protiv Republike Hrvatske (br. 35898/16). ESLJP utvrdio je postupovnu povredu čl. 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima (zabrana mučenja i nečovečnog postupanja i kažnjavanja) zbog toga što nadležna domaća tela nisu u dovoljnoj meri istražila navode žrtve silovanja da joj taj isti silovatelj preti smrću tokom „vikend“ izlazaka iz zatvora. Uređivanjem ove materije sprečavaju se dalji pokušaju viktimizacije i dehumanizacije žrtva ali i njihovih porodica i prijatelja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
4 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava Zahtjev žrtve, Članak 4. Ostaje nejasno hoće li u slučajevima iz čl. 4. Pravilnika (odnosno, u slučajevima u kojima je previđeno kontaktiranje žrtve odnosno njezine obitelj unatoč tome što zahtjev nije podnesen) Služba za podršku kontaktirati (samo) žrtvu i/ili njezinu obitelj, kao i koje se od članova obitelji treba informirati ako nitko nije podnio zahtjev. Riječ 'odnosno', kada se piše bez zareza, ima značenje veznika 'ili', što bi (prema gramatičkom tumačenju) označavalo izbor (između obavještavanja žrtve ili njene obitelji), no ostaje nejasno na temelj čega se takav izbor ima obaviti. Također, što se tiče vrste kaznenih djela koje podrazumijavaju slanje obavijesti i kada nije podnesen zahtjev, sintagmu (kaznenih) djela 's elementima nasilja' također smatramo nedovoljno jasnom. U svrhu izbjegavanja dvojbi i neujednačenih tumačenja u praksi, predlažemo razjasniti. Djelomično prihvaćen U odnosu na čl. 4. Pravilnika Služba za podršku će kontaktirati samo žrtvu, a članove obitelji žrtve isključivo ako je žrtva preminula. Kako bi se izbjegle nejasnoće oko informiranja članova obitelji prilikom primjene Pravilnika u praksi, izmijenit ćemo tekst Pravilnika na način da se koristi izraz „članove njezine obitelji ako je žrtva preminula“. S obzirom da podatke o žrtvi/oštećeniku/obitelji žrtve dostavlja prvostupanjski sud koji je sudio u predmetu u kojem je pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora, Služba za podršku će kontaktirati žrtvu ili članove obitelji preminule žrtve na temelju podataka koje im je dostavio sud. Što se tiče upotrebe riječi „odnosno“, u Pravilniku je korišten isti izričaj koji se nalazi u čl. 8. st. 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora, a na kojem se ovaj Pravilnik temelji: “Kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu će o zaprimanju zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora obavijestiti ustrojstvenu jedinicu za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, radi obavještavanja žrtve kaznenog djela i prekršaja odnosno njezine obitelji, a po potrebi i druga državna tijela, ako kaznionica, zatvor odnosno Centar za dijagnostiku u Zagrebu raspolaže podatkom o žrtvi.“ Sintagma „kaznena djela s elementima nasilja“ u sudskoj praksi koristi se za najteže i najopasnije skupine kaznenih djela, odnosno za ona kaznena djela kojima je počinitelj primjenom fizičke ili psihičke sile ili prijetnje prouzročio fizičku i/ili psihičku povredu žrtve te se u skladu s time smatraju deliktima većeg stupnja društvene opasnosti. Kao jedan od primjera upotrebe navedenog izraza ilustrativno navodimo presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: I Kž-72/2021-4.
5 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava Zahtjev žrtve, Članak 3. Smatramo potrebnim i predlažemo razjasniti tko se u smilsu ovog Pravilnika smatra obitelji/članovima obitelji žrtve. Također, u slučajevima kada je zahtjev podnesen (usmeno ili pisanim putem) pravosudnim tijelima, ostaje nejasno kada će i na koji način predmetni zahtjev biti proslijeđen/dostavljen Službi za podršku koja u konačnici kontaktira sa žrtvom/članovima njene obitelji. Ostaje nejasno i koji je status zahtjeva za obavještavanjem podnesenih policiji. Djelomično prihvaćen U odnosu na pitanje o obitelji / članovima obitelji žrtve upućujemo na odgovor koji je dan Pučkoj pravobraniteljici. Naglašavamo da će sukladno čl. 8. st. 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora kaznena tijela (zatvor/kaznionica) o zaprimanju zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora obavijestiti Službu za podršku žrtvama i svjedocima radi obavještavanja žrtve samo ako je zatvoreniku pravomoćno izrečena bezuvjetna kazna zatvora. Kada se radi o kaznenim postupcima koji su u tijeku, a sukladno čl. 125. st. 2. Zakona o kaznenom postupku žrtva će, ako je tako zahtijevala, putem policije odmah biti obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora protiv okrivljenika, osim ako bi time okrivljenik bio doveden u opasnost. Žrtva će biti obaviještena i o mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite, ako su takve mjere određene. Iz navedenog proizlazi da kada je žrtva zahtjev podnijela (usmeno ili pisanim putem) pravosudnim tijelima, Služba za podršku žrtvama i svjedocima će o njemu biti obaviještena od kaznenog tijela (zatvora/kaznionice) nakon pravomoćnog okončanja postupka samo u trenutku zaprimanja zatvorenika na izdržavanje kazne zatvora. Služba za podršku žrtvama i svjedocima neće imati saznanja o žrtvi ako nije donesena pravomoćna presuda kojom je izrečena bezuvjetna kazna zatvora. Sukladno čl. 1. st. 3. Pravilnika o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve („Narodne novine“, broj: 106/17) procjenu potreba žrtve dužna su provoditi sva tijela prethodnog i kaznenog postupka (policijski službenici, državni odvjetnici i suci) koja dolaze u kontakt sa žrtvom počevši od izvida pa do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka. Prilikom prijave kaznenog djela, policija provodi pojedinačnu procjenu potreba žrtve, te između ostalih potreba, utvrđuje i potrebu žrtve želi li biti obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora kao i o otpuštanju zatvorenika sa izdržavanja kazne zatvora. Također obavještava žrtvu o njezinim pravima u skladu sa čl. 43. Zakona o kaznenom postupku. Navedeni obrazac prosljeđuje se na daljnje postupanje pravosudnim tijelima (državno odvjetništvo, sud) koja su kada zaprime predmet na postupanje ponovno u obvezi provesti pojedinačnu procjenu potreba žrtve jer se žrtvina potreba za primjenom posebnih mjera zaštite može promijeniti, pa tako i njezino pravo iz čl. 43. st. 1. t. 10. da na njezin zahtjev bez nepotrebne odgode bude obaviještena o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora te mjerama koje su poduzete radi njezine zaštite.
6 Ured pučke pravobraniteljice Zahtjev žrtve, Članak 3. Člankom 3. Prijedloga Pravilnika reguliran je zahtjev žrtve, odnosno njezine obitelji, o tome želi li koristiti pravo biti obaviještena o samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika ili kažnjenika. Članak 3. (1) Žrtva odnosno njezina obitelj može tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka samostalno ili putem punomoćnika ili zakonskog zastupnika podnijeti svoj zahtjev usmeno ili pisanim putem nadležnim pravosudnim tijelima ili nakon pravomoćnog okončanja postupka Službi za podršku na propisanom upitniku koji je objavljen na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa (Obrazac I) o tome želi li ili ne želi koristiti svoje pravo biti obaviještena o samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika ili kažnjenika koji su na izvršavanju kazne zatvora. (2) Žrtva odnosno njezina obitelj može promijeniti svoj zahtjev iz stavka 1. ovog članka. Mišljenje: Predloženom odredbom propisuje se mogućnost žrtve, odnosno njezine obitelji da tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka podnese zahtjev o tome želi li koristiti pravo biti obaviještena o samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika ili kažnjenika. Prije svega, smatramo potrebnim Prijedlogom Pravilnika definirati značenje pojma „član obitelji žrtve“, kao što je to, primjerice, učinjeno Zakonom o izvršavanju kazne zatvora za članove obitelji zatvorenika i osuđenika, Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, a kako bi se izbjegla svaka mogućnost krivog interpretiranja predloženih normi. Nadalje, uvidom u odredbu Pravilnika, s jedne strane, te popratnih obrasca, s druge strane, vidljiva je njihova međusobna neujednačenost, što ćemo pojasniti u nastavku. Pri tome naglašavamo važnost obrazaca koji će se koristiti u praksi jer je životno vjerojatno da će se žrtva odnosno njezina obitelj, kao i službene osobe koje će postupati po ovome Pravilniku, voditi upravo obrascima. Prvenstveno ukazujemo da iz formulacije odredbe članka 3. stavka 1. Prijedloga Pravilnika, u kojoj se kao ovlaštenika za podnošenje zahtjeva navodi „žrtva odnosno njezina obitelj“ nije dovoljno jasno propisano ima li obitelj žrtve pravo da tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka podnese zahtjev o tome želi li koristiti pravo biti obaviještena o samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika ili kažnjenika, ili pak članovi obitelji imaju to pravo isključivo ako je žrtva preminula, a što bi proizlazilo iz Obrazaca I do V uz Prijedlog Pravilnika. Osim toga, iz odredbe članka 3. stavka 1. Prijedloga Pravilnika bi se moglo zaključiti da obitelj odnosno više članova obitelji ima ovu mogućnost, dok Obrazac I predviđa upisivanje podataka jedne osobe kao člana obitelji (i to ako je žrtva preminula). Dodatno, nejasno je kako bi se određivalo tko je jedan član obitelji ukoliko bi bilo više članova obitelji koji bi bili zainteresirani za ovu mogućnost, a primjerice se ne mogu dogovoriti, što je također životno moguće. Napokon, u Obrascu I do V izostavljena je situacija gdje žrtva ima skrbnika, no nije maloljetna, dakle kada je riječ o punoljetnoj žrtvi koja ima skrbnika. Slijedom navedenoga, prvenstveno predlažemo dopuniti i pojasniti odredbe Pravilnika te uskladiti tekst prijedloga Pravilnika s obrascima. Predlažemo ujedno definirati pojam „član obitelji žrtve“, uključujući pojašnjenje je li riječ o jednom ili više članova obitelji, te ga ujednačeno koristiti kroz sve odredbe Prijedloga Pravilnika i prateće obrasce. Nadalje predlažemo precizirati odredbu članka 3. stavka 1. Prijedloga Prijedloga na način da bude jasno navedeno da član ili članovi obitelji žrtve mogu podnijeti zahtjev za obavijest o izlasku ili bijegu osobe koja se nalazi na izvršavanju kazne zatvora, samo ako je žrtva preminula, što bi proizlazilo i iz pratećih obrazaca, a kako bi se izbjegle ikakve dvojbe prilikom primjene Pravilnika u praksi. Također predlažemo obrasce dodatno precizirati na način da se u iste, osim postojećih podataka, navedu i oni za slučaj da je zahtjev podnesen putem opunomoćenika, odnosno zakonskog zastupnika punoljetne žrtve. Prihvaćen Sukladno čl. 2. st. 1. (a), podstavak ii. Direktive 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela pojam „žrtve“ obuhvaća članove obitelji osobe čija je smrt izravno uzrokovana kaznenim djelom i koji su pretrpjeli štetu kao posljedicu smrti te osobe. U skladu s navedenim u Zakonu o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11-pročišćeni tekst, 91/12-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 ) u čl. 202. stavku 11. definiran je pojam žrtve: „Žrtva kaznenog djela je fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela. Žrtvom kaznenog djela smatraju se i bračni i izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati.“ Iz navedenog jasno proizlazi kako članovi obitelji žrtve imaju pravo da tijekom kaznenog ili prekršajnog postupka podnesu zahtjev o tome žele li koristiti pravo biti obaviješteni o samostalnom izlasku ili bijegu zatvorenika ili kažnjenika isključivo ako je žrtva preminula. Međutim, radi preciziranja odredbe članka 3. stavka 1. Prijedloga, a kako bi se izbjegle ikakve dvojbe prilikom primjene Pravilnika u praksi, usvajamo prijedlog da se koristi izraz „članove njezine obitelji ako je žrtva preminula“ u tekstu Pravilnika. Također, u obrascima koji sadrže podatke o žrtvi i članovima obitelji preminule žrtve će se dodati napomena: „Ako je više članova obitelji preminule žrtve, za svakog dodati novu tablicu“. Iz svega navedenog, smatramo da nije potrebno dodatno u Pravilniku definirati pojam člana obitelji žrtve koji se odnosi na članove obitelji preminule žrtve budući da je u čl. 1. Pravilnika propisan način obavještavanja žrtve sukladno odredbama zakona kojim se uređuje kazneni postupak. Uvidom u Obrasce I do V utvrđeno je da je samo u Obrascu I potrebno nadodati pojašnjenje kod skrbnika odnosno da je potrebno nadodati da se skrbnik odnosi i na osobe lišene poslovne sposobnosti budući da je u Obrascima II do V to već navedeno. U odnosu na primjedbu da se u Obrasce, osim postojećih podataka, navedu i oni za slučaj da je zahtjev podnesen putem opunomoćenika punoljetne žrtve, napominjemo da prihvaćamo primjedbu te ćemo u skladu s time nadopuniti Obrasce I do V.
7 SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava Obavještavanje žrtve odnosno njezine obitelji, Članak 11. U obrascima koji su sastavni dio ovog Pravilnika ne vidimo da je predviđeno/omogućeno žrtvi da se izjasni/istakne na koji način želi primati obavijesti, što smatramo potrebnim ispraviti. Također, smatramo da je potrebno da u obrascima stoji napomena žrtvi da je u slučaju promjene telefonskog broja/adrese elektroničke pošte ili adrese potrebno da o promijeni obavijesti Službu za podršku, a kako bi joj tražene obavijesti mogle biti uručene. Prihvaćen Prihvaćamo primjedbu te ćemo u skladu s time nadopuniti Obrazac I.