Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 OZREN KOBSA IV.  TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Poštovani, ovim putem slobodan sam predložiti pravnu reformu regulative o "netiranju" (engl. close-out netting) u Republici Hrvatskoj. Odvjetnik sam u hrvatskom odvjetničkom društvu u kojem vodim tim za bankarstvo, financije i tržište kapitala. Također, autor sam ISDA netting i ISDA collateral pravnih mišljenja za Republiku Hrvatsku koja su na traženje međunarodnog udruženja International Swaps and Derivatives Association, Inc. (ISDA), izdana u 2021. i 2022. Pretpostavka za ocjenu hrvatskog zakonodavstva da je usklađen s pravnim standardima neophodnima za efikasno izvršavanje ugovora o financijskim izvedenicama bile su novine u Stečajnom zakonu („SZ“) usvojene njegovim izmjenama 2015. koje se odnose na kvalificirane financijske ugovore te pravne učinke koji, sukladno odredbama SZ-a, uživaju zakonsku zaštitu. Smatram opravdanim i nužnim predložiti izmjene SZ-a s ciljem daljnjeg unaprjeđenja pravnog okvira Republike Hrvatske radi njegova usklađenja s najboljim praskama zemalja EU, OECD smjernicama te stvaranja pravnih pretpostavki za daljnji razvoj tržišta kapitala. Postojeće zakonsko rješenje odgovarajuću zaštitu pravnim učincima koji očekivano proizlaze iz transakcija s financijskim izvedenicama pruža jedino u odnosu na transakcije u kojima je jedna od ugovorih strana financijska institucija. Prijedlog koji ću dolje iznijeti ide u smjeru proširenja materijalnopravnih učinaka mjerodavnih odredbi ratione personae na širi krug pravnih osoba. Smatram da bi se time dodatno olakšalo poslovanje hrvatskih društava s financijskim izvedenicama, omogućila pravna provedivost standardizirane dokumentacije koja se odnosi na izvedenice (poput tzv. ISDA Master Agreement i Credit Support Document) te bi se pridonijelo većoj usklađenosti s međunarodnim i europskim poslovnim i pravnim praksama. S obzirom da vjerujem kako postoji prostor za unaprjeđenje hrvatskog tržišta roba i kapitala, vjerujem da bi bilo smisleno podržati ovu inicijativu radi naročitih koristi koje bi donio učinkovit pravni okvir netiranja direktno između trgovačkih društava poput, među ostalim: - smanjenja poslovnih rizika, primarno kreditnih i sistemskih, ali i smanjenja rizika druge ugovorne strane, kojima hrvatsko tržište i pojedinačno društvo može biti izloženo sklapanjem ugovora o izvedenicama; - olakšavanja direktnog stupanja u transakcije izvedenicama s velikim dobavljačima robe i sirovina koje hrvatske firme koriste u svojem poslovanju, na temelju zakonskih odredbi poznatih u svim najrazvijenijim tržištima; - poticanja šire primjene derivatnih instrumenata, što bi omogućilo hrvatskim poslovnim subjektima (primarno njihovim riznicama) da se zaštite od rizika (risk hedging) na najučinkovitiji i najsigurniji način, a što je u interesu gospodarstva u cjelini – pogotovo u vrijeme velikih neizvjesnosti i inflacije; - učinkovitosti netiranja, što bi znatno potaknulo širu primjenu okvirnih ugovora u Hrvatskoj, čime bi se pored netinga postiglo i stvaranje stabilne i predvidive ugovorne osnove za dugoročne poslovne odnose, kao i postizanje sigurnog pravnog okruženja koje potiče nastanak inovativnih proizvoda na tržištu (kapitala), a što doprinosi smanjenju pravnog rizika primjenom standardizirane ugovorne dokumentacije za sve vrste proizvoda (uključujući i razvoj budućih proizvoda poput trgovanja štetnim emisijama); - povećane predvidivost pravnog tretmana i veću sigurnost pravnog okruženja u cjelini. Također, želio bih istaknuti i kako je većina europskih zemalja već unijelo takvu mogućnost – sklapanja ugovora o netiranju između trgovačkih društava – Austrija, Belgija, Cipar, Češka, Engleska, Finska, Njemačka, Island, Irska, Latvija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Švedska, Švicarska, Turska. • Važnost netiranja Omogućavanje netiranja i njegova zaštita direktno između trgovačkih društava pridonosi ponajprije trgovačkim društvima da lakše savladavaju teške situacije na tržištu npr. putem ugovaranja zaštitnih mehanizama (tzv. hedging) od različitih vrsta izloženosti te da kvalitetno upravljanju svojim rizicima. Naime, primarna svrha izvedenica upravo i jest zaštita (tzv. hedging) od različitih izloženosti i upravljanje rizicima. Pored gospodarskih subjekata, kao što su financijske institucije i trgovačka društva koji se ovim financijskim instrumentima služe u navedene svrhe, istima se služe i mnoge države koje preko državnih riznica upravljaju svojim javnim dugom koristeći kamatne i valutne zamjene (swaps) te ostale srodne financijske instrumente. Navedenim se instrumentima redovito služe i veliki energetski subjekti (primjerice, proizvođači električne energije, proizvođači naftnih derivata, itd.), zatim različite državne agencije, tijela lokalne uprave i samouprave, a sve s ciljem upravljanja rizicima kojima su takvi subjekti izloženi (posebice rizici povezani s promjenom kamatnih stopa i promjenom tečaja). U vrijeme značajnog jačanja hrvatskog energetske infrastrukture i tržišta (primjerice projekt proširenja LNG terminala i dogradnje mreže), predložene izmjene SZ-a omogućile bi odgovarajući pravni okvir i sigurnost u pravnim poslovima odnosno transakcijama koje će se odvijati s time u vezi. • PRIJEDLOG IZMJENA STEČAJNOG ZAKONA vezano za netiranje Članak 66. – izmjene u stavku (2) Otvaranje predstečajnoga postupka ne utječe na kvalificirane financijske ugovore na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 182. stavaka 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona. Članak 182. – novi stavci (8) i (9) (8) Neovisno o odredbi prethodnog stavka, kvalificiranim financijskim ugovorima smatrat će se i ugovori koje sklapaju pravne osobe među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti, kojima nastaju obveze koje se moraju ispuniti u određeno vrijeme ili tijekom određenoga roka, bez obzira na to jesu li sklopljeni pod uvjetom ili nisu, a koji u sebi sadrže sporazum o obračunavanju (netiranje) međusobnih tražbina, uz uvjet da ugovorne strane ili pak treće osobe koje jamče ili daju osiguranje za obveze svake od ugovornih strana: - smatraju se srednjim ili velikim poduzetnicima sukladno mjerodavnim računovodstvenim propisima, ili - njihovi financijski instrumenti su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu. (9) Neovisno o odredbi stavka 7. ovog članka, kvalificiranim financijskim ugovorima smatrat će se i ugovori koje sklapaju pravne osobe među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti, kojima nastaju obveze koje se moraju ispuniti u određeno vrijeme ili tijekom određenoga roka, bez obzira na to jesu li sklopljeni pod uvjetom ili nisu, te koji u sebi sadrže sporazum o obračunavanju (netiranje) međusobnih tražbina, a odnose se na: 1. ugovore o energetskim izvedenicama u smislu Zakona o tržištu kapitala 2. ugovore koji se odnose na veleprodajne energetske proizvode u smislu Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije i/ili 3. ugovore koji se odnose na energente, certifikate o obnovljivim izvorima energije, emisijske jedinice, dobrovoljne ugljične kredite, klimatske varijable, vozarine i prijevozne kapacitete te jamstva o podrijetlu kao i njihove izvedenice kojima se uobičajeno trguje u Europskoj Uniji na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP). Primljeno na znanje Predmet trenutnih izmjena i dopuna Stečajnog zakona je usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Prijedlog reforme Stečajnog zakona u vezi „netiranja“ razmotriti će se prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona kada će se imenovati radna skupina za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona.
2 HRVOJE ŠIMIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 10. U Zakonu u računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20, 114/22, 82/23 - dalje u tekstu ZR) nije određen pojam "ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga" dok je člankom 7. stavak 4. ZR , određeno da ako poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva drugim pravnim ili fizičkim osobama, poduzetnik ostaje u potpunosti odgovoran za povjerene poslove, kao i za nesmetano obavljanje nadzora od strane nadzornih tijela. Nadalje člankom 7. stavak .14 ZOR određeno je da se poslovnom godinom smatraju se i izvještajna razdoblja kraća od 12 uzastopnih kalendarskih mjeseci ako su posljedica otvaranja postupka stečaja dodati stavak "U slučaju istovremenog otvaranja i zatvaranja postupka stečaja, obveza je osobe ovlaštene zua zastupanje stečajnog dužnika do trenutka otvaranja stečajaje sastaviti i predati financijske izvještaje nadležnim institucijama sa stanjem na dan koji prethodi otvaranju stečajnog postupka " Primljeno na znanje Izmjena i dopuna članka 89. Stečajnog zakona razmotrit će se prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona kada će se imenovati radna skupina za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona dok će se ove izmjene i dopune Stečajnog zakona ograničiti na usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
3 HRVOJE ŠIMIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA Člankom 62a prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koji je trenutno u raspravi u Saboru RH predviđeno je „da pravna ili fizička osoba ne može osnovati trgovačko društvo ako je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanjem novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju naplatu je nadležna Porezna uprava.“ stoga u ovom izmjenom stečajnog zakona treba se predvidjeti da član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog ima društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva ima svojstvo stranke u stečajnom postupku jer se nedvojebeno tijekom stečajnog postupka odlučuje o njegovim pravima koje su zajmčene člankom 50. Ustava Republike Hrvatske. Obzirom se 49. stavak 23. Ustava Republike Hrvatske jamči pravo nasljeđivanja kao stranke stečajnom postupku trebaju biti i nasljednici osoba koji su imali poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva Nije prihvaćen Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima predlaže se uvođenje novih pretpostavki, među ostalim, za osnivanje trgovačkog društva. U stečajnom postupku stranka je stečajni dužnik dok ostali vjerovnici (uključujući članove trgovačkih društva), o čijim pravima se u tom postupku odlučuje, imaju pravo sudjelovati u ovom postupku u skladu sa Stečajnim zakonom te istima nije potrebno dodijeliti položaj stranke.
4 DENIS GAŠČIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 12. Riječi: "može se kazniti" zamijeniti s riječima: "kaznit će se". Zakonska kazna mora vrijediti za sve građane koji prekrše zakon, a ne biti opticionalna. Nije prihvaćen U ovom slučaju se ne radi se o opcionalnoj pravnoj normi već o ustaljenoj terminologiji u vezi izričaja prekršajnih odredbi u Stečajnom zakonu.
5 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 10. Hrvatska udruga stečajnih upravitelja je protiv predložene izmjene i dopune. Predlaže se da članak 89. stavak 1. točka 1. ostane nepromijenjen. Obrazloženje: Sastavljanje i predaja financijskih izvještaja do dana koji prethodi danu otvaranja stečajnog postupka isključivo su obaveza i odgovornost zakonskog zastupnika koji je bio odgovorna osoba u vrijeme na koje se izvještaji odnose, a pod prijetnjom novčane kazne. Stečajni upravitelj ni na koji način nije utjecao na poslovanje dužnika do otvaranja stečaja i ne može snositi odgovornost za sadržaj financijskih izvješća prije otvaranja stečajnog postupka. Prihvaćen Izmjena i dopuna članka 89. Stečajnog zakona razmotrit će se prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona kada će se imenovati radna skupina za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona dok će se ove izmjene i dopune Stečajnog zakona ograničiti na usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
6 MLADEN BELJO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 10. Predložena izmjena odredbe čl. 89. st. 1. toč. 1. obvezala bi (prisilila) stečajne upravitelje sastaviti i predati financijske izvještaje na temelju manjkave dokumentacije ( za koju je upitno može li se uopće smatrati vjerodostojnom ispravom), utvrđivati obvezu poreza na dobit, dohodak, PDV-a, članarine, doprinosa i sl. Ovdje se ne vodi računa o odredbi čl. 34. Općeg poreznog zakona kojom je propisano: „tko sudjeluje u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistinitom i nepravodobnom vođenju poslovnih knjiga, jamči za iznos manje plaćenog poreza i pripadajućih kamata nastalog kao posljedica takva njegova djelovanja.“ Predložena izmjena odredbe čl. 89. st. 1. toč. 1. kontradiktorna je i s odredbom čl. 19. st. 12. Zakona o računovodstvu kojom je propisano da „ godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika“. Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe počevši s danom otvaranja stečajnog postupka, ne u ranijem razdoblju. Obzirom da stečajni upravitelj na dan koji prethodi danu otvaranju stečajnog postupka nije bio ovlašten u ime dužnika sastavljati ( potpisivati) godišnje financijske izvještaje, to je iz postojećih odredbi Zakona o računovodstvu posve jasno da je raniji zakonski zastupnik jedina ovlaštena osoba koja je obvezna sastaviti i potpisati takav financijski izvještaj. Na primjer, ukoliko poduzetnik nije sastavljano isprave za prodaju robe, hoće li ih stečajni upravitelj „kreirati“ nakon recimo dvije godine i na koji način će doći do podataka i potpisa koji tu ispravu čine vjerodostojnom za knjiženje? Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga kazneno je djelo a prema Općem poreznom zakonu to je najteži porezni prekršaj. Ukoliko nisu vođene poslovne knjige, nisu predana financijska izvješća, nisu predani obračuni plaća, tada je čl. 92. Općeg poreznog zakona propisano da će porezno tijelo procijeniti poreznu osnovicu. Predloženom izmjenom - obvezom nameće se stečajnim upraviteljima odraditi nešto što realno nisu u mogućnosti napraviti, a da to bude u skladu sa zakonom. Uvažavajući navedeno smatram kako je bespotrebno u izmjene Stečajnog zakona unositi i mijenjati spornu odredbu već ju je (prijedlog izmjene) potrebno potpuno izbrisati kao suvišnu i kontradiktornu (odustati od promjene trenutno važeće odredbe čl. 89. st. 1. toč. 1.). Prihvaćen Izmjena i dopuna članka 89. Stečajnog zakona razmotrit će se prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona kada će se imenovati radna skupina za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona dok će se ove izmjene i dopune Stečajnog zakona ograničiti na usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
7 MLADEN BELJO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA U toč. II. nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona kao predmet izmjena i dopuna Zakona naveden je kao jedini razlog: usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. U istome nacrtu prijedloga, točnije čl. 10. vidljiv je prijedlog izmjene i dopune članka 89., a koji sadržaj nema nikakve veze sa usklađivanjem normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ( ovaj sadržaj je reguliran od strane više različitih zakona i nije prihvatljivo predlagati izmjenu/dopunu bez prethodne rasprave i paralelne promijene svih zakona koji reguliraju ovu materiju). Prihvaćen Izmjena i dopuna članka 89. Stečajnog zakona razmotrit će se prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona kada će se imenovati radna skupina za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona dok će se ove izmjene i dopune Stečajnog zakona ograničiti na usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
8 Maša Šoštarko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 10. Predložena izmjena odredbe čl. 89. st. 1. toč. 1. kontradiktorna je s odredbom čl. 19. st. 12. Zakona o računovodstvu kojom je propisano da "godišnje financijske izvještaje potpisuju predsjednik uprave i svi članovi uprave (direktori), odnosno svi izvršni direktori poduzetnika". Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe počevši s danom otvaranja stečajnog postupka, ne u ranijem razdoblju. Obzirom da stečajni upravitelj na dan koji prethodi danu otvaranju stečajnog postupka nije bio ovlašten u ime dužnika sastavljati ( potpisivati) godišnje financijske izvještaje, to je iz postojećih odredbi Zakona o računovodstvu posve jasno da je raniji zakonski zastupnik jedina ovlaštena osoba koja je obvezna sastaviti i potpisati takav financijski izvještaj. Uvažavajući navedeno smatram kako je bespotrebno u izmjene Stečajnog zakona unositi i mijenjati spornu odredbu već ju je potrebno potpuno izbrisati kao suvišnu i kontradiktornu. Nadalje, nejasno je iz kojeg razloga bi zakonodavac predvidio obvezu i odgovornost stečajnog upravitelja za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje financijskih izvještaja za razdoblje u kojemu nije bio odgovorna osoba. Propisivanjem obveze sačinjavanja i predaje financijskih izvještaja stečajnom upravitelju nametnuta je i osobna odgovornost za njihovu istinitost, kao i za istinitost svih evidentiranih poslovnih događaja, a kako stečajni upravitelj u to vrijeme nije bio odgovorna osoba za zastupanje trgovačkog društva, to smatram „nezakonitim“ propisati mu odgovornost za tuđe postupke. Prihvaćen Izmjena i dopuna članka 89. Stečajnog zakona razmotrit će se prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona kada će se imenovati radna skupina za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona dok će se ove izmjene i dopune Stečajnog zakona ograničiti na usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
9 ZDRAVKO RUŽIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA, Članak 10. U članku 89. dodaju se članci 4. i 5. koji glase: (4) Stavak 1. točka 1. ovog članka se ne primjenjuje u slučaju kada stečajni upravitelj sukladno članku 177 i 180 Stečajnog zakona zatraži od dužnika, zastupnika po zakonu ili radnika dužnika, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave do dana koji prethodi otvaranju stečajnog postupka, na temelju kojih treba sastaviti i predati financijske izvještaje nadležnim institucijama, a isti ih ne dostave ili ih dostave necjelovite. U tom slučaju stečajni upravitelj ima obvezu nadležnim institucijama dostaviti izjavu u kojoj se obrazlažu razlozi zbog kojih nisu sastavljeni i predani financijski izvještaji, a nadležne institucije neće pokretati protiv stečajnog upravitelja kao zastupnika po zakonu kaznene i prekršajne postupke te naplaćivati novčane kazne. (5) Stavak 1. točka 5. ovog članka se ne treba primjenjivati u slučaju kada stečajni upravitelj sukladno članku 191 stavak 5 Stečajnog zakona sklopi nove ugovore o radu na određeno vrijeme s osobama koje će obavljati poslove vođenja knjigovodstveno – računovodstvenih usluga. Obrazloženje a) Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (članak 10) utvrđena je obveza stečajnog upravitelja za sastavljanjem i predajom financijskih izvještaja nadležnim institucija sa stanjem na dan koji prethodi otvaranju stečaja, odnosno za razdoblje prije nego je postao zastupnik po zakonu. Sukladno odredbama Zakona o računovodstvu financijski izvještaji sastavljaju se na temelju podataka iz poslovnih knjiga, a u poslovne knjige se evidentiraju poslovni događaji na temelju knjigovodstvenih isprava. Stoga, stečajni upravitelj ne može sastaviti i predati financijske izvještaje sa stanjem na dan koji prethodi otvaranju stečaja, bez da mu dužnik, zastupnik po zakonu ili radnici dužnika dostave cjelovite knjigovodstvene isprave i poslovne knjige. U slučaju da je stečajni upravitelj sastavio i predao nadležnim tijelima financijske izvještaje koji ne odgovaraju stvarnom stanju, protiv njih se može pokrenuti prekršajni postupak sukladno Zakonu o računovodstvu i Općem poreznom zakonu, odnosno kazneni postupak sukladno Kaznenom zakonu. U praksi se često događa sljedeća situacija: stečajni postupak je otvoren, dužnik više godina ne predaje financijske izvještaje nadležnim institucijama, zastupnici po zakonu dužnika prije otvaranja stečajnog postupka se ne odazivaju na pozive za dostavom poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava do dana koji prethodi otvaranju stečaja. Stoga je predloženo da se u članku 89. Stečajnog zakona doda stavak 4. b) Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (članak 10) utvrđena je obveza stečajnog upravitelja o sklapanju ugovora s ovlaštenom fizičkom ili pravnom osobom za vođenje knjigovodstveno – računovodstvenih usluga. S obzirom da se u praksi događalo kako je stečajni upravitelj u slučajevima nastavka poslovanja sukladno članku 191 stavak 5 Stečajnog zakona sklopio nove ugovore o radu na određeno vrijeme s osobama koje su ranije kod dužnika obavljale poslove vođenja knjigovodstveno – računovodstvenih usluga, predloženo je da se u članku 89. Stečajnog zakona doda stavak 5. Prihvaćen Izmjena i dopuna članka 89. Stečajnog zakona razmotrit će se prilikom sljedećih izmjena i dopuna Stečajnog zakona kada će se imenovati radna skupina za izradu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona dok će se ove izmjene i dopune Stečajnog zakona ograničiti na usklađivanje normativnog okvira radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.