Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom u 2023. godini

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ŠIME VALIDŽIĆ PRAVILNIK O PROSTORNOM I VREMENSKOM OGRANIČENJU OBAVLJANJA GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM – KOĆOM U 2023. GODINI Treba uvesti što veće prostorno i vremensko ograničenje obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom a bilo bi najbolje potpuno zabraniti korištenje pridnenih povlačnih mreža jer je njihova uporaba štetna za morski ekosustav. Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja pridnenih povlačnih mreža, već jedino njihovom potpunom zabranom. Svake godine, ljudi u morima svijeta poubijaju nekoliko tisuća milijarda riba. Koće uništavaju i ulove sve što im se nađe na putu. Od 50-80% europskog kontinentalnog pojasa redovito je izloženo pridnenom koćarenju, uz veliko uzurpiranje mora poput Jadrana, Sjevernog mora ili zapadnog dijela Baltičkog mora, obično uz obalna područja. Jadransko more jedno je od najviše pogođenih; čak 80% dna uništeno je pridnenim koćarenjem. Više od 200 istraživača zatražilo je da se pridneno koćarenje trajno zabrani jer je više od 90% Jadrana iscrpljeno, a vidljive su velike štete na cijelom ekosustavu. Koćarenje osiromašuje riblja naselja, odstranjuje morsku travu, devastira koraljne grebene i staništa morskih životinja nanoseći fizičku štetu morskom ekosustavu. Alge služe kao dom raznim životinjama, od jastoga do tuljana, i kao vitalna obrana od klimatskih promjena prikupljanjem i zadržavanjem ugljičnog dioksida te ojačavaju morske ekosustave. Morski sisavci završavaju u mreži koće plivajući za hranom ili prilikom migracije, kao i morske ptice, kornjače, morski psi, hobotnice, školjke i ostale životinje. U Sredozemlju je u posljednjih 50 godina poubijano 41% morskih sisavaca i 34% ukupnih riba. Od toga je najveći pokolj zabilježeni u Jadranu s istrebljenjem od 50% ukupnih riba i drugih morskih životinja. Samo tijekom posljednjih 65 godina, koćarice su odbacile više od 400 milijuna tona morskih života, koji nisu bili namijenjeni ulovu. Iako zabranjena prema pravilima EU-a o ribolovu, uobičajena ribarska praksa bacanja neželjenog ulova natrag u more poput smeća, u mrtvom, umirućem ili teško ozlijeđenom stanju, čini golemu štetu ekosustavu. Godišnje se ukupno nenamjerno ulovi 38 milijuna tona morskih organizama. U posljednjih 50 godina, istrijebljeno je 90% velikih ribljih populacija, a procjenjuje se da ako nastavimo s ovom okrutnom praksom, do 2050. godine većina riba bit će izlovljena. Pridneno koćarenje fizički mijenja zajednicu biljnih i životinjskih organizama koji žive na morskome dnu, uklanjanjem ili drobljenjem organizama koji ga stvaraju. Do danas nije primijećen oporavak ekosustava podmorskih planina koje su uništene pridnenim povlačnim mrežama. Mnoge države diljem svijeta su potpuno ili djelomično zabranile koćarenje u svojim teritorijalnim morima, uključujući Australiju, Novi Zeland, Indoneziju, Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Norvešku. Opća komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) zabranila je koćarenje na otprilike 1.631.000 kvadratnih kilometara mora velikih dubina. Europska unija je 2004. primijenila 'preventivni pristup' i zatvorila za koćarenje osjetljivo područje Darwin Mounds kod Škotske. Ribe ne postoje samo da ih ljudi ubijaju i jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate. Stupanj boli kod riba identičan onome kod sisavaca i ptica. Novija istraživanja pokazuju da ribe mogu osjećati bol te osjetiti strah i druge složene emocije koje pridonose njihovoj sposobnosti da pate. Baš kao i mi, ribe vode složene intelektualne živote na razini onih koje vode sisavci. Ribe pjevaju u zoru i sumrak, baš kao i ptice. Gospodarski ribolov predstavlja okrutnost nad životinjama u gotovo nezamislivom opsegu. Životinje koje žive na morskom dnu ili se hrane u blizini morskog dna završavaju zapetljane u mreži koće te većina umire zbog nedostatka kisika, dok brzo povlačenje koća iz mora izaziva puknuće plivaćeg mjehura zbog velike promjene u tlaku uzrokujući ribama bolnu smrt. Ne treba dopustiti jednu okrutnu i neodrživo gospodarsku granu kao što je koćarenje. Primljeno na znanje Poštovani, predložena mjera regulacije ribolova objavljena na e-savjetovanju provodi se na prijedlog znanstvene zajednice. Ovom se mjerom ribolov pridnenom povlačnom mrežom koćom u određenim područjima obustavlja na mjesec dana i to tijekom rujna i listopada, tj. u vrijeme u kojem je najintenzivniji mrijest oslića, a najveći postotak ženki škampa nosi vanjska jaja. Kako se radi o mjeri upravljanja kojoj je cilj zaštititi gospodarski važne stokove u točno određenom razdoblju i na točno određenom području, a kojoj je prethodila izrada znanstvenog savjeta te je u potpunosti usklađen s GFCM Višegodišnjim planom upravljanja donesenim za razdoblje od 2020. do 2026. godine, jasno je da je ovaj upravljački okvir usmjeren prema dugoročnoj održivosti i sustavnoj zaštiti i očuvanju Jadrana.