Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 12. Zahvaljujemo na uvaženim ranijim primjedbama vezano uz dospijeće plaćanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 9. Članica HGK s područja Županijske komore Rijeka smatra kako se porez po odbitku ne bi trebao plaćati na pomorske vozarine. Poznato je da su brodari često registrirani u „poreznim oazama“, npr. dosta njih je registrirano na Maršalovim otocima koji su dodani na zadnji popis nekooperativnih jurisdikcija. Primljeno na znanje Zakon o porezu na dobit ne propisuje plaćanje poreza po odbitku na pomorske vozarine. Dodatno, Pomorskim zakonikom je propisano da se, između ostaloga, na usluge iskorištavanja brodova, a osobito zakupnine i vozarine iz ugovora o zakupu i ugovora o pomorsko-plovidbenim poslovima ne plaća porez po odbitku, neovisno o jurisdikciji registracije broda.
3 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 7. Predlažemo iznos nabavne vrijednosti za dugotrajnu imovinu poveća na 1.000,00 eura (zbog inflacije i povećanja cijena, kako bi se održala približna razina vrijednosti). Napominjemo i da je predloženi iznos od 665,00 eura različit od onoga predloženog u Zakonu o porez na dohodak (650,00 eura), što nije u redu (vjerojatno je greška). Djelomično prihvaćen Prijedlogom Zakona o porezu na dohodak uskladit će se iznos na 665,00 eura kako bi bio izjednačen s Prijedlogom Zakona o porezu na dobit. Međutim, prijedlog za povećanje navedenog iznosa na 1.000,00 eura nije prihvatljiv jer bi mogao narušiti vjerodostojnost financijskog izvještaja, više nego je predviđeno člankom 12. Zakona o porezu na dobit. Iznos nije vezan uz stopu inflacije, već je rječ je o pojednostavljenju za porezne potrebe u odnosu na računovodstvene standarde.
4 INGRID ŽUDIH-KOROMAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 7. Predlaže se prag za DI povećati na 1.000 €. U svakom slučaju, uskladiti sa Prijedlogom izmjena Zakona o porezu na dohodak u kojem je naveden iznos od 650 €, te koji god iznos odabrali, neka bude jedinstven za obveznike poreza na dohodak i dobit. Djelomično prihvaćen Prijedlogom Zakona o porezu na dohodak uskladit će se iznos na 665,00 eura kako bi bio izjednačen s Prijedlogom Zakona o porezu na dobit. Međutim, prijedlog za povećanje navedenog iznosa na 1.000,00 eura nije prihvatljiv jer bi mogao narušiti vjerodostojnost financijskog izvještaja, više nego je predviđeno člankom 12. Zakona o porezu na dobit. Iznos nije vezan uz stopu inflacije, već je rječ je o pojednostavljenju za porezne potrebe u odnosu na računovodstvene standarde.
5 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 9. Pozdravljamo prijedlog rasterećenja plaćanja poreza po odbitku, ali obzirom na relativno malo tržište RH, predlažemo ipak razmisliti o daljnjem oporezivanju poreznog i poslovnog savjetovanja te revizorskih usluga koje se plaćaju inozemnim osobama. Nije prihvaćen Trenutno se na razini Europske unije u sklopu Radne skupine IV – direktno oporezivanje, razvijaju mjere. Pojednostavljenja sustava poreza po odbitku. Predložena odredba je propisana u cilju omogućavanje veće likvidnosti poreznim obveznicima a time i konkurentnosti. Zbog primjene Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s brojnim državama posebice iz okruženja ukidanje obveze plaćanja poreza po odbitku neće negativno utjecati na konkurentnost tuzemnih savjetnika.
6 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 5. Uz članak 5. Pravo i namjeru Predlagatelja da se uredi mito, potrebno je jasnije propisati jer iz trenutnog prijedloga nije jasno tko će i kako odrediti što je to nepripadno. Na kraju, svaki dar bilo kome je potencijalno nepripadan, te molimo jasnije razlučiti mito od eventualnog troška reprezentacije poslovnim partnerima. Ukoliko se prihvati prijedlog drugih komentara vezano uz utvrđivanje kaznenopravne odgovornosti, što svakako pozdravljamo, molimo da se jasno propiše na koji će se način isto imati evidentirati u poslovnim knjigama, jer je za očekivati da će mito biti utvrđen protekom poreznog razdoblja. Nije prihvaćen U sklopu projekta „Podizanje svijesti i standarda borbe protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama“ kojeg su zajednički proveli Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Europska komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a u svrhu unaprjeđenja zakonodavnog okvira, standarda i praksi u pogledu pristupanja Konvenciji OECD-a u borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, izrađeno je Izvješće o procjeni pravnih i političkih okvira pod nazivom: "Borba protiv transnacionalnog podmićivanja u Hrvatskoj“. U sladu s preporukama iz toga projekta predložena je navedena odredba. Nadalje, zbog primjene različitih pravnih sustava (Anglosaksonsko i Kontinentalno) u državama članicama OECD slična odredba je u skladu s preporukama OECD-a propisana i u drugim državama članicama OECD-a. Važno je istaknuti kako se Republika Hrvatska nalazi u procesu pristupanja u članstvo OECD-a. Stoga je odredba predložena iz naprijed navedenih razloga. Međutim, zbog drugih postojećih odredbi u Zakonu o porezu na dobit, Općem poreznom zakonu i Zakonu o računovodstvu (dijelu nefinancijskog izvješća) odredba ne donosi novost u porezni sustav. Prema Zakonu o porezu na dobit nije porezno priznato 50% troškova reprezentacije odnosno troškova: ugošćenja, darova sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškova odmora, športa, rekreacije, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti. Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja. Nadalje, u Zakonu je jasno navedeno kao nisu porezno priznati rashodi učinjeni za osiguravanje povlastica i drugih oblika imovinskih koristi danih fizičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni događaj, tj. da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti. Dakle, Zakonom o porezu na dobit je utvrđeno što je rashod reprezentacije koji može biti djelomično porezno priznat iako rashod 50% nije direktno vezan s ostvarenim prihodima, ali je zbog poznatog uobičajenog i opravdanog poslovnog ponašanja, bontona, u Republici Hrvatskoj i državama iz okruženja djelomično porezno priznat. To nije slučaj s drugim porezima, primjerice s porezom na dodanu vrijednost. Slijedom navedenoga odredbe Zakona o porezu na dobit su jasne, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti provode se postupci u skladu općim poreznim propisom.
7 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 4. Uz članak 4. HOK predlaže u stavku 6. riječi: „21,24 eura“ zamijeniti riječima „30,00 eura“ te ujednačiti sa prijedlogom izmjene u Nacrtu Zakona o porezu na dohodak Nije prihvaćen Obzirom na postojeće odredbe Zakona o porezu na dobit nije uočena potreba za podizanjem iznosa sa 22,00 na 30,00 eura. U konkretnom slučaju riječ je o zaokruživanju iznosa iskazanog u eurima. Odredba je usklađena s odredbom u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
8 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 3. Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore skreće pažnju na teškoće pri provedbi odredbe članka 5.b, stavak 2. u praksi. Naime, odredba propisuje da se oporezivanje prema stavku 1. istog članka može primijeniti na osobe iz članka 2. stavka 7. ovog Zakona ako (…) po osnovi te djelatnosti ostvaruju više od 50% ukupnih prihoda. Trenutno u praksi neprofitna organizacija ne zna sve do isteka posljednjeg dana poslovne godine koliki će postotak gospodarske djelatnosti biti. Zbog toga, neprofitne organizacije koje utvrde protekom 31. prosinca da su premašile 50% ukupnih prihoda od obavljanja gospodarske djelatnosti ne predaju obrazac do 15.og siječnja već moraju predati PD obrazac do kraja travnja za proteklu godinu. Status ne mijenjaju, jer je moguće da već iduće razdoblje postotak gospodarske djelatnosti bude manji od 50%. Molimo regulirati stavak 2. na način da bude razvidno kada se gubi mogućnost paušalnog oporezivanja kod neprofitnih organizacija, vezano uz opisanu problematiku. Nije prihvaćen Iako zbog specifičnosti djelatnosti neprofitnih organizacija nije potpuno jasan navedeni primjer kako neprofitna organizacija ne može utvrditi omjer prihoda prije isteka poreznog razdoblja, nakon izvršene analize obveznika plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu izvršit će se prilagodbe Pravilnika o porezu na dobit. Međutim, važno je istaknuti kako sama neprofitna organizacija odlučuje o plaćanju poreza na dobit u paušalnom iznosu, to je opcija do ispunjenja uvjeta iz Zakona o porezu na dobit, a ne obveza. Porezni obveznik koji namjerava plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu podnosi zahtjev za plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznog razdoblja (članak 11.a stavak 3. Pravilnika o porezu na dobit). Ako tijekom poreznog razdoblja porezni obveznik utvrdi kako je ostvario prihode veće od propisanog iznosa (visina ili omjer) obvezan je o tome izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana (članak 11.a stavak 9. Pravilnika). Kada se na temelju obavljenog nadzora i/ili prikupljenih podataka o ostvarenim prihodima utvrdi da je porezni obveznik ostvario prihode po osnovi obavljanja djelatnosti iznad propisanog iznosa, visina prihoda ili omjer, Porezna uprava će donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dobit prema članku 34. stavku 1. Zakona o porezu na dobit (članak 11.a stavak 10. Pravilnika). Porezni obveznik je u tom slučaju obvezan odmah prijeći na utvrđivanje porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona (članak 11.a stavak 11. Pravilnika). Dakle, slijedom Zakona i Pravilnika o porezu na dobit, u navedenom slučaju obveznik mora primijeniti način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona odnosno prestaje biti obveznik plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu. Za porezno razdoblje u kojem su bili ispunjeni uvjeti plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu (to može biti i zadnji dan godine) treba biti predan i pripadajući obrazac PD-PO.
9 PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 5. PWC KOMENTAR za e-savjetovanje na prijedlog novog članka 7a.: Pretpostavljamo da se ovdje radi o mitu u smislu Kaznenog zakona te bismo stoga predložili da se ovo jasnije definira kako bi se izbjegla pravna nesigurnost kod primjene predložene odredbe. Ovo je posebno bitno u dijelu u kojem se navodi da se nagrada, dar ili korist može sankcionirati u skladu s propisima kaznenog zakonodavstva. Upitno je kako tumačiti riječ „može“ u ovom kontekstu. Znači li to da porezni obveznik ovo sam procjenjuje (što se ne čini izvedivim s obzirom da je za pretpostaviti da nema dovoljno znanja) ili da je pokrenut kazneni postupak (što bi značilo da je određeni trošak okarakteriziran kao mito) ili da je pravomoćno dovršen (što bi značilo da je utvrđeno da određeni trošak predstavlja mito). U tom smislu predložili bismo da stavak 1. ovog članka glasi: (1) Ako je u kaznenom postupku pravomoćno utvrđeno da je porezni obveznik dao mito u smislu Kaznenog zakona, takav rashod ne priznaje se kao porezno priznat trošak poslovanja. Smatramo da bi pravilnikom trebalo samo propisati postupak ispravka prijave poreza na dobit u vezi s člankom 7a. stavkom 1. Zakona, no i u tom dijelu bi bilo dovoljno pozvati se na odredbe o ispravku porezne prijave u skladu s Općim poreznim zakonom. Nije prihvaćen U sklopu projekta „Podizanje svijesti i standarda borbe protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama“ kojeg su zajednički proveli Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Europska komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a u svrhu unaprjeđenja zakonodavnog okvira, standarda i praksi u pogledu pristupanja Konvenciji OECD-a u borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, izrađeno je Izvješće o procjeni pravnih i političkih okvira pod nazivom: "Borba protiv transnacionalnog podmićivanja u Hrvatskoj“. U sladu s preporukama iz toga projekta predložena je navedena odredba. Nadalje, zbog primjene različitih pravnih sustava (Anglosaksonsko i Kontinentalno) u državama članicama OECD slična odredba je u skladu s preporukama OECD-a propisana i u drugim državama članicama OECD-a. Važno je istaknuti kako je Republika Hrvatska u procesu pristupanja u članstvo OECD-a. Stoga je odredba predložena iz naprijed navedenih razloga. Međutim, zbog drugih postojećih odredbi u Zakonu o porezu na dobit, Općem poreznom zakonu i Zakonu o računovodstvu (dijelu nefinancijskog izvješća) odredba ne donosi novost u porezni sustav.
10 PricewaterhouseCoopers Savjetovanje d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 4. PwC KOMENTAR za e-savjetovanje na prijedlog izmjena čl.7.st.1.točke 10.: Odredba članka 7. stavka 1. točke 10. Zakona o porezu na dobit („Zakon“), koja se odnosi na darovanja za koja se uvećava osnovica poreza na dobit, proširena je na način da su u porezno nepriznate rashode uključena i darovanja koja poreznom obvezniku ili povezanoj osobi donose izravnu ili neizravnu korist. Istovremeno se niti jednom izmjenom Zakona koja se odnosi na darovanja dodatno ne propisuju definicije i/ili smjernice na temelju kojih bi se nearbitrarno moglo utvrditi radi li se o takvoj vrsti donacija. Također, nije predviđeno da se takve definicije i smjernice utvrde Pravilnikom o porezu na dobit („Pravilnik“) jer je jedina izmjena Pravilnika u vezi s darovanjima predviđena za članak 7. stavak 7. koji definira isključivo što se smatra porezno priznatim rashodima darovanja. Propisivanje ovakve općenite odredbe može u praksi rezultirati vrlo širokim i potpuno proizvoljnim tumačenjem prvenstveno u smislu što je to izravna ili neizravna korist za poreznog obveznika ili s njime povezanu osobu (općenito definicija povezanih osoba je iznimno široka i obuhvaća ne samo odredbe Zakona o porezu na dobit već i odredbe Općeg poreznog zakona). Posljedično, to može dovesti u pitanje porezno priznavanje baš svih danih donacija. Primjerice, porezni obveznik može donirati novčana sredstva za neku humanitarnu priredbu, pri čemu se organizator na samoj priredbi može javno zahvaliti najvećim donatorima, između ostalog i poreznom obvezniku. Dakle porezni obveznik je spomenut u javnom prostoru (događaj prenosi nacionalna televizija ili ga je posjetio značajan broj posjetitelja) - znači li to da on ima izravnu ili neizravnu korist u smislu ove odredbe jer je široj javnosti skrenuta pozornost na poreznog obveznika te bi se moglo tumačiti da se radi o nekom obliku promidžbe? Ili, primjerice, javna objava svih donatora za neku humanitarnu akciju (u dnevnim novinama) – je li to također izravna ili neizravna korist za donatore? U suštini, nije problem sama odredba koja bi regulirala porezno priznavanje rashoda darovanja na temelju kojeg porezni obveznik ostvaruje korist, već je pitanje definicije što točno znači izravna ili neizravna korist, tko će to određivati i na koji način, kao i kako se definiraju povezane osobe na koje se to također odnosi. Propisivanje ovakve općenite odredbe, pogotovo ako će tumačenje njezine primjene biti samo u nadležnosti inspektora u poreznim nadzorima, pridonosi općoj pravnoj nesigurnosti, osim ako se istovremeno ne propišu i jasne definicije i smjernice koje će spriječiti bilo kakvo subjektivno i proizvoljno tumačenje. Naime, temeljem ovako općenito propisane odredbe, baš svaka donacija se može protumačiti i proglasiti porezno nepriznatim rashodom, što smatramo da nikako nije namjera predlagatelja. U ovakvom općenitom obliku, ova odredba će prouzročiti upravo suprotni učinak, a to je da se smanji broj donacija umjesto da se poveća, jer porezni obveznici neće biti u mogućnosti jednoznačno odrediti što za njih predstavlja porezno priznate rashode darovanja. To je upravo suprotno onome što razumijemo da je bila namjera predlagatelja. Na temelju obrazloženja i komentara predlagatelja danih uz prijedlog izmjena Zakona, proizlazi da je osnovna namjera da se ovim izmjenama odredbi vezanih uz darovanja proširi i poveća broj donacija poreznih obveznika, a ne da se smanji zbog dodatne pravne nesigurnosti – a to će upravo biti rezultat ove dodatne odredbe. Nadalje, postavlja se pitanje zašto bi “darovanje“ ili “donacija“ odnosno trošak koji je nastao za poreznog obveznika, a od kojeg porezni obveznik ima izravnu ili neizravnu „korist“ bio porezno nepriznat rashod. Ovakva općenita odredba bi se u ovom kontekstu mogla tumačiti i na način da se davanje (u novčanom ili drugom obliku), primjerice neprofitnoj organizaciji, u zamjenu za određenu protučinidbu proglasi donacijom od koje donator ima korist te se smatra porezno nepriznatim troškom iako je svrha takvog davanja upravo bilo stjecanje koristi u poslovne svrhe. Stoga predlažemo: i. da se odustane od ove izmjene te da izmijenjeni članak 7. stavak 1. točka 10. Zakona glasi: „10. za darovanja iznad svote iz stavka 7. i. 9. ovoga članka“ ili ii. da se uz postojeći prijedlog izmjena članka 7. stavka 1. točke 10. Zakona koji glasi: „10. za darovanja iznad svote iz stavka 7. i. 9. ovoga članka i darovanja koja poreznom obvezniku ili povezanoj osobi donose izravnu ili neizravnu korist“ dodatnim stavcima članka 7. istovremeno propišu jasne definicije i smjernice za provođenje ove odredbe u dijelu koji se odnosi na darovanja koja poreznom obvezniku ili povezanoj osobi donose izravnu ili neizravnu korist. Nije prihvaćen Za potrebe primjene Zakona o porezu na dobit porezno priznati rashodi darovanja mogu biti samo darovanja, koja su učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe, udrugama, tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, dakle darovanja koja su dana za općekorisne svrhe. Predloženim postupkom za utvrđivanje porezno priznatih rashoda darovanja koji nisu vezani uz visinu ostvarenih prihoda očekuje se da će se doniranje u općekorisne svrhe povećati što će posljedično omogućiti razvoj filantropije, civilnog društva i neprofitnog sektora čije je djelovanje bitno za razvoj cjelokupnog društva. Dakle, cilj predloženih odredbi je što više potaknuti porezne obveznike na darovanja u općekorisne svrhe. Kako postoji mogućnost iskorištavanja odredbe protivno cilju i svrsi Zakona, posebno za darovanja koja su ograničena do 2% prihoda prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja uočena je potreba za propisivanjem odredbe s ciljem sprečavanja iskorištavanja Zakona odnosno odredbe o porezno priznatim rashodima darovanja protivno cilju i svrsi. Takva praksa je uočena, ali u izuzetno rijetkim situacijama, a slične odredbe vezane uz sprečavanja korištenja porezno priznatog rashoda darovanja u svrhe koje nisu općekorisne je propisana i u nekim državama članicama EU. Odredba neće utjecati na dosadašnje pozitivne prakse darovanja, što uključuje javne objave darovatelja ili situacija da sam darovatelj objavi kome je, za koje svrhe i u kojem iznosu darovao određena sredstava. To je sa stajališta Zakona o porezu na dobit očekivana situacija. Također i praksa iz navedenog primjera kada porezni obveznik donira novčana sredstva za neku humanitarnu priredbu, pri čemu se organizator na samoj priredbi može javno zahvaliti najvećim donatorima, između ostalog i poreznom obvezniku, je očekivana i prihvatljiva sa stajališta Zakona o porezu na dobit. U toj situaciji je porezni obveznik dobio javnu zahvalu i to može biti poticaj poreznom obvezniku za daljnja darovanja. Danas je u poslovnom svijetu važno imati i status društveno odgovorne kompanije, a to se upravo želi potaknuti. Stoga smo mišljenja da odredba ne može negativno utjecati na pozitivne prakse darovanja u društveno korisne svrhe, ali je potrebno imati odredbu o sprečavanju korištenja porezno priznatih rashoda darovanja protivno cilju i svrsi Zakona.
11 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 8. Članica Udruženja računovođa predlaže povećati granicu za primjenu novčanog načela iz članka 5. stavak 7. Zakona o porezu na dobit sa 995.421,06 EUR na barem 1.500.000,00 EUR budući da veći dio gospodarstva RH čine mali poduzetnici koji ostvaruju prihode od tog iznosa. Uvažavajući povećanja cijena, inflaciju i potreban poticaj rastu prihoda malih poduzetnika suočenih s više kriza bez presedana, povećanje donje granice predstavljalo bi kvalitetnu mjeru poticanja rasta gospodarstva u RH i omogućilo zadržavanje poreznih prava osiguranih prethodnim krugom poreznog rasterećenja. Oportuno bi bilo granicu za primjenu novčanog načela uskladiti s granicom za plaćanje PDV-a u postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama koja sukladno članku 125.i. Zakona o PDV-u iznosi 2.000.000,00 EUR. Nije prihvaćen Nakon sveobuhvatne analize poreznog sustava izvršene su brojne izmjene u sustavu poreza na dobit s ciljem poreznog rasterećenja posebno malih poreznih obveznika. Rezultat te reforme je snižavanje porezne stope sa 20% na 18% za porezne obveznike sa jačom gospodarskom snagom odnosno za one koji ostvaruju prihode iznad 995.421,06 EUR. Za male i srednje porezne obveznike (ne srednje poduzetnike kako su razvrstani prema Zakonu o računovodstvu), koji ostvaruju prihode do 995.421,06 EUR i koji imaju mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu smanjena je porezna stopa na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, a ne od ostvarene dobiti, obuhvaća 90% poreznih obveznika i to malih i srednjih, što je jedan od bitnih ciljeva porezne reforme. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije moguće kriterij visine prihoda za plaćanje poreza na dobit prema novčanom načelu povisiti na 1,5 ili 2 milijuna eura.
12 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 2. Članica Udruženja računovođa predlaže povećati granicu za primjenu novčanog načela iz članka 5. stavak 7. Zakona o porezu na dobit sa 995.421,06 EUR na barem 1.500.000,00 EUR budući da veći dio gospodarstva RH čine mali poduzetnici koji ostvaruju prihode od tog iznosa. Uvažavajući povećanja cijena, inflaciju i potreban poticaj rastu prihoda malih poduzetnika suočenih s više kriza bez presedana, povećanje donje granice predstavljalo bi kvalitetnu mjeru poticanja rasta gospodarstva u RH i omogućilo zadržavanje poreznih prava osiguranih prethodnim krugom poreznog rasterećenja. Oportuno bi bilo granicu za primjenu novčanog načela uskladiti s granicom za plaćanje PDV-a u postupku oporezivanja prema naplaćenim naknadama koja sukladno članku 125.i. Zakona o PDV-u iznosi 2.000.000,00 EUR. Nije prihvaćen Nakon sveobuhvatne analize poreznog sustava izvršene su brojne izmjene u sustavu poreza na dobit s ciljem poreznog rasterećenja posebno malih poreznih obveznika. Rezultat te reforme je snižavanje porezne stope sa 20% na 18% za porezne obveznike sa jačom gospodarskom snagom odnosno za one koji ostvaruju prihode iznad 995.421,06 EUR. Za male i srednje porezne obveznike (ne srednje poduzetnike kako su razvrstani prema Zakonu o računovodstvu), koji ostvaruju prihode do 995.421,06 EUR i koji imaju mogućnost plaćanja poreza na dobit prema novčanom načelu smanjena je porezna stopa na 10%. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, a ne od ostvarene dobiti, obuhvaća 90% poreznih obveznika i to malih i srednjih, što je jedan od bitnih ciljeva porezne reforme. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije moguće nižom poreznom stopom obuhvatiti sve velike porezne obveznike.
13 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT Članica Zajednice nakladnika i knjižara HGK predlaže da se razmotri mogućnost promjene poreza po odbitku kada su u pitanju autorske naknade za prava na objavljivanje knjiga i na gostovanje stranih autora. Naime, procedura je vrlo komplicirana i većina stranih autora i agenata ne želi davati svoje podatke i nabavljati razne dokumente, koje moraju platiti, kako bi ostvarili pravo na povrat poreza iz Hrvatske. Članica predlaže uvesti navedeni izuzetak s obzirom na to da se uglavnom radi o manjim iznosima, a u suprotnom se u suprotnome smanjiti potražnja za kupovinom prava na knjige i suradnja sa stranim institucijama, što je u suprotnosti s europskom idejom o poticanju mobilnosti. Nije prihvaćen Prema Zakonu o porezu na dobit porez po odbitku jest porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj. Porez po odbitku plaća se na kamate, dividende, udjele u dobiti te na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva koje se plaćaju inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe. Zakonom o porezu na dohodak je propisano da način oporezivanja fizičkih osoba ovisi o vrsti dohotka i rezidentnosti primatelja.
14 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 5. Odredbu stavka 1) koja glasi: „Svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost, koja se može sankcionirati sukladno propisima kaznenog zakonodavstva, ne priznaje se kao porezno priznat trošak poslovanja.“ Predlažemo da glasi: Svaka nepripadna nagrada, dar ili druga imovinska ili neimovinska korist bez obzira na vrijednost, za koju je u kaznenom postupku utvrđena kaznenopravna odgovornost davatelja, ne priznaje se kao porezno priznat trošak poslovanja. Naime, Porezna uprava ne može prejudicirati protupravnost i odgovornost davatelja donacije, dara ili nagrade, dok to nije utvrđeno u kaznenom postupku. Nije prihvaćen U sklopu projekta „Podizanje svijesti i standarda borbe protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama“ kojeg su zajednički proveli Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Europska komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a u svrhu unaprjeđenja zakonodavnog okvira, standarda i praksi u pogledu pristupanja Konvenciji OECD-a u borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, izrađeno je Izvješće o procjeni pravnih i političkih okvira pod nazivom: "Borba protiv transnacionalnog podmićivanja u Hrvatskoj“. U skladu s preporukama iz toga projekta predložena je navedena odredba. Darovanja koja su učinjena za općekorisne svrhe jesu porezno priznata prema uvjetima iz članka 7. stavka 7. i 8. Zakona.
15 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT Zakonom se ne regulira porezni tretman primitaka od napojnica koje poslodavac primi u ime svojih radnika. Predlažemo da se isto učini. Iz formulacije odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom da „Obveznik fiskalizacije u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama vezanim uz prihode i primitke osigurava podatak i o ostvarenim napojnicama“ zaključujemo da će se napojnice evidentirati poslodavcima (dohodašima i dobitašima) u primitke / prihode. Doduše, takvih odredbi nema u Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o porezu na dobit pa je to zbunjujuće i trebalo bi jasno definirati. Ako napojnice, koje stvarno nisu primici / prihodi poslodavca nego radnika, budu uvećavale promet poslodavca, oni će utjecati poslodavcu u svim situacijama gdje su postavljeni razni pragovi (za ulazak u sustav PDV-a, tromjesečni obračun PDV-a…) ali najnepravednije je to kod obrtnika paušalista koji ne iskazuju izdatke, pa tako ni isplatu napojnica, te će im ukupan iznos napojnica utjecati i na razrede paušalnog oporezivanja i na uvjete za paušalno oporezivanje, ulazak u sustav PDV-a i sve ostalo. Paušalistima će i napojnice činiti osnovicu za plaćanje poreza na dohodak, a dio napojnica na koji i radnici budu platili porez na dohodak, biti će dvostruko oporezovan, i kod poslodavca paušalista i kod radnika. Promet od napojnica također će biti i osnovica za plaćanje onih obveza koji se plaćaju prema ostvarenom prometu (članarina TZ, spomenička renta….). Smatramo da to nije pravedno jer napojnice nisu primitak poslodavca. Predlažemo da se napojnice samo posebno evidentiraju u pomoćnoj evidenciji bez evidentiranja u poslovne knjige poslodavca, a da pri isplati napojnice radnicima, poslodavcu isti nije izdatak. To bi trebalo jasno i nedvosmisleno utvrditi kako u Zakonu o fiskalizaciji, tako i u Zakonu o porezu na dohodak i u Zakonu o porezu na dobit. Nije prihvaćen Člankom 18.a. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisuje se obveza dostave podataka o nagradi za dobro obavljenu uslugu Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze, ako takav podatak postoji. Ovaj podatak prijavljivat će samo oni obveznici koji u svom poslovanju mogu primiti nagradu za dobro obavljenu uslugu (napojnice), a služit će kao indikator o postojanju obveze evidentiranja napojnica u sustavu fiskalizacije, odnosno činit će zasebnu bazu podataka. Tako primljene nagrade za dobro obavljene usluge nisu primitak, niti prihod samog obveznika fiskalizacije, niti utječe na poslovanje poslodavca (primjerice u slučaju poput praga za ulazak u sustav PDV-a, promjene poreznih razreda paušalnog oporezivanja, osnovice za plaćanje članarine turističkim zajednicama ili spomeničke rente i sl.).
16 INGRID ŽUDIH-KOROMAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 5. Pohvaljuje se namjera predlagatelja koja se želi postići ovom odredbom, međutim ovako općenito napisano uzrokovati će različita tumačenja u praksi i to prvenstveno od strane djelatnika poreznog nadzora. Naime, osobe zaposlene kod poreznog obveznika ili vanjski računovođe, nisu niti ovlašteni niti educirani tumačiti koja se "imovinska ili neimovinska korist" može "sankcionirati sukladno propisima kaznenog zakonodavstva", niti imaju saznanja o aktivnostima svojih vlasnika ili odgovornih osoba. Obzirom da Porezna uprava nema ustrojeno jedinstveno postupanje vezano za tumačenje poreznih propisa u provedbi postupaka poreznih nadzora, ovako općenita odredba omogućiti će inspektorima da ama baš svaku donaciju izvršenu odgojno-obrazovnim, zdravstvenim i sl. ustanovama (ili sa njihovim osnivačima), sa kojima je porezni obveznik imao bilo kakav poslovni odnos ("bez obzira na vrijednost"), proglase porezno nepriznatom i isto će biti u potpunosti u skladu sa zakonom jer se isto može protumačiti kako je netko dobio posao u javnoj nabavi jer je donirao toga javnog naručitelja. Kako bi se unaprijed spriječile ovakve dvojbe, predlaže se ovaj članak uobličiti na način da se neće smatrati porezno priznatim izdatkom svaki dar, ... za kojega je u kaznenom postupku utvrđeno da je darovanje,... izvršeno u okviru počinjenja kaznenog djela. Naravno, bilo bi fer da se u tome slučaju i primatelja obveže (pripadajućim zakonom) da takva darovanja vrati davatelju. Nije prihvaćen U sklopu projekta „Podizanje svijesti i standarda borbe protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama“ kojeg su zajednički proveli Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Europska komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), a u svrhu unaprjeđenja zakonodavnog okvira, standarda i praksi u pogledu pristupanja Konvenciji OECD-a u borbi protiv podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transakcijama, izrađeno je Izvješće o procjeni pravnih i političkih okvira pod nazivom: "Borba protiv transnacionalnog podmićivanja u Hrvatskoj“. U skladu s preporukama iz toga projekta predložena je navedena odredba. Darovanja koja su učinjena za općekorisne svrhe jesu porezno priznata prema uvjetima iz članka 7. stavka 7. i 8. Zakona.
17 FRANJO GOLUBIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 9. Smatram da nije u redu olakšavanje mogućnosti izvlaćenja dobiti iz povezanih ili nepovezanih društava putem mogućih fiktivnih računa za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja te revizorske usluge, a za koje usluge društva registrirana u državama članicama eu više neće morati plaćati porez na dobit po odbitku u iznosu od 15%. Upravo su to poslovi zs koje je najlakše i najjednostavnije ispostaviti fiktivne račune za koje je teško dokazati da su fiktivni. Najbolja potvrda za to je oslobađajuća presuda u slučaju "Mali Agrokor." Predlažem stoga da se odredba u članku 31. stavak 6. dosadašnjeg Zakona ne mijenja i da se i nadalje na usluge navedene u tom stavku plaća porez po odbitku u iznosu od 15%. Vezano na naprijed navedeno predlažem da se za naprijed navedene poslove ne primjenjuju niti odredbe članka 31.f ovih izmjena i dopuna Zakona. Nije prihvaćen Trenutno se na razini Europske unije u sklopu Radne skupine IV – direktno oporezivanje, razvijaju mjere pojednostavljenja sustava poreza po odbitku u cilju kvalitetnijeg praćenja uz istovremeno omogućavanje veće likvidnosti poreznim obveznicima koji posluju na zajedničkom tržištu, a time i konkurentnosti. Uzimajući u obzir razvijenost sustava za suzbijanje praksi izbjegavanja plaćanja poreza, razvoj administrativne suradnje, porezne mjere koje su donesena s ciljem sprečavanja praksi izbjegavanja plaćanja poreza na međunarodnom nivou uočena je mogućnost ukidanja poreza po odbitku na usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge koje obavi nerezident tuzemnom poreznom obvezniku, a da na taj način ne dođe do porezne evazije u Republici Hrvatskoj.
18 ZORAN SAMBOL PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT, Članak 8. Članak 28. Porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi: 1. 15% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000,000,00 eura​, ili 2. 25% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi veći od 1.000.000,00 eura. Povećati stope poreza na dobit kako bi poduzeća počela isplaćivati veće plaće (a time i stvarno puniti proračun i fondove) umjesto "nagrada, stimulacija, ugovora...". Takav je porez na dobiti u Njemačkoj (prva stopa), dok su s porezom na solidarnost negdje oko 30%. Učimo od boljih, jer očito ne privlačimo kapital, već uništavamo "supstrat" društva lošom poreznom politikom. Nije prihvaćen Cilj porezne reforme započete od 2016. godine je porezno i administrativno rasterećenje građana i poduzetnika. Kada je riječ o porezu na dobit, s ciljem poreznog rasterećenja poduzetnika kroz nekoliko koraka stopa poreza na dobit je smanjenja sa 20% na 18%, a za male i srednje porezne obveznike je smanjenja sa 20% na 10%.