Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 3. | Napomena u vezi prijedloga izmjene članka 51: Nakon obrazloženja navedenih prijedloga izmjena i dopuna u kojima nastojalo se jasnije opisati obveza iz članka 135. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21) i dalje nije u potpunosti jasno mogu li se nakon navedenog roka 31. prosinca 2023. u tarifne modele samoopskrbe uključivati novi korisnici mreže? Direktiva (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjena Direktive 2012/27/EU (preinaka) u članku 15. st. 4. kaže: „Države članice koje imaju postojeće programe kojima se zasebno ne iskazuje električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je potrošena iz mreže, ne dodjeljuju nova prava u okviru tih programa nakon 31. prosinca 2023. U svakom slučaju kupci koji podliježu postojećim programima imaju mogućnost u svakom trenutku odabrati novi sustav obračuna zasebno za električnu energiju koja je predana u mrežu i električnu energiju koja je potrošena iz mreže kao osnovu za izračun naknada za mrežu.“ Navedena obveza iz direktive prenesena je u Zakon o tržištu električne energije (NN 111/21), Članak 135., stavak 1. koji glasi: „Nakon 31. prosinca 2023. nije moguće u postojeće programe kojima se zasebno ne iskazuje električna energija koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže uključivati krajnjeg kupca kao novog korisnika programa.“ Predlaže se u tekstu članka zamijeniti izraze „kn/kWh“ sa izrazom „EUR/kWh“. Predlaže se brisati točku 4. te izmijeniti točku 5. prijedloga izmjene članka 51. stavak 1. tako da glasi: „5. krajnji kupac može instalirati proizvodno postrojenje kao kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu najviše do snage svojeg priključka, ukoliko te ne ugrožava sigurnost i stabilnost dijela energetske mreže“ Pojašnjenje: Obračunska mjerna mjesta ne mogu bez postupka ishođenja povećanja priključne snage na obračunskom mjernom mjestu instalirati proizvodno postrojenje veće snage od priključne, zbog tehničkih ograničenja na priključku. Predlaže se izmjena točke 6. prijedloga izmjene članka 51. stavak 1. tako da glasi: „6. krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu isporučuje električnu energiju preko istog obračunskog mjernog mjesta preko kojeg kupuje električnu energiju od opskrbljivača,“ Pojašnjenje: U slučaju višestambenih zgrada proizvodna postrojenja i postrojenja za skladištenje energije priključuju se na unutrašnje instalacije stana ili zgrade preko zasebnih obračunskih mjernih mjesta ili na instalacije zajedničke potrošnje zgrade. Predlaže se izmjena stavka 20. prijedloga izmjene članka 51. tako da glasi: „(20) Operator distribucijskog sustava dužan je osobi ovlaštenoj od strane suvlasnika u roku od 30 dana od dana podnošenja njegovog pismenog zahtjeva dostaviti podatak o priključnoj snazi za obračunska mjerna mjesta suvlasnika na koje se ovlaštenje odnosi.„ Predlaže se izmjena stavka 21. prijedloga izmjene članka 51. tako da glasi: „Odluku o sklapanju ugovora o samoopskrbi u višestambenoj zgradi s opskrbljivačem donose suvlasnici zgrade temeljem minimalno natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima, pri čemu se u Odluci određuje osoba ovlaštena za sklapanje ugovora u ime suvlasnika.“ Predlaže se izmjena stavka 22. alineja prva i duga prijedloga izmjene članka 51. tako da glase: „- o osobi ovlaštenoj od suvlasnika za dostavljanje obavijesti, podataka i informacija suvlasničkoj zajednici - strankama u ugovoru te obračunskim mjernim mjestima“ Predlaže se izmjena stavka 23. prijedloga izmjene članka 51. tako da se tekst „mjerilom koje omogućuje mjerenje energije u realnom vremenu“ zamijeniti s tekstom „naprednim brojilom“. Predlaže se brisanje stavka 25. i stavka 26. prijedloga izmjene članka 51. Pojašnjenje: Nakon što se postojeća obračunska mjerna mjesta suvlasnika višestambene zgrade opreme naprednim brojilima, u skladu s obvezama propisanim Zakonom o tržištu električne energije, u skladu s tehničkim zahtjevima propisanim u mrežnim pravilima operatora sustava, zasebno obračunsko mjerno mjesto postrojenja za samoopskrbu u višestambenoj zgradi nije potrebno, jer je sve potrebne obračunske mjerne podatke moguće dobiti iz mjernih podataka postojećih obračunskih mjernih mjesta. Proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije sukladno ZoTEE može biti priključeno preko obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili preko posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije. Predlaže se brisanje stavka 28., 29., 30., 31., 32. i 33. prijedloga izmjene članka 51. Pojašnjenje: Opskrbljivač iz stavka 21. u skladu s važećim propisima dobiva sve mjerne podatke za obračunska mjerna mjesta za koje ima sklopljen ugovor o opskrbi s elementima otkupa koja su mu potrebna za sve tražene obračune. Predložena izmjena zakona u kojoj operator distribucijskog sustava bio dužan dostavljati opskrbljivaču mjerne podatke o potrošnji svih krajnjih kupaca u višestambenoj zgradi, uključujući potrošnju krajnjih kupaca s kojima opskrbljivač iz stavka 21. nema ugovorni odnos, u suprotnosti je s odredbama ZoTEE-a o osiguranju tajnosti poslovno osjetljivih podataka kao i Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka, budući se mjerni podaci o potrošnji i proizvodnje energije koji se odnose na pojedinog korisnika mreže smatraju osobnim podacima. Sukladno odredbama ZoTEE opskrbljivači električne energije kao subjekti na tržištu nemaju prava uvida u poslovno osjetljive podatke drugih energetskih subjekata. ZoTEE-om i Pravilnikom o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom, obveze dijeljenja energije prema dostavljenom ključu propisane su kao obveze operatora sustava. Na ovaj način se osigurava jednoznačnost u izračunima količina proizvedene i potrošene energije te usklađenost podataka koji se koriste u različitim izvješćima za potrebe kontrole rada tržišta električne energije, izračuna energetske bilance, izvješćima za potrebe regulatora i sl. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Ovim zakonodavnim prijedlogom želi se prvenstveno ubrzati energetska tranzicija te su zbog toga ovdje navedeni uvjeti koji trebaju ubrzati navedenu tranziciju. Također, mjere zelene tranzicije koje donosi ovaj članak trebaju osigurati i tržište koje se isto tako treba dalje razvijati. |
2 | Energia naturalis d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Kroz odredbe prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji koriste se monetarne jedinice HRK. Uslijed uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, nužno je ažurirati monetarne jedinice kroz čitavi prijedlog Zakona. Također, u pojedinim je odredbama umjesto pojma „vlastite proizvodnje“ korišten pojam „vlastite potrošnje“. Nužno je ispraviti predmetne odredbe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Kroz cijeli prijedlog propisa je korišten pojam „vlastita potrošnja“. |
3 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 3. | - OIEH predlaže u stavku 5. točkama 1. i 2., kao i stavku 8. pretvaranje iz kn/kWh u €/kWh - OIEH predlaže u stavku 8. iza riječi „preuzima“ dodavanje riječi „od korisnika postrojenja za samoopskrbu“ na način da predloženi stavak 8. glasi: „(8)Ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač preuzima od korisnika postrojenja za samoopskrbu po cijeni:“ Obrazloženje: predložena dopuna je potrebana radi pojašnjenja da se na ovaj način obračunava samoopskrba (to je prije bilo u stavku 7.). -OIEH predlaže izmjenu stavka 10. na način da se obračunsko razdoblje umjesto stavka 7. izmjeni u stavak 8. na način da predloženi novi članak glasi: „(10) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 8. ovoga članka je jedan kalendarski mjesec.“ Obrazloženje: S obzirom da se u postojećem zakonu stavak 9. referira na stavak 7., a koji se ovim izmjenama razdvojio na dva stavka 7. i 8., trebalo je odgovarajuće primijeniti stavak 8. - OIEH predlaže izmjenu stavka 11. na način da se uvjeti utvrđeni stavkom 7. izmjeni u stavak 8. na način da predloženi novi članak glasi: „(11) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka može ponuditi krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom ili korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa električne energije u odnosu na uvjete utvrđene stavcima 5. i 8. ovoga članka.“ Obrazloženje: S obzirom da se u postojećem zakonu stavak 10. referira na stavak 7., a koji se ovim izmjenama razdvojio na dva stavka 7. i 8., trebalo je odgovarajuće primijeniti stavak 8. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Navedene primjedbe i komentari su u suprotnosti sa ciljevima izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. |
4 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | S obzirom da ZOTEE kao lex specialis definira sve energetske djelatnosti, te sve energetske subjekte na tržištu EE i propisuje njihova prava i obveza na tom tržištu odnosno svim vrstama tržišta električne energije, predlažemo da se i zajednice obnovljive energije, te njihova prava i obveze definiraju tim istim Zakonom, jer su i oni dio toga tržišta i jer podliježu svim pravilima koje on propisuje. Ovako se može tumačiti da primjerice nisu financijski odgovorni za odstupanja, uravnoteženje, propisane naknade i mrežarine, i drugo. Nadalje Zajednica obnovljive energije, ne može biti djelatnost, već je to subjekt s pravnom osobnošću, a može obavljati energetske djelatnosti, koje onda treba definirati. Energetska djelatnost može biti „organiziranje zajednice obnovljive energije“, s dozvolom kojom će moći sudjelovati na tom tržištu. Prijedlog da se definiraju u ZOTEE-u kao posebni subjekti ili alternativno kao podskup energetskih zajednica građana i time će njihova uloga na tržištu biti jasna i nedvosmislena, a ZOTEE i ZOIEVUK neće biti u koliziji. Predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, nije dovoljno jasno propisan način obračuna iz članka 51. stavaka 16. i 17. U obrazloženju navodi se ideja zakonodavca „Ovim se člankom propisuje da korisnik postrojenja za samoopskrbu ostaje u sustavu samoopskrbe i ako je predao više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali da se ista razlika plaća po cijeni koja vrijedi za vlastitu potrošnju kupaca kategorije poduzetništvo.“ Podsjećamo na činjenicu da je obračunsko razdoblje mjesec dana. Ukoliko korisnik postrojenja za samoopskrbu proizvede više energije u pojedinoj tarifi od preuzete, taj višak se obračuna prema odredbama iz stavka 8. članka 51., što posljedično znači da je sveukupno proizvedena energija obračunata odnosno „plaćena“ korisniku. Opskrbljivač viškove obračunava mjesečno, a po čl. 51. st 16 i 17 bi viškove obračunavao 1 godišnje. U prijedlogu zakona može ostati ili st. 8 ili stavak 16 jer su jedan s drugim u koliziji. Napominjemo također da se ovdje radi o proizvodnji, te da uobičajeno naknada za korištenje mreže plaćaju kupci, a ne proizvođači te da ne postoji jedinstvena cijena koja vrijedi za vlastitu potrošnju kupaca kategorije poduzetništvo. Dodatno je nejasno kako će opskrbljivač korisniku postrojenja za samoopskrbu obračunavati porez na dohodak. Ta energija je već pretvorena (obračunata) u financijski višak na mjesečnoj razini, a isplaćena na godišnjoj razini. Tim viškom su tijekom godine umanjivani iznosi za uplatu po računu i možda ga više nije niti ostalo zaključno sa računom za 12. mjesec, bez obzira što je gledajući kWh na kraju godine više predane energije u odnosu na preuzetu. Ovim se sugerira da bi se kupcu 2 puta obračunao isti višak energije. Zbog toga smatramo da postupanje navedeno u obrazloženju uz točku 3. nije provedivo. Nejasno je da li je možda intencija zakonodavca da taj „višak“ kao svojevrsni penal kupac plaća opskrbljivaču, a ne opskrbljivač kupcu, a s obzirom na način kako glasi prijedlog izmjena i dopuna u dijelu st. 16.čl.51. te st 17., ali kad bi tome bilo tako, navedeno je neprovedivo s obzirom da je taj višak već obračunat tijekom godine sukladno prijedlogu izmjena i dopuna st. 8.čl. 51. Znači, predmetne stavke nemoguće je tumačiti jednoznačno te molimo pojašnjenje istih. Svugdje u prijedlogu teksta gdje se spominje valuta „kuna“, istu treba zamijeniti s valutom „EUR“. Predlaže se u pojmovima definirati pojam „višestambena zgrada“ za potrebe ovog zakona ili je potrebno pojašnjenje može li se jednom višestambenom zgradom smatrati niz spojenih višestambenih zgrada ili se radi isključivo o jednoj zgradi, odnosno o jednom ulazu. Nadalje, u obrazloženju vezano uz odredbu čl.3. navodi se da korisnik postrojenja za samoopskrbu ostaje u sustavu samoopskrbe i ako je predao više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali da se ista razlika plaća po cijeni koja vrijedi za vlastitu potrošnju kupaca kategorije poduzetništvo. U čl.4. točka 24. definira se pojam korisnika postrojenja za samoopskrbu na način kako slijedi: „Korisnik postrojenja za samoopskrbu je onaj krajnji kupac električne energije kategorije kućanstvo, uključujući ustanove….“ Molimo pojašnjenje da li ustanove moraju biti kupac kategorije kućanstvo ili nije bitno u kojoj su kategoriji, već je bitno da imaju status kao i korisnik postrojenja za samoopskrbu vezano za način obračuna. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji je zakon koji definira zajednicu obnovljivih izvora te uvođenje tog instituta stvorilo bi nepotrebne probleme u Zakonu o tržištu električne energije. Zajednice obnovljive energije nisu niti u opisu, a niti u namjeni iste sa energetskim zajednicama građana iz tržišta električne energije. Samoopskrba je stalno stanje ali za električnu energiju koja je višak na kraju obračunskog razdoblja se primjenjuju pravila koja su navedena u stavku 16. Ustanove se tretiraju kao i kućanstva ali ne moraju biti u kategoriji kućanstva sukladno zakonu o tržištu električne energije, stoga su u ovom propisu u kategoriji korisnika postrojenja za samoopskrbu. |
5 | OGNJEN RUŽIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Trebalo bi dati mogućnost da korisnik u statusu samoopskrbe može višak proizvedene energije na kraju obračunske godine prepustiti otkupljivaču i na taj način izbjeći prelazak u nepovoljni status proizvodjača. Takodjer, obračunska godina bi trebala biti od 1.4. do 31.3. kako bi se ispoštovala sezonalnost. Nadalje, višak predane energije kroz mjesec ne pretvarati u eure na mjesečnom obračunu već akumulirati na način da se isti mogu kompenzirati kroz slijedeće mjesece, a do kraja obračunske godine kada se napravi završni obračun. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zbog financijskih propisa potrebno je da se ima kalendarska godina kao razdoblje. Ukoliko netko želi prodati energiju bez prihoda to je uvijek moguće, ukoliko je cijena energije 0 tada nije potreban obračun, ali to nije primjenjivo za prijenosnu i distributivnu naknadu. |
6 | DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Ključna promjena treba biti obračun 1:1, fiskalna godina od 1. travnja i mogućnost slanja viška bez naknade ako se obje strane slože. Sve ostalo je kompliciranije i nemotivirajuće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odgovoreno kod komentara br .1 Također, ugovorno pravo je važeće s time da za naknade operaterima vrijede odredbe koje donosi HERA odnosno ne mogu se odrediti ugovorom, s obzirom da u ugovoru nije zastupljen operater. |
7 | E.ON Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Zakon), nije dovoljno jasno propisan način obračuna iz članka 51. Naime, u prijedlogu se navodi kako će se za svako mjesečno obračunsko razdoblje obračunavati razlika isporučene i preuzete energije. Za navedenu razliku će opskrbljivač umanjivati mjesečne račune po jednoj formuli, dok se na kraju godine predviđa obračun „viška električne energije“ po drugoj formuli. Iz navedenog prijedloga nije jasna intencija Zakonodavca te postoji rizik da se krajnjem kupcu dva puta obračunava isti višak proizvedene električne energije po dva različita kriterija. U vezi definiranja obveza koje se odnose na praćenje, očitavanje i razmjenu mjernih podataka, smatramo da prijedlog Zakona nije u skladu s odredbama Zakona o tržištu električne energije i Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom kojima je propisana obveza ispostavljanja računa na temelju mjernih podataka utvrđenih i dostavljenih od strane operatora distribucijskog sustava stoga predlažemo da se u Zakonu jasno definiraju mjerni podaci koje operator distribucijskog sustava dostavlja opskrbljivačima, a koji se odnose na proizvodnju i potrošnju. Navedena primjedba se osobito odnosi na višestambene zgrade budući da opskrbljivači nemaju uvid u podatke o svim krajnjim kupcima (OMM-ovima) unutar višestambene zgrade niti o njihovim opskbrbljivačima. Predlažemo da se Zakonom propiše obveza donošenja i/ili revidiranja podzakonskih akata koji će definirati i regulirati operativno provođenje Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Razdoblje za koje se izdaje račun ukoliko dođe do prekoračenje je na godišnjoj razini, dok ne nastupi razdoblje kada će obračunsko razdoblje biti kraće. Sukladno tome informacija o predanoj električnoj energije će bit na mjesečnoj razini, dok obračun kojega treba platit je na godišnjoj razini ukoliko postoji razlika. |
8 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 7. | Predlaže se u tekstu članka zamijeniti riječi „realnom vremenu „ s riječima „15-minutnim intervalima proizvodnju i“. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predloženo se ne može prihvatiti, jer bi propisivanje vrijednosti od 15 minuta mogli isto tako biti i ograničenje ukoliko će se vrijeme moći smanjiti na neki drugi niži iznos. |
9 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 6. | Predlaže se izmjena teksta stavka 1. točke 8. i 9. prijedloga izmjene članka 62. tako da glase: "8. kao operator distribucijskog sustava ne dostavi osobi ovlaštenoj od strane suvlasnika podatke o priključnoj snazi za obračunska mjerna mjesta suvlasnika na koje se ovlaštenje odnosi u roku od 30 dana od dana podnošenja njegovog pismenog zahtjeva (članak 51. stavak 20.) 9. kao operator distribucijskog sustava u roku od 30 dana od primitka sklopljenog ugovora o samoopskrbi za pojedinu višestambenu zgradu od opskrbljivača iz članka 51. stavka 21. ovoga Zakona, ne opremi svako mjerno mjesto krajnjeg kupca u višestambenoj zgradi naprednim brojilom (članak 51. stavak 23.)" Predlaže se brisati točke 10. i 11. stavka 1. prijedloga izmjene članka 62. Pojašnjenje: Prijedlog izmjena usklađen s prijedlozima izmjena i dopuna članka 3. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nužno je jasno propisati tko ima pravo dostaviti podatke odnosno da je isto dužnost predstavnika suvlasnika. |
10 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 1. | Predlaže se izmijeniti tekst članka 1. tako da glasi: „U Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.) u članku 4. stavku 1. točki 24. iza riječi: „kogeneracije“, brisati zarez i riječi: „čije viškove energije unutar obračunskog razdoblja može preuzeti opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim postoji sklopljen odgovarajući ugovor, pod uvjetom da je unutar kalendarske godine količina električne energije koju je predao u mrežu manja ili jednaka preuzetoj električnoj energiji“ Pojašnjenje: U odnosu na prijedlog teksta, predlaže se brisanje i riječi: „čije viškove energije unutar obračunskog razdoblja može preuzeti opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim postoji sklopljen odgovarajući ugovor“, budući je navedeno definirano ostalim odredbama ovog zakona te odredbama Zakona o tržištu električne energije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeno nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. |
11 | Mirna Gržanić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 3. | Predlaže se dati primjer obračuna za skupnog aktivnog kupca, energetske zajednice građana i zajednice obnovljive energije, samoopskrba za višestambene zgrade i samoopskrba za višestambene zgrade (i za slučajeve kada postoji višak energije u samoopskrbi na godišnjoj razini s naglaskom na cijenu za isporuku). Plaća li se mrežarina za dijeljenu energiju unutar zajednice obnovljive energije? Postoji li geografsko ograničenje ili neko drugo ograničenje za članove zajednice obnovljive energije? Mirna Gržanić, Zavod za visoki napon i energetiku, Fakultet elektrotehnike i računarstva | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Traženo nije predmet zakonskog propisa. |
12 | Boris Bakač | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 1. | Predlažem da se ovom izmjenom zakona također i mikro i mali poduzetnici koji imaju vlastitu elektranu do 20 kW stave u kategoriju korisnika postrojenja za samoopskrbu. Mikro i mali poduzetnici te obrtnici trebalo bi potaknuti na ugradnju postrojenja koja koriste prvenstveno za vlastitu potrošnju identično kao i kućanstva. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sustav samoopskrbe je predviđen za potrebe građana uključujući i potrebe ugroženih kupaca. Sustav samoopskrbe ne počiva na gospodarskom interesu nego je važna i socijalna komponenta. Drugi važan element je zaštita prirode odnosno održivi razvoj. |
13 | Energia naturalis d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 8. | U stavku 2. članka 8. prijedloga Zakona potrebno je jasno definirati kako se radi o krajnjim kupcima iz kategorije kućanstvo, korisnicima postrojenja za samoopskrbu, koji su uslijed odredbi članka 51. trenutno važećeg Zakona postali krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sukladno odredbama prijedloga ovog Zakona propisano je da se isto odnosi na krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom, koji su prethodno bili korisnici postrojenja za samoopskrbu, a koji su postali krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom temeljem čl. 51. st. 14. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.). |
14 | Energia naturalis d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 3. | U preambuli prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (dalje u tekstu: Zakon) navedeno je kako se ovim prijedlogom Zakona propisuje da će korisnik postrojenja za samoopskrbu ostati u sustavu samoopskrbe i u uvjetima u kojima je proizveo više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali mu se višak proizvedene električne energije na godišnjoj razini obračunava na način na koji se plati višak proizvedene električne energije sukladno pravilima tržišta električne energije, općim propisima računovodstva za proizvedenu i isporučenu energiju u elektroenergetski sustav, te sukladno ugovoru s opskrbljivačem. Prema odredbama članka 3. prijedloga Zakona nije moguće jednoznačno utvrditi namjeru iz preambule prijedloga Zakona, odnosno kako korisnici postrojenja za samoopskrbu u slučaju predaje veće količine energije u odnosu na preuzetu električnu energiju, na razini kalendarske godine, i dalje ostaju u kategoriji korisnika postrojenja za samoopskrbu. Naime, stavkom 7. članka 3. propisano je kako se prilikom obračuna potrošnje električne energije krajnjim kupcima koji su korisnici postrojenja za samoopskrbu, u dijelu cijene koji se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, sve naknade, te porezna i ostala davanja propisana posebnim propisom, uzima u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi. Stavkom 16. propisano je kako je opskrbljivač (u slučaju kad je korisnik postrojenja za samoopskrbu na godišnjoj razini više energije predao u mrežu, nego preuzeo iz mreže) dužan u ime korisnika postrojenja za samoopskrbu obračunati dio cijene koja se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima koje plaća krajnji kupac električne energije, kao i iznos poreza na dohodak za razliku više predane energije u mrežu, na godišnjoj razini, u odnosu na preuzetu električnu energiju. Ovako definirane odredbe stavaka 7. i 16. su u koliziji i nisu operativno provedive – kupcu bi se dva puta obračunao isti „višak“ energije, s obzirom da se od krajnjeg kupca korisnika postrojenja za samoopskrbu količina više predane od preuzete energije otkupljuje na mjesečnoj razini, a potom bi se ponovno obračunala i na godišnjoj razini. U stavku 16. također je nejasno na koji bi se način točno obračunale navedene stavke (posebice naknada za korištenje mreže), s obzirom da se radi o smjeru predaje električne energije u mrežu. U istom stavku navedeno je i kako opskrbljivač krajnjem kupcu obračunava porez na dohodak. Područje poreza na dohodak detaljno je uređeno važećim Zakonom o porezu na dohodak i pripadajućim podzakonskim aktima - porezni obveznik je, u smislu navedenog zakona, fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost proizvodnje električne energije, a ne opskrbljivač predmetnog krajnjeg kupca. Smatramo kako obveza opskrbljivača da krajnjem kupcu obračunava porez na dohodak nije provediva niti prihvatljiva za opskrbljivače. Dodatno, važećim Zakonom o porezu na dohodak propisano je kako se fizičke osobe, kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a prethodno su bile korisnici postrojenja za samoopskrbu, ako ostvare ukupan godišnji primitak veći od propisanog, smatraju obveznicima poreza na dohodak. Ako je intencija prijedloga Zakona da krajnji kupci kategorije kućanstvo koji su korisnici postrojenja za samoopskrbu ostaju u toj kategoriji, bez obzira na količinu električne energije predane u mrežu, prema definiciji ti krajnji kupci ne mogu ni postati obveznici poreza na dohodak. Slijedom svega navedenog i uvažavajući namjeru da krajnji kupci kategorije kućanstvo koji su korisnici postrojenja za samoopskrbu ostaju u toj kategoriji, bez obzira na količinu električne energije predane u mrežu, predlažemo brisanje stavka 16. članka 3. i posljedično stavaka 13., 14. i 17. članka 3. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedene primjedbe i komentari su u suprotnosti sa ciljevima izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. |
15 | ŽELJKO KOREN | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Predložene izmjene zakona u dijelu definiranja pravila samoopskrbe će slabo pomoći u ostvarenju cilja omasovljenja korištenja solarnih elektrana od strane stanovništva jer sustav i dalje de facto pretvara vlasnika kućne solarne instalacije u njezinog administratora (moglo bi se reći i slugu) koji mora u realnom vremenu kontrolirati proizvodnju i donositi odluke o načinu potrošnje a sve skupa s ciljem da prvenstveno ne uleti višak proizvodnje koji će mu natovariti dodatne administrativne a možda i financijske brige. Stoga predlažem da se izmjenama zakona omogući postavljanje mikro, tzv. balkonskih solarnih instalacija kakve je, prema dostupnim informacijama, moguće postavljati u Njemačkoj bez bilo kakvih administrativnih procedura i priključiti na najbližu utičnicu. Na ovaj način najšire stanovništvo bi dobilo priliku za stjecanje iskustva s proizvodnjom i potrošnjom u konkretnom vlastitom kućanstvu (možemo to nazvati i energetskom ili solarnom pismenošću) pa nakon godinu-dvije na osnovi tog iskustva donositi daljnje investicijske odluke i u dijelu proizvodnje i u dijelu potrošnje struje iz vlastite solarne instalacije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ova zakonska promjena ima za cilj što više korisnika za samoopskrbu, no valja napomenuti da tehnička rješenja nisu predmet ovog zakona. |
16 | Ivan Kujundzic | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Činjenica je da su mnogi korisnici postrojenja za samoopskrbu gasili FNE ili na drugi način ograničavali snagu, samo da ne bi izgubili status. Ovim izmjenama se to ne bi smjelo ponoviti, da korisnici nisu u stanju iskoristiti kompletan potencijal svoje FNE. Veliki problem je bio godišnji obračun "viškova" energije sa krajem kalendarske godine. Korisnici su bili prisiljeni da krenu od financijskog početka, kako sam naveo na početku komentara. Mnogi korisnici koriste električnu energiju za grijanje te treba razmisliti da se ne vodi evidencija "viškova" na kalendarskoj godini kao sredstvo penaliziranja korisnika. Model 1: Obračun se može raditi mjesečno, kao i do sada. U slučaju da postoji financijski višak u 12 mjesecu, to je potrebno prebaciti u iduću godinu. Razumijem da postoji mogućnost "nakupljanja" financijskih viškova kod nekih korisnika koji imaju veću snagu od svojih potreba. Taj problem bi se mogao riješiti da se financijski viškovi obračunati IZ PROŠLE KALENDARSKE GODINE isplaćuju po već utvrđenim formulama (ili čak i brišu) - sa nekim datumom koji je u skladu sa krajem sezone grijanja u tekućoj godini. Model 2: Ako zakonodavac uistinu želi potaknuti veće investiranje u obnovljive izvore, financijski obračun viškova energije ne bi trebao biti na mjesečnoj razini. Na taj način korisnik postrojenja za samoopskrbu gubi značajan dio iznosa proizvedene "energije" kroz obračun viškova energije u eure. Najjednostavniji model bi bio da se obračun odvija kao i do sada mjesečno, ali da se viškovi energije vode kao evidencija kWh koji se koriste za obračun za idući mjesec. Problem eventualnih nakupljenih viškova energije na godišnjoj razini bi se mogao riješiti na sličan način kako sam predložio u prethodnom modelu. Zaključak: 1) Bitno je ne dovesti korisnika postrojenja za samoopskrbu u položaj da mora ograničavati snagu postrojenja. To bi bilo u direktnom sukobu sa namjerom zakonodavca. Ova pojava također dovodi do manje iskoristivosti opreme i naravno većeg CO2 za životnog ciklusa opreme. 2) Ne kažnjavati korisnike koji su proizveli više nego su njegove potrebe. Postoje korisnici koji žele odmah investirati za neke buduće potrebe. Investiranje u opremu u više faza može dovesti do zamjene opreme, troškova i samim time dodatnog generiranja CO2. 3) Iznimno je bitno uzeti u obzir veliki broj korisnika koji nemaju ujednačenu potrošnju kroz cijelu godinu. 4) Za najbolji efekt i postizanje čim bržeg povrata investicije u FNE preuzeti Model 2. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Vidi odgovor pod komentar br.1.: Zbog financijskih propisa potrebno je da se ima kalendarska godina kao razdoblje. Ukoliko netko želi prodati energiju bez prihoda to je uvijek moguće, ukoliko je cijena energije 0 tada nije potreban obračun, ali to nije primjenjivo za prijenosnu i distributivnu naknadu. |
17 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 8. | Čl.8.st.2. glasi: „ Krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom koji su to postali sukladno članku 51. stavku 1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.), danom stupanja na snagu ovoga Zakona ti krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom smatraju se korisnicima postrojenja za samoopskrbu sukladno odredbama ovoga Zakona“ Predlaže se da isti glasi: „Krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom kategorije kućanstvo koji su to postali sukladno članku 51. stavku 1. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.), danom stupanja na snagu ovoga Zakona ti krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom smatraju se korisnicima postrojenja za samoopskrbu sukladno odredbama ovoga Zakona“ Objašnjenje: S obzirom da kupci s vlastitom proizvodnjom sukladno odredbama postojećeg zakona mogu biti kupci kategorije kućanstvo i kupci kategorije poduzetništvo, potrebno je navedeno odvojiti na način kako je predloženo. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sukladno odredbama prijedloga ovog Zakona propisano je da se isto odnosi na krajnje kupce s vlastitom proizvodnjom, koji su prethodno bili korisnici postrojenja za samoopskrbu, a koji su postali krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom temeljem čl. 51. st. 14. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.). |
18 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 3. | Čl.51.stavak 8. U prvoj rečenici čl.51.st.8. riječi „višak proizvedene“ zamijeniti riječima „ višak predane“. Objašnjenje: Opskrbljivač preuzima po određenoj cijeni višak električne energije predane u mrežu, a ne višak proizvedene el. energije. Nadalje, predlaže se korigirati stavak 8. na način da se svugdje u formulu za izračun cijene viškova doda riječ „jedinična“ te korekciju kod pojmova CIVT i CINT u dijelu da se umjesto ukupne električne energije koristi terminologija „preostalog viška“ tako da ista sada glasi: – CpVT = jedinična cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CpNT = jedinična cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CiVT = jedinična cijena preostalog viška električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CiNT = jedinična cijena preostalog viška električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh. Obrazloženje: Predlaže se kod pojmova CpVT, CpNT, CiVT te CiNT dodati riječ „ jedinična“ jer se u praksi pokazalo kako se može pogrešno tumačiti da je riječ o ukupnoj cijeni ee. Kod pojmova CiVT i CiNT predlaže se umjesto riječi „ukupne“ staviti riječi „preostalog viška“. Obrazloženje: Radi se o cijeni po kojoj se preuzima preostali višak nakon obračuna razlike između predane i isporučene el. energije, a ne o cijeni ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja. Isto tako, valutu kn u pojmovima zamijeniti s valutom EUR. Nadalje, u zakonu je dosad bila izostavljena jedinstvena tarifa te se predlaže da se ista doda u st. 8. čl.51. te da formulacija glasi: „Za jednotarifni model“: CiJT = 0,8 * CpJT, gdje je: - CiJT = jedinična cijena preostalog viška električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja jedinstvene tarife, izražena u EUR/kWh. - CpJT = jedinična cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja jedinstvene tarife, izražena u EUR/kWh“ St.9.čl.51. prijedloga izmjena i dopuna Zakona riječi „od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom“ zamijeniti riječima „od strane krajnjeg kupca korisnika postrojenja za samoopskrbu“. Objašnjenje: Kupac s vlastitom proizvodnjom kategorije kućanstvo stupanjem na snagu izmjena i dopuna postaje korisnik postrojenja za samoopskrbu te je potrebno promijeniti formulaciju kako je predloženo. st. 16. čl.51. prijedloga izmjena i dopuna Zakona sada glasi: „ Opskrbljivač iz stavka 13. ovoga članka dužan je u ime korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 14. ovoga članka obračunati dio cijene koja se regulira za potrebe prijenosa i distribucije električne energije, te sve naknade i davanja propisana posebnim propisima koje plaća krajnji kupac električne energije, kao i iznos poreza na dohodak za razliku električne energije iz stavka 14. ovoga članka.“ Pod uvjetom da se briše čl.51. st.8. i ostaje čl.51 .st.16. predlaže se da čl. 51.st.16. glasi: „Opskrbljivač iz stavka 13. ovoga članka dužan je u ime korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 14. ovoga članka obračunati godišnji višak isporučene el. energije u elektroenergetsku mrežu.“ Objašnjenje: Opskrbljivač ne može kupcu platiti naknadu za korištenje mreže niti naknadu za obnovljive izvore i davanja popisana posebnim propisima jer se na predanu el. energiju u mrežu ne naplaćuju naknade sukladno čl. 70 Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. Isto tako, opskrbljivač ne može kupcu obračunati porez na dohodak na višak predan u mrežu, niti vodi računa o subjektivnim poreznim činjenicama svake pojedine fizičke osobe (korisnika postrojenja za samoopskrbu), poreznog obveznika poreza na dohodak, jer je to u suprotnosti s općim načelima oporezivanja dohotka. S druge strane, korisnik postrojenja za samoopksrbu sukladno Zakonu o porezu na dohodak (čl.29.st.4) od 1. siječnja ne smatra se poreznim obveznikom ako su njegovi primici na razine godine manji od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka(osnovica osobnog odbitak iznosi 331,81 euro). Slijedom svega navedenog, predlaže se zatražiti i mišljenje nadležnog tijela – Ministarstva financija, Porezne uprave, a vezano uz predloženu obvezu opskrbljivaču. Molimo pojašnjenje da li opskrbljivač viškove iz st.12. obračunava na istom računu na kojem obračunava i potrošnju i ostale naknade ili se na jednom računu obračunava potrošnja i taj račun opskrbljivač izdaje u svoje ime, a paralelno opskrbljivač izdaje drugi račun s obračunom viškova koji glasi na ime kupca korisnika postrojenja za samoopskrbu. Pod uvjetom da ostaje st. 16. st.17. čl. 51. glasi: „ Opskrbljivač iz stavka 13. ovoga članka dužan je ispostaviti račun korisniku postrojenja za samoopskrbu iz stavka 14. ovoga članka.“ Molimo pojašnjenje da li ispostavljamo račun kupcu u njegovo ime za viškove, a poseban račun za potrošnju ili je to sve jedan račun koji opskrbljivač ispostavlja, te treba sadržavati obračun potrošnje el. en. i obračun viškova proizvodnje. st. 29. čl. 51 prijedloga i izmjena Zakona glasi: (29) Opskrbljivač iz stavka 21. ovoga članak dužan je obračunati svu proizvedenu električnu energiju na način da sukladno podacima koje je dobio od operatora distribucijskog sustava u realnom vremenu, raspodjeli proizvedenu energiju na sve kupaca u višestambenoj zgradi, a ako postoji višak proizvedene električne energije to se obračunava kao predana energija u samoopskrbi višestambene zgrade. Predlaže se da st. 29. čl.51 glasi: „ Opskrbljivač iz stavka 21. ovoga članak dužan je svu proizvedenu električnu energiju sukladno podacima koje je dobio od operatora distribucijskog sustava u realnom vremenu, a koji podaci trebaju sadržavati ključ raspodjele proizvedene električne energije, obračunati za sve kupce u višestambenoj zgradi, a ako postoji višak proizvedene električne energije to se obračunava kao predana energija u samoopskrbi višestambene zgrade“. Obrazloženje: Predlaže se da se st.29. čl.51. nadopuni na način da se izričito navede da podaci koje ODS šalje prema opskrbljivaču trebaju sadržavati ključ raspodjele proizvedene električne energije, a imajući u vidu odredbe st. 8. čl. 25. ZOTEE te da se riječ „raspodjeli zamijeni rječju „obračuna“. Temeljem sadašnje konstrukcije rečenice, može se pogrešno zaključiti da opskrbljivač raspodjeljuje proizvedenu energiju, dok je to u nadležnosti operatora sustava te bi ovakva formulacija bila u koliziji s navedenim odredbama ZOTEE-a. stavak 31. Neprimjerena obveza za opskrbljivače. Opskrbljivači ne raspolažu podacima niti o svim krajnjim kupcima niti njihovim opskrbljivačima unutar neke stambene zgrade. Te podatke ima isključivo operator distribucijskog sustava. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kroz cijeli prijedlog propisa je korišten pojam „višak proizvedene“. |
19 | Zelena energetska zadruga (ZEZ) | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 3. | Izmjenama ovog članka potrebno je obuhvatiti i kućanstva koja se nalaze u situaciji u kojoj nemaju pogodnu lokaciju za postavljanje fotonaponske elektrane na svom objektu, a imaju mogućnost postavljanja fotonaponske elektrane u neposrednoj blizini njhovih objekata. Konkretno, potrebno je omogućiti krajnjim korisnicima (kućanstvima) koja su spojeni na istu niskonaponsku transformatorsku stanicu stjecanje statusa kakvog imaju korisnici postrojenja za samoopskrbu u višestambenim zgradama, tj. omogućit će im korištenje zajedničke fotonaponske instalacije za vlastitu potrošnju (solarni vrtovi u naseljima). Ovo će omogućiti da kućanstva koja su spojena na istu niskonaponsku transformatorsku stanicu, npr. u dijelu naselja ili ulice steknu pogodnosti mjesečnog netiranja energije bez da moraju osnivati novu pravnu osobu. Ovim izmjenama se predlaže da suvlasnici zgrade imaju mogućnost steći status korisnika postrojenja za samoopskrbu i time pravo na mjesečno netiranje. Isto bi se trebalo omogućiti i krajnjim korisnicima koji ne žive u zgradama, ali su spojeni na istu niskonaponsku transformatorsku stanicu. Time bi se omogućila kolektivna samoopskrba na razini dijela naselja ili ulice bez potrebe za osnivanjem nove pravne osobe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Sustav energetske zajednice odnosno povezivanja više kućanstva kroz sustav zahtjeva tehničko, pravno i ekonomsko znanje. S obzirom na neka druga negativna iskustva smatramo da će postupno uvođenje omogućiti postizanje željenog cilj. Drugi postupci mogu uvjetovati da dođe do mogućnosti koje nisu prihvatljive odnosno koje mogu izazvati dodatno nepovjerenje građana prema novome. |
20 | Zelena energetska zadruga (ZEZ) | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 5.a | Stavak jedan ovog članka je vrlo generalan i upućuje na zaključak da je u okviru ovoga zakona energetska djelatnost samo zajednica obnovljive energije! Ovaj članak bi se trebao izmijeniti da ne izjednačava Zajednicu obnovljive energije, koja je pravna osoba, s energetskom djelatnosti. Naime, prema Direktivi Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka), Zajednica obnovljive energije (ZOE) je nova pravna osoba koja se može baviti različitim energetskim djelatnostima. Definicijama u sklopu ovog zakona ZOE treba postati ravnopravan sudionik na tržištu koji će omogućiti građanima, jedincima lokalne samouprave i malim i srednjim poduzećima okupljanje s ciljem razvoja i provođenja projekata OIE. Dodatno, ovime će se uvesti potreba za ishođenjem posebne dozvole za obavljanje energetske djelatnosti, što predstavlja značajnu administrativnu barijeru, što nije u skladu sa smjernicama zakona i EU direktiva koji nalaže maksimalno uklanjanje barijera za zajednice obnovljive energije. Na primjer, većina EU zemalja ne propisuje potrebnu za posebnom registracijom energetskih zajednica, uključujući i nama blisku Sloveniju, koja na vrlo praktičan način ima uređen status zajednica obnovljive energije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Naprotiv, ovaj članak govori u stavku prvome da zajednica obnovljive energije je jedina energetska djelatnost koja je vezana uz ovaj zakon ostale su vezane i sa ostalim energetskim zakonima te je tako to potrebno gledati odnosno za te ostale djelatnosti postoje opisi u drugim zakonima energetskim zakonima (tržištu električne energije, regulaciji, itd.). Uloga dozvole nije nametanje posebnih pravila, nego jasno razgraničenje sustava te omogućuje transparentniji rad pojedine djelatnosti. |
21 | Zelena energetska zadruga (ZEZ) | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | U dijelu Pojmovi (Članak 4) promijeniti definiciju pod točkom 43 43. potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički je skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu, pod uvjetom da se priključuju na niskonaponski vod zajedničke srednjonaponske distribucijske trafostanice korigirati na način da se iza riječi "i koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu" dodaju riječi "ili dijelu naselja" Ili da se u cijelosti izbaci riječi "koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu" tako da točka 43 glasi: 43. potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički je skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički pod uvjetom da se priključuju na niskonaponski vod zajedničke srednjonaponske distribucijske trafostanice Obrazloženje: Ovo će omogućiti da korisnici spojeni na istu niskonaponsku transformatorsku stanicu a koji nisu u istoj zgradi ali se nalaze u neposrednoj blizini, npr. u dijelu naselja ili ulice da se udruže i troše vlastitu energiju bez da moraju osnivati novu pravnu osobu. Konkretno, to bi značilo da će skupina suvlasnika zgrada ili kuća, od kojih možda neke imaju mogućnost ugradnje fotonaponskih postrojenja, moći zajednički uložiti u postrojenje u njihovoj neposrednoj blizini i zajednički koristiti jeftiniju obnovljivu energiju bez obveze osnivanja nove pravne osobe. Kroz naše aktivnosti dobili smo više stotina upita od građana koji bi htjeli dijeliti energiju sa susjedima, a to po postojećem prijedlogu zakona neće biti moguće bez da se osnuje nova pravna osoba, što nema smisla ako se radi samo potrebi trošenja vlastite energije, bez interesa za sudjelovanjem u drugim tržišnim i energetskim djelatnostima. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. S obzirom da je 2021. godine donesen novi zakonodavni okvir koji uključuje veći broj novih energetskih djelatnosti ili načina udruživanja ili povezivanja, smatramo da bi prijedlog temeljem kojeg se pojedini mogu preklapati uzrokovao dodatne probleme. S obzirom na moguće probleme povezivanja, kao i zbog sprječavanje povećanja opterećena sudstva sa novim procesima, zakonodavac smatra da je navedena odredba dobra. Nadalje, sustav dijeljenja ne može biti zamjena za prodaju odnosno smatramo da bi povećanjem mogućnosti moglo dovesti do sive ekonomije, kao i do poremećaja u elektroenergetskom sustavu. |
22 | Zelena energetska zadruga (ZEZ) | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | U svim člancima zakona koji se odnose na stvaranje poticajnih mehanizama za razvoj obnovljivih izvora energije, nužno je posebno naglasiti posebnosti Zajednica obnovljive energije i predvidjeti odgovarajuće potporne mehanizme usmjerene specifično na razvoj Zajednica obnovljive energije, npr. kroz osiguranje izdvojenih kvota za dodjelu tržišne premije, potpore za rani razvoj projekata, garancijske mehanizme i sl. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Cilj ovih izmjena i dopuna Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji nisu potpore, već će iste biti određene kroz razne programe i projekte koji će biti doneseni u cilju što brže zelene energetske tranzicije. |
23 | Zelena energetska zadruga (ZEZ) | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 3. | Podržavamo prijedlog udruge Bez granica, a vezano na ograničenje snage od 500 kW. Predlažemo da ograničenje treba u potpunosti uklnoniti jer su zajednice obnovljive energije pravne osobe koje prema Direktivi EU trebaju moći ravnopravno sudjelovati na tržištima, a ovo ograničenje ih stavlja u nepovoljniji položaj. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Osim navedenog u primjedbi 20 ovdje je potrebno naglasiti da se više energetskih zajednica može povezati odnosno da više ih može imati jednog upravitelja koji daljinski i preko sustava upravlja sa svima zajednica, ujedno smatramo da stvaranje previše složenih zajednica bi trebalo složeno upravljanje. |
24 | Bez granica | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , Članak 3. | Stavkom 3. ovog članka ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja zajednica obnovljivih izvora energije u slučaju više OMM ograničava se na 500 kW. No, pomalo je nelogično je „skidanje“ ograničenja za formiranje energetskih zajednica (ukidanje teritorijalnih ograničenja i ukidanje potrebe da su članovi zadruge spojeni na istu transformatorsku stanicu), a da je ostalo ograničenje maksimalne priključne snage za zajednicu. To onemogućava stvaranje velikih energetskih zajednica kao što postoje u Beneluxu ili Njemačkoj, sa desecima tisuća članova i stotinama MW ukupne snage. Takve zajednice mogu ozbiljnije sudjelovati u energetskoj tranziciji energetskog sektora nego male zadruge do stotinjak članova. Drugi primjer je osnivanje EZ na sveučilišnim kampusima koje bi obuhvatile sve sastavnice sveučilišta i omogućilo međusobnu razmjenu viškova energije, u tom kontekstu radi se o kapacitetima priključne snage od tipično nekoliko MW. Stoga predlažemo podizanje limita, odnosno da je limit određen ne administrativno, već tehničkim uvjetima i ograničenjima energetske infrastrukture (prijenos/distribucija) na koju su priključeni pojedini članovi zajednice odnosno njihova OMM. Damir Medved, Udruga Bez granica | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Ovom izmjenom Zakona je napravljeno nekoliko pojednostavljenja odnosno ukinuta su ograničenja. Smatramo da pojedina ograničenja još trebaju ostati jer je potrebno postupno smanjivanje ograničenja i treba vidjeti kako će pojedine odredbe zaživjeti, nadalje veliko otvaranje može uzrokovati preveliki pritisak na pojedine operatera sustave te je nužno omogućiti određeno vrijeme koje je nužno za prilagodbu. |