Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Jadranka Lasić Lazić | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 2. | Komentar na raspravu o razdvajanju polja informacijskih i komunikacijskih znanosti Poštovani svi, odlična rasprava o znanstvenim poljima i granama. Rasprava i broj sudionika pokazatelj je da je to bilo potrebno. Tako pomičemo granice i uočavamo druge. Svi veliki rezultati znanstvenih istraživanja nastajali su iz sinergije mnogih disciplina i primjene rezultata jednih u rješavanju problema drugih. Niz je prijedloga i pitanja o kojima treba još zajednički dogovarati. U svakom znanstvenom području ima nešto što je zajedničko poljima i disciplinama koje su po klasifikaciji zajedno u tom području. Razdvajanje polja u društvenom području gotovo da nema smisla. Predmeti istraživanja u društvenom području svih polja i disciplina imaju odjek na društvo, društveni život ljudi, grupa i pojedinaca. Razdvajati informaciju od komunikacije i tehnologije kojom taj sadržaj komuniciramo društvu, pojedincima, grupama, te s druge strane tumačiti da bi se neka disciplina u društvenom području bolje razvijala da je samostalna je nekako naopako. Razvoj znanosti, znanstvenih polja i disciplina mjeri se znanstvenom produktivnošću pojedinaca, a onda ukupnošću koja je mjerljiva i usporediva. Razgovarati treba, argumentima. Ako nešto treba razdvojiti jer je toliko različito, kako onda ostaviti zajedničko povjerenstvo (što je prijedlog) da odlučuje o rezultatima i doprinosu polju kojemu ne pripadaju…!? Sve je za znanstveni razgovor i dogovor. „Tehnologija umjetne inteligencije u posljednjih 15-ak godina postalo je područje koje je u svim segmentima raslo i širilo se, te je prirodno da se ono ne proučava više samo u području tehničkih znanosti, već (u ovom kontekstu) u njezinoj primjeni i integraciji sa drugim aspektima informacijskih i komunikacijskih sustava…“ (Markus Schatten, FOI), i svih ostalih znanosti, ovisno o području u kojemu se istražuje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 2 | Brigita Miloš | III. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI , Interdisciplinarna znanstvena područja | Poštovani predlagatelji, kolegice i kolege, podržavam prijedloge/komentare kolegice Jambrešić Kirin, te kolegice Poljanec-Borić i iskazujem zabrinutost zbog uklanjanja polja 8.06 Rodni studiji iz teksta prijedloga novog Pravilnika. Nacionalno vijeće za znanost je Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama od 22. rujna 2009. godine (NN br. 118/09) definiralo Rodne studije kao interdisciplinarno polje (8.06), uvrstivši ih u interdisciplinarna područja znanosti, a čime je podržana institucionalizacija ovog polja u znanstveni kontekst Republike Hrvatske. Od tada nadalje, uvrštenost rodnih studija u klasifikaciju znanstvenih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj omogućila je pokretanje niza rodnostudijskih znanstveno-istraživačkih i nastavnih aktivnosti - od formalnog osnutka znanstveno-istraživačkog centra, do pokretanja studijskih programa iz područja rodnih studija na Sveučilištu u Rijeci i Sveučilištu u Zagrebu, preko izbora u znanstveno - nastavna zvanja te na radna mjesta osoba koje svoj istraživački interes imaju (i) u polju Rodnih studija. Također, uvrštenost u klasifikacijski sustav znanstvenih područja, polja i grana osnažuje i podržava civilnu misiju sveučilišta (Ćulum i Ledić 2011) kroz različite projektne aktivnosti i druge vrste angažmana istraživačica i istraživača u polju rodnih studija, a u suradnji s brojnim zainteresiranim dionicima civilnog društva. Kako je u komentarima/prijedlozima već istaknuto, nespecificiranost predloženih Interdisciplinarnih znanstvenih područja otvara niz nedoumica koje se tiču formalnih aspekata vezanih za procese izbora u viša znanstvena zvanja i na radna mjesta i to stoga što ovim prijedlogom Pravilnika nije jasno definiran način uspostavljanja specifičnih znanstvenih polja. S druge strane, ima li se slovo prijedloga Pravilnika razumjeti u smislu interdisciplinarnosti koja je kombinacija Pravilnikom navedenih polja, tada je isključivanje Rodnih studija iz teksta prijedloga Pravilnika nedopustiva eliminacija već postojećih brojnih znanstveno-istraživačkih i nastavnih aktivnosti, kao i onih vezanih uz profesionalni znanstvenih napredak istraživačica i istraživača. Stoga predlažem razradu Interdisciplinarnog znanstvenog područja onako kako navodi kolegica Poljanec-Borić, a s time da ta razrada formalno uključuje i navodi već zaživjela znanstvenih polja poput polja Rodnih studija. Osim toga, Pravilnikom se može predvidjeti otvaranje novih polja Interdisciplinarnih znanstvenih područja, no tada s jasno opisanim formalnim i proceduralnim koracima uspostave budućih novih interdisciplinarnih polja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 3 | Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Rektorat | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Sveučilište u Osijeku pridružuje se dosadašnjim komentarima vezanim za izostanak Interdisciplinarnog znanstvenog područja. Smatramo da se u članak 2. prijedloga Pravilnika pod Znanstvena područja treba dodati 7. Interdisciplinarna područja znanosti, a u članku 3. 07. Interdisciplinarna područja znanosti uz polja koja su definirana postojećim Pravilnikom. Također treba ostaviti mogućnost dodavanja novih polja unutar Interdisciplinarnog područja znanosti. Znanost se danas temelji na interdisciplinarnosti, transdisciplinarnosti i multidisciplinarnosti. Stoga je još manje jasno zbog čega je došlo do izbacivanja Interdisciplinarnog područja znanosti koje bi trebalo širiti a ne ukidati. Razmještanje dijela polja iz postojećeg Interdisciplinarnog područja znanosti u druga područja (npr. Geografija u Prirodne znanosti) kao i izbacivanje postojećih, definiranih i značajnih polja Interdisciplinarnih područja znanosti iz prijedloga novog Pravilnika (Obrazovne znanosti, Kognitivne znanosti, Kroatologija) otvara veliki broj pitanja i problema. Vezano sa prebacivanjem polja iz jednog područja u drugo otvaraju se pitanja od budućeg izbora nastavnika koji će sada morati zadovoljavati neke nove uvjete do studija koji imaju dopusnicu za izvođenje u sada neodgovarajućem području. Jednako tako, postavlja se pitanje polja iz postojećeg Interdisciplinarnog područja znanosti kojih više nema u novom prijedlogu - što je s nastavnicima izabranim u tim poljima, sa doktorima znanosti koji su doktorirali u tim poljima, sa studijima koji imaju dopusnice, koji su akreditirani i prošli postupke reakreditacije u tim poljima, sa studentima koji su završili te studije? Suglasni smo s komentarima Sveučilišta u Splitu kako ovakav prijedlog negira dosadašnji rad naših kolega i temeljem njega stečeni znanstveni status polja unutar Interdisciplinarnog područja jer su ta polja nastala iz rada, rezultata tog rada i potrebe njegova priznavanja kao što je to bio slučaj i sa svim drugim poljima i područjima znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 4 | Hrvatsko geografsko društvo | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Slažemo se s prijedlogom predlagatelja da geografija i dalje bude jedinstveno zasebno znanstveno polje te da kao takva bude uvrštena u područje prirodnih znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 5 | Danijel Labaš | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Iz rasprave na Odjelu za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta proizlazi da bi u obzir kod redefiniranja područja "Informacijske i komunikacijske znanosti", kako ga predlaže više ustanova i znanstvenika pojedinaca, u obzir trebalo uzeti upravo taj novi kontekst i neprijeporno veliki razvitak ne samo područja informacijskih, nego napose komunikacijskih znanosti koje se unazad 30-ak godina razvijaju zahvaljujući vlastitoj metodologiji i vlastitom pristupu predmetu svoga izučavanja. Nije potrebno isticati da su u posljednjim desetljećima i komunikacijske znanosti (vezane uz komunikologiju, (masovne) medije, novinarstvo i odnose s javnostima) svojim razvitkom ostavile veliki trag u našem znanstvenom okruženju, da se na tom području profiliralo više studija u Hrvatskoj te da se oni izravnije vežu uz europske znanstvene i visokoškolske trendove s područja komunikacijskih znanosti, ali su i dalje otvorene interdisciplinarnosti i transdiciplinarnosti koju se ne može dovoditi u pitanje. Argumentiranom raspravom – kojoj treba dati priliku – i otvorenošću kakva je krasila znanstvenike s ovih dvaju područja prije 30-ak godina sigurno se može doći do zadovoljavajućeg rješenja u kojemu bi prihvatljivo bilo na odvojeni način definirati informacijske znanosti i komunikacijske znanosti, a Matični odbor bi mogao ostati jedinstven po uzoru na neke druge matične odbore koji već postoje u RH. Na tragu svoje rasprave, Odjel za komunikologiju HKS-a spreman je dati svoj doprinos kako bi se na ravnopravan način uvažili svi argumenti vezani uz potrebu redefiniranja područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, sa stavom da i komunikacijske znanosti u današnjem okruženju mogu biti samostalno znanstveno područje, što ni po čemu u pitanje ne dovodi njihovu interdisciplinarnost i povezanost s drugim područjima, posebice s informacijskim znanostima. Prof. dr. sc. Danijel Labaš, pročelnik Odjel za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 6 | Tijana Vukić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Podržavam prijedlog za razdvajanje znanstvenog polja 5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti na dva samostalna polja i to: Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. Slažem se s obrazloženjima koja prate taj prijedlog iz aspekta komunikacijskih znanosti u okviru ovoga savjetovanja pa još jednom podcrtavam da komunikacijske znanosti koherentno proučavanju komunikaciju kao kategoriju društvene prakse uslijed čega su sagradile svoj prepoznatljiv i nezamjenjiv identitet, jednostavno odvojiv od drugih polja, i na taj način doprinose njenoj evoluciji. Riječ je suverenoj istraživačkoj domeni koja podrazumijeva specifične strategije i pristupe, paradigme, teoriju, metodologiju i sve ostalo što je čini znanstvenim poljem, samostalnom akademskom disciplinom koja se materijalizira između ostaloga i studijskim programima iz pripadajući aktualnih grana komunikacijskih znanosti – komunikologija, masovni mediji (medijske studije) novinarstvo i odnosi s javnošću za rad u pripadajućim zanimanjima, odnosno strukama odavno prepoznatim na tržištu rada čija je važnost za razvoj društva u cjelini nezamjenjiva, a interdisciplinarnost i integrativnost njezina su prirodna intrinsična svojstva upravo na temelju kojih je i razvila svoj integritet. Ne valja zaboraviti stožerne međunarodne organizacije - International Association for Media and Communication Research (IAMCR), nastalu kao europsko-američku inicijativa koju UNESCO promovira još od 40-ih godina prošloga stoljeća, International Communication Association (ICA) koja je potomak najdugovječnije komunikacijske organizacije iz SAD-a još ih 50-ih godina prošloga stoljeća, a pratilo ju je i osnivanje prestižnog i dugovječnog međunarodnog znanstvenog časopisa Journal of Communication te European Communication Research and Education Association (ECREA), koja od 2005. godine kao središnja organizacija na europskoj razini okuplja znanstvenike iz komunikacijskih znanosti, a kojih je primarna zadaća izgraditi/okupiti/(p)održati zajednicu znanstvenika i stručnjaka za komunikaciju na način da organiziraju prostor za razmjenu ključnih teorijskih i empirijskih ideja, metoda i praksi koje iz njih proizlaze, razvoj istraživanja i obrazovanja iz komunikacijskih znanosti, umrežavanje, promicanje raznovrsnih projekata i sl. Čak samo i ovaj navedeni sažeti pregled ključnih organizacija evidentira zasebni tretman komunikacijskih znanosti pa držim da je vrijeme da se i mi pridružimo tom sad već tradicionalnom trendu. izv. prof. dr. sc. Tijana Vukić Voditeljica Katedre za medije i komunikaciju Filozofski fakultet Sveučilište u Puli | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 7 | Luka Perušić | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | [Komentar se odnosi na prijedloge u vezi s 06.01.3 ontologija i 06.01.5 filozofija prirode] Cijenjeni, s obzirom na jedan drugi komentar u kojem se predlaže izbacivanje ontologije i unošenje metafizike jer, kako se sugerira, ontologija potpada pod metafiziku, te brisanje filozofije prirode pod tvrdnjom da ona više ne postoji, htio bih istaknuti da oba prijedloga nisu primjerena stvarnom stanjem stvari te predlažem Ministarstvu znanosti i obrazovanja da ta dva prijedloga zanemari, odnosno da obje grane ostavi u Prijedlogu. U nastavku obrazloženje. U pogledu odnosa ontologije i metafizike, premda se s komentatorom slažem da bi ontologija mogla ili čak trebala potpadati pod metafiziku, u institucionalnoj praksi filozofije, prvo, ne postoji konsenzus oko toga potpada li ontologija pod metafiziku, štoviše, uz tu poziciju, jedni smatraju da su ontologija i metafizika istovjetne, drugi da su dvije različite discipline, a treći da bi trebalo eliminirati metafiziku i ostaviti ontologiju, uglavnom zbog neutemeljenih tvrdnji da se bavi nedokazivim i/ili natprirodnim pitanjima koji nemaju mjesta u znanosti. Različitost pristupa tom pitanju ovisi o znanstvenoj tradiciji u kojoj se filozofija razvijala, te postoje valjani i nevaljani argumenti za svaku od tih pozicija. Ako bi se nešto doista po tom pitanju trebalo napraviti, onda bi se uz ontologiju trebalo u popis grana uključiti metafiziku. Ukoliko se to ne učini, utoliko svakako ne bi ontologiju trebalo zamijeniti s metafizikom, ne samo zbog već danog objašnjenja nego i zbog tri dodatna razloga: (1) ontologija je tradicionalno jače zastupljena u sustavu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, (2) ontologija je posljednjih pedeset godina preko logike i računarstva postala gotovo pa interdisciplinarnog karaktera, ali se također nekada naziva filozofijom identiteta, što je čini potentnom za široku primjenu i dopušta prelaženje disciplinarnih granica, te (3) imamo filozofe koji su doktorirali u grani ontologije i trenutno su aktivni zaposlenici u sustavu. U pogledu filozofije prirode kao nepostojeće discipline, to je kategorički netočna tvrdnja. Prije svega, najmanje dva odsjeka – Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Odsjeku – u svojem studijskom programu održavaju i održavat će predmet »Filozofija prirode«. Također, u Križevcima postoji Institut za kozmologiju i filozofiju prirode. Uz to, filozofija prirode ili prirodna filozofija uglavnom se uzima istovjetno nazivu kozmologija, pri čemu se danas zbog iznimnog utjecaja astrofizike uobičajeno govori o »fizikalnoj kozmologiji« i »filozofijskoj kozmologiji« ili »kozmologiji« i »filozofiji prirode«, a često se pojavljuje i u interdisciplinarnom području ekoloških odnosno zelenih studija, gdje se najčešće pojavljuje kao etika prirode ili okoliša, što daje čvrste osnove za novu filozofiju prirode koja povezuje kozmološka i ekološka znanja i metode. Premda bih osobno bio sretniji da se grana zove kozmologija – ili barem filozofijska kozmologija – u Hrvatskoj se ona tradicionalno zove »Filozofija prirode« i to je opravdano jer se filozofi nisu prestali baviti prirodom, nego je došlo do raznih pomaka u nazivlju kojim se referira na korpus što je zapravo filozofija prirode. Daleko od toga da se djela iz Filozofije prirode ne objavljuju, npr. 2017. godine britanski filozof Nicholas Maxwell izdao je djelo »In Praise of Natural Philosophy«, a švicarski filozof Michael Esfeld »Einführung in die Naturphilosophie«, ove je godine Alistar McGrath izdao djelo »Natural Philosophy«, dok je prošle godine izdano nekoliko zbornika i djela u sklopu prirodne filozofije koji nose taj naziv i to ne samo na engleskom jeziku. U znanstvenim filozofijskim i fizikalnim časopisima, pak, rasprave iz područja filozofije prirode stalna su tema, a ove je godine Institut za kozmologiju i filozofiju prirode u Križevcima pokrenuo i objavio prvi broj svojega časopisa pod naslovom »Kozmologija: časopis za kozmologiju i filozofiju prirode«. Stoga, u pogledu artikulacije predmeta bavljenja, hrvatsko rješenje »Filozofija prirode« još uvijek je kvalitetnije i interdisciplinarno potentnije od naziva »kozmologija« ili »filozofijska kozmologija«, te tu granu nipošto ne bi trebalo izbacivati iz popisa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 8 | Mihaela Banek Zorica | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Važno je upozoriti da bi ukidanje dosadašnjeg polja Informacijske i komunikacijske znanosti imalo dalekosežne posljedice kako na financiranje znanosti tako i na izbore u zvanja pa i trenutne studijske programe (akreditirane u polju Informacijskih i komunikacijskih znanosti). Dosadašnji izbori znanstvenika obavljani su u polju Informacijskih i komunikacijskih znanosti te se postavlja pitanje što bi bilo s njihovim daljnjim izborima. Bi li oni sad tražili izbor u interdisciplinarnom znanstvenom području? Nerealno je tražiti razdvajanje polja uz tvrdnju kako se radi o dva različita polja, a potom tražiti zadržavanje istog Matičnog odbora Informacijske i komunikacijske znanosti. Jednako tako, argumentacija koja se iznosi u prilog razdvajanju vezana je uz povijesni razvoj institucija i studijske programe a ne znanstvenu produkciju i sam razvoj znanosti. Razdvajati informaciju od komunikacije ili obrnuto nema nikakvog utemeljenja u znanstvenoj literaturi. Čak štoviše, određivati informacijske znanosti samo prema instituciji i njenom mediju pokazuje namjerno izvrtanje činjenica i znanstvenih spoznaja. Primjerice, izučavanje komunikacijskih ili informacijskih obrazaca te ponašanja korisnika baštinskih i informacijskih institucija iznimno je teško razdvojiti i tvrditi da pripadaju samo jednom, a ne i drugom polju. Je li uopće moguće istraživati informaciju bez istraživanja učinka njene komunikacije ili obrnuto? Jesmo li omaškom raspravu o znanosti zapravo okrenuli prema raspravi o strukama i zanimanjima? Čudi me da je zahtjev za razdvajanjem temeljen na klasifikaciji koja je izrađena 1988. godine a javno objavljena i prihvaćena 1991. godine. Vraćamo li se unazad ili gledamo u budućnost? S poštovanjem, prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica Katedra za medije i komunikologiju, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 9 | Jelena Jurišić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Vijeće Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je elektroničkoj sjednici podržalo je prijedlog Odsjeka za strateško komuniciranje Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za redefiniranje i razdvajanje zajedničkog polja „5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti“ na dva samostalna polja: „Informacijske znanosti“ i „Komunikacijske znanosti“. Podržavamo obrazloženje prijedloga koje je iznijela prof.dr.sc. Marijana Grbeša. Smatramo kako su se od 2005. komunikacijske znanosti u Republici Hrvatskoj znatno razvile, osnažile i ekipirale te dosegle razinu da mogu egzistirati kao samostalno znanstveno polje. Tome su posebno pridonijela brojna sveučilišta i visokoškolske institucije koje izvode studijske programe iz grana komunikologija, novinarstvo, masovni mediji i odnosi s javnošću, znanstvena produkcija njihovih zaposlenika i vanjskih suradnika objavljena u zemlji i inozemstvu, kao i ostalih znanstvenika komunikologa, do sada provedeni znanstveni projekti koji su omogućili zaposlenje i znanstveni razvoj mnogih asistenata, nekoliko specijaliziranih u komunikacijskim znanostima znanstvenih časopisa (Medijska istraživanja, Medijske studije, In Medias Res, Communication Management Review, Media, culture and public relations) te stalno rastući broj doktoranada u navedenim granama komunikacijskih znanosti. doc.dr.sc. Jelena Jurišić Pročelnica Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 10 | Damir Vusić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Cijenjeni, mišljenja smo kako je prije predlaganja novog PRAVILNIKA O ZNANSTVENIM I UMJETNIČKIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA od strane Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj trebalo provesti dubinsku analizu postojećeg stanja u visokom obrazovanju i znanosti po pitanju broja i vrste provedenih izbora u zvanja odnosno na radna mjesta, a poglavito u interdisciplinarnim područjima znanosti. Prijedlog koji je stavljen u proceduru Savjetovanja s javnošću vrlo je nejasno strukturiran upravo u području interdisciplinarnosti koja, osim znanstvenih i/ili znanstveno nastavnih izbora definira i određene studijske programe. Smatramo da prijedlog u ovakvom obliku nije prihvatljiv, da je potrebno ostaviti dosadašnja utvrđena polja unutar interdisciplinarnih područja znanosti, te da se svakako treba osigurati i omogućiti jedna visoka razina fleksibilnosti u kombiniranju izbornih znanstvenih polja iz različitih područja znanosti. Naprasnim ukidanjem postojećeg stanja, bez odgovarajućeg prijelaznog rješenja, stvara se čitav niz ozbiljnih problema koji će se ticati kako napredovanja tako i razvoja studijskih programa. Zaključno, predlažemo da se predloženi Pravilnik revidira kako je predloženo u dijelu koji se tiče interdisciplinarnih područja znanosti čime će se dodatno osigurati međunarodna prepoznatljivost i usporedivost. Prof. dr. sc. Damir Vusić Prorektor, Sveučilište Sjever | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 11 | Boris Beck | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | jedan pogled izvana (filolog sam) i kratki komentar bez metajezika u vezi s razdvajanjem komunikacijskih i informacijskih znanosti; ne dajmo da nas zavede riječ - niti informacijske znanosti imaju monopol na informacije (jer sva znanost proizvodi, klasificira i strukturira informacije) niti komunikacijske znanosti imaju monopol na medij (jer sva znanost radi s nekim medijima); treba pogledati praksu, a ona se donekle poklapa, no uvelike i razlikuje, toliko da poslenici komunikacijskih znanosti ne razumiju teme i jezik informacijskih i obratno, poslenici komunikacijskih ne razumiju teme i jezik informacijskih znanosti; razdvajanje mi se čini praktično jer bi komunikacijske znanosti same utemeljile svoje tretiranje medija i informacija (kao i sve druge znanosti), a u njemu nema ništa štetno jer bi znanstvenici iz drugih područja i polja uvijek mogli u njima surađivati prema sklonostima i ekspertizi (kao, primjerice, ja koji im ne pripadam); čak i ne treba govoriti o razdvajanju jer su one već razdvojene, samo treba priznati činjenice | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 12 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Pozdravljamo prijedlog predlagatelja za uvrštavanje geografije u područje prirodnih znanosti kao i namjeru da se zadrži kontinuitet geografije kao jedinstvenog zasebnog znanstvenog polja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 13 | Patrizia Poščić | Znanstvene grane , Članak 4. | Katedra za informacijske sustave, Katedra za poslovnu informatiku i Laboratorij za razvoj informacijskih sustava Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci podržavaju Prijedlog pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama, u dijelu koji se odnosi na područje Društvene znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti (5.04). Naime, smatramo da grane 05.04.2 informacijski sustavi i informatologija, 05.04.10 organizacija i informatika i 05.04.11 informacijsko i programsko inženjerstvo prirodno pripadaju ovom polju što je davno argumentirano, raspravljeno i postalo osnova za znanstveno istraživački rad sve ove godine, a stoji i danas. Ne vidimo problem da se „dupliciraju“ određene grane u različitim poljima, pa i područjima. Uzmimo za primjere grane Programsko inženjerstvo te Informacijski sustavi koje se u nekom obliku pojavljuju i u Društvenom i u Tehničkom području, tj. u polju Informacijske i komunikacijske znanosti i polju Računarstvo. Kao što su neki komentari rekli da Programsko inženjerstvo pripada isključivo Tehničkom području, na isti način moglo bi se reći da Informacijski sustavi pripadaju isključivo Društvenom području, polju Informacijske i komunikacijske znanosti te da tu granu treba maknuti iz polja Računarstva. Mi smatramo da ova i slična dupliciranja nisu problematična, već se njima potiče interdisciplinarnost i dozvoljavaju se različiti pristupi istraživanjima. Poznato je da se inženjerstvo informacijskih i programskih sustava već odavno ne razmatra kao isključiva domena tehničkih znanosti. Razmještanje postojećih polja i grana unutar različitih područja, što se iz nekih komentara može iščitati, moglo bi negativno utjecati na studijske programe i nastavni rad, znanstveni rad i projekte, na radna mjesta i kontinuitet napredovanja zaposlenika te na prepoznatljivost postignutih diploma na tržištu rada. Vezano uz prijedloge iz komentara o razdvajanju postojećeg polja Informacijske i komunikacijske znanosti u dva zasebna polja („informacijsko“ i „komunikacijsko“) ističemo da je IKT, tj. ICT kao sintagma već odavno uvriježena i prepoznata u svijetu te kao takva i nerazdvojiva. Stoga, tri ranije istaknute grane (05.04.2 informacijski sustavi i informatologija, 05.04.10 organizacija i informatika i 05.04.11 informacijsko i programsko inženjerstvo) svakako pripadaju ovom polju. U slučaju da se zaključi da se neke druge grane, trenutno zastupljene u polju Informacijske i komunikacijske znanosti, ne uklapaju najbolje u ovo polje, podržat ćemo raspravu za njihovim potencijalnim izdvajanjem. Isto tako, ostajemo otvoreni za raspravu o dodavanju novih grana u postojeći prijedlog polja Informacijske i komunikacijske znanosti ako se ukaže potreba, što je moguće zbog novih trendova i širenja područja istraživanja unutar informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). prof. dr. sc. Patrizia Poščić, voditeljica Katedre za poslovnu informatiku FIDIT-a izv. prof. dr. sc. Sanja Čandrlić, voditeljica Katedre za informacijske sustave FIDIT-a izv. prof. dr. sc. Božidar Kovačić, voditelj Laboratorija za razvoj informacijskih sustava FIDIT-a | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 14 | Patrizia Poščić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Katedra za informacijske sustave, Katedra za poslovnu informatiku i Laboratorij za razvoj informacijskih sustava Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci podržavaju Prijedlog pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama, u dijelu koji se odnosi na područje Društvene znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti (5.04). Naime, smatramo da grane 05.04.2 informacijski sustavi i informatologija, 05.04.10 organizacija i informatika i 05.04.11 informacijsko i programsko inženjerstvo prirodno pripadaju ovom polju što je davno argumentirano, raspravljeno i postalo osnova za znanstveno istraživački rad sve ove godine, a stoji i danas. Ne vidimo problem da se „dupliciraju“ određene grane u različitim poljima, pa i područjima. Uzmimo za primjere grane Programsko inženjerstvo te Informacijski sustavi koje se u nekom obliku pojavljuju i u Društvenom i u Tehničkom području, tj. u polju Informacijske i komunikacijske znanosti i polju Računarstvo. Kao što su neki komentari rekli da Programsko inženjerstvo pripada isključivo Tehničkom području, na isti način moglo bi se reći da Informacijski sustavi pripadaju isključivo Društvenom području, polju Informacijske i komunikacijske znanosti te da tu granu treba maknuti iz polja Računarstva. Mi smatramo da ova i slična dupliciranja nisu problematična, već se njima potiče interdisciplinarnost i dozvoljavaju se različiti pristupi istraživanjima. Poznato je da se inženjerstvo informacijskih i programskih sustava već odavno ne razmatra kao isključiva domena tehničkih znanosti. Razmještanje postojećih polja i grana unutar različitih područja, što se iz nekih komentara može iščitati, moglo bi negativno utjecati na studijske programe i nastavni rad, znanstveni rad i projekte, na radna mjesta i kontinuitet napredovanja zaposlenika te na prepoznatljivost postignutih diploma na tržištu rada. Vezano uz prijedloge iz komentara o razdvajanju postojećeg polja Informacijske i komunikacijske znanosti u dva zasebna polja („informacijsko“ i „komunikacijsko“) ističemo da je IKT, tj. ICT kao sintagma već odavno uvriježena i prepoznata u svijetu te kao takva i nerazdvojiva. Stoga, tri ranije istaknute grane (05.04.2 informacijski sustavi i informatologija, 05.04.10 organizacija i informatika i 05.04.11 informacijsko i programsko inženjerstvo) svakako pripadaju ovom polju. U slučaju da se zaključi da se neke druge grane, trenutno zastupljene u polju Informacijske i komunikacijske znanosti, ne uklapaju najbolje u ovo polje, podržat ćemo raspravu za njihovim potencijalnim izdvajanjem. Isto tako, ostajemo otvoreni za raspravu o dodavanju novih grana u postojeći prijedlog polja Informacijske i komunikacijske znanosti ako se ukaže potreba, što je moguće zbog novih trendova i širenja područja istraživanja unutar informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). prof. dr. sc. Patrizia Poščić, voditeljica Katedre za poslovnu informatiku FIDIT-a izv. prof. dr. sc. Sanja Čandrlić, voditeljica Katedre za informacijske sustave FIDIT-a izv. prof. dr. sc. Božidar Kovačić, voditelj Laboratorija za razvoj informacijskih sustava FIDIT-a | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 15 | Iva Rosanda Žigo | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, molim da se odbaci zahtjev za razdvajanjem polja informacijskih i komunikacijskih znanosti iz razloga što se protivi razumijevanju prirodnih znanstvenih tijekova koji danas jasno ukazuju na potrebu za okrupnjavanjem, inter i transdisciplinarnošću. Riječ je o trendovima koji pokazuju potrebu čvršćega povezivanja područja. Stoga se razdvajanje i dodatno cijepanje dvaju nerazdvojivih i suštinski komplementarnih elemenata – informacija i komunikacija – protivi i razumijevanju povijesnog razvoja discipline, njezine dinamike i točke do koje se razvila pod utjecajem novih tehnologija, koje su zapravo samo dodatno učvrstile ovo dvojstvo. Nadalje, teorijsko-epistemološki okvir unutar kojega su smještene discipline informacijskih i komunikacijskih znanosti i kojega jasno definiraju autori poput Briera, Hofkirchner, Floridija, Nötha govore u prilog tezi o nerazdvojivosti ovih dvaju fenomena. Odvajanje komunikacijskih znanosti dovodi u pitanje teorijsko-metodološki okvir unutar kojega bi se discipline, a za koje se misli da pripadaju ovom polju, istraživale. U tom smislu, trebalo bi definirati nove discipline koje bi pripadale tom novom polju. Nadalje, kao kamen spoticanja spominje se pojam „medij“ koji direktno korespondira s disciplinama koje se spominju (odnosi s javnošću, novinarstvo, masovni mediji), no i u tom smislu očito postoje nejasnoće oko njegova shvaćanja. Valja istaknuti kako se iz perspektive suvremene teorije pojam medija rabi barem u četiri značenja: fiziologijsko, fizičko, tehnologijsko, institucijsko-organizacijski okvir komunikacije. Razmišljati i raspravljati o pojmu medija i pritom zanemariti jedan od ovih aspekata, posebice s obzirom na razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, nedostatno je i pogrešno. Dakako, pojam medija, medijskih fenomena i sadržaja moguće je dovesti u usku vezu u kulturološkim, sociologijskim, politološkim pitanjima i problemima. No, u tom slučaju takva istraživanja pripadaju drugim, etabliranim znanstvenim disciplinama. Iz svega navedenoga može se zaključiti kako zahtjev za razdvajanjem polja svoje utemeljene pronalazi u porivima koji nisu znanstvene prirode, pa niti mogu niti smiju biti dijelom ove rasprave. Prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo Odjel za odnose s javnošću Sveučilišta Sjever Doktorski studij Mediji i komunikacija Sveučilišta Sjever | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 16 | Jadranka Lasić Lazić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Smatram da nije uputno inzistirati na pozicioniranju isključivo unutar jednog polja, jer se time negira interdisciplinarnost mnogih današnjih područja. Razdvajanjem unutar dosadašnjih znanstvenih polja ne dobiva se ništa što do sada nije bilo moguće u zajedničkom polju. Znanost razvijaju pojedinci (podupire je znanstvena politika) svojim znanstvenim doprinosom kojega je danas sve teže ugurati u jednu „ladicu“. Značaj polja i pojedinih disciplina u polju zasniva se na znanstvenoj produkciji pojedinaca i nikakvi formalni ili pravni statutarni propisi ne mogu to promijeniti. Treba razlikovati znanost od struka i obrazovanja. Danas je nemoguće obrazovanje baš za konkretno radno mjesto kao što je to bilo nekada. Zato postoje veleučilišni i sveučilišni programi i specijalizacije. Znanost čini mreža znanstvenika s kompetencijama, a ne hijerarhija unutar znanstvenog polja ili znanstvenih polja. Interdisciplinarnost je nešto što je svojstveno znanosti i znanstveniku. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 17 | Sonja Špiranec | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Pogrešno je tražiti razdvajanje grana objedinjenih u zajedničkom polju Informacijske i komunikacijske znanosti i pritom argumentaciju za takvo razdvajanje utemeljiti u „povijesnom razvoju“ i različitim disciplinarnim ishodištima. Informacijske i komunikacijske discipline doista su imale različita ishodišta no tumačenje znanstvene klasifikacije potrebno je utemeljiti u suvremenim izazovima koje znanost treba riješiti, a to sigurno nije moguće cjepkanjem na različite grane, pri čemu bi se u potpunosti zanemario suvremeni konvergencijski učinak tehnologije i medija. Danas postoji konsenzus međunarodne znanstvene zajednice prema kojima grane u informacijskom i komunikacijskom području treba tumačiti kao metadiscipline koje počivaju na širokom spektru različitih teorija, epistemoloških pozicija i metoda. Kompleksne suvremene informacijsko-komunikacijske fenomene nemoguće je rješavati bez takvih širokih i integrirajućih polazišnih osnova, zbog čega bi redukcijski pristup i dezintegracija područja bila upravo štetna, pa i anakrona. To dokazuju i doktorati koji se brane u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti ili znanstveni projekti, koji nužno objedinjuju teorijsko-konceptualna polazišta i informacijskih i komunikacijskih disciplina. Potvrdu za takvu argumentaciju možemo pronaći i u inozemnim znanstvenim sustavima (npr. UK Research Excellence Framework koji komunikacijsko i informacijsko polje identificira kao integrirano polje/jedinicu vrednovanja). Logička je pogreška zagovarati razdvajanje informacijskog i komunikacijskog polja na temelju toga kako je obrazovanje stručnjaka organizirano u pojedinoj zemlji, potrebno je krenuti od znanosti i međunarodnih znanstvenih klasifikacija (što je izrazito važno i pri apliciranju na međunarodne projekte i fondove). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 18 | INES CAROVIĆ | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Čini mi se nedopustivim da su iz prijedloga Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama izbačena etablirana interdisciplinarna područja znanosti poput kognitivne znanosti. Bojim se da je zdravorazumski nedoustivo vraćati se u pretpovijest i zanemariti u svijetu i u Hrvatskoj uvriježena interdisciplinarna područja znanosti i to baš u Pravilniku koji u naslovu sadrži njihovu bit. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 19 | Fakultet organizacije i informatike | Znanstvene grane , Članak 4. | Poštovani, kao institucija koja djeluje i na kojoj većina zaposlenika ima izbor u društvenom području, polju Informacijskih i komunikacijskih znanosti, koja u istom polju izvodi doktorski studij s disertacijama koje spadaju i u granu Informacijsko i programsko inženjerstvo, smatramo da navedena grana pripada polju Informacijskih i komunikacijskih znanosti u području društvenih znanosti, kao što je to prije nepunih 20 godina nakon argumentirane rasprave i utvrđeno. Naime, dostupna literatura, teze i razmišljanja unatrag više desetaka godina navode da programsko inženjerstvo ne spada samo u polje Računalstva te da se ne radi o dupliciranju već o pristupu kojim se nadograđuje tehnički pogled na jedno područje znanosti. Od 1990-tih se inženjerstvo informacijskih i programskih sustava globalno ne razmatra kao isključivo tehnički problem. Klasifikacija znanosti nužno uključuje razumijevanje područja kojima se bave različite grane znanosti, odnosa među njima, identifikaciju ključnih pojmova, definiciju i klasifikaciju znanstvenih metoda i teorija, te analizu razvoja znanstvenih disciplina tijekom vremena. Klasifikacija znanosti nije lokalna, nego bi trebala težiti da bude univerzalna. Za očekivati je da će se slična grana pojaviti u više polja zato jer je struktura znanosti mrežna, i nije je potrebno pretvarati u isključivo hijerarhijsku klasifikaciju. S druge strane, ukoliko bi se predlagatelj odlučio za definiranje novog interdisciplinarnog područja vezanog uz informatiku i informacijske znanosti, trebalo bi dobro promisliti prednosti i nedostatke takvog pristupa, a prilikom određivanja polja i grana novog područja svakako u raspravu uključiti sve relevantne dionike. Ukoliko će daljnji prijedlozi ići u tom smjeru, Fakultet organizacije i informatike, kao visokoškolska ustanova s dugom tradicijom obrazovanja programskih inženjera, spreman je dati svoj doprinos u nalaženju prihvatljivog rješenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 20 | ŽELJKA ŠILJKOVIĆ | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Poštovani, novi PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA, koji je predložilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj predstavlja nekoliko razvojnih koraka unazad obzirom na postojeće stanje kao i na klasifikaciju koju je predložio UNESCO, odnosno kakva je prihvaćena od strane Europske komisije 2007. godine, s naglaskom na znanstveno polje Geografija (Eurostat standard code list for the classification of fields of science and technology (FOS 2007), nastavlja se na nomenklaturu UNESCOa : Recommendation concerning the International Standardisation of Statistics on Science and Technology.)( https://joinup.ec.europa.eu, https://skos.um.es/unesco6/view.php?fmt=1 ) Geografija je prema tom , još uvijek važećem znanstveno strateškom dokumentu podijeljena u dva područja znanosti : Prirodne znanosti i Društvene znanosti: 54 Geografija 5401 Ekonomska geografija 5401.01 prostorni razmještaj prirodnih resursa 5401.02 geografija ekonomskih aktivnosti 5401.03 korištenje zemljišta 5401. 04 regionalni razvoj 5401.99 ostala polja 5402. Historijska geografija 5403. Društvena geografija 5403.01. Kulturalna geografija 5403.02 Demogeografija 5403.03 Lingvistička geografija 5403.04 Geografija religija 5403.05 Politička geografija 5403.06 Socijalna geografija 5403.99 Ostala polja 5404. Regionalna geografija 5404.01 Urbana geografija 5404.02 Ruralna geografija 5404.99 Ostala polja 5499. ostala polja specifična za geografiju 25. Zemlja i prostorne znanosti 2505.01 Biogeografija 2505.02 Kartografija 2505.03 Geografija prirodnih resursa 2505.04 Korištenje zemljišta 2505.05 Lokacijske teorije 2505.06 Medicinska geografija 2505.07 Fizička geografija 2505.08 Topografija 2505.99 Ostala polja Podjelu geografije u dva područja znanosti prepoznao je i OECD (2007.g.) u Working Party of National Experts on Science and Technology Indicators REVISED FIELD OF SCIENCE AND TECHNOLOGY (FOS) CLASSIFICATION IN THE FRASCATI MANUAL), 26. 2. 2007. https://www.oecd.org/science/inno/38235147.pdf koji, isto tako, geografiju prepoznaje i kao prirodnu znanost, i kao društvenu znanost. Kao prirodnu znanost prepoznaje Fizičku geografiju u okviru : 1.5 Earth and related Environmental sciences • Geosciences, multidisciplinary; Mineralogy; Palaeontology; Geochemistry and geophysics; Physical geography; Geology; Volcanology; Environmental sciences (social aspects to be 5.7); • Meteorology and atmospheric sciences; climatic research; • Oceanography, Hydrology, Water resources; A, kao društvena znanost geografija je uvrštena u : 5. Social sciences 5.7 Social and economic geography • Environmental sciences (social aspects); Cultural and economic geography; Urban studies (Planning and development); Transport planning and social aspects of transport (transport engineering to be 2.1); Slobodno mogu reći da je predložena klasifikacija Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje zastarjela i ne slijedi razvoj znanosti kao socijalnog procesa koji je u stalnim promjenama. U usporedbi sa stanjem iz 1996 godine - Zakon o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 59/96 - pročišćeni tekst) vidljiva je samo promjena koja se odnosi na uvođenje Biotehničkih znanosti 1996 2023 PRIRODNE ZNANOSTI TEHNIČKE ZNANOSTI BIOMEDICINSKE ZNANOSTI I JAVNO ZDRAVSTVO DRUŠTVENE ZNANOSTI HUMANISTIČKE ZNANOSTI PRIRODNE ZNANOSTI TEHNIČKE ZNANOSTI BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO BIOTEHNIČKE ZNANOSTI DRUŠTVENE ZNANOSTI HUMANISTIČKE ZNANOSTI Ranije navedeni dokument OECDa, FOS 2007. definira šest polja znanosti: Prirodne znanosti Tehnologija Medicinske znanosti Poljoprivredne znanosti Socijalne znanosti Humanističke znanosti UNESCO: Recommendation concerning the International Standardisation of Statistics on Science and Technology: http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13135&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html Revised Field of Science and Technology (FOS) Classification in the Frascati Manual: http://www.oecd.org/science/inno/38235147.pdf https://skos.um.es/unesco6/54/html I u pitanju geografije NVZVO nije uzelo u obzir razvojne promjene koje su proteklih desetljeća obuhvatile i geografiju kao znanost. Koliko sam vidjela, prema prijedlogu Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje Geografija je u području Prirodnih znanosti i podijeljena je u četiri grane. 01.07. Geografija Grane 01.07.1 fizička geografija 01.07.2 društvena geografija 01.07.3 regionalna geografija 01.07.4 primijenjena geografija Ovo je podjela koja danas predstavlja nepoznavanje, pa i ignoriranje geografije i njene važnosti kao znanosti u društvu. Ovakvi ad hoc birokratski prijedlozi Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje štetni su ne samo po znanost, već i po hrvatsko društvo u cjelini. Uglavnom, mišljenja sam da je geografija kao temeljna znanost (uz filozofiju i matematiku) znatno kompleksnija od toga da je se jednostavno svrsta u Prirodne znanosti. Ona je i prirodna i društvena, ali prvenstveno primjenjena prostorna znanost (znanost o prostornim odnosima), posebno danas kada je GIS postao neizostavan dio istraživanja. Obzirom da još nismo dosegli razinu kada bi se uvelo područje Prostornih znanosti, a da o pojmu transdisciplinarnosti kao trećoj razini niti ne razmišljamo, smatram da bi bilo po znanstvenu zajednicu i Ministarstvo svrsishodnije ozbiljno promišljati o geografskoj znanosti u okviru Prirodnih i Društvenih znanosti, prema OECD klasifikaciji, koju primjenjuju države članice među koje i Hrvatska želi pristupiti 2026. godine, pa shodno tome ovakav ad hoc predloženi Pravilnik dugoročno nije održiv. Ostaje nejasno zašto pojedina Ministarstva donose takve nelogične podjele i klasifikacije ? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 21 | Robert Kudelić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA, III. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI | Niti jedna postignuća zaposlenja (engl. track record) nisu toliko interdisciplinarna, a kako se ne bi znao fokus. Stoga se prema fokusu, primarnoj niti skupa istraživanja, treba odrediti u kojem području će se vršiti izbor - u konačnici, interdisciplinarnost je sastavljena od definiranih područja, polja i grana. Ukoliko to nije tako, utoliko to ostavlja nepotreban manevarski prostor za nečasne radnje, a što nikome ne treba. Interdisciplinarnost bez fokusa izgleda na nešto što nije hvale vrijedno i poželjno, stoga bi ove članke i stavke trebalo redefinirati, a u smislu navedenog na početku ovog komentara. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 22 | Robert Kudelić | Znanstvene grane , Članak 4. | Pod područjem društvenih znanosti, a poljem informacijskih i komunikacijskih znanosti, postoje tri grane koje se očito ističi i ne pripadaju u istu grupu sa svim ostalim granama. Te tri grane su: informacijski sustavi i informatologija, organizacija i informatika, i informacijsko i programsko inženjerstvo. Kako je u ove tri grane naglasak na informatici, tehnologiji i računalnim znanostima, nije prirodno neka one budu klasificirane ovdje, stoga bi trebalo napraviti izmjenu. Ove su tri grane suštinski povezane sa STEM-om, pa kao takve trebaju pronaći svoje mjesto u tehničkim znanostima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 23 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | Znanstvene grane , Članak 4. | U Pravilniku je načelno utvrđeno interdisciplinarno znanstveno područje kao jedno i jedinstveno s obzirom na individualne razlike predmeta u postupku izbora na znanstveno ili znanstveno-nastavno radno mjesto. Smatramo da je u Pravilniku izuzetno važno izrijekom uključiti one interdisciplinarne znanosti koje su već desetljećima etablirane kao takve. Primjer takve interdisciplinarne znanosti je i kognitivna znanost koja je bila uključena u prošli Pravilnik. Neuključivanje kognitivne znanosti u Pravilnik ogroman je korak unatrag. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 24 | Renata Jambrešić Kirin | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | Poštovani, Izostavljanje interdisciplinarnog područja (806 – rodni studiji), prema postojećem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12. i 32/13.) – iz prijedloga nove klasifikacije znanstvenih područja predstavlja neobjašnjiv korak unatrag. Naime, od 2009. godine do danas, svjedočimo intenzivnom razvoju ovog područja unutar akademskog i institucionalnog kao i izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja (koje provode udruge civilnog društva). Rodni i ženski studiji ovjereni su na svim relevantnim europskim sveučilištima, a rodne i ženskostudijske teme predaju su u okviru modula, kolegija i ciklusa predavanja u okviru različitih disciplina i na različitim akademskim razinama na svim hrvatskim sveučilištima, dočim je na Sveučilištu u Rijeci i Sveučilištu u Zagrebu u tijeku i pokretanje studijskih programa iz područja rodnih studija. Iasto tako, obrazovni program Centra za ženske studije u Zagrebu kontinuirano djeluje od 1995. godine, s više od 500 završenih polaznica/ka, a sam Centar svojim je znanstvenoistraživačkim, izdavačkim, kulturno-umjetničkim i aktivističkim angažmanom omogućio vidljivost (feministički fundiranog) znanja i društvene promjene s ciljem rodne ravnopravnosti. Društvena uloga rodnih studija višestruko je potvrđena ne samo djelovanjem aktera civilnog društva nego i pravno obvezujućim dokumentima kao što su Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine i Strategije za ravnopravnost spolova Vijeća Europe 2018.-2023. I u okviru istraživačkog okvira Horizon Europe 2021. –2027. posebno se potiču rodno inovativne teme – u projektnim prijavama svih znanstvenih područja – a njih nije moguće artikulirati bez znanstveno ovjerenih znanja i recentnih analitičkih alata koje epistemološki kreiraju rodni i ženski studiji u institucionalnom kao i izvaninstitucionalnom odgoju i obrazovanju. Zadržavanje interdisciplinarnog znanstvenog područja (806 – rodni studiji) poticaj je i međunarodnoj suradnji i razmjeni studenata/ica, kao i nostrifikaciji diploma iz ovog područja, ostvarenih na inozemnim sveučilištima, a omogućuje i zadržavanje prava osobama koje su već izabrane u znanstveno–nastavna zvanja te na radna mjesta u interdisciplinarnom znanstvenom području (806 – rodni studiji). Dr. sc. Renata Jambrešić Kirin, znan. savjetnica u trajnom zvanju Institut za etnologiju i folkloristiku Centar za ženske studije | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 25 | Mladen Culic | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Pravilnikom je određeno Interdisciplinarno umjetničko područje no unutar pojedinog područja, konkretno unutar područja likovnih umjetnosti nije predviđeno interdisciplinarno umj. polje. Time je ograničeno polje umj. djelovanja i ako se umjetnik bavi paralelno različitim poljima npr. slikarstvom i kiparstvom ili slikarstvom i konzervacijom-restauracijom, nema priliku izbora interdisciplinarnog polja s obzirom na rad koji ostvaruje u različitim poljima. Problem je tim veći jer je novim zakonom propisano da članovi povjerenstva moraju biti iz istog polja a grane su ukinute pa je za umjetnika koji djeluje u više polja sastav povjerenstva iz jednog polja neprikladan. Treba ili dodati polje koje je inter-disciplinarno unutar pojedinog područja ili omogućiti da sastav povjerenstva ne bude ograničen na jedno polje već da se određuje i prema predmetima koje nastavnik drži, a koji odražavaju različita polja unutar područja likovnih umjetnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 26 | Mladen Bošnjaković | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 2. | Smatram da bi područja trebalo uskladiti sa ISCED Fields of Education and Training 2013 (ISCED-F 2013). Posebno se to odnosi na područje informatike i informacijske tehnologije koje nije kao takvo navedeno u Znanstvenim područjima u ovom pravilniku. međutim u ISCED-F 2013 (Broad field) područje informatike i informacijske tehnologije je zasebno (ICT 06). Unutar toga područja polja (Narrow field) je 061 Information and Communication Technologies (ICTs), a (Detailed field) grane su 0611 Computer use 0612 Database and network design and administration 0613 Software and applications development and analysis U našem pravilniku u podruju Tehničkih znanosti postoji Računarstvo, a u području Društvenih znanosti Informacijske i komunikacijske znanoosti. Mislim da to nije dobro rješenje jer je u praksi često nema razlike između ta dva polja. Nadalje, definiranjem Informatike i informacijskih tehnologija kao zasebnog područja omogučiti će bolji razvoj ovog područja koje je sve važnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 27 | KARLO HORVAT | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Poštovani, pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama od 22. rujna 2009. godine geografija je svrstana u interdisciplinarna područja znanosti kao polje 8.02. Geografija (s granama: 8.02.01 fizička geografija, 8.02.02 društvena geografija, 8.02.03 regionalna geografija, 8.02.04 primijenjena geografija). Status jedinstvenog znanstvenog polja u interdisciplinarnim područjima znanosti proistekao je iz činjenice da je geografija po svojoj znanstvenoj predmetnosti i metodologiji interdisciplinarna i multidisciplinarna znanost, s jasno izraženim znanstvenim identitetom, ali koja u okviru svog autonomnog znanstvenog sustava objedinjuje discipline koje su po svojoj prvotnoj naravi bilo prirodne, bilo društvene (i tehničke). Zbog specifičnog objekta (prostorni kompleks geosfere) i svojstvene joj kauzalne metodologije, geografija je sintetična znanost koja integracijom rezultata istraživanja vlastitih disciplina (matične ili supstancijalne znanosti) s rezultatima istraživanja disciplina korelativnih znanosti (prirodnih, društvenih, tehničkih i drugih) proučava i objašnjava aktualnu geoprostornu stvarnost. Cilj je suvremene geografije pronalaženje zakonitosti u prostornim odnosima na Zemljinoj površini i predviđanje procesa sa svrhom rješavanja aktualnih problema stanovništva te definiranja održivog razvoja u konkretnom prostoru. Sukladno izloženom, geografija nije isključivo prirodna, a ni društvena znanost; ona je i jedno i drugo („mostna znanost“) s karakterom koherentne sintetične znanosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 28 | DARIA ROVAN | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Prijedlog predmetnog Pravilnika nije u skladu s razvojem znanosti u suvremenom kontekstu koji vodi do sve većeg broja interdisciplinarnih znanstvenih područja. Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (07) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti. Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 29 | Ivan Perkov | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, predlažem da se u znanstveno područje humanističkih znanosti Prijedloga uvrsti znanstveno polje Kroatologija kao interdisciplinarno polje. Kroatologija je u postojećem pravilniku bila prepoznata i nema nikakvog razloga da se sada izostavi. Naime, kroatologija je kulturno i identitetski važna disciplina koju treba razvijati, a ne uklanjati. Kroatologija je već etablirana, postoje akreditirani istoimeni studij preddiplomske, diplomske i doktorske razine, nastavnici birani u tome polju i brojni sadašnji i bivši studenti koji bi se ukidanjem kroatologije našli u nepovoljnom položaju. Proučavanje hrvatskoga jezika, identiteta, kulture i društva u okviru posebnog interdisciplinarnog znanstvenog polja kroatologije važno je za Republiku Hrvatsku zbog njihova očuvanja i promicanja u zemlji i svijetu. doc. dr. sc. Ivan Perkov | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj će dodati znanstveno polje Kroatologija pod znanstveno područje Humanističkih znanosti. |
| 30 | Željka Knežević | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 31 | Lana Jurčec | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 32 | Srećko Gajović | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | U ime Matičnog odbora za interdisciplinarno područje (znanost; umjetnost), koje je održalo svoju sjednicu 22.11.2023., želio bih komentirati postojanje polja u Interdisciplinarnim znanstvenim područjima: - Pravilnik se zove „Pravilnik o … interdisciplinarnim područjima, poljima i granama…“ - U članku 1, stavak c. piše „interdisciplinarno područje znanosti, umjetničko interdisciplinarno područje znanosti i umjetnosti, te pripadajuća polja“, ali se ne spominju „klasifikacijske oznake“ kao u stavcima a. i b. - U članku 7 piše „Odluku o utvrđivanju odgovarajućeg polja u interdisciplinarnom znanstvenom području donosi nadležni matični odbor za interdisciplinarno znanstveno područje.“, te je slična tvrdnja i u članku 8. - Međutim, suprotno gornjim člancima, polja, koja su postojala u Interdisciplinarnom području znanosti, premještena su negdje drugdje, gdje su dobila svoje klasifikacijske oznake, ili su u potpunosti nestala, a kada bi ih Matični odbor prema članku 7 htio nanovo utvrditi ne bi mogla dobiti klasifikacijsku oznaku (koju su prije imala). Matični odbor smatra da je ovakvo rješenje zbunjujuće, te i u slučaju da nadležni matični odbor i želi utvrditi odgovarajuće polje, nejasno je kako bi mogao utvrditi polje koje je interdisciplinarno, a u međuvremenu premješteno negdje drugdje, čime bi došlo do dupliciranja, ili utvrditi neko dosadašnje, a trenutno „zaboravljeno“ polje, ako ono nema pravo na klasifikacijsku oznaku. Štoviše, članak 7 je dodatno zbunjujući, jer „Znanstvena polja unutar jedinstvenog interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrđuju se u svakom pojedinom predmetu u postupku…“, što otvara put slobodnoj interpretaciji pojedinaca, institucija ili grupa znanstvenika, koje ad hoc mogu utvrđivati, mijenjati ili ukidati znanstvena polja. Stoga se predlaže da se poljima u Interdisciplinarnim znanstvenim područjima kao i do sada može dodjeljivati klasifikacijska oznaka, a da se dosadašnja polja u Interdisciplinarnom području znanosti vrate (zajedno s klasifikacijskim oznakama) u Interdisciplinarna znanstvena područja. Eventualna nova polja mogla bi se određivati postupcima koja uključuju javnu raspravu. Srećko Gajović Predsjednik Matičnog odbora | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri odredbi da se interdisciplinarno znanstveno područje utvrđuje kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se sljedeća znanstvena polja: Obrazovne znanosti, Sigurnosne i obrambene znanosti, Kognitivne znanosti i Projektni menadžment s pripadajućim klasifikacijskim oznakama. |
| 33 | Nikola Novaković | Opće odredbe, Članak 1. | Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 34 | Alenka Mikulec | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Prijedlog predmetnog Pravilnika nije u skladu s razvojem znanosti u suvremenom kontekstu koji vodi do sve većeg broja interdisciplinarnih znanstvenih područja. Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) sa znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. treba dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. Alenka Mikulec, Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 35 | BLAŽENKA FILIPAN-ŽIGNIĆ | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, željela bih ukazati na činjenicu da prijedlog predmetnog Pravilnika nije u skladu s razvojem znanosti u suvremenom kontekstu koji vodi do sve većeg broja interdisciplinarnih znanstvenih područja. Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. Prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić, prodekanica za poslovanje, studij i studente Učiteljskoga fakulteta Odsjeka u Čakovcu | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 36 | Ana Šenjug Krleža | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, prijedlog predmetnog Pravilnika nije u skladu s razvojem znanosti u suvremenom kontekstu koji vodi do sve većeg broja interdisciplinarnih znanstvenih područja. Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 37 | Tomislav Krznar | Opće odredbe, Članak 1. | Podržavam u cijelosti prijedlog Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: "Prijedlog predmetnog Pravilnika nije u skladu s razvojem znanosti u suvremenom kontekstu koji vodi do sve većeg broja interdisciplinarnih znanstvenih područja. Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti." prof. dr. sc. Tomislav Krznar, nastavnik Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 38 | Kristina Cergol | Opće odredbe, Članak 1. | točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. izv. prof. dr. sc. Kristina Cergol Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 39 | Diana Olčar | Opće odredbe, Članak 1. | Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01.Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 40 | Jasna Kudek Mirošević | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, Prijedlog predmetnog Pravilnika nije u skladu s razvojem znanosti u suvremenom kontekstu koji vodi do sve većeg broja interdisciplinarnih znanstvenih područja. Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 41 | Ivana Kresnik | Znanstvene grane , Članak 4. | Poštovani sastavljači prijedloga, podržavam prijedlog Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu da u Pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama bude uvrštena "Kroatologija (interdisciplinarno polje)", kako je jednoglasno prihvaćeno na Fakultetskom vijeću Fakulteta hrvatskih studija. Bilo bi neprihvatljivo da kroatologiji ne bude dodijeljeno znanstveno polje u Pravilniku. Ivana Kresnik, pročelnica Odsjeka za kroatologiju | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj će dodati znanstveno polje Kroatologija pod znanstveno područje Humanističkih znanosti. |
| 42 | Antonia Furjan | Znanstvene grane , Članak 4. | Poštovani, Kroatologija se kao interdisciplinarni studij izvodi na Fakultetu hrvatskih studija, na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini, a proučava hrvatski jezik, književnost, kulturu i povijest. Nenavođenje znanstvenog polja kroatologija u prijedlogu Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama negativno će utjecati na konkurentnost studenata i alumna kroatologije, sadašnjih i budućih znanstvenika biranih u ovo znanstveno polje kao i magistara edukacije kroatologije koji rade kao nastavnici u osnovnim i srednjim školama. Izuzimanje znanstvenog polja kroatologija u budućem Pravilniku, ne uzimajući pritom u obzir generacije studenata koje su studirale i/ili napredovale u spomenutom polju i dovodeći ih pritom u nepovoljan položaj na tržištu rada, negativno će se odraziti na čitave generacije kroatologinja i kroatologa i produbiti njihovo nezadovoljstvo. Duga dva desetljeća čekalo se izmjenu Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, a sad kad je ta nepravda konačno ispravljena i kad su se generacije kroatologa konačno krenule ozbiljnije zapošljavati, prije svega u osnovnim i srednjim školama, i kad se činilo da se napravilo korak naprijed, čini se da se prijedlogom ovog pravilnika ponovo vraćamo korak unazad. Ne ulazeći u kvalitetu i prostor za poboljšanje postojećeg studija kroatologije, u vrijeme kad je pitanje iseljavanja mladih gorući problem europskog društva, smatram da je nenavođenje kroatologije kao znanstvenog polja i dovođenje nemalog broja kroatologinja i kroatologa u neravnopravan položaj na tržištu rada nešto što će izazvati negativne posljedice i veliko nezadovoljstvo. Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne tako davno s jedne je strane davalo dopusnicu za izvođenje nastavničkog studija kroatologije, dok je s druge strane istim tim kroatolozima onemogućavan rad u osnovnim školama. Pa kad je kroatolozima konačno omogućeno da rade u osnovnim školama, brzo dolazi do prijedloga ovakvog pravilnika iz kojega se kroatologija kao znanstveno polje izuzima. S obzirom na sve navedeno, predlažem da se u prijedlog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama od 23. listopada 2023. uvrsti znanstveno polje 8.04 Kroatologija kao dio znanstvenog područja INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI, kao što je to navedeno u Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009, 82/2012, 32/2013, 34/2016, 56/2022, 119/2022). S poštovanjem Antonia Furjan, magistra edukacije kroatologije | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj će dodati znanstveno polje Kroatologija pod znanstveno područje Humanističkih znanosti. |
| 43 | Luka Perušić | III. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI , Interdisciplinarna znanstvena područja | Cijenjeni, radi kretanja svjetskih tokova znanosti, brige o potrebnom razvoju interdisciplinarnosti s obzirom na društvene izazove budućnosti i baštinjenja specifičnog razvoja znanosti u Republici Hrvatskoj, predlažem Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske da se pod ovu glavu pravilnika vrate polja »kognitivna znanost«, »geografija«, »integrativna bioetika«, »kroatologija«, »obrazovne znanosti«, »rodni studiji« »biotehnologija u biomedicini« i »projektni menadžment«, osim ako stručnjaci iz toga područja predlože drugačije. U nastavku obrazloženje. Unatoč tome što je u odnosu na trenutno važeći pravilnik sortiranje znanosti koje su se nalazile pod ovom glavom u monodisciplinarna područja razumljivo, ipak je – s obzirom na (1) predmet i metodologiju premještenih ili uklonjenih disciplina, (2) aktualno stanje i uvriježenost interdisciplinarnih znanosti u vodećim zemljama svijeta, te (3) stanje i uvriježenost interdisciplinarnih znanosti, kao i dosadašnja profesionalna opredijeljenost zaposlenih u sustavu visokog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj posljednjih dvadeset i pet godina – potrebno pronaći spojno rješenje između trenutno važećeg pravilnika i novoga prijedloga pravilnika. Geografija je, na primjer, jedna od najstarijih neupitno afirmiranih interdisciplinarnih znanosti, koja se u našem nacionalnom diskursu često nazivala »mostnom znanošću« čak i u udžbenicima za osnovnu školu. Geografija je dobra platforma za razumijevanje zašto je dobro da se pod svako područje znanosti stavi interdisciplinarno polje, npr. »Interdisciplinarno polje tehničkih znanosti« i »Interdisciplinarno polje humanističkih znanosti« - kako je ovim prijedlogom i napravljeno – ali ne i da se oduzmu postojeća polja i grane pod općim »Interdisciplinarnim područjem znanosti«. Ako bismo interdisciplinarnosti u Republici Hrvatskoj htjeli dati ozbiljnije temelje, što svakako nije lako, ali je prijeko potrebno zbog nadolazeće budućnosti razvoja znanosti u svijetu, onda obje stvari trebamo ostaviti u pravilniku – i posebna interdisciplinarna polja unutar monodisciplinarnih područja i opće područje interdisciplinarnih znanosti. »Interdisciplinarnost« neke znanosti počiva na povezivanju metodologija i stručnih jezgri znanja više od jedne znanstvene orijentacije. Geografija se, kako to kaže njen temeljni predmet u osnovnoj školi, bavi »prirodom i društvom«, proučava abiotičke, biotičke i kulturno-biotičke sustave jednako, bavi se prirodnim stvarima, ali i »ljudskim stvarima«, pa ovisno o tome na koji se predmet usmjerava, zahtijeva primjenu drugačije metodologije i povezivanje različitih znanja koja niti ne generira isključivo samostalno, nego u razmjeni s drugim prirodnim, društvenim, humanističkim itd. disciplinama. Kada stavimo »interdisciplinarno polje« pod neko znanstveno područje, to se, s obzirom na narav interdisciplinarnosti, može tumačiti na dva načina, (1) na način da se radi o znanosti koja iz svojega područja izlazi u druga područja i od njih preuzima metodologiju i jezgre znanja te ih povezuje sa svojima, ili (2) na način da se radi o znanosti koja unutar svojega područja povezuje različite unutarpodručne jezgre znanja i metodologije, što se nekada zna nazivati intradisciplinarnošću. I takvih pristupa doista ima i sasvim je opravdano takva polja uključiti u posebna područja. U odnosu na to, imamo znanosti koje po zahvatu svojega predmeta i metodologiji koju razvijaju naprosto »odbijaju« biti neko jedno specifično područje jer jednostavno nije dostatno za razumijevanje njihove predmetno-metodološke kompleksnosti. Geografija je takva znanost i ona se ne bi trebala nalaziti pod poljem »Interdisciplinarnih prirodnih znanosti«, nego bi morala biti zasebno polje pod »Interdisciplinarnim područjem znanosti«. S tim u vidu, jednako bi tako trebalo pod »Interdisciplinarno područje znanosti« uključiti polja kognitivne znanosti, obrazovnih znanosti, rodnih studija, integrativne bioetike i kroatologije, projektnog menadžmenta i biotehnologije u medicini, jer, koliko mi je poznato - i sudeći po drugim komentarima, one su stasale kao interdisciplinarne znanosti. U svakom je slučaju strateški bolje da ih se ostavi gdje su bile, pa da komentatori moguće istaknu da ipak tu ne bi trebale biti, nego da ih se drugdje sortira ili uklanja. Uklanjanje disciplina naročito je problematično s obzirom na to da pod tim znanostima imamo studije, institucije i zaposlenike koji već godinama i desetljećima postoje i rade u tim znanostima odnosno koji su se za to specijalizirali i opredijelili svojim diplomama i projektima, a to posebno u vidu činjenice da u drugim, pa i vodećim zemljama svijeta uklonjene discipline postoje i razvijaju se, uz moguću iznimku kroatologije koja sasvim opravdano još mora razvijati svoj utjecaj jer joj predmet počiva na proučavanju male nacije komparativno najpopularnijim kulturama svijeta, poput francuske. Da bismo sačuvali specifičan znanstveni razvoj u Republici Hrvatskoj, nastavili biti usklađeni sa svjetskim tokovima, te promicali kompleksnost interdisciplinarnosti koja je u usponu i izgledno će tijekom 21. stoljeća postati osnovna logika projektnog rada, trebali bismo zadržati posebna interdisciplinarna polja pod svakim područjem, ali i vratiti sva postojeća polja i grane pod »Interdisciplinarnim znanstvenim područjem«, te nastaviti podupirati zasnivanja kompleksnih pristupa. | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri odredbi da se interdisciplinarno znanstveno područje utvrđuje kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se sljedeća znanstvena polja: Obrazovne znanosti, Sigurnosne i obrambene znanosti, Kognitivne znanosti i Projektni menadžment. |
| 44 | Ivan Marović | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, u nastavku obrazlažemo zahtjev za navođenje svih polja iz Interdisciplinarnog područja znanosti koja postoje u važećem Pravilniku u ovom prijedlogu Pravilnika te brisanje naziva trenutno važećih polja Interdisciplinarnog područja u drugim područjima i poljima kako je to navedeno u ovo prijedlogu Pravilnika. Posebno ističemo potrebu za navođenjem polja Projektni menadžment u Interdisciplinarnom području kojim se istom jamči do sada postignuta i održana znanstvena prepoznatljivost i samostalnost. Gledajući ovaj prijedlog uistinu smo razočarani površnošću sagledavanja interdisciplinarnosti i potpunim nerazumijevanjem iste. Interdisciplinarnost nije znanje malo jednog i malo drugog polja već novo znanje opisano poljem nastalo iz postojećih polja. To su Geografija, Projektni menadžment, Krotaologija i ostala trenutno važeća polja jer predstavljaju samostalne znanstveno zaokružene cjeline koje se trebaju granati unutar „rasadnika“ nazvanog Interdisciplinarno područje, a uz njih trebaju nastajati i nova polja kad se za to postigne kritična masa znanstvenih outputa (radova, projekata, znanstvenika, društvenih potreba). Tako je u današnjem svijetu projektni pristup i menadžment društveni fenomen koji se razvija i na čija pitanja i probleme znanost treba dati odgovore upravo istraživanja unutar istoimenog interdisciplinarnog polja. Izbor jednog od potpisnika ovog komentara (prof. dr. sc. Nikše Jajca) u polju Projektni menadžment bio je jedan od prvih takvih izbora u RH, ako ne i prvi, a izbor drugog potpisnika (izv. prof. dr. sc. Ivana Marovića) među prvih 3 najviše. Postizanje takvog izbora u trenutku kad se područje i polje stvaralo, a zajedno s njima formirali načini postupci vrednovanja znanstvenog i znanstveno-nastavnog rada bio je izazov na koji smo odgovorili bez obzira na neizvjesnost jer je zatvaranje u tradicijske pristupe izvjesno bilo stagniranje. Odabirom ovakvih izbora predodredili smo svoj radni output razvoju znanosti u novim područjima, a u svemu smo imali značajnu podršku naših institucija Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Osim njih značajan obol dali su tadašnji predsjednik NVZVOTR i prvi predsjednik Matičnog odbora za Interdisciplinarno područje. Dajući nam potporu u procesima izbora i zaposlivši nas na radna mjesta u Interdisciplinarnom području znanosti, polju Projektni menadžment ove institucije razvijale su nova područja svjesna potrebe humboltovskog shvaćanja strukturiranja znanosti i znanstvenih organizacija zasnovanog na sveobuhvatnosti. Svojim radom doprinijeli smo razvoju naših institucija kao i kolege izabrane u drugim poljima Interdisciplinarnog područja znanosti svojim institucijama, razvoju znanosti u RH i znanosti općenito što je i potvrđeno akreditacijskim i reakreditacijskim postupcima studijskih programa poglavito doktorskih studija od kojih onaj FGAG Split nosi i oznaku izvrsnosti AZVO-a (važan doprinos takvom rangiranju upravo je rezultat rada u Interdisciplinarnom području koji je posebno vrednovan od međunarodnih povjerenstava), ali i brojnim kompetitivnim projektima (konkretno iz programa FP7 i H2020 te IRI i sl.) na kojima smo radili te radimo, a u čije smo timove bili pozivani ili isključivo zbog naše znanstvene interdisciplinarnosti. Navedenim sudjelovanjima doprinijeli smo internacionalizaciji i međunarodnoj prepoznatljivosti naših istraživačkih skupina, institucija, a u konačnici i postigli smo odobrenja te uspješnu provedbu projekata jačanja znanstveno istraživačke infrastrukture. Ovim prijedlogom Pravilnika nama i svim našim kolegama u vremenu kad je sve projektno orijentirano (gotovo sva područja rada i života, a o znanstvenim istraživanjima i njihovom financiranju te provedbi da i ne govorimo) kažete kako naš rad i rezultati ne da nisu vrijedni već i kako ne postoje jer ta područja znanosti etablirana pravilnikom iz 2009. godine sada brišete ili pripajate nekim drugim područjima i poljima. Žalostan je ovo pristup koji vraća organizacijsko ustrojstvo znanosti u RH najmanje 15 godina unatrag i onemogućava razvoj znanosti na način sukladan razvoju kompetitivne znanosti Europskog istraživačkog prostora. Konkretno ovim prijedlogom (a u kombinaciji sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti iz 2022. godine) prvo ostavljate nas bez mogućnosti napredovanja, a neke i bez zaposlenja. Naime, ako se polje postignutog doktorata znanosti poklapa s poljem kojem ste pribrojili Projektni menadžment onda zaposlenik neće „samo“ moći nastaviti napredovati već će opet morati biti docent (jer mu prethodni izbori nisu u tom području i polju u kojem se sad Projektni menadžment nalazi), a u slučaju nepoklapanja tih polja zaposleniku slijedi automatski otkaz ugovora o radu jer ne ispunjava temeljni uvjet postignutog doktorata u sada novom području i polju. Dakle u pogledu zaposlenja ništa dobro. Drugi konkretan problem što ovim prijedlogom Pravilnika ukidate brojne studijske programe (po upisniku njih 106 u RH) jer njihova polja upisa više ne postoje, a zaposlenici koji bi trebali izvoditi te programe ili su ostali bez posla ili njihovi izbori formalno pravno ne pripadaju novom području i polju u koje će biti svrstan studijski program. Treći i najveći problem je što zaustavljate znanstveni razvoj RH na suvremeni interdisciplinarni način jer tjerate nove mlade ljude i sve one koji su bili razvojno orijentirani i suvremeno kompetitivni (jer većina programa i poziva za financiranje kompetitivnih istraživanja na razini EU-a kao što je primjerice Horizon Europe potiče interdisciplinarnost) prema isključivo tradicijskim područjima (koja su značajna i temelj su razvoja znanosti) korištenjem tradicijskih metoda i pristupa kako bi osigurali svoju egzistenciju. Četvrti problem je prepoznavanje postojećih diploma postignutih iz interdisciplinarnih polja na tržištu rada i nedostatak odgovarajućih diploma (s odgovarajućim postignutim ishodima učenja) koje tržište rada treba. Naime, problem je to usklađenja skupa ishoda učenja koje postižu poglavito studenti STEM studijskih programa s traženim ishodima brojnih međunarodnih asocijacija primjerice IPMA i PMI (koje se bave upravljanjem projektima, a bez kojih je primjerice nemoguće obavljanje rukovodećih poslova u brojnim STEM zanimanjima) bez interdisciplinarnih znanja kakva su znanja upravljanja projektima. Pritom je nužno naglasiti kako ovakva znanja ne mogu imati, razvijati i prenositi osobe koje se znanstveno bave isključivo npr. poljem Ekonomija ili isključivo nekim STEM poljem jer nisu u mogućnosti sagledati holistički predmetnu problematiku već je nužno kombiniranje tih znanja na specifičan način što interdisciplinarno polje Projektni menadžment omogućuje. Radi svega navedenog i radi vaše odgovornosti prema razvoju znanosti i prema ljudima koji su njeni temeljni nositelji (znanstvenici, znanstveno-nastavni djelatnici, doktorandi i poslijedoktorandi) molimo vas izmijenite prijedlog Pravilnika na način kojim u Interdisciplinarno područje vraćate sva polja koja su bila prisutna u trenutno važećem Pravilniku iz 2009. godine, a posljedično i polje Projektni menadžment. Prof. dr. sc. Nikša Jajac - FGAG Split i Prorektor za infrastrukturu Sveučilišta u Splitu Izv. prof. dr. sc. Ivan Marović - GF Rijeka | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri odredbi da se interdisciplinarno znanstveno područje utvrđuje kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se sljedeća znanstvena polja: Obrazovne znanosti, Sigurnosne i obrambene znanosti, Kognitivne znanosti i Projektni menadžment s pripadajućim klasifikacijskim oznakama. |
| 45 | Marijana Hraski | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, kao profesorica sa Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predlažem: Prijedlog predmetnog Pravilnika nije u skladu s razvojem znanosti u suvremenom kontekstu koji vodi do sve većeg broja interdisciplinarnih znanstvenih područja. Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. S poštovanjem, doc. dr. sc. Marijana Hraski | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 46 | SILVIJA HANŽIĆ DEDA | Opće odredbe, Članak 1. | Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (Interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) s znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 47 | Učiteljski fakultet u Rijeci | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci predlaže izmjenu i dopunu Prijedloga Pravilnika na način da se: - u članku 2. Prijedloga izričito navedu interdisciplinarna područja Interdisciplinarnih znanosti i umjetnosti iz glave III. Prijedloga; - u istome pod III. Interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti tj. pod Interdisciplinarnim znanstvenim područjima navede polje Obrazovne znanosti, koje je utvrđeno odredbama važećeg Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, granama i poljima („Narodne novine“, broj 118/09, 82/12, 32/13, 34/16 i 56/22). Naime, svi studijski programi Fakulteta razvrstani su u znanstvenom području Interdisciplinarna područja znanosti, znanstvenom polju Obrazovne znanosti (a što je razvidno iz Upisnika studijskih programa MZO-a https://hko.srce.hr/usp/index), odnosno istima se stječu visokoškolske kvalifikacije upravo u navedenom znanstvenom području i polju (http://www.rektorski-zbor.hr/dokumenti/akademski-nazivi-i-kratice/). Iz predmetnog Prijedloga nije razvidno u kojem području i polju bi bili razvrstani studijski programi Fakulteta, odnosno nije nam poznata intencija donositelja i predlagatelja podzakonskog akta. Skrećemo pozornost na to da su studijski programi našega Fakulteta interdisciplinarni jer su stečene kvalifikacije kombinacija više znanstvenih i umjetničkih područja (društvenih, humanističkih, prirodnih), kao i polja (pedagogije, filologije, prirodoslovlja, povijesti, kineziologije, metodika nastavnih predmeta, psihologije itd.) te smo mišljenja da ih nije moguće razvrstati unutar predloženih znanstvenih područja ne uvažavajući navedenu interdisciplinarnost. Obzirom na sve dosadašnje povijesne mijene, a posebno za diplomirane učitelje/magistre primarnog obrazovanja koji su bili razvrstani prvo u humanističkim strukama, pa u društvenim znanostima, polju 5.07. odgojne znanosti te konačno u 7. (8.) interdisciplinarnim područjima znanosti, polju 7.05. (8.05.) obrazovne znanosti, smatramo da je gore navedeno potrebno ugraditi i u novi Pravilnik. Napominjemo da Fakultet zapošljava i određeni broj nastavnika i suradnika na znanstveno-nastavnim i suradničkim radnim mjestima s izborom u Interdisciplinarnim područjima znanosti, polju 7.05. (8.05.) Obrazovne znanosti te se stoga postavlja i pitanje njihovih daljnjih napredovanja, odnosno izbora na viša radna mjesta. U vezi s navedenim, potrebno je inicirati izmjene i dopune članaka 40. i 43. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22) i to na način da članovi stručnog povjerenstva za izbor ne moraju nužno biti u istom području i polju za koje se provodi izbor u interdisciplinarnom znanstvenom i/ili umjetničkom području, već mogu biti u područjima i poljima sadržanim unutar predmetnog interdisciplinarnog znanstvenog i/ili umjetničkog područja, odnosno sukladno potrebama predmetnog izbora (a mišljenja smo da u prilog navedenom idu i odredbe iz članka 7. Prijedloga: „Znanstvena polja unutar jedinstvenog interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrđuju se u svakom pojedinom predmetu u postupku izbora na znanstveno ili znanstveno-nastavno radno mjesto odnosno naslovnog znanstvenika ili naslovnog nastavnika. Znanstvena polja unutar jedinstvenog interdisciplinarnog znanstvenog područja uspostavljaju se za svaki pojedini predmet u postupku izbora na znanstveno ili znanstveno-nastavno radno mjesto odnosno naslovnog znanstvenika ili naslovnog nastavnika temeljem obrazloženog zahtjeva znanstvenog instituta ili visokog učilišta koje je započelo postupak izbora. Odluku o utvrđivanju odgovarajućeg polja u interdisciplinarnom znanstvenom području donosi nadležni matični odbor za interdisciplinarno znanstveno područje.“). Zaključno, predlažemo da se razmotri i mogućnost da se umjesto naslova Interdisciplinarna znanstvena područja (članak 7.) i Umjetničko interdisciplinarno područje znanosti i umjetnosti (članak 8.) utvrdi novi naslov Interdisciplinarno područje znanosti i umjetnosti te u tome području utvrde polja među kojima bi bilo i novo polje Odgoja i obrazovanja (umjesto polja Obrazovnih znanosti, a uvažavajući sve prethodno navedeno o specifičnoj kombinaciji znanosti i umjetnosti), uz navođenje i ostalih polja iz važećeg Pravilnika iz interdisciplinarnih područja, s time da bi prihvaćanjem takvog prijedloga bilo potrebno provesti i izmjene i dopune važećih zakonskih i podzakonskih akata, osobito onih koje se odnose na izbore na radna mjesta i izdavanje diploma. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 48 | Nataša Musap | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | PRIJEDLOG SVEUČILIŠTA U SPLITU Sveučilište u Splitu smatra potrebnim izmijeniti prijedlog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama koji je predmet ovog e-Savjetovanja na način da se u budućem Pravilniku znanstvena polja u Interdisciplinarnom području znanosti navedu kako su navedena (redoslijedom i nazivom) u trenutno važećem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009). Razmještanje postojećih interdisciplinarnih polja u druga područja, polja i grane i nepostojanjem polja unutar Interdisciplinarnog područja kako je navedeno u prijedlogu Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama izmjena je koja će negativno utjecati na studijske programe i nastavni rad, znanstveni rad i projekte te na prepoznatljivost postignutih diploma na tržištu rada. Poseban utjecaj imat će na radna mjesta i mogućnosti napredovanja zaposlenika na našem Sveučilištu s obzirom na ispunjavanje osnovnog uvjeta - postignut doktorat znanosti u području i polju u kojem se radi ili napreduje. Također mogući su i problemi izvođenja više studijskih programa zbog dobivenih dopusnica u odgovarajućem području i polju. Osim toga navedenim prijedlogom negira se dosadašnji rad naših kolega i temeljem njega stečeni znanstveni status polja unutar Interdisciplinarnog područja jer su ta polja nastala iz rada, rezultata tog rada i potrebe njegova priznavanja kao što je to bio slučaj i sa svim drugim poljima i područjima znanosti. Navedenim definiranjem polja unutar Interdisciplinarnog područja kao u važećem Pravilniku (NN 118/2009) izbjegli bi se spomenuti problemi te omogućio daljnji razvoj Sveučilišta poglavito u Interdisciplinarnom području ali i drugim područjima čije djelovanje interdisciplinarnost obogaćuje – značajan pozitivan utjecaj na akreditacijske i reakreditacijske ocjene studijskih programa pogotovo u STEM području kao i na povećanje konkurentnosti znanstvenika Sveučilišta za sudjelovanje u internacionalnim istraživačkim timovima kompetitivnih znanstvenih projekata i sl. | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri odredbi da se interdisciplinarno znanstveno područje utvrđuje kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se sljedeća znanstvena polja: Obrazovne znanosti, Sigurnosne i obrambene znanosti, Kognitivne znanosti i Projektni menadžment s pripadajućim klasifikacijskim oznakama. |
| 49 | Fakultet hrvatskih studija | Znanstvene grane , Članak 4. | Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predlaže Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske kao predlagatelju da u znanstveno područje humanističkih znanosti prijedloga Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama od 23. listopada 2023. uvrsti znanstveno polje „Kroatologija (interdisciplinarno polje)“. O b r a z l o ž e nj e Prijedlog pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom polju, poljima i granama od 23. listopada 2023. (dalje: Prijedlog) u čl. 7 određuje: „Interdisciplinarna znanstvena područja moguće je utvrditi samo načelno, kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja.“. U skladu s tom pretpostavkom u Prijedlogu nije navedeno znanstveno polje kroatologije koje je navedeno u trenutačno vrjedećem Pravilniku u interdisciplinarnom području znanosti. Nenavođenje toga znanstvenoga polja na temelju pretpostavke da interdisciplinarna područja znanosti i njihova znanstvena polja mogu biti utvrđena samo „načelno“ nije održivo. Razlog je tomu taj što se u znanstvenom polju kroatologije izvodi akreditirani studijski program i odvija znanstvena djelatnost te su provedeni i provode se izbori znanstvenika i nastavnika na znanstvena i znanstveno-nastavna mjesta. Dakle, nije riječ o znanstvenom polju koje se može utvrditi samo „načelno“ i koje nije potrebno izrijekom navesti, nego je riječ o polju koje je jasno utvrđeno u praksi i u dosadašnjim zakonodavno-propisnim okvirima Republike Hrvatske. Njegovo nenavođenje u Prijedlogu od 23. listopada 2023. diskriminira ga i dovodi u neravnopravan položaj. *** Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 10. prosinca 2019. godine Odluku o osnivanju ustanove Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, u kojoj je određeno da Fakultet hrvatskih studija ima poziv istraživati i proučavati hrvatsko društvo, državu, prostor, stanovništvo, iseljeništvo, kulturu, hrvatsko civilizacijsko i povijesno nasljeđe u europskom i općesvjetskom kontekstu. U skladu s tim, Statutom Fakulteta hrvatskih studija određeno je da je Fakultet u istraživanju, nastavi i drugim svojim djelatnostima usredotočen na hrvatsku kulturu i društvo u nacionalnom i širem, europskom i svjetskom kontekstu, koji obuhvaća kulture drugih naroda i civilizacijskih krugova te na fenomen kulture u općem, teorijskom smislu, što mu daje prepoznatljiv profil kulturološkoga visokoga učilišta te osigurava poseban položaj na Sveučilištu te u sustavu visokoga obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj. Središnji studij Fakulteta hrvatskih studija oko kojega se razvija takva njegova koncepcija jest kroatologija. Riječ je o interdisciplinarnom studiju hrvatskoga jezika i kulture koji se izvodi na prijediplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini u pet studijskih programa. Za njihovo izvođenje Fakultet ima sedam dopusnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Svi su studijski programi registrirani u Upisniku hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira. Prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009, 82/2012, 32/2013, 34/2016, 56/2022) kroatologija je znanstveno polje (8.04) u interdisciplinarnom području znanosti (8.). Unutar toga znanstvenoga polja provodi se raznovrsna znanstvena djelatnost čiji je dobar pokazatelj znanstveni časopis Kroatologija. Objavljuju ga Hrvatski studiji od 2010. godine. Uvršten je u sedam međunarodnih znanstvenih i referentnih baza te pripada kategoriji A2 domaćih znanstvenih časopisa. Do danas je objavljeno 15 godišta i 29 brojeva časopisa. Ukupno 1914 bivših studenata Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu od 25. rujna 1996. do 25. listopada 2023. steklo je akademski naziv i akademski stupanj u polju kroatologije, i to: • 900 diplomiranih kroatologa (profesora hrvatske kulture); • 599 sveučilišnih prvostupnika kroatologije; • 281 sveučilišni magistar edukacije kroatologije; • 98 sveučilišnih magistara kroatologije te • 36 doktora znanosti u znanstvenom polju kroatologije. Većinski dio studijskih sadržaja kroatologije (oko 65 %) pripada području humanističkih znanosti i znanstvenomu polju filologije. Uvrštavanje kroatologije u interdisciplinarne znanosti ima podlogu u njezinim sadržajima iz drugih znanstvenih polja. Ti sadržaji pripadaju prije svega poljima područja humanističkih znanosti kao što je npr. predmet Hrvatska glazba u kontekstu europske glazbene kulture, predmet Hrvatska likovna umjetnost, predmet Hrvatski umjetnici u Europi XV. – XVIII. stoljeća, predmet Odabrana poglavlja antičke umjetnosti (polje znanosti o umjetnosti i polje povijesti umjetnosti), predmet Hrvatsko arheološko nasljeđe (polje arheologije), predmet Hrvatska etnologija (polje etnologije i antropologije), predmet Povijest kršćanstva u Hrvata i predmet Religijske sastavnice hrvatskoga identiteta (polje religijskih znanosti, interdisciplinarno polje i polje interdisciplinarnih humanističkih znanosti), predmet Nasljeđa drugih kultura u hrvatskoj kulturi (polje interdisciplinarnih humanističkih znanosti), predmet Filozofija i kultura: Hrvatska u ozračju Europe (polje filozofije i polje interdisciplinarnih humanističkih znanosti), predmet Hrvatska kulturna i politička povijest srednjega vijeka, predmet Hrvatska kulturna i politička povijest XVI. i XVII. st., predmet Hrvatska kulturna i politička povijest XVIII. i XIX. st., predmet Hrvatska društvena i kulturna povijest od XIX. st. do danas, predmet Hrvatska kulturna i politička povijest XX. stoljeća (polje povijesti). Studij kroatologije obuhvaća, osim predmeta koji pripadaju humanističkomu području, manji broj predmeta iz drugih znanstvenih područja: Zemljopisna obilježja Hrvatske, Hrvatski prostor i arhitektura, Krajolik i tradicija u hrvatskoj arhitekturi, Hrvatska gastronomija i enologija, Egzaktne znanosti u hrvatskoj kulturi, Nastava hrvatskoga jezika u dijaspori, Hrvatski iseljenički mediji, Institucije hrvatskoga naroda, države i društva, Hrvatsko društvo i vjerske slobode, Vrjednote hrvatskoga ustavnoga poretka. *** Pojedina znanstvena polja interdisciplinarnoga područja znanosti navode se u Prijedlogu od 23. listopada 2023. u drugim područjima znanosti. Znanstveno polje geografije (koja se u hrvatskom znanstveno-stručnom nazivlju od XIX. st. donedavno uglavnom zvala zemljopisom) uvršteno je u Prijedlogu kao znanstveno polje područja prirodnih znanosti. Međutim, riječ je o znanstvenom polju koje ne pripada isključivo području prirodnih znanosti, što pokazuje među ostalim njegova znanstvena grana Društvena geografija koja je u Prijedlogu od 23. listopada 2023. navedena pod brojem 01.07.2. Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće uvrštene su kao novo znanstveno polje 2016. godine (NN 34/2016) u interdisciplinarno područje znanosti. U Prijedlogu od 23. listopada 2023. to je interdisciplinarno znanstveno polje prebačeno u područje društvenih znanosti (05) i podijeljeno u dvije grane na sljedeći način: „Polje 05.13. Sigurnosne i obrambene znanosti. Grane: 05.13.1 vojno-obrambene znanosti 05.13.2 sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeća“. Sveučilište u Zagrebu za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske pokrenulo je sveučilišne studijske programe vojnoga inženjerstva te vojnoga vođenja i upravljanja na prijediplomskoj i diplomskoj razini. Studij vojnoga inženjerstva usmjeren je na tehničko područje. Studij vojnoga vođenja i upravljanja, pak, usmjeren je na društveno područje. Već je iz toga vidljivo da oba studijska programa imaju izraženu interdisciplinarnost. Stoga, znanstveno polje sigurnosne i obrambene znanosti nije ustrojeno isključivo u znanstvenom području društvenih znanosti. *** Vidjeli smo da se oko 90 % studijskih sadržaja prijediplomskoga i diplomskoga studija kroatologije izvodi u području humanističkih znanosti. U skladu s metodološkim načelom prema kojemu se geografija iz interdisciplinarnoga područja znanosti prebacuje u znanstveno područje prirodnih znanosti, a vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće iz interdisciplinarnoga područja znanosti u znanstveno područje društvenih znanosti, treba znanstveno polje kroatologije uvrstiti kao posebno znanstveno polje u znanstvenom području humanističkih znanosti, i to onako kako se u njem prije i sada iskazuje polje „06.09. Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)“. Kao što za religijske znanosti ne bi bilo prikladno uvrštavanje kao grane u interdisciplinarne humanističke znanosti, isto tako to ne bi bilo prikladno ni za znanstveno polje kroatologije. *** Iz gledišta sustava znanosti i visokoga obrazovanja važno je i nužno zadržati kontinuitet u znanstvenim poljima, u studijskim programima i izborima na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Neopreznim postupanjem može se stvoriti nered i dovesti u pitanje prepoznatljivost na tržištu rada, stečena akademska prava i izbori na radna mjesta, kao i novi kriteriji izbora na viša radna mjesta. Kroatologiju kao znanstvenu disciplinu ne smije se potiskivati iz hrvatske akademske zajednice, a znanstvenike i nastavnike birane u polje kroatologije ne smije se stavljati u nepovoljniji položaj u odnosu na znanstvenike i nastavnike birane u druga područja i polja. Fakultet hrvatskih studija jedino je visoko učilište na kojem se stječu akademski nazivi i stupnjevi iz kroatologije i na raspolaganju je za suradnju u doradi Prijedloga. Zbog svega navedenoga Vijeće Fakulteta hrvatskih studija donosi Zaključak kako je izrečen na početku ovoga dokumenta. 20. studenoga 2023. | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj će dodati znanstveno polje Kroatologija pod znanstveno područje Humanističkih znanosti. |
| 50 | Odsjek za kulturalne studije | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Kao Odsjek za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci izražavamo zabrinutost novim prijedlogom Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama kojim se predviđa uklanjanje specifičnih polja unutar interdisciplinarnog područja znanosti. Istaknuli bismo nekoliko mjesta u postojećem prijedlogu koja nalazimo potencijalno problematičnim, te nudimo nekoliko sugestija u prilog njihove prevencije. Uklanjanje interdisciplinarnih polja znanosti te opća i nespecificiana kategorizacija interdicsiplinarnog područja znanosti otvaraju niz pitanja koja ovim prijedlogom Pravilnika nisu odgovorena. Prvo, kako će se vršiti izbori u znanstvena zvanja i na radna mjesta u specifičnim poljima interdisciplinarnog područja? Kako u onim poljima koja su novim prijedlogom uklonjena, tako i poljima koja do sada nisu niti bila uvrštena u klasifikaciju. Konkretno, Odsjek za kulturalne studije postoji od 2004. godine, te je u posljednjih desetak godina sustavno ustrajao putem službene korespondencije s nadležnim tijelima u argumentaciji da se polje kulturologije uvrsti u interdisciplinarno područje znanosti. Dakle, uklanjanje polja u interdisciplinarnom području znanosti vidimo kao korak unazad u kontekstu osuvremenjivanja i poticanja interdisciplinarnosti generalno, no i specifično za discipline poput kulturologije koje se dosad propustilo uvrstiti. Željeli bismo istaknuti kako je upravo u procesu izrada Zahtjeva za akreditaciju Doktorskog studija humanističkih znanosti s pripadajućim modulom kulturologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, što će kulturologiji osigurati potrebnu vertikalu za dovršetak obrazovnog procesa njenih studenata. Drugo, intergirano postavljena Interdisciplinarna znanstvena područja otvaraju problem subspecifikacije područja, kako je u drugim komentarima već naznačeno, a taj će se problem reflektirati i na kasnija utvrđivanja uvjeta za izbor u više zvanje i na radno mjesto pristupnicima koji se biraju u interdisciplinarnom području znanosti. Konkretno, postavlja se pitanje kako će se pristupnici birati u polje koje nikad nije bilo navedeno u klasifikaciji, primjerice kulturologija, i na koji način se određuju uvjeti za izbor u to polja? Treće, utoliko iskazujemo zabrinutost zbog mogućeg produživanja vremena trajanja postupka izbora u više znanstveno zvanje i na radno mjesto pristupnicima koji se biraju u nespecificiranom Interdisciplinarnom području znanosti. Četvrto, iskazujemo također zabrinutost da će integrirano postavljena Interdisciplinarna znanstvena područja i nejasna substrukturiranost područja moguće odvratiti pristupnike od izbora u tom području, a što posljedično može dovesti do pada broja znanstvenika u interdisciplinarnom području ili znanstvenih ustanova akreditiranih za interdisciplinarna istraživanja. Zbog svega navedenog, snažno sugeriramo Predlagatelju subklasifikaciju Interdisciplinarnog područja znanosti s izdvojenim poljima i to onima koja su prisutna u trenutno važećem Pravilniku te s mogućnošću ad hoc dodavanja polja, ovisno o specifičnim slučajevima pristupnika, primjerice kod izbora u zvanje znanstvenika kulturologa. Ova sugestija zasnovana je na činjenici postojanja velikog broja prošlih i budućih studenata kulturologije, budućih doktoranada i doktora znanosti iz polja kulturologije, kao i pripadajućih profesora Odsjeka za kulturalne studije koji bi time dobili konkretnu priliku za znanstveno napredovanje u specifičnom polju koje ima višegodišnju tradiciju i znanstvenu produkciju u Hrvatskoj. Odsjek za kulturalne studije Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri odredbi da se interdisciplinarno znanstveno područje utvrđuje kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se sljedeća znanstvena polja: Obrazovne znanosti, Sigurnosne i obrambene znanosti, Kognitivne znanosti i Projektni menadžment s pripadajućim klasifikacijskim oznakama. |
| 51 | Vesna Kovač | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci predlaže dvije intervencije u prijedlog novog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama. 1. Vratiti interdisciplinarno polje Obrazovne znanosti (8.05.) u Interdisciplinarno područje znanosti (8.). Smatramo da uklanjanje polja Obrazovne znanosti može biti štetno za prijavu novih znanstveno-istraživačkih projekata koji svojim temama, ciljevima i istraživačkim pristupima zahvaćaju interdisciplinarnu dimenziju obrazovanja kao fenomena; nepovoljno za kreiranje novih studijskih programa kojima se nastoji odgovarati na aktualne potrebe te može otežati napredovanje znanstvenika koji su svoj karijerni put već počeli realizirati u ovom interdisciplinarnom području. 2. Uvrstiti Obrazovnu politiku kao novu znanstvenu granu polja Pedagogije (5.07.) u području Društvenih znanosti. Ako se osvrnemo na uobičajene kriterije koji se razmatraju prilikom uvođenje novih znanstvenih grana, može se argumentirati da je kolegij Obrazovna politika već dulje vrijeme sastavni dio studijskih programa pedagogije čiji su nositelji nastavnici izabrani u polje pedagogije (to se odnosi i na srodne programe na inozemnim sveučilištima). Valja spomenuti niz drugih kolegija na aktualnim studijima pedagogije koji ulaze u okvire teme obrazovne politike (primjerice, Europska dimenzija u obrazovanju, Osiguranje kvalitete u odgoju i obrazovanju). Objavljeni su udžbenici i znanstveni radovi na temu obrazovne politike te se može uočiti da više znanstvenika iz polja pedagogije dijeli istraživački interes usmjeren na pitanja obrazovne politike. Širi konceptualni i argumentacijski okvir za uvođenje Obrazovne politike kao nove grane u područje društvenih znanosti, polja pedagogije, povlačimo iz nove obrazovne strategije "Learners First" 2024-2030 koju je usvojilo Vijeće Europe, u kojoj je jedan od četiri ključna fokusa strateškog djelovanja odgojno-obrazovnih ustanova, citiramo - "demokratsko i participativno upravljanje obrazovnim sustavima i institucijama" - što jest područje istraživanja i analiza u okviru obrazovnih politika. Prof. dr. sc. Vesna Kovač, pročelnica Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci Prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić, zamjenica pročelnice | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj će dodati Obrazovne znanosti kao znanstveno polje unutar interdisciplinarnog područja znanosti. |
| 52 | JELENA BLAŠKOVIĆ GALEKOVIĆ | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | Poštovani, kako bi se omogućio kontinuitet napredovanja u interdisciplinarnom području, polje Obrazovne znanosti (8.05.) trebalo bi ostaviti u Pravilniku. U suprotnome, koja će biti vertikala napredovanja za znanstvenike koji su do sada birani u tom polju? Izbacivanjem polja, na temelju kojeg su znanstvenici stekli pravo napredovanja, opasna je situacija ukoliko ne postoji jasna alternativa, a koja iz navedenog prijedloga Pravilnika nije vidljiva. Dodatni problem može se primijetiti u nepostojanju polja Glazbena pedagogija koja nigdje nije navedena. U svojoj naravi Glazbena pedagogija je interdisciplinarno društveno-humanističko područje, iako je izbor glazbenih pedagoga išao putem (8.05) Obrazovnih znanosti (Pedagogija; Glazbena umjetnost) prema uvjetima koji su bili identični za društvene znanosti, odnosno za polje Pedagogije (5.07). Glazbena pedagogija bi kao grana trebala biti ili polje Glazbene umjetnosti (analogno polju Likovna pedagogija 6.04.09 u području Likovne umjetnosti 6.04.) ili kao znanstvena grana Pedagogije (5.07.) u područje Društvenih znanosti (5.). doc. dr. sc. Jelena Blašković Galeković Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet Katedra umjetničkog područja | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da uvođenje nove znanstvene grane pod nazivom glazbena pedagogija nije potrebno. |
| 53 | Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Prijedlog predmetnog Pravilnika nije u skladu s razvojem znanosti u suvremenom kontekstu koji vodi do sve većeg broja interdisciplinarnih znanstvenih područja. Komentar na članke predmetnog prijedloga Pravilnika: Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu (interdisciplinarna područja znanosti) Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.) sa znanstvenim poljem 07.01. Obrazovne znanosti. Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. treba dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je utvrđeno jedno interdisciplinarno područje znanosti kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Iznimno, unutar interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrdit će se Obrazovne znanosti kao pojedino znanstveno polje. |
| 54 | Hrvoje Gračanin | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za judaistiku Neophodno je u području humanističkih znanosti razdijeliti hebraistiku od judaistike (06.03.8). Hebraistika je filološka disciplina koja se bavi proučavanjem (povijesti) hebrejskog jezika, dok je judaistika interdisciplinarna kulturološka znanost koja se bavi proučavanjem židovske povijesti i kulture. Judaistiku bi stoga bilo najpodesnije smjestiti kao granu u novo polje Kulturoloških studija (interdisciplinarno polje), u koje bi se odmah kao zasebna grana mogla svrstati i kroatologija, koja je sada u prilično nedefiniranom interdisciplinarnim humanističkim znanostima. Judaistici će pripadnost novome polju omogućiti daljnji razvoj s obzirom na potrebe i interes potencijalnih studenata, koji nisu usmjereni na proučavanje povijesti jezika i književnosti. Novi program prijediplomskog i diplomskog studija Judaistike koji je upućen u akreditacijsku proceduru upravo anticipira kulturološko, a ne filološko usmjerenje, ali zbog postojećeg ograničenja nije postojala mogućnost da se to tako zaista i definira. Uvođenjem novog polja Kulturoloških studija i judaistike kao njegove grane stvorit će se upravo takva, prije potrebna, mogućnost. | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj će dodati judaistika kao znanstvenu granu unutar interdisciplinarnih humanističkih znanosti. |
| 55 | Tamara Jurkić Sviben | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, s obzirom da sam 2016. godine doktorirala Kroatologiju i da sam 2018. godine izabrana u interdisciplinarnom poljima Kroatologija/Znanost o umjetnosti/ Glazbena umjetnost u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika te da sam temeljem znanstvenog izbora 2019. zaposlena na znanstveno-nastavnom radnom mjestu docenta u istim poljima predlažem da se radi omogućavanja kontinuiteta izbora osobama koje su do sada birane u postojeće polje Kroatologije, polje Kroatologije svakako vrati u Pravilnik prema prijedlogu pročelnice Odsjeka za Kroatologiju doc.dr.sc. Ivane Kresnik. O tome će ovisiti daljnja napredovanja i zapošljavanja cijelog niza znanstvenika koji su studirajući akreditirane prijediplomske, diplomske i doktorske studije te temeljem do sada priznatog interdisciplinarnog polja Kroatologije odabrali ovu značajno interdisciplinarno polje koje se bavi znanstvenim proučavanjem slojevitosti hrvatske kulture. Sa štovanjem, doc.dr.sc., mr.art. Tamara Jurkić Sviben Sveučilište u Zagrebu Učiteljski fakultet | Djelomično prihvaćen | Predlagatelj će dodati znanstveno polje Kroatologija pod znanstveno područje Humanističkih znanosti. |
| 56 | Marina Ivašić-Kos | Znanstvene grane , Članak 4. | Fakultet informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci djeluje u području Društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti (5.04). Najveći dio naših studijskih programa i znanstvenog rada naših djelatnika odnosi se na područje informacijskog i programskog inženjerstva, grana 05.04.11 prema prijedlogu Pravilnika, zatim području poslovne informatike i analitike koja je djelomično uključena u granu 05.04.10 organizacija i informatika, te primjene IKT-a u različitim domenama primjene i razvoj inteligentnih i interaktivnih sustava koje prema prijedlogu Pravilnika nisu obuhvaćene niti jednom od grana u polju informacijske i komunikacijske znanosti a predstavljaju važan dio našeg rada. Iz tog razloga predlažem definiranje novih grana: - primjene IKT-a u različitim domenama primjene - razvoj inteligentnih i interaktivnih sustava. Također, kako informatika s kojom se bavimo u svom nastavnom, stručnom i znanstvenom radu nedvojbeno pripada STEM ili interdisciplinarnom STEM području i ima jako malo dodirnih točaka s ostalim granama koje su predviđene Pravilnikom u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti (5.04), predlažemo da se razmisli o definiranju novog polja npr. informatika i digitalne tehnologije koje bi obuhvaćalo sve one grane spomenute ranije u okviru kojih djelujemo već niz godina i obrazujemo prvostupnike, magistre i doktore Informatike na sveučilišnom preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Smatram da Pravilnik treba uskladiti s trendovima i s razvojem područja znanosti koje je pogotovo u području informatike i IKT bilo značajno. Također podržavam trendove koji su danas posebno usmjereni poticanju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih istraživanja te smatram da je važno usklađivanje s EU i svjetskim standardima klasifikacije područja i polja znanosti. izv. prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos, dekanica Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija Sveučilišta u Rijeci voditeljica Laboratorija za računalni vid, virtualnu i proširenu stvarnost Centra za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost Sveučilišta u Rijeci | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 57 | Sanja Barić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA, III. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI | Ispred Vijeća za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci iskazujem zabrinutost zbog uklanjanja dosadašnjeg polja 8.06 Rodni studiji iz teksta prijedloga novog Pravilnika. Nacionalno vijeće za znanost je Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama od 22. rujna 2009. godine (NN br. 118/09) definiralo Rodne studije kao interdisciplinarno polje (8.06), uvrstivši ih u interdisciplinarna područja znanosti, a čime je podržana institucionalizacija ovog polja u znanstveni kontekst Republike Hrvatske. Od tada nadalje, uvrštenost rodnih studija u klasifikaciju znanstvenih područja, polja i grana u Republici Hrvatskoj omogućila je pokretanje niza rodnostudijskih znanstveno-istraživačkih i nastavnih aktivnosti - od formalnog osnutka znanstveno-istraživačkog centra, do pokretanja studijskih programa iz područja rodnih studija na Sveučilištu u Rijeci i Sveučilištu u Zagrebu, preko izbora u znanstveno - nastavna zvanja te na radna mjesta osoba koje svoj istraživački interes imaju (i) u polju Rodnih studija. Također, uvrštenost u klasifikacijski sustav znanstvenih područja, polja i grana osnažuje i podržava civilnu misiju sveučilišta (Ćulum i Ledić 2011) kroz različite projektne aktivnosti i druge vrste angažmana istraživačica i istraživača u polju rodnih studija, a u suradnji s brojnim zainteresiranim dionicima civilnog društva. Kako je u komentarima/prijedlozima već istaknuto, nespecificiranost predloženih Interdisciplinarnih znanstvenih područja otvara niz nedoumica koje se tiču formalnih aspekata vezanih za procese izbora u viša znanstvena zvanja i na radna mjesta i to stoga što ovim prijedlogom Pravilnika nije jasno definiran način uspostavljanja specifičnih znanstvenih polja. S druge strane, ima li se slovo prijedloga Pravilnika razumjeti u smislu interdisciplinarnosti koja je kombinacija Pravilnikom navedenih polja, tada je isključivanje Rodnih studija iz teksta prijedloga Pravilnika nedopustiva eliminacija već postojećih brojnih znanstveno-istraživačkih i nastavnih aktivnosti, kao i onih vezanih uz profesionalni znanstvenih napredak istraživačica i istraživača. Stoga podržavamo razradu Interdisciplinarnog znanstvenog područja, s time da ta razrada formalno uključuje i navodi već zaživjela znanstvenih polja poput polja Rodnih studija. Osim toga, Pravilnikom se može predvidjeti otvaranje novih polja Interdisciplinarnih znanstvenih područja, no tada s jasno opisanim formalnim i proceduralnim koracima uspostave budućih novih interdisciplinarnih polja. Prof. dr. sc. Sanja Barić Predsjednica Vijeća za rodnu ravnopravnost Sveučilišta u Rijeci i pomoćnica rektorice za institucijske kapacitete i politike | Nije prihvaćen | Vezano uz znanstveno polje Rodni studiji predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. Novo interdisciplinarno polje može se uspostaviti samo izmjenom ovoga Pravilnika. |
| 58 | Ivan Perkov | Znanstvene grane , Članak 4. | Predlažem uključiti u pravilnik polje pod nazivom »integrativna bioetika« ili »integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)« i smjestiti ga pod »Područje interdisciplinarnih znanosti«. Naime, radi se o etabliranom i propulzivnom znanstvenom polju koje treba razvijati jer slijedi suvremene svjetske znanstvene trendove interdisciplinarnosti i suradnje. Osim toga, ovo specifično znanstveno polje razvijeno je u Hrvatskoj i prepoznato u međunarodnim znanstvenim krugovima. doc. dr. sc. Ivan Perkov | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 59 | MARIJA BRKIĆ BAKARIĆ | Znanstvene grane , Članak 4. | Smatramo da grane 05.04.2 Informacijski sustavi i informatologija, 05.04.10 Organizacija i informatika i 05.04.11 Informacijsko i programsko inženjerstvo pripadaju području Društvene znanosti, polje Informacijske i komunikacijske znanosti (5.04). Istovremeno smo spremni razmotriti izdvajanje ostalih grana trenutno zastupljenih u polju Informacijske i komunikacijske znanosti, ukoliko se zaključi da se ne uklapaju najbolje u ovo polje. Dodatno, mišljenja smo i podržavamo prijedlog da se zbog novih trendova unutar informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) doda grana koja bi pokrila primjenu metoda umjetne inteligencije u polju Informacijske i komunikacijske znanosti, a u svrhu usklađivanja akademske zajednice s trenutnim trendovima i poticanja daljnjeg razvoja i istraživanja. U potpunosti se slažemo s komentarima da informacijsko-komunikacijske znanosti čine jedinstveno polje te da u potpunosti treba odbaciti prijedlog razdvajanja tog polja, budući da bi to imalo dalekosežne posljedice na izbore u zvanja i trenutne studijske programe, kao i na prepoznatljivost diploma na tržištu rada. Izv. prof. dr. sc. Marija Brkić Bakarić, voditeljica Laboratorija za podatkovni inženjering i računalnu lingvistiku Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Sveučilište u Rijeci | Nije prihvaćen | Predlagatelj je mišljenja da je znanstveno polje Informacijsko-komunikacijske znanosti potrebno razdvojiti na dva znanstvena polja: Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. Vezano uz uvođenje nove znanstvene grane vezane uz primjenu metoda umjetne inteligencije predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 60 | Hrvatsko društvo inženjera geotehnike | Znanstvene grane , Članak 4. | Hrvatsko društvo inženjera geotehnike predlaže da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša, navedena u članku 4. ovog prijedloga Pravilnika, definira kao novo znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. ovog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti, sa sljedećim granama: 1 Upravljanje okolišem i sektorskim pritiscima 2 Upravljanje vodama 3 Geookolišno inženjerstvo i geohazardi 4 Gospodarenje otpadom. Obrazloženje: Prema Europskoj klasifikaciji zanimanja (ESCO) zanimanje inženjer okoliša ravnopravno je srodnim zanimanjima, kao što su primjerice inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer ili inženjer rudarstva, a svi se zajedno svrstavaju u grupu 214 Engineering Professionals. Istovremeno, prema članku 3. prijedloga Pravilnika, navedena zanimanja odnosno struke srodne inženjerstvu okoliša ekvivalent su znanstvenom polju te se na taj način u Pravilniku i definiraju, dok se jedino inženjerstvo okoliša definira tek u članku 4. kao znanstvena grana. Uvažavajući ESCO klasifikaciju kao jednu od značajnih provedbenih politika tržišta rada koju je Europska komisija uspostavila na europskoj razini, mišljenja smo da bi inženjerstvo okoliša i u znanstvenom smislu trebalo biti jednakovrijedno definirano kao i druge srodne struke, odnosno znanstvena polja. Predložene grane unutar novog polja Inženjerstvo okoliša u skladu su s potrebama znanosti i potrebama tržišta rada u ovom području. Usklađene su s postojećim studijskim programom Inženjerstvo okoliša koji se izvodi na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, kao i planovima njegovog daljnjeg razvoja. Također su u skladu sa standardom zanimanja Inženjer/inženjerka okoliša, upisanim u Registar HKO u ožujku ove godine, kao i s istoimenim standardom kvalifikacija, koji je u postupku upisa. Inženjerstvo okoliša je također definirano kao znanstveno polje i u Europskoj klasifikaciji znanosti i tehnologije (OECD-FOS) u području 2. Inženjerstvo i tehnologija, pod rednim brojem 7, na istoj razini kao i već prethodno spomenuta znanstvena polja prepoznata i u hrvatskoj klasifikaciji (građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, kemijsko inženjerstvo i druge). | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 61 | Hrvatsko društvo inženjera geotehnike | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Hrvatsko društvo inženjera geotehnike predlaže da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša, navedena u članku 4. ovog prijedloga Pravilnika, definira kao novo znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. ovog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti, sa sljedećim granama: 1 Upravljanje okolišem i sektorskim pritiscima 2 Upravljanje vodama 3 Geookolišno inženjerstvo i geohazardi 4 Gospodarenje otpadom. Obrazloženje: Prema Europskoj klasifikaciji zanimanja (ESCO) zanimanje inženjer okoliša ravnopravno je srodnim zanimanjima, kao što su primjerice inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer ili inženjer rudarstva, a svi se zajedno svrstavaju u grupu 214 Engineering Professionals. Istovremeno, prema članku 3. prijedloga Pravilnika, navedena zanimanja odnosno struke srodne inženjerstvu okoliša ekvivalent su znanstvenom polju te se na taj način u Pravilniku i definiraju, dok se jedino inženjerstvo okoliša definira tek u članku 4. kao znanstvena grana. Uvažavajući ESCO klasifikaciju kao jednu od značajnih provedbenih politika tržišta rada koju je Europska komisija uspostavila na europskoj razini, mišljenja smo da bi inženjerstvo okoliša i u znanstvenom smislu trebalo biti jednakovrijedno definirano kao i druge srodne struke, odnosno znanstvena polja. Predložene grane unutar novog polja Inženjerstvo okoliša u skladu su s potrebama znanosti i potrebama tržišta rada u ovom području. Usklađene su s postojećim studijskim programom Inženjerstvo okoliša koji se izvodi na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, kao i planovima njegovog daljnjeg razvoja. Također su u skladu sa standardom zanimanja Inženjer/inženjerka okoliša, upisanim u Registar HKO u ožujku ove godine, kao i s istoimenim standardom kvalifikacija, koji je u postupku upisa. Inženjerstvo okoliša je također definirano kao znanstveno polje i u Europskoj klasifikaciji znanosti i tehnologije (OECD-FOS) u području 2. Inženjerstvo i tehnologija, pod rednim brojem 7, na istoj razini kao i već prethodno spomenuta znanstvena polja prepoznata i u hrvatskoj klasifikaciji (građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, kemijsko inženjerstvo i druge). | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 62 | Hrvatsko društvo za inženjerstvo okoliša | Znanstvene grane , Članak 4. | Hrvatsko društvo za inženjerstvo okoliša predlaže da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša, navedena u članku 4. ovog prijedloga Pravilnika, definira kao novo znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. ovog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti, sa sljedećim granama: 1 Upravljanje okolišem i sektorskim pritiscima 2 Upravljanje vodama 3 Geookolišno inženjerstvo i geohazardi 4 Gospodarenje otpadom. Obrazloženje: Prema Europskoj klasifikaciji zanimanja (ESCO) zanimanje inženjer okoliša ravnopravno je srodnim zanimanjima, kao što su primjerice inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer ili inženjer rudarstva, a svi se zajedno svrstavaju u grupu 214 Engineering Professionals. Istovremeno, prema članku 3. prijedloga Pravilnika, navedena zanimanja odnosno struke srodne inženjerstvu okoliša ekvivalent su znanstvenom polju te se na taj način u Pravilniku i definiraju, dok se jedino inženjerstvo okoliša definira tek u članku 4. kao znanstvena grana. Uvažavajući ESCO klasifikaciju kao jednu od značajnih provedbenih politika tržišta rada koju je Europska komisija uspostavila na europskoj razini, mišljenja smo da bi inženjerstvo okoliša i u znanstvenom smislu trebalo biti jednakovrijedno definirano kao i druge srodne struke, odnosno znanstvena polja. Predložene grane unutar novog polja Inženjerstvo okoliša u skladu su s potrebama znanosti i potrebama tržišta rada u ovom području. Usklađene su s postojećim studijskim programom Inženjerstvo okoliša koji se izvodi na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, kao i planovima njegovog daljnjeg razvoja. Također su u skladu sa standardom zanimanja Inženjer/inženjerka okoliša, upisanim u Registar HKO u ožujku ove godine, kao i s istoimenim standardom kvalifikacija, koji je u postupku upisa. Inženjerstvo okoliša je također definirano kao znanstveno polje i u Europskoj klasifikaciji znanosti i tehnologije (OECD-FOS) u području 2. Inženjerstvo i tehnologija, pod rednim brojem 7, na istoj razini kao i već prethodno spomenuta znanstvena polja prepoznata i u hrvatskoj klasifikaciji (građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, kemijsko inženjerstvo i druge). | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 63 | Goran Bubaš | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Mišljenja sam da se s razvojem interneta i digitalne komunikacije informacijske znanosti u širem smislu i komunikologija (odnosno komunikacijske znanosti) sve više približavaju i čine nerazdvojnu cjelinu. Činjenica je da u SAD-u neki studiji komunikacijskih znanosti obuhvaćaju šire područje interpersonalne, grupne, organizacijske, masovne i računalom posredovane komunikacije, ali i da su u mnogim drugim slučajevima studiji iz područja komunikologije više povezani s masovnim medijima i novinarstvom. S druge strane, u Europi se studiji iz komunikologije (komunikacijskih znanosti) ponajviše vežu uz masovne medije i novinarstvo. Smatram da u 05. Području društvenih znanosti treba ostaviti dosadašnji naziv polja 05.04. Informacijske i komunikacijske znanosti, kao i da unutar tog polja treba ostaviti granu 05.04.4. Komunikologija. Interesi vezani uz novinarstvo i masovne medije u hrvatskom znanstvenom i visokoobrazovnom prostoru mogli bi se, prema mojem mišljenju, rješavati otvaranjem novog polja u području društvenih znanosti pod nazivom „Novinarstvo i odnosi s javnošću“. Praćenjem trendova u širem području komunikologije u posljednjih dvadesetak godina moguće je zamijetiti sljedeće: 1) Informacijska i komunikacijska tehnologija (IKT/ICT) sve je prisutnija u interpersonalnoj, grupnoj, organizacijskoj i masovnoj komunikaciji, kao i u marketingu i odnosima s javnošću. Naziv polja društvenih znanosti „Informacijske i komunikacijske znanosti“ u skladu je s tim trendovima. 2) Na području interpersonalne komunikacije sve je prisutnija uporaba IKT alata za istovremene poruke, osobito na mobilnim telefonima (WhatsApp, Facebook Messenger, Snapchat i drugi). 3) Na području privatne grupne komunikacije dominiraju IKT servisi kao što su društvene mreže Facebook i Instagram, ali i aplikacije za istovremene poruke kao što je WhatsApp i Viber. 4) U poslovnoj grupnoj i timskoj komunikaciji sve više se koriste IKT aplikacije kao što su Zoom, Microsoft Teams i Google Meet. 5) Suvremena organizacijska komunikacija zasniva se većinom na vrlo različitim IKT alatima/servisima i digitalizaciji, sa sve manjim udjelom komunikacije licem u lice, a još manje na korištenju dokumenata otisnutih na papiru. 6) Korištenje informacija na IKT servisima kao što su društvene mreže (Facebook, X/Twitter) sve više, posebno kod mladih, zamjenjuje i potiskuje uporabu tradicionalnih informativnih masovnih medija kao što su dnevni i tjedni tisak, ali i televizija i radio. 7) Uporaba tradicionalnih medija za zabavu i razbibrigu (gledanje filmova u kino dvoranama, nabava CD i DVD nosača glazbe i videa, kupnja tiskanih magazina/časopisa, kupnja ili posudba knjiga) ubrzano se dopunjava ili zamjenjuje uporabom sadržaja na internetu/webu, digitaliziranim knjigama i udžbenicima te uporabom mobilnih aplikacija, kao i streaming servisa (Spotify, Apple Music, YouTube, Netflix itd.). 8) Tradicionalni marketing (oglašavanje u tisku, na televiziji i radiju) ubrzano se dopunjuje i zamjenjuje digitalnim marketingom, i to ne samo na internetskim/web portalima, nego osobito na društvenim mrežama i drugim IKT servisima i aplikacijama (npr. na tražilici Google). 9) Područje odnosa s javnošću sve više uključuje digitalizaciju i uporabu IKT alata i servisa, npr. uporabu društvenih medija, optimizaciju online sadržaja za tražilice – SEO, online ankete itd. 10) Umjesto „tradicionalnih“ zabavnih medijskih sadržaja poput gledanja videa i televizije (što je još uvijek dominantna aktivnost), mlade osobe u dobi od 15-24 godine sve više koriste IKT u obliku računalnih igara (u prosjeku oko 90 minuta dnevno u SAD-u) i društvenih mreža (u zadnjem Gallupovom istraživanju prosječno oko 4.8 sati dnevno); najnovije istraživanje pokazalo je i da je TikTok najpopularnija društvena mreža u SAD-u za korisnike u dobi od 13-17 godina, dok je među mladima također vrlo popularan YouTube sa više od 90% korisnika među mladima te dobi. 11) Uz tradicionalno novinarstvo postupno je sve zastupljenije novinarstvo za društvene medije (social media journalism), ali i korisnički generirani sadržaj, posebice na IKT platformama kao što su Instagram i TikTok. Kreiranje i pregledavanje tog korisničkog sadržaja može poprimiti karakteristike tehnološke (IKT) ovisnosti (engl. Instagram addiction, TikTok addiction) koja može biti veća od eventualne ovisnosti o tradicionalnim medijima. 12) Za informiranje i kontakte s korisnicima proizvoda i usluga, digitalni marketing i odnose s javnošću sve je češća uporaba chatbot tehnologija i sličnih alata umjetne inteligencije. Postavlja se pitanje da li istraživanja tehnologije i uporabe takvih alata i servisa više pripada u (a) informacijske ili (b) komunikacijske znanosti, (c) u oba znanstvena polja ako ih promatramo odvojeno, ili (d) u zajedničko polje informacijskih i komunikacijskih znanosti. 13) Korištenje tražilica kao što je Google ili Bing, ali i alata konverzacijske umjetne inteligencije kao što su ChatGPT / Bard /Bing Chat, također je jedna vrsta medijske komunikacije – pripada li to više (a) u informacijske znanosti, (b) u komunikacijske znanosti, (c) u oba znanstvena polja ako ih promatramo odvojeno, ili (d) u zajedničko polje informacijskih i komunikacijskih znanosti. 14) Najnoviji alati umjetne inteligencije, kao što su ChatGPT, Bard i Bing Chat, imaju vrlo razvijene konverzacijske sposobnosti na velikom broju svjetskih jezika, kao i mogućnost prevođenja te pretraživanja weba, a mogu i generirati novi/kreativni sadržaj: priče, pjesme, sastavke, eseje, novinske članke, scenarije, opise proizvoda i usluga, marketinške sadržaje, slike, ilustracije itd. Takvi alati primjeri su IKT-a čije istraživanje, s obzirom na interakciju s korisnicima, prema mojem mišljenju, ponajviše pripada u „objedinjeno“ polje informacijskih i komunikacijskih znanosti. Na kraju bih ponovio da prethodno spomenuti noviji trendovi pokazuju na intenzivan i inovativni razvoj te sve veću uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom životu pojedinaca, ali i u poslovanju i masovnoj komunikaciji, što podrazumijeva potrebu za uporabom znanstvenih teorija i metodoloških pristupa iz informacijskih i komunikacijskih perspektiva društvenih znanosti. Prije svega sam za dijalog i dogovor stručnjaka koji su do sada imali izbore u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, nego za jednostrane prijedloge da se za hrvatsku akademsku zajednicu u društvenim znanostima napravi podjela na informacije znanosti, s jedne strane, i komunikacijske znanosti, s druge strane. Kolegijalnost? Prilike za takav dijalog trebale su prethoditi pokretanju savjetovanja s javnošću o ovom prijedlogu Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama. Ponavljam, smatram da (za sada) u području društvenih znanosti treba ostaviti dosadašnji naziv polja „Informacijske i komunikacijske znanosti“, tj. da bez dogovora stručnjaka koji imaju izbore u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja u polju „Informacijske i komunikacijske znanosti“ ne treba raditi podjelu na „Informacijske znanosti“ i „Komunikacijske znanosti“. Prof. dr. sc. Goran Bubaš Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike | Nije prihvaćen | Predlagatelj prihvaća prijedlog vezan uz razdvajanje znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti na dva polja pod nazivom: Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. |
| 64 | Hrvatsko društvo za inženjerstvo okoliša | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Hrvatsko društvo za inženjerstvo okoliša predlaže da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša, navedena u članku 4. ovog prijedloga Pravilnika, definira kao novo znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. ovog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti, sa sljedećim granama: 1 Upravljanje okolišem i sektorskim pritiscima 2 Upravljanje vodama 3 Geookolišno inženjerstvo i geohazardi 4 Gospodarenje otpadom. Obrazloženje: Prema Europskoj klasifikaciji zanimanja (ESCO) zanimanje inženjer okoliša ravnopravno je srodnim zanimanjima, kao što su primjerice inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer ili inženjer rudarstva, a svi se zajedno svrstavaju u grupu 214 Engineering Professionals. Istovremeno, prema članku 3. prijedloga Pravilnika, navedena zanimanja odnosno struke srodne inženjerstvu okoliša ekvivalent su znanstvenom polju te se na taj način u Pravilniku i definiraju, dok se jedino inženjerstvo okoliša definira tek u članku 4. kao znanstvena grana. Uvažavajući ESCO klasifikaciju kao jednu od značajnih provedbenih politika tržišta rada koju je Europska komisija uspostavila na europskoj razini, mišljenja smo da bi inženjerstvo okoliša i u znanstvenom smislu trebalo biti jednakovrijedno definirano kao i druge srodne struke, odnosno znanstvena polja. Predložene grane unutar novog polja Inženjerstvo okoliša u skladu su s potrebama znanosti i potrebama tržišta rada u ovom području. Usklađene su s postojećim studijskim programom Inženjerstvo okoliša koji se izvodi na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, kao i planovima njegovog daljnjeg razvoja. Također su u skladu sa standardom zanimanja Inženjer/inženjerka okoliša, upisanim u Registar HKO u ožujku ove godine, kao i s istoimenim standardom kvalifikacija, koji je u postupku upisa. Inženjerstvo okoliša je također definirano kao znanstveno polje i u Europskoj klasifikaciji znanosti i tehnologije (OECD-FOS) u području 2. Inženjerstvo i tehnologija, pod rednim brojem 7, na istoj razini kao i već prethodno spomenuta znanstvena polja prepoznata i u hrvatskoj klasifikaciji (građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, kemijsko inženjerstvo i druge). | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 65 | Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-GFV) predlaže da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša definira kao znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. ovog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti. Uvidom u Europsku klasifikaciju zanimanja (ESCO) vidljivo je da se zanimanje inženjer okoliša tretira ravnopravno sa sljedećim srodnim zanimanjima: inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer, inženjer rudarstva (grupa 214 Engineering Professionals). Navedeno se može provjeriti na: https://esco.ec.europa.eu/en/classification/occupation?uri=http://data.europa.eu/esco/isco/C2143#overlayspin Udruga diplomanta Geotehničkog fakulteta koja okuplja također i završene studente inženjerstva okoliša smatra da bi inženjerstvo okoliša i u znanstvenom smislu trebalo biti jednakovrijedno definirano kao i druge srodne struke. U upisniku HKO-a već se može pronaći standard zanimanja inženjer okoliša (ožujak 2023.), a u tijeku je i upis standarda kvalifikacija povezan s tim zanimanjem. Gledajući sa aspekta završenih studenata smatramo da bi se predložene grane unutar novog znanstvenog polja inženjerstvo okoliša trebale oformiti na način da se pokriju sadašnji aspekti vezani za okolišne teme, kako bi bile u skladu sa potrebama znanosti i tržištem rada. doc.dr.sc. Ivana Presečki, predsjednica AMAC-GFV | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 66 | Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu | II. ZNANSTVENA PODRUČJA, UMJETNIČKO PODRUČJE, POLJA I GRANE , Znanstvene grane | Udruga diplomanata Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (AMAC-GFV) predlaže da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša definira kao znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. ovog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti. Predlažemo da se novom polju Inženjerstvo okoliša dodijeli nova šifra 02.xvii ili postojeća šifra 02.xvi, ako bi se u trenutnom prijedlogu Pravilnika polju Interdisciplinarne tehničke znanosti dodijelila nova šifra 02.xvii. Također, predlažemo da se unutar novopredloženog znanstvenog polja definiraju sljedeće znanstvene grane: 02.16(ili 17).01 Upravljanje okolišem i sektorskim pritiscima 02.16(ili 17).02 Upravljanje vodama 02.16(ili 17).03 Geookolišno inženjerstvo i geohazardi 02.16(ili 17).04 Gospodarenje otpadom Detaljnije obrazloženje dano je pod komentarom AMAC-GFV unutar članka 3. doc.dr.sc. Ivana Presečki, predsjednica AMAC-GFV | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 67 | Davor Stanko | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Poštovani, predlažem bih da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša definira kao znanstveno polje Inženjerstvo okoliša te da se dodijeli nova šifra 02.xvii. OBRAZLOŽENJE U Europskoj klasifikaciji zanimanja (ESCO), zanimanje inženjer okoliša zapravo se tretira ravnopravno sa srodnim zanimanjima: inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer, inženjer rudarstva, arhitekt, i slično. U Članku 3. predloženog Pravilnika, sva spomenuta zanimanja iz ESCO klasifikacije, osim zanimanja inženjer okoliša, u Prijedlogu Pravilnika imaju definirano i odgovarajuće znanstveno polje. Sukladno tome, mišljenja sam da bi inženjerstvo okoliša također trebalo biti definirano na ravnopravnoj razini kroz odgovarajuće znanstveno polje, a ne znanstvenu granu kao što je to do sada bio slučaj. Navedeno se može vrlo lako provjeriti na: https://esco.ec.europa.eu/en/classification/occupation_main ISCO-08 code, 2143 (Environmental engineers) dok su gore navedena srodna zanimanja 2142, 2144, 2146) Također, predlažem da se u sklopu predloženog znanstvenog polja Inženjerstvo okoliša definiraju i sljedeće znanstvene grane (vezano uz Članak 4, ali se nadopunjuje na gore navedeno): 02.16(ili 17).01 Upravljanje okolišem i sektorskim pritiscima 02.16(ili 17).02 Upravljanje vodama 02.16(ili 17).03 Geookolišno inženjerstvo i geohazardi 02.16(ili 17).04 Gospodarenje otpadom Srdačan pozdrav, doc.dr.sc. Davor Stanko, predstojnik Zavoda za geotehniku na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 68 | Ana Meštrović | Znanstvene grane , Članak 4. | Poštovani, Podržavam prijedlog da se u područje Društvene znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti (5.04). uvede nova grana “Inteligentni informacijski sustavi”. Prijedlog je inicijalno predložio i argumentirao prof. dr. sc. Markus Schatten s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Slažem se s navedenim argumentima te bih se nadovezala s nekoliko činjenica. Na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija izvodi sveučilišni diplomski studij Informatika u okviru kojeg je definiran modul „Inteligentni i interaktivni sustavi (IIS)“. Predmeti na navedenom modulu sadrže ishode učenja predložene na HKO projektu Dip2Future unutar radne skupine “Podatkovne tehnologije i umjetna inteligencija” (https://dip2future.foi.hr/o-projektu/standardi). Nadalje, na Fakultetu informatike i digitalnih tehnologija izvodi se doktorski studij Informatika u okviru kojeg se mnogi doktorandi bave istraživanjima vezanim uz teme/područja kao što su inteligentni sustavi, upravljanje znanjem, baze znanja, podatkovne znanosti, poslovna inteligencija, i slično. Iz navedenog je očito je da postoji potreba za proširivanjem postojećih grana i usklađivanjem s trendovima u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Budući se nakon dugo vremena donosi novi „Pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama“, smatra da je ovo jedinstvena prilika za detaljno razmatranje mogućih promjena u odnosu na postojeći Pravilnik, uvođenje novih grana i polja, unapređivanje i usklađivanje s trendovima u znanosti i istraživanju. Dodatno, vezano uz komentare oko dupliciranja grane programsko inženjerstvo, mišljenja sam da su ponekad takva dupliciranja neizbježna zbog interdisciplinarnosti i premreženosti znanstvenih istraživanja, a grana 05.04.11 Informacijsko i programsko inženjerstvo definitivno spada i u područje Društvene znanosti, polje Informacijske i komunikacijske znanosti (5.04) kao što je navedeno u prijedlogu. Prof. dr. sc. Ana Meštrović Sveučilište u Rijeci, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 69 | Dijana Oreški | Znanstvene grane , Članak 4. | Laboratorij za rudarenje podataka i inteligentne sustave Fakulteta organizacije i informatike podržava prijedlog prof.dr.sc. Schattena da se u područje DRUŠTVENIH ZNANOSTI, polje 05.04. Informacijske i komunikacijske znanosti pod 05.04.12 uvrsti nova grana Inteligentni informacijski sustavi. Inteligentni informacijski sustavi imaju značajnu ulogu u području društvenih znanosti jer unose korjenite promjene u tradicionalnu metodologiju društvenih znanosti. S druge strane, društvene znanosti daju povijesni kontekst i povijesne podatke, temelj za razvoj inteligentnih informacijskih sustava. Društvene znanosti daju teorijski okvir i metodologiju za proučavanje ljudskih interakcija. Integracija inteligentnih informacijskih sustava s društvenim znanostima omogućuje istraživanje etičkih implikacija razvoja i primjene inteligentnih sustava, te istraživanje koje su društvene posljedice istih. Jedino presjek društvenih znanosti i umjetne inteligencije može dati odgovore na rastuća pitanja koja se odnose na pristranost i nesigurnost primjene alata generativne umjetne inteligencije. Rezultati projekta SIMON: Inteligentni sustav za automatsku selekciju algoritama strojnog učenja u društvenim znanostima, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost kojeg vodim, a koji je trenutno u trećoj godini izvođenja, pokazuju da društveni aspekt nedostaje u proučavanju inteligentnih sustava. Rastuće područje društvene umjetne inteligencije, koje istražuje različite probleme povezane s društvenim sustavima, promovira novi pristup koji se bazira na društvenim konceptima, a nužan je za izgradnju društveno inteligentnih sustava. Društveno inteligentni informacijski sustavi koriste dinamičku interakciju s korisnicima za modeliranje okoline kao aktivnog djela sustava. Integracija društvenih znanosti i inteligentnih informacijskih sustava vodi promicanju humanističkog pristupa u razvoju tehnologija umjetne inteligencije. Isto znači da nije fokus samo na povećanju tehničkih performansi inteligentnih sustava, već se u kontekst stavljaju i socijalne, kulturne te etičke dimenzije. Slijedom svega navedenog smatram da je nova grana Inteligentni informacijski sustavi potrebna unutar područja društvenih znanosti. Izv.prof.dr.sc. Dijana Oreški, voditeljica laboratorija za rudarenje podataka i inteligentne sustave. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 70 | Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti | Znanstvene grane , Članak 4. | Poštovani, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu stava je kako je ovim Prijedlogom Pravilnika u dijelu vezanom područje tehničkih znanosti, polje Tehnologija prometa i transport došlo do preslikavanja dosadašnjih grana iz Pravilnika iz 2009. godine ne uvažavajući od tada nastale promjene u tom polju i sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Nastavno na navedeno predlažemo brisanje predloženih grana i njihovu zamjenu novima kako slijedi: Promet, Logistika, Aeronautika. Navedeno odgovara novim sveučilišnim studijskim programima Fakulteta prometnih znanosti koji se izvode ili su u postupku akreditacije. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 71 | Gordan Akrap | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 2. | Prijedlog o razdvajanju informacijskih i komunikacijskih znanosti na dvije znanosti je pogrešan već u samom obrazloženju prijedloga. Kao i prijedlog da se informacijsko-komunikacijske znanosti "presele" u STEM područje jer se ne razumije razlika između riječi informacija i informatika. Brojni su primjeri (znanstvenih, stručnih, studijskih, nastavnih, obrazovnih) programa u svijetu u kojima se izučavaju objedinjene upravo informacijsko-komukinacijske znanosti s obzirom da su tu izravno povezane uzročno-posljedične veze između informacije i komunikacijskog kanala. Vodeći se logikom i argumentima prijedloga o razdvajanju u dvije znanstvene discippline, može se pokrenuti i prijedlog da se digitalni mediji (ili svi komunikacijski obrasci i kanali koji se koriste u digitalnom svijetu) "prenesu" u STEM područje s obzirom da su stručnjaci obrazovani u tom području oni koji pišu programe i algoritme po kojima društvene mreže i digitalni mediji funkcioniraju. Naime, "komunikacijska dinamika digitalnog doba" ne ovisi o komunikaciji kao fenomenu nego o tehnološkom razvoju. Svojstva komuniciranja su tek posljedica tog razvoja koji se temelji na STEM znanjima. Stoga bi, vodeći se tom logikom fenomenologiju društvenih mreža, digitalnih sredstava komuniciranja trebali "prebaciti" u STEM područje. Složit ćemo se da to baš i ne bi bio dobar potez. Informacijsko-komunikacijske znanosti, kao jedinstvena znanstvena disciplina, predstavljaju odličan primjer znanstvene discipline koja povezuje dva vrlo bliska fenomena čija učinkovitost bitno ovisi o njihovom uzajamnom odnosu: komunikacijski kanal bez informacija koje će njime prolaziti nema ni smisla ni potrebe. Kao što ni informacija bez komunikacijskog kanala ostaje zarobljena u prostoru i vremenu. Ovako definirana znanost predstavlja pravi primjer kako jedna znanost svojim otvorenim pristupom može, i treba, dati bitan doprinos razvoju drugih znanosti. Na isti način na koji se traži razdvajanje na dvije znanstnosti, može se zatražiti integriranje informacijsko-komunikacijske znanosti (bilo kao jedne bilo kao dvije znansoti) u sigurnosno-obrambene znanosti. Obrazloženje je vrlo čvrsto kad se postavi kao jednoznačan izazov: - u ishodištu sigurnosno obrambenih znanosti (s naglaskom na izvještajne) su informacije i komunikacijski kanali - u tim se znanostima izučavaju procesi kad se informacijom bori protiv informacije za informaciju uz obveznu zaštitu vlastitih informacija. - isto vrijedi i za komunikacijske kanale - ako tako postavimo problem, logično se nameće zaključak da bi informacijsko-komunikacijske znanosti trebale biti dio sigurnosno-obrambenih znanosti. I to bi bila greška. U ovako postavljenim razmatranjima nailazimo na problem ako se s ovim pitanjem suočavamo samo iz vlastite perspektive. Upravljanje informacijama i znanjem nalazi se kao sastavnica brojnih znanosti s obzirom na njihovu fenomenologiju i posljedice. Informacijsko-komunikacijske znanosti se bave (između ostalog) informacijom (i svim njenim izvedenicama) kao pojavnim oblikom te spregom s različitim komunikacijskim kanalima. Političke, sigurnosne, ekonomske (da nabrojim samo neke) se trebaju baviti posljedicama djelovanja informacije (i njenih izvedenica). Današnja informacijsko-komunikacijska znanost predstavlja vrijedan primjer kako jedna znanost može biti kvalitetna nadopuna drugim znanostima u više disciplinarnom pirstupu suočavanju modenrim izazovima. Posebno je pak potrebno istaknuti hrvatske znanstvenike iz ovog područja koji su se problemima informacije, komunikacijskih kanala, njihove međuovisnosti te ispreplitanja moguće negativnog i pozitivnog utjecaja (dez)informacija bavili znatno ranije, bolje, znanstvenije, nego brojni drugi znanstvenici iz informacijsko-komunikacijskih znanosti na međunarodnoj razini. S naglaskom na teorije dezinformacija i svega onog što danas izravno ugrožava društvenu sigurnost i javno znanje. Dovoljno se sjetiti radova prof.dr. Miroslava Tuđmana. doc.dr.sc. Gordan Akrap, mag.ing.el pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti "dr. Franjo Tuđman" | Nije prihvaćen | Predlagatelj prihvaća prijedlog vezan uz razdvajanje znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti na dva polja pod nazivom: Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. |
| 72 | Gordan Akrap | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Prijedlog o razdvajanju informacijskih i komunikacijskih znanosti na dvije znanosti je pogrešan već u samom obrazloženju prijedloga. Kao i prijedlog da se informacijsko-komunikacijske znanosti "presele" u STEM područje jer se ne razumije razlika između riječi informacija i informatika. Brojni su primjeri (znanstvenih, stručnih, studijskih, nastavnih, obrazovnih) programa u svijetu u kojima se izučavaju objedinjene upravo informacijsko-komukinacijske znanosti s obzirom da su tu izravno povezane uzročno-posljedične veze između informacije i komunikacijskog kanala. Vodeći se logikom i argumentima prijedloga o razdvajanju u dvije znanstvene discippline, može se pokrenuti i prijedlog da se digitalni mediji (ili svi komunikacijski obrasci i kanali koji se koriste u digitalnom svijetu) "prenesu" u STEM područje s obzirom da su stručnjaci obrazovani u tom području oni koji pišu programe i algoritme po kojima društvene mreže i digitalni mediji funkcioniraju. Naime, "komunikacijska dinamika digitalnog doba" ne ovisi o komunikaciji kao fenomenu nego o tehnološkom razvoju. Svojstva komuniciranja su tek posljedica tog razvoja koji se temelji na STEM znanjima. Stoga bi, vodeći se tom logikom fenomenologiju društvenih mreža, digitalnih sredstava komuniciranja trebali "prebaciti" u STEM područje. Složit ćemo se da to baš i ne bi bio dobar potez. Informacijsko-komunikacijske znanosti, kao jedinstvena znanstvena disciplina, predstavljaju odličan primjer znanstvene discipline koja povezuje dva vrlo bliska fenomena čija učinkovitost bitno ovisi o njihovom uzajamnom odnosu: komunikacijski kanal bez informacija koje će njime prolaziti nema ni smisla ni potrebe. Kao što ni informacija bez komunikacijskog kanala ostaje zarobljena u prostoru i vremenu. Ovako definirana znanost predstavlja pravi primjer kako jedna znanost svojim otvorenim pristupom može, i treba, dati bitan doprinos razvoju drugih znanosti. Na isti način na koji se traži razdvajanje na dvije znanstnosti, može se zatražiti integriranje informacijsko-komunikacijske znanosti (bilo kao jedne bilo kao dvije znansoti) u sigurnosno-obrambene znanosti. Obrazloženje je vrlo čvrsto kad se postavi kao jednoznačan izazov: - u ishodištu sigurnosno obrambenih znanosti (s naglaskom na izvještajne) su informacije i komunikacijski kanali - u tim se znanostima izučavaju procesi kad se informacijom bori protiv informacije za informaciju uz obveznu zaštitu vlastitih informacija. - isto vrijedi i za komunikacijske kanale - ako tako postavimo problem, logično se nameće zaključak da bi informacijsko-komunikacijske znanosti trebale biti dio sigurnosno-obrambenih znanosti. I to bi bila greška. U ovako postavljenim razmatranjima nailazimo na problem ako se s ovim pitanjem suočavamo samo iz vlastite perspektive. Upravljanje informacijama i znanjem nalazi se kao sastavnica brojnih znanosti s obzirom na njihovu fenomenologiju i posljedice. Informacijsko-komunikacijske znanosti se bave (između ostalog) informacijom (i svim njenim izvedenicama) kao pojavnim oblikom te spregom s različitim komunikacijskim kanalima. Političke, sigurnosne, ekonomske (da nabrojim samo neke) se trebaju baviti posljedicama djelovanja informacije (i njenih izvedenica). Današnja informacijsko-komunikacijska znanost predstavlja vrijedan primjer kako jedna znanost može biti kvalitetna nadopuna drugim znanostima u više disciplinarnom pirstupu suočavanju modenrim izazovima. Posebno je pak potrebno istaknuti hrvatske znanstvenike iz ovog područja koji su se problemima informacije, komunikacijskih kanala, njihove međuovisnosti te ispreplitanja moguće negativnog i pozitivnog utjecaja (dez)informacija bavili znatno ranije, bolje, znanstvenije, nego brojni drugi znanstvenici iz informacijsko-komunikacijskih znanosti na međunarodnoj razini. S naglaskom na teorije dezinformacija i svega onog što danas izravno ugrožava društvenu sigurnost i javno znanje. Dovoljno se sjetiti radova prof.dr. Miroslava Tuđmana. doc.dr.sc. Gordan Akrap, mag.ing.el pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti "dr. Franjo Tuđman" | Nije prihvaćen | Predlagatelj prihvaća prijedlog vezan uz razdvajanje znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti na dva polja pod nazivom: Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. |
| 73 | Luka Perušić | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | [Komentar se odnosi na 06.01. Filozofija] Cijenjeni, s obzirom na dugotrajne učinke treće i četvrte industrijske revolucije, strategije Vlade, digitalni razvoj Hrvatske te razvoj filozofije posljednjih sedamdesetak godina u Republici Hrvatskoj i svijetu, predlažem Ministarstvu znanosti i obrazovanja da se pod poljem »filozofija« nakon »filozofija znanosti« uključi »filozofija tehnike«. U Republici Hrvatskoj trenutno manji broj filozofa sistematično djeluje u području filozofije tehnike, ali je u periodu bivše Jugoslavije na ovim prostorima tehnika bila jedno od središnjih mjesta filozofijske rasprave, dok se na razini Europske unije, ali i na svjetskoj razini filozofija tehnike etablirala kao jedan od ključnih pravaca. Društvene će promjene uzrokovati porast istraživanja u području filozofije tehnike koja se prirodno veže uz STEM područje i interdisciplinarne projekte, te bi unošenje filozofije tehnike kao grane olakšalo institucionalno napredovanje discipline i razvoj potrebnog kadra. Ona se također počela uvoditi u studijske programa na preddiplomskom i diplomskoj razini te bi taj razvoj trebalo podržati. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 74 | Luka Perušić | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | [Komentar se odnosi na | 06.01.25 filozofijska bioetika] Cijenjeni, s obzirom na povijesne procese razvoja bioetike, aktualnog stanja bioetike u svijetu i Republici Hrvatskoj, specifičnog razvoja bioetike u Hrvatskoj, te broja zaposlenih i postojećih projekata pod disciplinom bioetike, predlažem Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske da se grana »filozofijska bioetika« pod poljem »filozofija« ostavi ili tako nazvanom ili preimenuje u »bioetika«, s obzirom na to da se ni u trenutno važećem pravilniku, ni u novom prijedlogu pravilnika na drugim mjestima ne spominju posebni disciplinarni oblici bioetike koji drugdje u svijetu postoje (poput »medicinske bioetike« koja bi mogla potpadati pod područje »biomedicina i zdravstvo«), ali da se – neovisno o imenovanju ove grane – pod »Interdisciplinarna područja znanosti« vrati polje »integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)«. U nastavku obrazloženje. Na prostoru Republike Hrvatske bioetika je – govoreno poopćeno – u posljednjih dvadeset i pet godina bila jedan od propulzivnijih znanstvenih pravaca. Njeni su glavni pokretači bili liječnici i zdravstveni djelatnici, filozofi, novinari, pravnici i teolozi, a danas bioetičke mreže u zemlji okupljaju suradnike iz cjelokupnog znanstvenog sustava te su također utjecale na institucionalizaciju bioetike u drugim europskim zemljama, od Njemačke, preko susjednih zemalja, do zemalja na Crnom moru. U okviru nacionalnog razvoja, najprije se pojavila poopćena koncepcija bioetike, a zatim su se iz nje razvila dodatna dva pokreta, »europska bioetika« i »integrativna bioetika«. Obje su koncepcije najprije predstavljale tada aktualni stadij razvoja bioetike kao znanosti, prva na razini Europe koja se odmah po zasadama počela razlikovati od američke inačice bioetike po širini svojega zapasanja u predmet, a druga na svjetskoj razini, zato što je bioetika zbog naravi svojega predmeta sustavno počela apsorbirati u sebe raznorodne znanosti, pristupe i gledišta koji pozivali na jedinstvene modele objedinjavanja znanja. Taj »integrativni stadij« bioetike poprimio je razna obličja – jedan je od najpoznatijih oblika tzv. »globalna bioetika« fizijatra i filozofa Henka Antoniusa Marija Johannesa ten Havea – a u Hrvatskoj je zatim prerastao u projekt »integrativne bioetike« koji se je razvio do te mjere, da je kao interdisciplinarno polje ušao u trenutno važeći pravilnik, a u sebe apsorbirao načela europske bioetike koja je svoje kapitalno sjedište našla na Sveučilištu u Rijeci. Akademska javnost upoznata je sa sporom oko znanstvene vrijednosti integrativne bioetike koji je postojao prije deset do petnaest godina, koji je, doduše, postao zastarjeo s obzirom na identitetno i interdisciplinarno bogatstvo razvoja bioetike u cijelome svijetu te akumulaciju znanstvenog kapitala, kadra i međunarodne suradnje u polju integrativne bioetike, ali je svakako jedno od glavnih pitanja u tom sporu bio status integrativne bioetike kao znanstvenog pravca (discipline, grane, polja itd.), pri čemu se puno raspravljao o tome pod što integrativna bioetika – ili bioetika uopće – potpada. Danas smo mudriji no što smo bili, pa kada uzmemo u obzir sva polazišta konstituiranja bioetike kao discipline – od njemačkog porijekla u dvadesetim godinama 20. stoljeća i hrvatsko-njemačko-latinoameričko-azijske revitalizacije u 21. stoljeću, preko američko-nizozemskog porijekla u drugoj polovici 20. stoljeća, do npr. belgijsko-francuskog porijekla istih godina ili regionalnog porijekla krajem devedesetih godina 20. stoljeća, nije moguće jednoznačno utvrditi da bioetika pripada nekom jednom području, ali je jasno da su u svim počecima uvijek u suradnji bili liječnici i zdravstveni djelatnici, filozofi, novinari, pravnici i teolozi. Bioetiku se zna smještati pod granu primijenjene etike ili filozofije, zna se i pod medicinu, ali to nije opće vrijedeći kriterij ili kakav svjetski konsenzus. Suprotno, većina bioetičkih pokreta ima težnju »osloboditi se« disciplinarnih granica. I doista, premda su »bioetičari« u pravilu uvijek prvo stručnjaci iz nekog jednog polja, npr. filozofije, prava i medicine, u svojim istraživanjima, a naročito projektnom radu, redovito prelaze granice svoje uže specijalizacije, zato što njihov predmet bavljenja jednostavno to od njih zahtijeva, te sustavno stimuliraju interdisciplinarnu komunikaciju i suradnju. Premda bi se moglo razmatrati da je njena identitetna razgranatost nezgodna za regulaciju te da ponavljanje na više mjesta nije praktično, a to doista jest do izvjesne mjere istina, za mnoge je suvremene znanstvene pravce to slučaj jer su nastajali u interdisciplinarnom okružju. Obilježje je bioetike u posljednjih pedeset godina postala identitetna raznolikost koja sabire najrazličitije znanstvene specijalizacije, a interdisciplinarnost opće mjesto njena iznalaženja. Zbog toga je bilo opravdano u trenutno važeći pravilnik uvrstiti koncepciju bioetike koja predstavlja interdisciplinarno područje znanosti unatoč tome što je ona već postojala kao »filozofijska bioetika« pod poljem filozofije. Drugim riječima, »bioetičar« ne mora biti filozof, premda često ili jest ili je bio filozofijski treniran, ali isto tako, »bioetičar« neće nužno biti »filozofijski bioetičar« (tako su, primjerice, prije desetak godina američki medicinski bioetičari počeli isticati da bi pod svaku cijenu bioetika morala postati »filozofičnija« da bi bili u stanju primjereno rješavati probleme, što je, među ostalim, rezultiralo povećanjem filozofijskih koncepcija i pravaca u renomiranim enciklopedijama bioetike). U Republici Hrvatskoj postoje snažno razvijene zajednice filozofijskih bioetičara s raznorodnim interesnim usmjerenjima, ali najsnažnije mreže znanstvene suradnje počivaju na koncepciji bioetike kao interdisciplinarnog polja. S time u vidu, opravdano je postaviti pitanje o tome zašto se zasebno »interdisciplinarno polje« u »Interdisciplinarnom području znanosti« ne bi naprosto zvalo »bioetika«. Taj bi potez u uobičajenom kontekstu bio posve opravdan, ali razlog zašto se polje ne bi trebalo zvati naprosto »bioetika« tiče se nastojanja najrazgranatijeg bioetičkog pokreta u Hrvatskoj da pokaže da je svjetska bioetika prirodno postala integrativna te da je Republika Hrvatska dio toga evolucijskog napretka. S obzirom na to da se radilo o nastojanju koje su na kraju podržala i najjača sveučilišta u Hrvatskoj i hrvatske vlade, naime nastojanju da se Hrvatska »ušavi« u tkivo svjetske bioetike ne kao prigodak razvoju nego kao jedan od konstituenata, ne bi se trebalo odustajati od uspostavljenog i obranjenog nazivlja. Konačno, u pogledu nazivlja »integrativna bioetika«, treba u vidu imati nekoliko objektivnih činjenica. Najprije, da se pod okriljem izraza »integrativna bioetika« već dvadesetak godina razvijaju interdisciplinarne suradničke mreže i projekti koji su, osim obimne akumulacije znanja i istraživanja, doveli i do toga da se razviju studiji integrativne bioetike u Njemačkoj, Grčkoj i Bugarskoj, te zasnivaju bioetička društva i programi u susjednim državama. Zatim, da postoje institucije nositeljice toga nazivlja koje imaju svoje zaposlenike i studente – Centar za integrativnu bioetiku pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Centar za integrativnu bioetiku pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Centar za integrativnu bioetiku pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, te Sveučilišni centar za integrativnu bioetiku pri Sveučilištu u Zagrebu. Ta četiri centra sudjeluju u državnom projektu Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku koji je osnovan odlukom Vlade Republike Hrvatske, a u sklopu toga centra izvrsnosti također djeluju Referalni centar za bioetiku u jugoistočnoj Europi Hrvatskog filozofskog društva, iz kojega je izvorno koncepcija razvijana, te Dokumentacijsko-istraživački centar za europsku bioetiku »Fritz Jahr« pri Sveučilištu u Rijeci i Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koje su nositelji koncepcije europske bioetike kojoj integrativna bioetika formalno pripada. Uz to, izraz »integrativna bioetika« već je dugo dio studijskih programa u Hrvatskoj, kao i reformiranih studijskih programa koji će početi djelovati u narednim godinama, a u tom su polju dosad dovršavane doktorske disertacije i birani trenutno aktivni zaposlenici. Zaključno, s obzirom na to da izraz »integrativna bioetika« odražava svjetske tokove interdisciplinarnog bioetičkog razvoja, a u nacionalnim se okvirima institucionalno etablirala kao interdisciplinarno polje znanosti unutar legitimnog javnoupravno-znanstvenog sustava, polje bi valjalo uključiti u pravilnik pod nazivom »integrativna bioetika« ili »integrativna bioetika (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, biotehničke, društvene, humanističke znanosti)« i smjestiti ga pod »Područje interdisciplinarnih znanosti«. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 75 | Ljiljana Zekanović-Korona | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Predlažem da se odbaci prijedlog o razdvajanju polja informacijske i komunikacijske znanosti. Fenomeni informacije i komunikacije su nerazdvojni. Podsjećam da suvremeni modeli komunikacije te informacijsko komunikacijske tehnologije dijele istu teorijsku osnovu tj.Shannon-Weaverovog matematičkog modela komunikacije. I iz same definicije informacijskih znanosti koja uključuje diseminaciju, pohranu i upotrebu informacija uz pomoć informacijskih i komunikacijskih tehnologija vidljiva je međusobna povezanost informacijskih i komunikacijskih znanosti.. Danas informacijska znanost proučava obavijest kao osnovni fenomen te komunikacijske procese kojima se obavijesti razmjenjuju , a sve to uz pomoć tehnologija. | Nije prihvaćen | Predlagatelj prihvaća prijedlog vezan uz razdvajanje znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti na dva polja pod nazivom: Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. |
| 76 | Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet | II. ZNANSTVENA PODRUČJA, UMJETNIČKO PODRUČJE, POLJA I GRANE , Znanstvene grane | Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu predlaže da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša definira kao znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. ovog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti. Predlažemo da se novom polju Inženjerstvo okoliša dodijeli nova šifra 02.xvii ili postojeća šifra 02.xvi, ako bi se u trenutnom prijedlogu Pravilnika polju Interdisciplinarne tehničke znanosti dodijelila nova šifra 02.xvii. Također predlažemo da se unutar novopredloženog znanstvenog polja definiraju sljedeće znanstvene grane: 02.16(ili 17).01 Upravljanje okolišem i sektorskim pritiscima 02.16(ili 17).02 Upravljanje vodama 02.16(ili 17).03 Geookolišno inženjerstvo i geohazardi 02.16(ili 17).04 Gospodarenje otpadom - detaljno obrazloženje vezano za ovaj komentar i predloženo molim pogledati pod komentarom Geotehničkog fakulteta unutar članka 3. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 77 | Sveučilište u Zagrebu Geotehnički fakultet | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu predlaže da se znanstvena grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša definira kao znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. ovog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti. Predlažemo da se novom polju Inženjerstvo okoliša dodijeli nova šifra 02.xvii ili postojeća šifra 02.xvi, ako bi se u trenutnom prijedlogu Pravilnika polju Interdisciplinarne tehničke znanosti dodijelila nova šifra 02.xvii. OBRAZLOŽENJE Uvidom u Europsku klasifikaciju zanimanja (ESCO) kao jedne od konkretnih provedbenih politika tržišta rada koje je Europska komisija uspostavila na europskoj razini, vidljivo je da se zanimanje inženjer okoliša promatra ravnopravno sa sljedećim srodnim zanimanjima: inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer, inženjer rudarstva, itd. Također je i uvidom u Europsku klasifikaciju znanosti i tehnologije (OECD-FOS) također vidljivo da se Inženjerstvo okoliša klasificira kao samostalno, u području 2. Inženjerstvo i tehnologija, pod rednim brojem 7, odnosno nalazi se na istoj razini kao i do sada već prepoznata znanstvena polja u RH (građevinarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, kemijsko inženjerstvo itd.). Uvidom u članak 3. predloženog Pravilnika također je vidljivo da sva spomenuta zanimanja iz ESCO klasifikacije ili OECD-FOS, izuzev zanimanja inženjer okoliša, u Prijedlogu Pravilnika već imaju definirano i odgovarajuće znanstveno polje. Uvažavajući istu logiku, mišljenja smo da bi i inženjerstvo okoliša u predloženom Pravilniku također trebalo biti definirano na ravnopravnoj razini kroz odgovarajuće znanstveno polje, a ne znanstvenu granu kao što je to do sada bio slučaj. Navedeno se može vrlo lako provjeriti na: https://esco.ec.europa.eu/en/classification/occupation_main https://www.oecd.org/science/inno/38235147.pdf Ono što je bitno za tržite rada je i činjenica da se Europska komisija u okviru ESCO-a usredotočuje na osiguravanje transparentnosti i usporedivosti vještina i zanimanja u Europi što smatramo vrlo bitnim za gospodarski razvoj RH te na jačanje mobilnosti unutar EU-a i premošćivanje jaza između sustava znanosti, obrazovanja i osposobljavanja budućih stručnjaka. U skladu s tim, u upisniku HKO-a već se može pronaći standard zanimanja inženjer okoliša, a u tijeku je i upis standarda kvalifikacija izrađen od strane Geotehničkog fakulteta koji je povezan s tim zanimanjem. Time smo za sada jedini u RH definirali s konkretnim dokumentima struku i znanost povezanu s inženjerstvom okoliša. No iz navedenoga je također razvidno i kako se inženjerstvo okoliša razvilo u razdoblju od donošenja prethodnog Pravilnika 2009. godine te da i ono sada također ima niz znanstvenih potkategorija, slično kao i prethodno spomenute i već prepoznate znanstvene discipline, a što je u konačnici usporedivo sa znanstvenim granama unutar znanstvenog polja. U skladu s prethodno navedenim, za novopredloženo znanstveno polje Inženjerstvo okoliša predlažemo sljedeće znanstvene grane: 02.16(ili 17).01 Upravljanje okolišem i sektorskim pritiscima 02.16(ili 17).02 Upravljanje vodama 02.16(ili 17).03 Geookolišno inženjerstvo i geohazardi 02.16(ili 17).04 Gospodarenje otpadom Za svaku od predloženih znanstvenih grana prema potrebi možemo dostaviti i detaljna obrazloženja, koja ovim putem zbog opsežnosti dokumentacije ne učitavamo jer bi se time, prema našem mišljenju, prešao opseg i smisao ovog e-Savjetovanja budući da ni za jedno od trenutno navedenih grana u prijedlogu Pravilnika također nisu dostavljena popratna objašnjenja u obliku ili nekog popratnog dokumenta ili aneksa uz prijedlog Pravilnika. N.B. Ovim putem skrećemo pažnju na to da je uvrštavanje Inženjerstva okoliša u postojeći Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama pokrenuto na inicijativu Geotehničkog fakulteta još 2005. godine. Inicijativu je tada podržalo i Vijeće tehničkoga područja Sveučilišta u Zagrebu te je prijedlog o otvaranju znanstvenog polja Inženjerstvo okoliša zajedno s ostalim prijedlozima Sveučilišta u Zagrebu upućen na Nacionalno vijeće za znanost koje je izrađivalo tada novi Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. U tadašnjoj radnoj verziji Pravilnika uvedeno je znanstveno polje 2.16. Inženjerstvo okoliša u području tehničkih znanosti, da bi kasnije u konačnoj verziji Pravilnika iz 2009. godine Inženjerstvo okoliša bez konkretnih obrazloženja postalo grana unutar polja 2.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti. Smatramo da je sada dobra prilika da se ovaj propust iz 2009. godine pokuša ispraviti. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 78 | Sandra Lovrenčić | Znanstvene grane , Članak 4. | Prijedlog: U područje DRUŠTVENIH ZNANOSTI, polje 05.04. Informacijske i komunikacijske znanosti pod 05.04.12 uvrstiti novu granu Inteligentni informacijski sustavi. Obrazloženje: Potrebu za uvrštavanje nove grane Inteligentni informacijski sustavi u polje Informacijske i komunikacijske znanosti detaljno je obrazložio prof. dr. sc. Markus Schatten, a s njegovim se argumentima potpuno slažem. Jasno je da je primjena metoda umjetne inteligencije u informacijskim i komunikacijskim znanostima neizostavna prilikom pretraživanja i prikupljanja podataka, informacija i znanja iz različitih izvora, kao i njihove obradbe, prikaza i dijeljenja. Metode umjetne inteligencije u svrhu poboljšanja poslovanja uključene su u sve faze upravljanja informacijama te komunikaciju s dionicima (npr. obrada prirodnog jezika, otkrivanje znanja u podacima, reprezentacija znanja, višeagentni sustavi, razgovorni agenti, analiza sentimenta, sustavi preporuke…). Također, ovo se područje već niz godina znanstveno proučava i razvija. Stoga je uvrštavanje grane Inteligentni informacijski sustavi nužno kako bi se pravilnik uskladio sa stvarnim stanjem, što će omogućiti i bolje usklađivanje akademske zajednice s trenutnim trendovima i potrebama društva, te potaknuti daljnji razvoj i istraživanje u ovom važnom i rastućem području. prof. dr. sc. Sandra Lovrenčić, Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike | Nije prihvaćen | Vezano uz uvođenje nove znanstvene grane pod nazivom Inteligentni informacijski sustavi predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 79 | Višeslav Kirinić Silov | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, valja odbaciti prijedlog za definicijom komunikacijskih znanosti kao samostalnog polja. Uz niže navedene razloge, prijedlog je u bitnom nesuglasju s temljnim obilježjima suvremenih znanstveno-istraživačkih, tehničkih, tehnoloških i institucionalno-organizacijskih nastojanja. Prijedlog: - zanemaruje Digitalizaciju: u okviru koje digitalni kod kao tehnička i tehnološka osnova postaje jedinstveni "metajezik" svih oblika informacijsko-komunikacijskoga djelovanja, kao i stvaranja, distribucije, organizacije, pretraživanja, upravljanja, pohrane i korištenja svih oblika (medijskih) sadržaja. Da je nova (digitalna) osnova uzeta u obzir pri razradi bitno nepromišljenog prijedloga, bilo bi samorazumljivo da je razumijevanje suvremenih komunikacijskih pojavnosti nemoguće bez prethodnoga razumijevanja gradivne tehničke, tehnološke i informacijske (digitalne) osnove. Jednako tako, bilo bi samorazumljivo da u okviru postojećega polja informacijsko-komunikacijskih znanosti treba osnažiti integraciju informacijske i komunikacijske komponente, umjesto da se zanemarivanjem digitalne tehničke osnove nastoji oslabiti polje i sposobnost znanstveno-istraživačkih nastojanja u polju da odgovore na izazove suvremene informacijsko-komunikacijske i medijske eko(log/nom)ije; - zanemaruje Konvergenciju: zajednička, jedinstvena (digitalna) tehnička, tehnološka i institucionalno-organizacijska osnova omogućila je toliko željenu integraciju svih oblika informacijsko-komunikacijskog i medijskoga (tekst, zvuk, slika, video) djelovanja, svođenjem navedenih oblika na jedinstveni binarni kod. Ako se organizacija polja informacijsko-komunikacijskih znanosti u trenucima nastanka mogla činiti neobičnom, s obzirom da je dijelom obuhvatila i tehničku osnovu, danas se takva odluka pokazuje kao ogledni primjer dalekovidnosti. Komunikacija je nerazdruživa od tehničke osnove komunikacije pa ograničenja (i prednosti) tehničke osnove predstavljaju ograničenja (i prednosti) komunikacijskih mogućnosti (klasična McLuhanova postavka). Zanemarujući tu danas već klasičnu postavku, prijedlog koji je predmet ovog javnoga savjetovanja smjera divergenciji i dezintegraciji postojećega "sretnog braka" informacije i komunikacije, nepromišljeno režući granu na kojoj sjedi; - zanemaruje (Inter/trans)disciplinarnost: prijedlog pokazuje nerazumijevanje ne samo informacijskog, nego i (pretpostavljeno poznatoga) komunikacijskog područja. Suvremeni modeli komunikacije (a velikim dijelom i suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije) dijele zajedničku teorijsku osnovu, Shannon-Weaverov matematički(!) model komunikacije. Tvorci tog paradigmatskog modela, koji je i danas baza informacijsko-komunikacijskih znanosti, nisu bili komunikacijski stručnjaci, niti sociolozi, niti politolozi, niti odnositelji s javnošću, niti su se bavili političkim marketingom. Bili su matematičari, pri čemu je Shannon bio zasposlenik Bell Telephone Laboratories (nužna tehnička i tehnološka osnova). Prijedlog izdvajanja komunikacijskih znanosti kratkovidno zanemaruje vlastita ishodišta i vlastite (interdisciplinarne) teorijske i tehničke osnove te zagovara korak unatrag u pravcu subspecijalizacije. - zanemaruje razliku između kompetencije i performacije (izvedbe): Chomskyjevo razlikovanje dvaju pojmova primjenjivo je i na odnos između informacijske i komunikacijske sastavnice polja. Dok je informacijska sastavnica usredotočena na sustav i njegova temeljna, nepromjenjiva obilježja, komunikacijska sastavnica značajno je performativno određena. Ne moramo se nužno složiti s Chomskyjevom postavkom o trivijalnosti performativne (komunikacijske) razine u odnosu na onu kompetencijsku (informacijsku), ali prijedlog cijepanja polja nedvojbeno nesretno i nespretno nastoji osigurati znanstveno-klasifikacijsku autonomiju performativnoj, komunikacijskoj sastavnici koja bitno stoji na informacijskoj osnovi. Iako je njihovo razdruživanje teorijski provedeno (baš kao i razdruživanje označitelja i označenog na razini znaka), jezik kao sustav i govor kao izvedba zapravo su nerazdruživi, a osobitosti govora nisu drugo doli osobitosti u odnosu na jezik kao sustav (normu, standard). Analogno tome, informacijska razina kao sustav i komunikacijska kao izvedba jednako su nerazdruživi, a osobitosti (intra, inter, grupne, javne i masovne) komunikacije nisu drugo doli odstupanja od informacijske razine ili razine informativnosti kakva konktretnog iskaza. Umjesto da snaži (informacijske) kompetencije dionika u polju, prijedlog želi osigurati izvedbenu autonomiju komunikacijskim (izvedbenim) praksama, nesvjesno slabeći i vlastito znanstveno utemeljenje. Zaključno, prijedlog dolazi u trenutku u kojem je više nego inače jasna njegova neodrživost. U vrijeme kada digitalna tehnička (informacijska) osnova u vidu umjetne inteligencije (matematičkih i jezičnih algoritama!) pokazuje - među ostalima - i zavidne komunikacijske (pefrormativne) sposobnosti, važnost informacijske pismenosti ne može se dovoljno naglastiti. Odgovoriti na izazove poput dezinformacija ili deepfake-a i neuronskih mreža moguće je isključivo kroz snažniju integraciju informacijske i komunikacijske sastavnice, a dijeljenje tih dviju sastavnica nepromišljen je korak u pogrešnom smjeru. dr. sc. Višeslav Kirinić Odjel za odnose s javnošću Sveučilišta Sjever | Nije prihvaćen | Predlagatelj prihvaća prijedlog vezan uz razdvajanje znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti na dva polja pod nazivom: Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. |
| 80 | DAMIR PIPLICA | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani Nismo suglasni s prijedlogom novog Pravilnika ni ukidanjem interdisciplinarnih područja znanosti kao zasebnog područja znanosti. Predlažemo: • Članak 1. točka c) interdisciplinarno područje znanosti – izmijeniti i staviti naziv u množinu - interdisciplinarna područja znanosti. • Članak 2. – dodati točku 7. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI tim više što je u novom izdvojenom umjetničkom području pod točkom 10. prepoznato interdisciplinarno umjetničko područje. To dodatno ističe nelogičnost ovoga prijedloga gdje je ukinuto interdisciplinarno znanstveno područje koje zadnjih godina doživljava snažan razvoj čemu svjedoči i otvaranje brojnih studijskih programa. Prema podacima iz Upisnika studijskih programa MZO-a u Hrvatskoj trenutno postoji 106 studijskih programa u interdisciplinarnom području znanosti. Time se radi višestruka šteta visokim učilištima, studijskim programima i na kraju studentima s obzirom da će se onemogućiti zadržavanje uvjeta koji su zadovoljeni prilikom inicijalne akreditacije visokih učilišta (broj zaposlenih u odgovarajućem području i polju, čl. 10., st. 5. Zakona o osiguravanju kvalitete). Također, u prethodnom razdoblju mnoge su ustanove uvrstile interdisciplinarna područja znanosti u svoju sistematizaciju radnih mjesta te će se ukidanjem ovoga područja izravno utjecati na nemogućnost zapošljavanja ovih studenata jer neće biti prepoznati na tržištu rada. • Budući da interdisciplinarna područja znanosti obuhvaćaju istraživačke pristupe i koncepte iz znanstvenih disciplina koje pripadaju različitim znanstvenim područjima, a ne samo jednom znanstvenom području, neophodno je u novom pravilniku, u članku 3., otvoriti zasebno područje pod nazivom Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti (0. 7.). • Nadalje, potrebno je unutar znanstvenog područja interdisciplinarnih znanosti dodati znanstveno polje Forenzika. Ovo obrazlažemo dosadašnjim razvitkom forenzičkih znanosti kao i postojanjem iznimno velikog potencijala za njihov daljnji razvoj. Naime, uzimajući u obzir značenje i daljnju afirmaciju forenzike u znanosti, mišljenja smo da ovo polje treba izdvojiti kao zasebno unutar interdisciplinarnih područja znanosti zbog činjenice da su istraživanja u forenzičkim znanostima obilježena izrazitim interdisciplinarnim pristupom te nadilaze pojedina znanstvena područja. Dakle, nije ga moguće svrstati ni u jedno od predloženih interdisciplinarnih polja. Ističemo da smo dana 18. srpnja 2023. godine uputili dopis Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj sa zahtjevom za uvrštavanjem novog znanstvenog polja Forenzika unutar klasifikacijske oznake 8. Interdisciplinarnih područja znanosti. Ističem kako sami prijedlog naziva Pravilnika glasi PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA – što znači da uključuje interdisciplinarno područje znanosti koje je vjerujem omaškom izbačeno iz čl. 2. Pročelnik Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Izv. prof. dr. sc. Damir Piplica | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 81 | Markus Schatten | Znanstvene grane , Članak 4. | Prijedlog: U područje DRUŠTVENIH ZNANOSTI, polje 05.04. Informacijske i komunikacijske znanosti pod 05.04.12 uvrstiti novu granu Inteligentni informacijski sustavi. Obrazloženje: Inteligentni informacijski sustavi su oni koji koriste metode umjetne inteligencije za obradu, analizu i interpretaciju podataka u svrhu donošenja odluka i poboljšanja informacijskih procesa. Ova grana obuhvaća, ali nije ograničena na primjenu tehnologija poput strojnog učenja, obrade prirodnog jezika, semantičkih tehnologija, višeagentnih sustava i umjetne inteligencije u poslovnim i organizacijskim kontekstima. Praktična primjena inteligentnih informacijskih sustava u industriji uključuje digitalnu transformaciju poslovanja, upravljanje znanjem, baze znanja i automatizaciju poslovnih procesa. Sustavi zasnovani na umjetnoj inteligeciji igraju ključnu ulogu u sektorima poput financija, zdravstva, obrazovanja i javne uprave. Kao voditelj Laboratorija za umjetnu inteligenciju koji je osnovan 2013. godine pri Fakultetu organizacije i informatike, institucije koja je jedna od vodećih u području informatike i informacijskih znanosti smatram da je takva grana nužna iz niza razloga: - Grana inteligentnih informacijskih sustava izučava se u Hrvatskoj već više od 35 godina o čemu svjedoči i znanstvena konferencija CECIIS (Central European Conference on Information and Intelligent Systems) koja se kontinuirano održava svake godine i publicira znanstvena istraživanja u toj grani. Također, postoji niz eminentnih časopisa u svijetu koji publiciraju u toj grani (poput Journal of Intelligent Information Systems, Intelligent Information Systems, Advances in Intelligent Information Systems i sl.). Na tu temu objavljen je velik broj monografija, udžbenika i zbornika. - Grana inteligentnih informacijskih sustava proučava se aktivno na Doktorskom studiju Informacijske znanosti na Fakultetu organizacije i informatike i srodnim doktorskim studijima gdje je obranjen velik broj doktorskih radova upravo s tematikom inteligentnih sustava, umjetne intelgencije i njezine primjene u organizacijskom kontekstu. Mnoge ustrojbene jedinice na informatičkim fakultetima sastoje se od znanstvenika koji upravo proučavaju to područje, aktivno u njemu publiciraju i provode svoje izbore u znanstvena i nastavna zvanja u informacijskom i komunikacijom području. - Grana inteligentnih informacijskih sustava podučava se na nizu prediplomskih, diplomskih i specijalističkih studija na nizu institucija u Hrvatskoj u informacijskom području gdje postoji velik broj kolegija vezanih uz inteligentne sustave, umjetnu inteligenciju, digitalnu transformaciju poslovanja, upravljanje znanjem, baze znanja, semantički web, višeagentne sustave, poslovnu inteligenciju i mnoga povezana područja u kontekstu oblikovanja, primjene i održavanja inteligentnih sustava. Također, postoji standard zanimanja Magistar/magistra podatkovnih tehnologija i umjetne inteligencije u Sektoru informacije i komunikacije. - Već postoji grana Inteligentni transportni sustavi koja je interdisciplinarna u kontekstu polja prometnih tehnologija, transporta i primjene umjetne inteligencije i inteligentnih sustava, što znači da postoji presedan za uvrštavanje takve grane u kontekstu primjene umjetne inteligencije i inteligentnih sustava u poslovanju i informacijskim sustavima. - Tehnologija umjetne inteligencije u posljednjih 15-ak godina postalo je područje koje je u svim segmentima raslo i širilo, te je prirodno da se ono ne proučava više samo u području tehničkih znanosti, već (u ovom kontekstu) u njezinoj primjeni i integraciji sa drugim aspektima informacijskih sustava, organizacije i poslovanja. U skladu s navedenim, molim da se razmotri uvrštavanje nove grane kako bi se pravilnik uskladio sa stvarnim stanjem što će omogućiti bolje usklađivanje akademske zajednice s trenutnim trendovima i potrebama društva, te potaknuti daljnji razvoj i istraživanje u ovom važnom i rastućem području. | Nije prihvaćen | Vezano uz uvođenje nove znanstvene grane pod nazivom Inteligentni informacijski sustavi predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 82 | Denis Kos | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, potrebno je odbaciti prijedlog za definicijom komunikacijskih znanosti kao samostalnog polja. Prijedlog je: 1. temeljen na zastarjeloj i neopravdano uskoj definiciji informacijskih znanosti. Navodi se da su informacijske znanosti disciplina koja se bavi načinom na koji informacije nastaju, kako se organiziraju, kako se njima upravlja, kako ih se pohranjuje i koristi. Ova definicija tip je definicije koja se temelji na glagolima koji opisuju opseg interesa, ciljeva i predmeta područja. No, definicija je u komentaru navedena u krnjoj formi i portretira informacijske znanosti kao mehanicističko područje usmjereno na baratanje i menadžment informacijama. Cjelovita definicija informacijskih znanosti od njenih najranijih početaka uključuje i diseminaciju, komunikaciju i kretanje informacija pri čemu se znanstveni interes u okviru informacijskih znanosti značajno usmjerava na njihovo proučavanje u društvenom kontekstu. 2. temeljen na neosnovanom argumentu da su se komunikacijske znanosti definirale unutar područja informacijskih i komunikacijskih znanosti iz puko pragmatičnih razloga. Oba se područja bave istim temeljnim fenomenima – informacijom i komunikacijom. U području informacijskih i komunikacijskih znanosti moguće je navesti niz primjera temeljne literature u kojima se temeljni predmeti toga područja definiraju kao međusobno nerazdruživi. Jedan od njih je svakako i primjer iz 1972. godine kojeg pronalazimo u djelu Jessea Shere o temeljima obrazovanja u tom području koji objašnjava nemogućnost promišljanja uloge informacijskih institucija u društvu bez promišljanja odnosa pojedinca, društva, kulture i komunikacije. Istog se autora smatra zaslužnim za osmišljavanje i prvu definiciju pojma socijalne epistemologije. Informacijske znanosti se, nadalje, ne bave samo informacijama u nekom tehničkom smislu, već i konceptom klasifikacije koji se u suvremenom znanstveno istraživačkom kontekstu tiče i društvene organizacije znanja tj. podjele kognitivnog rada u znanstvenim zajednicama kao što je to vidljivo u radu jednog od najutjecajnijih suvremenih informacijskih znanstvenika Birgera Hjorlanda. Može li novinar ili stručnjak za odnose s javnošću promišljati svoju informacijsku ulogu ili razvijati svoje područje bez da se pritom oslanja i ne kontribuira tijelu literature koja proučava fenomen informacije, trebalo bi biti retoričko pitanje. 3. temeljen na nedovoljno potkrijepljenom stajalištu da je razvoj komunikacijskih znanosti potiran njenom definicijom u okvirima informacijskih i komunikacijskih znanosti. Nisu navedeni primjeri i razlozi prema kojima definicija grana komunikacijskih znanosti u okviru polja informacijskih i komunikacijskih znanosti usporava ili priječi razvoj komunikacijskih znanosti. Iz navedenih razloga također je apsolutno bespredmetno tražiti da se polje informacijskih i komunikacijskih znanosti prebaci u STEM područje ili još gore, prirodnih znanosti zbog suštinske razlike između atributa „informacijsko“ i „informatičko“. Složenost i povezanost fenomena informacije i komunikacije kao i njihov objasnidbeni potencijal time bi bio shvaćen u značajno reduktivnom i pozitivističkom smislu. Prirodno je da se fenomenima informacije i komunikacije bavimo u brojnim područjima znanosti jer je riječ o višeznačnim konceptima, a raščlanjivanje te višeznačnosti ključna je zadaća informacijskog doba i suvremenih informacijskih i komunikacijskih znanstvenika. Prijedlozi za razdvajanje informacijskih i komunikacijskih znanosti, kao i pozivi na njihovo reduktivno redefiniranje ukazuju ponajprije na izostanak stručne rasprave između znanstvenika koji istražuju to višeznačje u različitim područjima znanosti, a ne na potrebu intervencije u nacionalnu klasifikaciju znanosti. Srdačno, doc. dr. sc. Denis Kos Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predlagatelj prihvaća prijedlog vezan uz razdvajanje znanstvenog polja Informacijske i komunikacijske znanosti na dva polja pod nazivom: Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. |
| 83 | Sveučilište u Rijeci | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | 1. Predlažemo da se u čl. 2. među znanstvena područja doda Interdisciplinarno područje znanosti/znanosti i umjetnosti, zamišljeno upravo na način opisan u čl. 7, kao područje koje ne sadržava vlastita polja već to može biti bilo koja kombinacija postojećih znanstvenih polja unutar preostalih znanstvenih područja, uključujući i dijelove umjetničkog područja. Istovremeno, ukloniti interdisciplinarna polja u svim postojećim područjima znanosti. 2. U skladu s alternativnim klasifikacijama u znanosti (Frascati, WoS, ARWU), predlažemo smanjenje broja razina u klasifikaciji znanosti i umjetnosti te da se znanstvene grane uopće ne navode (izbor na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta provodi se u području i polju), dakle ukloniti čl. 4. Analogno, ne navoditi eksplicitno najnižu razinu klasifikacije unutar umjetničkoga područja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 84 | Goran Đukić | Znanstvene grane , Članak 4. | Temeljem inicijative na sjednici Vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu o potrebi zajedničkog komentiranja odnosno objedinjavanja prijedloga vezanih uz prijedlog novog Pravilnika o znanstvenim i interdiciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama, pristigli su dopisi s četiri sastavnice, koje prenosim u nastavku: Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu predlaže da grana Inženjerstvo okoliša postane polje unutar Tehničkog znanstvenog područja, a za to daju sljedeće obrazloženje: Uvidom u Europsku klasifikaciju zanimanja (ESCO) kao jedne od konkretnih provedbenih politika tržišta rada koje je Europska komisija uspostavila na europskoj razini, vidljivo je da se zanimanje inženjer okoliša tretira ravnopravno sa sljedećim srodnim zanimanjima: inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer, inženjer rudarstva, arhitekt, itd. Uvidom u članak 3. predloženog Pravilnika također je vidljivo da sva spomenuta iz ESCO klasifikacije, izuzev zanimanja inženjer okoliša, u Prijedlogu Pravilnika imaju definirano i odgovarajuće znanstveno polje. Uvažavajući istu logiku, mišljenja smo da bi i inženjerstvo okoliša u predloženom Pravilniku također trebalo biti definirano na ravnopravnoj razini kroz odgovarajuće znanstveno polje, a ne granu kao što je to do sada bio slučaj. Navedeno se može vrlo lako provjeriti na: https://esco.ec.europa.eu/en/classification/occupation_main Europska komisija se u okviru ESCO-a usredotočuje na osiguravanje transparentnosti i usporedivosti vještina i zanimanja u Europi, jačanje mobilnosti unutar EU-a te premošćivanje jaza između sustava znanosti, obrazovanja i osposobljavanja i tražišta rada. U skladu s tim, u upisniku HKO-a već se može pronaći standard zanimanja inženjer okoliša, a u tijeku je i upis standarda kvalifikacija od strane Geotehničkog fakulteta povezan s tim zanimanjem. Ovim putem podsjećamo i skrećemo pažnju i na to da je postojeća grana Inženjerstvo okoliša otvorena na inicijativu Geotehničkog fakulteta, iako je prvotna inicijativa bila usmjerena na otvaranje znanstvenog polja unutar tehničkog područja. Inicijativa Geotehničkog fakulteta pokrenuta je je još 2005. godine i to upravo kroz Vijeće tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu, a što je tada podržalo i SUZG te prijedlog uputilo, zajednos prijedlozima drugih fakulteta, na Nacionalno vijeće za znanost koje je izrađivalo tada novi Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. U tadašnjoj radnoj verziji Pravilnika na inicijativu SUZG uvedeno je znanstveno polje 2.16 Inženjerstvo okoliša u području tehničkih znanosti, da bi kasnije u konačnoj verziji Pravilnika iz 2009. godine Inženjerstvo okoliša bez konkretnih obrazloženja postalo grana unutar polja 2.16 Interdisciplinarne tehničke znanosti. Smatramo da je sada prilika da se ovaj propust iz 2009. godine pokuša ispraviti. Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu predlaže da se u polju 02.06. Grafička tehnologija uz granu 02.06.1. procesi grafičke reprodukcije dodaju još dvije grane, 02.06.2. multimediji i vizualne komunikacije i 02.06.3. grafičko inženjerstvo. Njihovo obrazloženje donosimo u nastavku: Tri su razloga za zatraženu izmjenu (dodavanje dviju novih znanstvenih grana uz postojeću znanstvenu granu), jedan razlog proizlazi iz predlaganja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u Registru HKO-a i aktivnosti vezanih za realizaciju novih studijskih programa, drugi je uvjetovan digitalnom transformacijom društva a treći Akreditacijskom preporukom Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. 1. Upis u Registar HKO-a i razvoj novih studijskih programa Fakultet kontinuirano radi na promjenama i uvođenju novih studijskih programa s postavljenim ishodima učenja za nove potrebe studenata i tržišta s usklađenošću s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO) i Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF). Kroz aktivnosti u sklopu Projekta „Provedba HKO-a (Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira) u području grafičkog inženjerstva, multimedije i vizualne komunikacije“, - UP.03.1.1.03.0031, financiranoga iz Europskoga socijalnoga fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020, koji se na Sveučilištu u Zagrebu Grafičkome fakultetu provodio u razdoblju od 19. travnja 2019. godine do 18. travnja 2022. godine, izrađeni su prijedlozi standarda zanimanja koji su trenutno u postupku stručnog vrednovanja, a na osnovi kojih se pripremaju i standardi kvalifikacija na prijediplomskoj i diplomskoj razini iz područja multimedija i vizualnih komunikacija i grafičkog inženjerstva, te njihov upis u HKO registar. Stvaranjem novih predloženih grana unutar polja Grafičke tehnologije, omogućilo bi organiziranje i usmjeravanje istraživanja u tehničkom području, i to grafičkog inženjerstva, multimedije i vizualnih komunikacija. Svaka grana dati će mogućnost fokusa na određeni aspekt znanja, pružajući strukturu koja će pomagati znanstvenicima i profesorima da usmjere svoje napore i razvijaju specifična istraživanja te razvoj novih tehnologija i inovacija, ali i pružiti sveobuhvatno i strukturirano obrazovanje temeljeno na znanstvenim spoznajama, koje priprema studente za uspješan život i karijeru. Cilj je povezati trendove u tiskarstvu, ambalaži, multimediji, vizualnoj komunikaciji i grafičkom oblikovanju. Moderni studijski programi bit će usmjereni prema razvoju širokog spektra kompetencija uz razvoj kreativnosti, inovativnosti i motivirajućeg okruženja za učenje s ciljem razvoja gospodarstva, društva i kulture. Sve će biti stvarano na tradiciji Grafičkog fakulteta kao nosiocu znanstvenog područja uz unapređenja koja donosi današnji i budući interdisciplinarni razvoj u područjima grafičke tehnologije, multimedije, vizualnih komunikacija i grafičkog oblikovanja. 2. Digitalna transformacija društva Obzirom na digitalnu transformaciju društva potrebno je osuvremeniti i proširiti prijediplomske i diplomske studijske programe koji se izvode na Sveučilištu u Zagrebu Grafičkom fakultetu, radi čega bi postojećoj znanstvenoj grani „procesi grafičke reprodukcije“, dodali dvije nove grane: „multimediji i vizualne komunikacije“ i „grafičko inženjerstvo“. Digitalizacija u grafičkoj tehnologiji značajno unapređuje korisničko iskustvo, posebno u kontekstu rastućih zahtjeva tržišta za znanjima iz područja multimedije i vizualnih komunikacija. Prijelaz s tradicionalnih analognih na digitalne medije, uključujući sofisticirane tiskarske tehnologije i grafičke alate, donosi preciznost i prilagodljivost stvaranja, pri čemu se kreativni procesi prenose npr. s papira na ekran. Uz brzi prijenos informacija putem interneta te integraciju tehnologija poput računalne obrade podataka i mobilnih uređaja, grafička industrija postaje ključna u zadovoljavanju potreba tržišta za stručnjacima koji kombiniraju znanja iz multimedije i vizualne komunikacije bazirane na novim znanstvenim spoznajama, oblikujući suvremeno digitalno iskustvo. Rapidan tehnološki napredak, u kombinaciji s inovacijama iz područja grafičkog inženjerstva i audiovizualnih tehnologija, dovodi do stalnih promjena i evolucije u ovim područjima. Novi alati, tehnike i tehnologije redovito se pojavljuju, poboljšavajući načine stvaranja, prijenosa i interpretacije vizualnih sadržaja. Brza interakcija između znanstvenih istraživanja, industrije i prakse potiče kontinuiranu dinamiku u ovim područjima, stvarajući uvjete u kojima se znanstvene spoznaje stalno prilagođavaju novim izazovima i mogućnostima digitalnog doba. Digitalizacija u području grafičke tehnologije donosi efikasnost, preciznost i širok spektar različitih mogućnosti. Najočitiji primjer toga jesu stvaranje vizualnih elemenata (grafike, animacije, video zapisi), stvaranje vizualnih identiteta te virtualne i proširene stvarnost. 3. Akreditacijska preporuka Agencije za znanost i visoko obrazovanje Agencija za znanost i visoko obrazovanje je *Akreditacijskom preporukom, u postupku reakreditacije prijediplomskoga i diplomskoga studija grafičke tehnologije (KLASA: 602-04/17-04/0067, URBROJ: 355-02-04-23-28, od 20. listopada 2023. godine) preporučila Sveučilištu u Zagrebu Grafičkom fakultetu izradu novih studijskih programa, u što kraćem mogućem roku, a u skladu s Zakonom o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/2022), čl. 12, stavak 10, koji nalaže da pri vrednovanju novih studijskih programa se vrednuje i usklađenost studijskog programa sa standardom kvalifikacije koji je upisan u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. S Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu pristigli su također određeni prijedlozi, ali i komentari vezani uz problematiku svrstavanja u pojedinu kućicu nekog područja, polja i eventualno grane u doba interdisciplinarnosti brojnih područja. Pa je tako pristiglo očitovanje u nastavku: Uvidom u prijedlog novog pravilnika, ne možemo se oteti dojmu da je velika novina ukidanje interdisciplinarnog područja znanosti (o čemu će vjerojatno biti više komentara u javnom savjetovanju od onih kojima su do jučer u tom području bila polja i grane), dok se za nama relevantno Tehničko područje uočava jednostavno prepisivanje dosadašnjih polja i grana iz pravilnika iz 2009. godine, pri čemu se ničime nije dotaklo pitanje brojnih novih polja/grana kao i problemi interdiciplinarnosti, a nemamo niti informaciju niti da su o poljima i granama raspravljala nadležni Matični odbori. Za naš fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, pri tome vidimo moguće buduće probleme u nemogućnosti svrstavanja isključivo u neku konkretnu granu unutar jednog polja, pogotovo što to nije bio slučaj u prošlosti niti su nam odredbe zakona tako nalagale. Naime, na fakultetu se tradicionalno (prije bolonjskog procesa) izvodio studij strojarstva unutar tri tradicionalna smjera: konstrukcijski smjer, procesno-energetski smjer i proizvodni smjer. Pa su se tako naši djelatnici birali u zvanja unutar pripadajućih grana unutar polja 02.11. Strojarstvo. Konkretnije, većina djelatnika se u znanstveno-nastavna zvanja iz - mehanike birala u grani 02.11.1 opće strojarstvo (konstrukcije), a ne u polju 02.15. Temeljne tehničke znanosti, grana 02.15.6 tehnička mehanika (mehanika krutih i deformabilnih tijela), - energetike, mehanike fluida i termodinamike birala u grani 02.11.2 procesno energetsko strojarstvo, a ne u polju 02.15. Temeljne tehničke znanosti, grana 02.15.2 energetika, 02.15.4 mehanika fluida ili 02.15.7 termodinamika, - materijala i organizacije rada i proizvodnje birala u grani 02.11.3 proizvodno strojarstvo, a ne u polju polju 02.15. Temeljne tehničke znanosti, grana 02.15.3 materijali odnosno 02.15.5 organizacija rada i proizvodnje, - automatizacije i robotike birala u grani 02.11.3 proizvodno strojarstvo, a ne u polju 02.03. Elektrotehnika, grana 02.03.6 automatizacija i robotika, a niti u polju 02.15. Temeljne tehničke znanosti, grana 02.15.1 automatika Iako to do sada nije bio veliki problem (grane se jedno vrijeme nisu navodile u izborima, a pripadnost polju nije radila probleme), a sama pripadnost grani/polju temeljila se na primjeni znanstvenog djelovanja djelatnika, bojimo se da se novim zakonskim odredbama iz ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU I ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI, članci 39. i 40., to može prerasti o određene administrativne probleme (napredovanja, sudjelovanja u stručnim povjerenstvima za izbore, zapošljavanju na suradnička mjesta,…), a zbog dolje navedenih stavaka: Kriteriji za izbor na radno mjesto Članak 39. stavak (1) Na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju… stavak (3) Uz kriterije propisane u stavku 1. ovoga članka, na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno i znanstveno radno mjesto može se zaposliti osoba koja je stekla akademski stupanj doktora znanosti odnosno doktora umjetnosti u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju i koja je upisana u Upisnik znanstvenika i umjetnika. Stavak (4) Na nastavno radno mjesto, suradničko radno mjesto asistenta i stručno radno mjesto na sveučilištu odnosno znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij u znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Izbor nastavnika, znanstvenika i suradnika na slobodno radno mjesto Članak 40. (3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana zaposlena na radnome mjestu više ili iste hijerarhijske razine u odnosu na radno mjesto za koje se provodi izbor, u istom znanstvenom odnosno umjetničkom području i polju. Smatramo da nije uputno inzistirati na pozicioniranju unutar neke kućice koja je isključivo unutar jednog polja, jer se time negira interdisciplinarnost mnogih današnjih područja (bila ona grane ili polja), kao niti eventualno kasnije administrativno stvaranje određenih prepreka. Naime, ispada da se diplomirani student studija Strojarstva, smjer Konstrukcijski (koji se, između ostalog, bazira na tehničkoj mehanici), ne može zaposliti na npr. Građevinskom fakultetu kao asistent na predmetu iz mehanike jer je natječaj za polje temeljne tehničke znanosti? A također ovaj novi pravilnik nije nigdje prepoznao razvoj mnogih drugih područja unutar danas širokog područja strojarstva, kao npr. dijelovi biomehanike, ergonomije, mehatronike, umjetne inteligencije i dr. Dodatno je na uz sve navedene probleme zasebno naglašen problem prepoznavanja grane automatizacija i robotika unutar više polja, a za koji prenosimo mišljenje i prijedlog Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava: Predlažemo da se polje Strojarstvo dopuni (doda) novim granama, a to su: automatizacija i robotika umjetna inteligencija mehatronika To što grana "automatizacija i robotika" već postoji u polju Elektrotehnika ne bi trebala biti prepreka jer slična situacija već postoji. Naime, programsko inženjerstvo kao grana postoji u Računarstvu, ali isto tako postoji i u Informacijskim i komunikacijskim znanostima koje su u području Društvene znanosti. To pokazuje realnu interdisciplinarnost područja, polja i grana. Argumenata za dopunu predložene tri grane u polje Strojarstva ima dovoljno: 1. Već nekoliko desetljeća imamo zavod u čijem se imenu nalazi automatizacija i robotika i koji svojom aktivnošću doprinosi znanstvenim i nastavnim aktivnostima iz tih područja, što dokazujemo nizom znanstvenih projekata koji su realizirani iz tih područja, nastavnom aktivnošću koja je rezultirala velikim brojem inženjera strojarstva i suradnjom s gospodarstvom. Dodatno, imamo Regionalni centar izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) koji je rezultirao neurokirurškim robotom RONNA. Prvi smo na Sveučilištu imali kolegij Umjetna inteligencija (od početka Bolonjskog procesa) i danas predajemo više kolegija iz tog područja. Umjetna inteligencija je toliko interdisciplinarno i multidisciplinarno područje da će ga vjerojatno zatražiti i na Filozofskom fakultetu te na PMF-u. 2. U tom periodu obranjeno je iz navedenih područja veliki broj doktorskih disertacija, magistarskih radova, diplomskih zadataka i znanstvenih članaka. U povjerenstvima za obranu radova (kao i za izbore u znanstvena i nastavna zvanja) često su bili kolege s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (npr. prof.dr.sc. Zdenko Kovačić, prof.dr.sc. Stjepan Bogdan), a i naši su nastavnici sudjelovali u istim aktivnostima na FER-u (npr. akademik Bojan Jerbić, prof.dr.sc. Mladen Crneković, doc.dr.sc. Marko Švaco). Sve to dokazuje interdisciplinarnost i komplementarnost područja kojima se bavimo. 3. Jedini u Republici Hrvatskoj imamo sveučilišni prijediplomski i diplomski studij Mehatronike i robotike registriran u polju Strojarstvo. Studij je nastavak istog smjera na studiju straojarstva koji se uspješno izvodio gotovo 20 godina. Studij je prepoznat jer je kandidata dvostruko više nego upisnih mjesta, a studenti postižu iznadprosječne rezultate. Smatramo da su navedeni argumenti neoborivi jer su svi materijalno dokazivi i da niti jedna institucija niti pojedinac ne mogu birokratski svojatati neko polje ili granu na temelju klasifikacije nastale prije pola stoljeća. Od tada se toliko toga promijenilo da je potrebno značajno proširenje koje će tražiti i druge institucije, jer u vrijeme nastajanja trenutačno važeće klasifikacije neki studiji i grane nisu niti postojali. Što se tiče grane automatika u polju Temeljne tehničke znanosti, može se brisati jer nitko od nastavnika Zavoda nije biran u tom polju i ne znamo zašto je ta grana tamo. To je samo neki ostatak (pra)povijesti. S Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu stigao je prijedlog o ukidanju dupliciranja grane programsko inženjerstvo, konkretnije: U članku se programsko inženjerstvo navodi kao grana računarstva (02.09.6 programsko inženjerstvo), ali i kao grana informacijskih i komunikacijskih znanosti (05.04.11 informacijsko i programsko inženjerstvo). Mislimo da bi programsko inženjerstvo trebalo obrisati sa popisa grana u društvenim znanostima, jer kao što samo ime kaže, radi se o inženjerstvu i pripada tehničkim, a ne društvenim znanostima. Čak i ako se zanemari taj oksimoron s inženjerstvom i društvenim znanostima, radi se o dupliciranju grane i praktično bi vodilo do situacija da se neke osobe bave istom granom (programskim inženjerstvom), a biraju različitim kriterijima. Iz svega navedenog vidljivo je da postoji mnogo problema i nedorečenosti u trenutnom prijedlogu pravilnika, pri čemu nije jednostavno u ovako kratkom vremenu dati isključivo jednostavne konkretne prijedloge. Pri tome treba uzeti u obzir da se predmetna problematika unutar tehničkog područa tiče i drugih visokih učilišta u RH, npr. Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu (FESB) ili Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (RITEH). Srdačan pozdrav, Prof.dr.sc. Goran Đukić Predsjednik Vijeća tehničkog područja Sveučilište u Zagrebu | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 85 | JAKA MUSTAPIĆ | Znanstvene grane , Članak 4. | U Pravilniku o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama („Narodne novine“ br. 118/2009), članku 4., točki 02, Polju i grani 02.06. Grafička tehnologija Grana: 02.06.1. procesi grafičke reprodukcije predlažemo uz Granu: 02.06.1. procesi grafičke reprodukcije, dodati dvije nove grane: Grana: 02.06.2. multimediji i vizualne komunikacije Grana: 02.06.3. grafičko inženjerstvo Obrazloženje Tri su razloga za zatraženu izmjenu (dodavanje dviju novih znanstvenih grana uz postojeću znanstvenu granu), jedan razlog proizlazi iz predlaganja standarda zanimanja i standarda kvalifikacija u Registru HKO-a i aktivnosti vezanih za realizaciju novih studijskih programa, drugi je uvjetovan digitalnom transformacijom društva a treći Akreditacijskom preporukom Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. 1. Upis u Registar HKO-a i razvoj novih studijskih programa Fakultet kontinuirano radi na promjenama i uvođenju novih studijskih programa s postavljenim ishodima učenja za nove potrebe studenata i tržišta s usklađenošću s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom (HKO) i Europskim kvalifikacijskim okvirom (EQF). Kroz aktivnosti u sklopu Projekta „Provedba HKO-a (Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira) u području grafičkog inženjerstva, multimedije i vizualne komunikacije“, - UP.03.1.1.03.0031, financiranoga iz Europskoga socijalnoga fonda u financijskom razdoblju 2014.-2020, koji se na Sveučilištu u Zagrebu Grafičkome fakultetu provodio u razdoblju od 19. travnja 2019. godine do 18. travnja 2022. godine, izrađeni su prijedlozi standarda zanimanja koji su trenutno u postupku stručnog vrednovanja, a na osnovi kojih se pripremaju i standardi kvalifikacija na prijediplomskoj i diplomskoj razini iz područja multimedija i vizualnih komunikacija i grafičkog inženjerstva, te njihov upis u HKO registar. Stvaranjem novih predloženih grana unutar polja Grafičke tehnologije, omogućilo bi organiziranje i usmjeravanje istraživanja u tehničkom području, i to grafičkog inženjerstva, multimedije i vizualnih komunikacija. Svaka grana dati će mogućnost fokusa na određeni aspekt znanja, pružajući strukturu koja će pomagati znanstvenicima i profesorima da usmjere svoje napore i razvijaju specifična istraživanja te razvoj novih tehnologija i inovacija, ali i pružiti sveobuhvatno i strukturirano obrazovanje temeljeno na znanstvenim spoznajama, koje priprema studente za uspješan život i karijeru. Cilj je povezati trendove u tiskarstvu, ambalaži, multimediji, vizualnoj komunikaciji i grafičkom oblikovanju. Moderni studijski programi bit će usmjereni prema razvoju širokog spektra kompetencija uz razvoj kreativnosti, inovativnosti i motivirajućeg okruženja za učenje s ciljem razvoja gospodarstva, društva i kulture. Sve će biti stvarano na tradiciji Grafičkog fakulteta kao nosiocu znanstvenog područja uz unapređenja koja donosi današnji i budući interdisciplinarni razvoj u područjima grafičke tehnologije, multimedije, vizualnih komunikacija i grafičkog oblikovanja. 2. Digitalna transformacija društva Obzirom na digitalnu transformaciju društva potrebno je osuvremeniti i proširiti prijediplomske i diplomske studijske programe koji se izvode na Sveučilištu u Zagrebu Grafičkom fakultetu, radi čega bi postojećoj znanstvenoj grani „procesi grafičke reprodukcije“, dodali dvije nove grane: „multimediji i vizualne komunikacije“ i „grafičko inženjerstvo“. Digitalizacija u grafičkoj tehnologiji značajno unapređuje korisničko iskustvo, posebno u kontekstu rastućih zahtjeva tržišta za znanjima iz područja multimedije i vizualnih komunikacija. Prijelaz s tradicionalnih analognih na digitalne medije, uključujući sofisticirane tiskarske tehnologije i grafičke alate, donosi preciznost i prilagodljivost stvaranja, pri čemu se kreativni procesi prenose npr. s papira na ekran. Uz brzi prijenos informacija putem interneta te integraciju tehnologija poput računalne obrade podataka i mobilnih uređaja, grafička industrija postaje ključna u zadovoljavanju potreba tržišta za stručnjacima koji kombiniraju znanja iz multimedije i vizualne komunikacije bazirane na novim znanstvenim spoznajama, oblikujući suvremeno digitalno iskustvo. Rapidan tehnološki napredak, u kombinaciji s inovacijama iz područja grafičkog inženjerstva i audiovizualnih tehnologija, dovodi do stalnih promjena i evolucije u ovim područjima. Novi alati, tehnike i tehnologije redovito se pojavljuju, poboljšavajući načine stvaranja, prijenosa i interpretacije vizualnih sadržaja. Brza interakcija između znanstvenih istraživanja, industrije i prakse potiče kontinuiranu dinamiku u ovim područjima, stvarajući uvjete u kojima se znanstvene spoznaje stalno prilagođavaju novim izazovima i mogućnostima digitalnog doba. Digitalizacija u području grafičke tehnologije donosi efikasnost, preciznost i širok spektar različitih mogućnosti. Najočitiji primjer toga jesu stvaranje vizualnih elemenata (grafike, animacije, video zapisi), stvaranje vizualnih identiteta te virtualne i proširene stvarnost. 3. Akreditacijska preporuka Agencije za znanost i visoko obrazovanje Agencija za znanost i visoko obrazovanje je *Akreditacijskom preporukom, u postupku reakreditacije prijediplomskoga i diplomskoga studija grafičke tehnologije (KLASA: 602-04/17-04/0067, URBROJ: 355-02-04-23-28, od 20. listopada 2023. godine) preporučila Sveučilištu u Zagrebu Grafičkom fakultetu izradu novih studijskih programa, u što kraćem mogućem roku, a u skladu s Zakonom o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti (NN 151/2022), čl. 12, stavak 10, koji nalaže da pri vrednovanju novih studijskih programa se vrednuje i usklađenost studijskog programa sa standardom kvalifikacije koji je upisan u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Dekan: Prof. dr. sc. Klaudio Pap | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 86 | Vera Graovac Matassi | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Poštovani, Stručno vijeće Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru na svojoj sjednici održanoj 9. studenoga 2023. godine jednoglasno je prihvatilo sljedeće očitovanje na prijedlog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama upućenog u e-savjetovanje, izrađenog na temelju članka 81. stavak 2. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22): Temeljem Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama kojeg je donijelo Nacionalno vijeće za znanost 2009. godine (NN118/2009) geografija je bila polje unutar interdiscipliniranog područja znanosti te je bila podijeljena u četiri grane: fizička, društvena, regionalna i primijenjena geografija. Novim prijedlogom Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama koji je upućen na e-savjetovanje 23. 10. 2023., geografija je izdvojena kao polje unutar područja prirodnih znanosti (Članak 3. prijedloga Pravilnika) te je dalje podijeljena u grane: fizička geografija, društvena geografija, regionalna geografija i primijenjena geografija (Članak 4. prijedloga Pravilnika). S obzirom na to da je geografija interdisciplinarna znanost koja se bavi proučavanjem međusobnih utjecaja prirodnih i društvenih procesa što ju čini kompleksnom te na neki način poveznicom između prirodnih i društvenih znanosti, smatramo da nije primjereno da geografija prijeđe isključivo u područje prirodnih znanosti. Stoga predlažemo da se u navedeni pravilnik vrati područje interdisciplinarnih znanosti u koje spada geografija zajedno s Vojno-obrambenim i sigurnosno-obavještajnim znanostima i umijećem. Temeljem navedenoga predlažemo sljedeće: 1. da se u Pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama vrati područje interdisciplinarnih znanosti; 2. da geografija uđe kao znanstveno polje u područje interdisciplinarnih znanosti pri čemu bi njezine grane bila fizička geografija, društvena geografija, regionalna geografija i primijenjena geografija. U skladu s time, predlažemo da se predvidi ustroj matičnog odbora za geografiju i vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeća, a da se ustroji poseban matični odbor za interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti koji bi bio zadužen za postupke u kojima se primjenjuje načelo interdisciplinarnosti kombinacijom različitih polja koja su predviđena Pravilnikom o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama (npr. pravo i ekonomija, ekonomija i agronomija i sl.). Naime, postoji velika razlika u definiranju znanstvenih uvjeta i postupcima koji se odnose na konkretna polja u interdisciplinarnom području znanosti od postupaka u kojima se kombiniraju polja za koja su već unutar njihovih znanstvenih područja definirani zasebni znanstveni kriteriji. Ako nije moguće vratiti područje interdisciplinarnih znanosti, premda bi to bilo najbolje rješenje, u tom slučaju tražimo da se geografija podijeli u dva znanstvena područja: prirodno i društveno. Dio geografa zaposlenih na geografskim odjelima/odsjecima i u znanstvenim institutima u Republici Hrvatskoj, provodi istraživanja iz područja društvene geografije (demogeografija, turistička geografija, urbana geografija, kulturalna geografija, prometna geografija i dr.), dok dio provodi istraživanja u području prirodnih znanosti (geomorfologija, hidrogeografija, klimatologija i dr.). Podjela geografije u navedena dva područja je i u skladu s aktualnim međunarodnim klasifikacijama. Primjerice, OECD (u Revised Field of Science and Technology Classification) geografiju dijeli u dva područja (https://www.oecd.org/science/inno/38235147.pdf): a) Physical geography (Fizička geografija) je dio 1.5 Earth and related Environmental sciences koje su unutar 1. Natural sciences (Prirodne znanosti) b) Cultural and economic geography (Kulturna i ekonomska geografija) je dio 5.7 Social and economic geography koje su unutar 5. Social sciences (Društvene znanosti). Također, ERC (European Research Council) dijeli geografiju u dva područja (https://ejoss.euras-edu.org/erc-field-classification/): a) SH3_11 Social geography, infrastructure unutar SH3 Environment, Space and Population kao dio Social Sciences and Humanities (Društvene i humanističke znanosti) b) PE10_13 Physical geography koja je dio PE10 Earth System Science unutar Physical Sciences and Engineering (Prirodne i tehničke znanosti). Da je takvo rješenje moguće uvrstiti u pravilnik, vidljivo je i iz samog prijedloga pravilnika prema kojem je biologija polje u području prirodnih znanosti te grana u polju biotehnologija u biotehničkom području znanosti. Temeljem navedenoga, u slučaju da ne postoji mogućnost da se vrati interdisciplinarno područje znanosti, predlažemo sljedeće: 1. da geografija uđe kao znanstveno polje u područje prirodnih znanosti pri čemu bi njezine grane bila fizička geografija i primijenjena geografija; 2. da geografija uđe kao znanstveno polje u područje društvenih znanosti pri čemu bi njezine grane bile društvena geografija i regionalna geografija. U skladu s time, predlažemo da geografi budu zastupljeni u dva matična odbora: matičnom odboru za geologiju i fizičku geografiju te u matičnom odboru za politologiju, sociologiju, demografiju, društvenu geografiju i socijalne djelatnosti. Također, predlažemo da se pri oblikovanju znanstvene komponente Nacionalnih znanstvenih, umjetničkih i nastavnih kriterija definiraju identični uvjeti za napredovanje u poljima geografija i u prirodnom i u društvenom području znanosti. Srdačan pozdrav, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi Zamjenica v.d. Pročelnice Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 87 | Robert Kudelić | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Polje informacijske i komunikacijske znanosti, a koje je trenutno unutar društvenih znanosti, prirodno pripada području često nazivanom STEM, a što ga onda postavlja unutar tehničkih znanosti. Pa bi stoga trebalo napraviti izmjenu i prebaciti spomenuto polje unutar tehničkog područja. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 88 | Ivana Presečki | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Predlažem da se grana 02.16.1 inženjerstvo okoliša iz članka 4. definira kao znanstveno polje i da se kao takvo navede u članku 3. predloženog Pravilnika unutar područja tehničkih znanosti pod šifrom 02.xvii. Inženjerstvo okoliša. Obrazloženje: uvidom u Europsku klasifikaciju zanimanja (https://esco.ec.europa.eu/en/classification/occupation_main) vidljivo je da je se zanimanje inženjer okoliša tretira ravnopravno sa sljedećim zanimanjima: inženjer građevinarstva, inženjer strojarstva, kemijski inženjer, inženjer rudarstva, arhitekt, itd. Uvidom u članak 3. predloženog Pravilnika vidljivo je da sva spomenuta zanimanja iz ESCO klasifikacije, izuzev zanimanja inženjer okoliša, u Pravilniku imaju definirano odgovarajuće znanstveno polje. Poštivajući istu logiku, smatram da bi i inženjerstvo okoliša u predloženom Pravilniku također trebalo biti definirano na ravnopravnoj razini kroz odgovarajuće znanstveno polje, a ne granu kao što je to do sada bio slučaj. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 89 | Mladen Bošnjaković | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Mladen Bošnjaković U skladu s prethodno napisanim, ovdje bi trebalo dodati polje: Informatika i informacijske tehnologije. U području tehničkih znanosti treba brisati polje Računarstvo, a u području društvenih znanosti Informacijske i komunikacijske znanosti. Time bi studijski programi koji su bili u navedenim poljima prešli pod polje Informatike i informacijskih tehnologija u prirodnim znanostima. U praksi sada imamo da se vrlo slični studijski programi izvode pod različitim područjima što rasplinjava značaj i važnost informatičkih znanosti. Dakle još jednom, treba se uskladiti s ISCED. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 90 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | Znanstvene grane , Članak 4. | U članku se programsko inženjerstvo navodi kao grana računarstva (02.09.6 programsko inženjerstvo), ali i kao grana informacijskih i komunikacijskih znanosti (05.04.11 informacijsko i programsko inženjerstvo). Mislimo da bi programsko inženjerstvo trebalo obrisati sa popisa grana u društvenim znanostima, jer se radi o inženjerstvu koje pripada tehničkim, a ne društvenim znanostima. Dupliciranje grane bi praktično vodilo do situacija da se neke osobe bave istom granom (programskim inženjerstvom), a biraju po različitim kriterijima. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 91 | SNJEŽANA MIHALIĆ ARBANAS | II. ZNANSTVENA PODRUČJA, UMJETNIČKO PODRUČJE, POLJA I GRANE , Znanstvene grane | Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, Nastavna katedra za inženjersku geologiju Neophodno je u području tehničkih znanosti, polje Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, razdijeliti polje Geološko inženjerstvo od polja Rudarstvo i nafta. Unutar polja Geološko inženjerstvo, potrebno je razlikovati granu Inženjerska geologija i granu Hidrogeologija. Argumenti za ovakvu podjelu su sljedeći: (i) Geologija je polje u području prirodnih znanosti polje, te stoga Geološko inženjerstvo treba biti polje u području tehničkih znanosti; (ii) slično, u području tehničkih znanosti postoji polje Kemijsko inženjerstvo uz polje Kemija u području prirodnih znanosti; (iii) na PMF-u i Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu postoje sveučilišni prijediplomski i diplomski studiji geologije i geološkog inženjerstva; (iv) uključivanjem Geološkog inženjerstva na razinu polja, omogućava se uvođenje grana Hidrogeologija i Inženjerska geologija, koje u okviru diplomskih i poslijediplomskih studija predstavljaju zasebne module, odnosno specijalizacije unutar struke, koje nisu uključene u sadašnju klasifikaciju. Osim toga, znanstvene grane Hidrogeologija i Inženjerska geologija unutar polja Geološkog inženjerstva imaju ekvivalente u polju Građevinarstva, a to su Geotehnika i Hidrotehnika. Definicija i sažeti opis Geološkog inženjerstva nalazi se u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji https://tehnika.lzmk.hr/geolosko-inzenjerstvo/. Glavni razlog za dosadašnje objedinjavanje u zajedničko polje s Rudarstvom i Naftom bio je taj što se studiji Rudarstva, Naftnog inženjerstva i Geološkog inženjerstva izvode na istom fakultetu u Republici Hrvatskoj (RGN fakultet), što u svjetskoj praksi najčešće nije slučaj. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 92 | Filip Grgić | Znanstvene grane , Članak 4. | Poštovani, u području Humanističke znanosti, polje Filozofija, predlažem sljedeće izmjene: "06.01.3 ontologija" trebalo bi zamijeniti s "06.01.3 metafizika". Obrazloženje: ontologija je podgrana metafizike, kako tradicionalno tako i u suvremenoj filozofiji, tako da bi kao grana trebala biti navedena metafizika. "06.01.5 filozofija prirode" trebalo bi izbaciti. Obrazloženje: ta grana ne postoji već 2-3 stoljeća, tako da joj nije mjesto u ovom Pravilniku. "06.01.10 hrvatska filozofija, 06.01.11 arapska filozofija, 06.01.12 indijska filozofija, 06.01.13 kineska filozofija i 06.01.14 filozofija drugih kulturnih krugova" trebalo bi zamijeniti s "06.01.10 hrvatska filozofija, 06.01.11 filozofija drugih kulturnih krugova". Obrazloženje: prvo, hrvatsku filozofiju trebalo bi u Pravilniku osobito istaknuti, a najbolje je tako da ju se izdvoji između opće povijesti filozofije i filozofije "drugih kulturnih krugova"; drugo, ako se već ne specificiraju sve filozofije koje pripadaju drugim kulturnim krugovima (a tu bi sigurno spadale npr. japanska, korejska, afrička ili latinskoamerička filozofija), onda se spomenute mogu nekako grupirati zajedno. Zahvaljujem. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 93 | Ivica Mitrović | Umjetnička polja, Članak 6. | U području "08. Dizajn" predlažem otvaranje novog polja naziva: "Kritički i spekulativni dizajn". Praksa u području kritičkog i spekulativnog dizajna postoji već više od 20 godina i danas je dio uobičajene dizajnerske prakse u međunarodnom kontekstu. Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn, futuristička imaginacija, umjetnički dizajn i dr. Temeljena je na kritičkom razmišljanju i dijalogu, propituje tradicionalnu dizajnersku praksu, te proširuje kritičku praksu korak dalje, prema imaginaciji i vizijama mogućih scenarija. Kroz svoju imaginaciju i radikalni pristup, koristeći dizajn kao medij, tjera na razmišljanje, podiže svijest, propituje, provocira djelovanje, otvara rasprave, te može ponuditi alternative nužne današnjem svijetu. Unutar hrvatskog dizajnerskog prostora je prepoznata kroz kategoriju bijenalne izložbe hrvatskog dizajna u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva: "Koncept / inicijativa / kritički dizajn". Na visokoškolskim ustanovama je dio nastavnog plana i programa na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu i Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Prezentirana je (uz radove domaćih autora i autorica) kroz niz relevantnih međunarodnih izložbi koja su predstavljala RH, kao što su Triennale u Milanu i Arhitektonsko bijenale u Veneciji, te kroz niz izložbi u galeriji HDD. Tiskano je i niz publikacija koje se bave ovim dizajnerskim praksama (procesom i specifičnostima pristupa) na hrvatskog jeziku (domaćih autora): "DIZAJN FIKCIJA: EUTROPIJA – UVOD U SPEKULATIVNU DIZAJNERSKU PRAKSU" (HDD, 2015.), "Spekulativnost – post dizajnerska praksa ili nova utopija" (MKM, HDD, 2016.), "Izvan spekulativnog dizajna: Jučer – Danas – Sutra" (UMAS, 2021.), a tekstovi vezani za praksu su uključeni u obje knjige "FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI" (HDD, 2019., 2023.). Otvaranjem polja "Kritički i spekulativni dizajn" bi se omogućio daljnji razvoj ove prakse unutar akademskog prostora. Dr.sc. Ivica Mitrović, izv. prof. art. (Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija, Umjetnička akademija, Split) | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 94 | Ivana Kresnik | Znanstvene grane , Članak 4. | Cijenjeni sastavljači prijedloga i sudionici ove javne rasprave, kao pročelnica Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu bila sam vrlo neugodno iznenađena kada sam vidjela da u prijedlogu novoga Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama nema kroatologije te da se, prema tomu, ovim pravilnikom dokida prethodno stečeni znanstveni status kroatologije. Naime, kroatologiji je priznat znanstveni status 22. rujna 2009. Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 118/2009) kao znanstvenomu polju 8.04. Kroatologija u kategoriji 8. Interdisciplinarna područja znanosti. Kroatologija je studij hrvatske kulture kroz interdisciplinaran pristup proučavanju različitih čimbenikâ u suodnosu: jezika, književnosti, povijesno-političkih okolnosti, umjetnosti, povijesti znanosti i strukâ i dr. Predloženo ukidanje znanstvenoga statusa kroatologije utječe na 1.914 bivših studenata Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu koji su od 25. rujna 1996. do 25. listopada 2023. u tom polju stekli akademski naziv ili stupanj: 900 diplomiranih kroatologa (profesora hrvatske kulture); 599 sveučilišnih prvostupnika kroatologije; 281 sveučilišni magistar edukacije kroatologije; 98 sveučilišnih magistara kroatologije; 36 doktora znanosti u znanstvenom polju kroatologije. Doktorski studij kroatologije izvodi se od 2005. godine dopusnicom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Na temelju obranjenih doktorata na doktorskom studiju kroatologije na Fakultetu hrvatskih studija, Sveučilište u Zagrebu izdalo je 36 diploma doktora znanosti iz područja interdisciplinarnih znanosti, polje kroatologija. Senat Sveučilišta u Zagrebu odobrio je 17 tema doktorskih radova na doktorskom studiju kroatologije koje trebaju biti obranjene u području interdisciplinarnih znanosti, polje kroatologija. Na doktorskom studiju kroatologije aktivna su 53 doktoranda. Predlažem da kroatologija bude uvrštena u Pravilnik o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama kao grana u polju 6.10. Interdisciplinarne humanističke znanosti u 6. Području humanističkih znanosti. S poštovanjem, Ivana Kresnik, pročelnica Odsjeka za kroatologiju | Nije prihvaćen | Predlagatelj će dodati znanstveno polje Kroatologija pod znanstveno područje Humanističkih znanosti. |
| 95 | Marin Lukanović | Umjetnička polja, Članak 6. | Umjetničko polje 04.06. "Umjetnost novih medija i umjetničkih praksi" predlažem preimenovati. Pri Ministarstvu kulture postoji Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse, koje se do 2013. zvalo Kulturno vijeće za nove medijske kulture. Tada, pred deset godina, odlučeno je da naziv "novi mediji" više nije adekvatan, te je vijeće preimenovano u Kulturno vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, da bi Zakonom iz 2022. dobilo naziv Kulturno vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse. Stoga predlažem da se polje 04.06. nazove Video umjetnost (kakvu su stvarali, primjerice, Sanja Iveković i Dalibor Martinis), i da se doda još jedno polje pod nazivom Nove umjetničke i kulturne prakse, a koje obuhvaćaju nove likovne ekspresije, primjerice one vezane za internet. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 96 | Poljanec-Borić | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | Predlažem da se odvoje interdisciplinarna područja znanosti na način da se taksativno navede interdisciplinarno područje društenih i humanističkih znanosti, interdisciplinarno područje tehničkih i prirodnih znanosti te umjetničko interdisciplinarno područje. Rijetke slučajeve interdisciplinarnog izbora kandidata koji dolaze iz različitih interdisciplinarnih (društveno-humanističkog; prirodno-tehničkog; umjetničkog) područja moguće je riješiti osnivanjem povjerenstava koja bi činili predstavnici matičnih odbora odabranih interdisciplinarnih područja nadležnih za znanstvenu evaluaciju rada kandidata koji traži takav izbor. Npr. posebno povjerenstvo koje čine predstavnici društveno-humanističkog interdisciplinarnog područja i prirodno-tehničkog interdisciplinarnog područja ili pak prirodno-tehničkog i umjetničkog područja. Time bi procesi izbora u zvanja bili brži i kvalitetniji jer bi evaluacijske kompetencije takvih matičnih odbora bile veće. /termini korišteni u ovom komentaru smatraju se rodno neutralnima/ | Nije prihvaćen | Interdisciplinarno znanstveno područje utvrđeno je kao znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja te su moguće kombinacije svih znanstvenih područja i polja. |
| 97 | Branimir Majčica | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | Predložio bih da se u nomenklaturu ovoga Pravilnika taksativno uključi interdisciplinarno znanstveno područje procjene vrijednosti nekretnina kao jedinstveno znanstveno područje tehničkih znanosti (polja arhitekture i urbanizma, geodezije i građevine) i društvenih znanosti (polje ekonomije i prava). Procjena vrijednosti nekretnina je interdisciplinarno znanstveno područje koje ima vlastitu metodologiju i vrlo raširenu, gotovo masovnu praktičnu primjenu (kreditne ustanove, izvlaštenje, sudski postupci) premda se još uvijek ne izvode preddiplomski i diplomski studiji iz ovog područja na visokim učilištima u Hrvatskoj. Međutim, materija je pravno uređena Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/15) i Pravilnikom o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 105/15). Pobliže, čl. 3. st. 2. spomenutog Zakona procjenu vrijednosti nekretnina izrijekom definira kao "multidisciplinarni postupak tržišnog vrednovanja" a čl. 23. st. 1. propisuje metode koje su razrađene u spomenutom Pravilniku. | Nije prihvaćen | Predlagatelj ostaje pri predloženom normativnom rješenju. |
| 98 | Goran Đukić | Znanstvene grane , Članak 4. | Poštovani, Pravilnikom o dopuni Pravilnika iz 2009. godine, donesenom 2016. godine, dodalo se unutar Interdisciplinarnog područja znanosti Polje 8.09. Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće. U ovom prijedlogu se pak sada umjesto toga unutar polja 05.13. Sigurnosne i obrambene znanosti predlažu dvije grane, 05.13.1 vojno-obrambene znanosti i 05.13.2 sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeća. Međutim, za ustrojene sveučilišne studije Vojno inženjerstvo, Vojno pomorstvo i Vojno vođenje i upravljanje već su birane neke osobe u interdisciplinarnom području znanosti, a pri tome im je primarno polje (doktorata) unutar tehničkog područja (Strojarstvo, Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika, Kemijsko inženjerstvo, Elektrotehnika, Tehnologija prometa i transport, Građevinarstvo,...), Geografija, Povijest i dr., pa je osim neprepoznavanja ovdje bitne interdisciplinarnosti upitno i kako će se provoditi daljnji izbori tim osobama prema kriterijima za društveno područje. Konačni prijedlog bi svakako trebalo definirati u suradnji sa zainteresiranom vojno-obrambenom stručnom zajednicom . Srdačan pozdrav, prof.dr.sc. Goran Đukić voditelj diplomskog studija Vojno vođenje i upravljanje Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 99 | Goran Đukić | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Kao partnerska institucija u razvoju standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i sveučilišnog diplomskog studija Biomedicinsko inženjerstvo, suglasni smo i podržavamo prijedlog Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu za dodavanje polja „Biomedicinsko inženjerstvo“ u područje tehničkih znanosti. U ime Uprave Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Srdačan pozdrav, prof.dr.sc. Goran Đukić prodekan za studijske programe i upravljanje kvalitetom | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 100 | Boris Jokić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Znanstveno vijeće Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu je na sjednici održanoj 22. studenog 2023. godine jednoglasno podržalo sljedeće mišljenje: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u skladu s postojećim Pravilnikom predlaže jednoznačno i nedvosmisleno zadržavanje polja Obrazovne znanosti unutar Interdisciplinarnog područja znanosti i umjetnosti. U proteklom se razdoblju polje Obrazovne znanosti(prema OECD-ovoj klasifikaciji područja znanosti i tehnologija Educational sciences) u Republici Hrvatskoj afirmiralo kao izrazito relevantno i produktivno. U njemu se već godinama vrlo uspješno integriraju spoznaje i metodološki pristupi različitih polja društvenih i humanističkih znanosti te su provedeni vrijedni nacionalni i međunarodni znanstvenoistraživački projekti. Pojedine visokoškolske ustanove su organizirale studijske programe od preddiplomske do doktorske razine. Djelovanje znanstvenica i znanstvenika izabranih u ovom polju doprinijelo je i doprinosi boljem razumijevanju složenih odgojno-obrazovnih pojava i procesa u Republici Hrvatskoj. U Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu djeluje Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja kao organizacijski odjel koji se bavi interdisciplinarnim odgojno-obrazovnim istraživanjima i postiže značajne rezultate u afirmaciji ovoga polja. Upravo interdisciplinarnim pristupom u polju Obrazovnih znanosti osmišljeni su i pokrenuti važni znanstveni i razvojni projekti ključni za Republiku Hrvatsku poput sljedećih: - Cjelovita kurikularna reforma ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja - Državna matura - Praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 na sustav odgoja i obrazovanja. Znanstvenice i znanstvenici izabrani u polju Obrazovnih znanosti uvelike su pridonijeli i važećoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. U okviru međunarodne suradnje institut uspješno sudjeluje u HORIZON projektima u kojima je jedan od uvjeta i znanstveno djelovanje u interdisciplinarnom području obrazovanja. Ukidanjem polja Obrazovnih znanosti otežala bi se prijava znanstvenih projekata te napredovanje znanstvenika čiji je rad vezan uz interdisciplinarna obrazovna istraživanja koja nisu svediva niti na jednu zasebnu disciplinu društvenih i humanističkih znanosti. Štoviše, baš kao što i sve međunarodne klasifikacije kao i one suvremenih demokratskih društava ukazuju, smatramo da je odgoj i obrazovanje najbolje moguće znanstveno istražiti upravo interdisciplinarnim pristupom na način na koji je u Republici Hrvatskoj bilo određeno polje Obrazovnih znanosti. Zbog svega navedenog molimo predlagatelje da polje Obrazovne znanosti ostane jasno i jednoznačno navedeno unutar Interdisciplinarnog područja znanosti i umjetnosti. Navedeno bi omogućilo daljnji razvoj ovog društveno i znanstveno iznimno važnog polja. Boris Jokić Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 101 | Nikola Novaković | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 2. | Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će dodati znanstveno polje Obrazovne znanosti unutra interdisciplinarnog područja znanosti. |
| 102 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 3. | Prijedlog za dodavanje polja „Biomedicinsko inženjerstvo“ u područje tehničkih znanosti. Obrazloženje: Biomedicinski inženjer primjenjuje znanja iz tehničkih znanosti za unaprjeđenje dijagnostičkih, intervencijskih, terapijskih i rehabilitacijskih postupaka i tehnologije u medicini i zdravstvu te veterini, kao i za poticanje i promidžbu prevencijskih mjera i postupaka. Biomedicinski inženjeri su nositelji istraživanja i razvoja novih uređaja i postupaka bez kojih su suvremena medicina i zdravstvo te veterina nezamislivi. Iako u Hrvatskoj postoji 50-godišnja tradicija znanstvenih istraživanja i obrazovanja u području biomedicinskog inženjerstva, dosad u Hrvatskoj nije bilo moguće steći kvalifikaciju biomedicinskog inženjera, za razliku od svih drugih EU zemalja i većine zemalja u svijetu gdje je takve kvalifikacije moguće steći. Da bi se ispravilo ovakvo stanje, u periodu od 2019.-2022. godine Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu bio je koordinator projekta „Razvoj hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) u području biomedicinskog inženjerstva“, a među partnerima u projektu bio je i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu. Krajnji cilj projekta bio je razvoj prvog studijskog programa u Republici Hrvatskoj koji će omogućiti stjecanje kvalifikacije „biomedicinski inženjer“. U okviru projekta postignuti su sljedeći ključni rezultati: • izrađeno je i u HKO registar standarda zanimanja upisano novo zanimanje "biomedicinski inženjer / biomedicinska inženjerka" (https://hko.srce.hr/registar/standard-zanimanja/detalji/278) • izrađena i u HKO registar kvalifikacija upisana nova kvalifikacija "magistar / magistra inženjer / inženjerka biomedicinskog inženjerstva" (https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/212) • razvijen novi združeni sveučilišni diplomski studij "Biomedicinsko inženjerstvo", na hrvatskom i na engleskom jeziku, kojeg koordinira FER i u kojem je partner FSB (https://hko.srce.hr/usp/pretrazivanje/detalji?sifra=4751, https://hko.srce.hr/usp/pretrazivanje/detalji?sifra=4752) Ovi rezultati omogućili su da se Hrvatska pridruži svim ostalim zemljama EU koje već imaju navedene diplomske studije gdje se može steći navedena kvalifikacija. S obzirom na važnost biomedicinskog inženjerstva, polje biomedicinskog inženjerstva postoji u brojnim svjetskim klasifikacijama kao što su američki Standard Industrial Classification (SIC), North American Industry Classification System (NAICS), International Standard Classification of Occupations (ISCO), Nomenclature of Economic Activities in the European Community (NACE). Sukladno svemu navedenom, predlažemo da se polje „Biomedicinsko inženjerstvo“ doda u Članak 3. Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama, u stavak 02. PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTI | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 103 | STRUKOVNA UDRUGA KRIMINALISTA | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | DODAVANJE NOVE ZNANSTVENE GRANE "KRIMINALISTIKA" Strukovna udruga kriminalista predlaže dodavanje nove znanstvene grane "Kriminalistika" u područje 5. Društvene znanosti, polje 5.13. Sigurnosno-obrambene znanosti. OBRAZLOŽENJE Kriminalistika je danas bitna za sigurnost, razvijanje osjećaja zaštićenosti i povjerenja u sustav državne vlasti, funkcioniranje represivnog sustava i općenito za kakvoću života u društvu. U današnjem znanstvenom smislu riječi Kriminalistika je „rođena“ 1893. godine u Gracu pojavom knjige Hansa Grossa, istražnog suca pod nazivom : „Handbuch fűr Untersuchungsrichter“. Kod nas je prevedena na hrvatski jezik iz pera Milana Mǘzlera već 1895 godine. Taj prijevod spada među prve prijevode te knjige u svijetu. Na taj način hrvatska je javnost rano dobila mogućnost da koristi to kapitalno djelo na hrvatskom jeziku. Po svojoj prirodi Kriminalistika je interdisciplinarna znanost. Njena načela i pravila nastala su i primjenjuju se još od davnih vremena. U suvremenoj Hrvatskoj koja smjera biti država vladavine prava, mjesto Kriminalistike kao znanosti ne bi smjelo biti upitno. Ona je područje koje zahtijeva sustavno i temeljito obrazovanje po mjeri najrazvijenijih demokratskih društava. U svijetu i kod nas Kriminalistika je faktički priznata kao znanost sui generis, što je opće poznato, kako među stručnjacima, tako i među laicima, kod ovih potonjih prvenstveno zahvaljujući sredstvima javnog informiranja. Nastavno će biti ukazano na činjenice koje Kriminalistici daju atribut znanosti. Kriminalistika kao znanost Činjenice koje Kriminalistici daju atrubut znanosti u osnovi su : 1. poseban predmet isučavanja i istraživanja. 2. specifičan pristup procesu kriminalističko-pravnog istraživanja i 3. posebne jedinstvene samostalne metode istraživanja (metodologija Kriminalistike). Iako još ima pojedinih skeptika Kriminalistika se danas smatra znanošću. To se temelji na tome što ona ima svoj metodološki sustav putem kojeg kritički opsevira postojeća pravila Kriminalistike de lege lata, sistematizira ih i analizira. U njenim okvirima se oblikuju i definiraju načela i instituti kriminalistike i predlažu izmjene i dopune de lege ferenda, sukladno razvoju aktualnog i očekivanog kriminaliteta. Utvrđujući međusobne odnose svog sadržaja kao pravila o otkrivanju (heuristički aspekt) i dokazivanju (silogistički aspekt) kaznenih djela, Kriminalistika koristi pojmove i termine koje je stvorila u svom okrilju. Riječ je o kriminalističkoj terminologiji, kriminalističkom pojmovnom aparatu. Ona doprinosi tumačenju svojih pravila i pomaže u njihovoj adekvatnoj primjeni. Unutar Kriminalistike može se govoriti o kriminalistici u užem smislu, kao teoriji i dogmatici kriminalistike koja svojim autoritetom i znanstvenom utemeljenošću postaje neminovni i neizostavni dopunski izvor za primjenu Kriminalistike. Teorija i praksa Kriminalistike se međusobno dopunjuju i zajednički doprinose jedinstvenom cilju i zadaći Kriminalistike in ultima linea prevenciji i represiji kriminaliteta. Kriminalistika danas iznimno ima nacionalni karakter, jer univerzalnost njezinih znanstvenih temelja i načela, njene komparatrivne i povijesne metode uvijek joj daju opće značenje i međunarodne i univerzalne značajke. Kriminalistika djeluje s pozicije svoje znanstvene neovisnosti i kritičnosti i sagledavanja svih komparativnih podataka i znanstvenih spoznaja, koje nisu ovisne o konkretnim prilikama u određenoj zemlji. Zbog toga je Kriminalistika internacionalna, univerzalna i optimalno slobodna u prosuđivanju. Zbog navedenog pravila Kriminalistike se u različitim zemljama neznatno razlikuju. Kriminalistika ima s materijalnim i postupovnim kaznenim pravom zajedničku društvenu zadaću suzbijanja kriminaliteta represivno-preventivnim mjerama. Kriminalistika ima zadaću odgovoriti na brojna pitanja od važnosti za odgovor na pitanje : ima li ili nema razloga za primjenu kaznenog prava ili prava nekih drugih kažnjivih ponašanja u nekom konkretnom slučaju ? Njezini zadaci koji se odnose na tzv. preventivno djelovanje, također su od važnosti za zajedničke ciljeve kaznenog prava. Smatra se da je u velikom broju slučajeva kazneno pravo bez Kriminalistike „mrtvo slovo na papiru“, ono se bez nje ne može primijeniti i njegovi ciljevi se ne mogu ostvariti. Opći predmet znanstvene spoznaje Kriminalistike je kriminalitet shvaćen u kolokvijalnom smislu te riječi. Posebni predmet (objekt) znanstvene spoznaje represivne Kriminalistike su kazneni događaji i/ili kaznena djela. Predmet znanstvene spoznaje preventivne kriminalistike je razvijanje pravila o djelovanju ante delictum za sprječavanje zločina. Zadaće Kriminalistike jesu sustavna istraživanja o njenom predmetu. Kriminalistika kao praksa ima zadaću optimiranja djelatnosti istraživanja kaznenih djela. Pri tome je usmjerena na podatke, obavijesti, izvore, načine, sredstva i uvjete prikupljanja saznanja od interesa, dakle, na gnoseološko informacijske sadržaje. Osnovna zadaća Kriminalistike je rekonstruiranje prošlosti događaja koji indicira na postojanje kaznenog djela ili samog kaznenog djela. Zadaća Kriminalistike je i osiguranje neometanog toka neformalnog i formalnog istraživanja kaznenih djela ili kaznenih događaja. Riječ je o kriminalističkoj proceduri, kao proceduri sui generis. Opća funkcija Kriminalistike je stvaranje temelja za najučinkovitije i najoptimalnije postupanje u cilju suzbijanja kriminaliteta. Ta opća funkcija Kriminalistike podrazumijeva, tri pod funkcije : 1. spoznajnu, 2. konstruktivnu i 3. komunikacijsku. Predmet spoznaje Kriminalistike treba promatrati kroz navedene tri funkcije. Teorijska Kriminalistika obuhvaća brojna pitanja iz područja filozofije, posebno gnoseologije i epistemologije, psihologije, logike, sudske psihologije i psihijatrije, teorije sustava, organizacije rada, forenzike i sl. Ona se bavi spoznajno teorijskim temeljima Kriminalistike, istinom u postupku i sredstvima i metodama utvrđivanja istine, misaonim modeliranjem, postavljanjem verzija kao ad hoc hipoteza, negativnim činjenicama, strukturom Kriminalistike, odnosima među pojedinim granama Kriminalistike i sl. Represivna Kriminalistika je skup kriminalističkih pravila koja se primjenjuju post delictum. U njenim okvirima posljednjih godina razvija se preventivna Kriminalistika. Kriminalistika pruža praksi otkrivanja kaznenih djela i njihovih počinitelja istražujući njene zakonomjernosti, modele znanstvenog i stručnog postupanja. Znanstvena djelatnost Kriminalistike determinirana je njezinim ciljem, a to je suzbijanje kriminaliteta. U ostvarivanju tog cilja veliku ulogu igraju kriminalističke metode istraživanja i dokazivanja. Otkrivanje i istraživanje činjenica u svezi s kaznenim djelom mora se odvijati po pravilima Kriminalistike lege artis. Kriminalistika kao i svaka druga znanost, primjenjuje opće znanstvene metode prilagođene vlastitim potrebama, kao i svoje vlastite metode, specijalne kriminalističke metode. To su specifične znanstvene metode imanentne samo Kriminalistici. One su u uskoj svezi s posebnim predmetom istraživanja Kriminalistike, a to je kriminalitet Kriminalistika razvija vlastite teorije koje su u njenoj isključivoj domeni, kao što su : teorija kriminalističkog planiranja, teorija istraživanja i dokazivanja kaznenih djela, teorija ekspertizne djelatnosti, učenje o grupnoj pripadnosti, teorija kriminalističke identifikacije itd. Kao posebno važne kriminalističke teorije danas smatraju se : učenje o načinu počinjenja kaznenih djela tzv. tehnički miodus operandi, učenje o mehanizmima nastanka i formiranja tragova, učenje o specifičnim identifikacijskim obilježjima i grupnoj pripadnosti itd. Kriminalistika kao jedinstvena znanost iz praktičnih i didaktičkih razloga dijeli se na tri grane (trihotomija) : 1. kriminalističku taktiku, 2. kriminalističku tehniku i 3. kriminalističke metodike. Kriminalistika ima i svoj vlastiti deontološki sustav, etiku struke. On posebno dolazi do izražaja u području silogističke Kriminalistike. Kriminalistička deontologija se ne temelji samo na pisanim pravilima postupanja, nego je komponenta utkana u strukturu pojedinih radnji i postupaka u cjelini. Ona u prvi plan stavlja : stručnu sposobnost (kompetentnost), profesionalnu odgovornost, objektivnost, kritičnost i niz drugih osobina koje igraju važnu ulogu u funkcioniranju konkretnog sustava kaznene represije. Rečeno se posebno odražava na očuvanje ljudskih prava u postupku. Zaključna razmatranja Iz naprijed navedenog proizlazi da Kriminalistika danas egzistira kao samostalna znanost, jer raspolaže vlastitim, općim i posebnim objektom proučavanja i istraživanja, jer ima specijalan pristup u proučavanju i istraživanju svojih objekata spoznaje i posebne samostalne metode i sredstva istraživanja (metodologija), ima svoju unutarnju strukturu, svoj pojmovni i terminološki aparat, ima vlastite teorije, načine, fond sistematiziranog znanja u obliku pravila koja na određenom području omogućavaju ostvarivanje novih znanstvenih spoznaja, otkrivanje novih do sada nepoznatih činjenica i zakonitosti. Treba imati u vidu da je Kriminalistika kao znanost istovremeno i struka. Kriminalistika predstavlja svojevrsni kondenzat svega pozitivnog u znanstvenom i iskustvenom smislu. Treba voditi računa o tome da pravna znanost i Kriminalistika počivaju na dva principjelno različita procesa. Pravno mišljenje je primarno ocjenjivanje, a kriminalistički misaoni rad vezan je uz otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela. STRUKOVNA UDRUGA KRIMINALISTA | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 104 | Kristina Cergol | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 2. | Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. izv. prof. dr. sc. Kristina Cergol prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će dodati znanstveno polje Obrazovne znanosti unutra interdisciplinarnog područja znanosti. |
| 105 | Diana Olčar | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | U prijedlogu novog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama nema polja „Obrazovne znanosti“ što otežava napredovanje onim znanstvenicima koji su stekli zvanja u polju Obrazovne znanosti; otežava napredovanje mladim znanstvenicima koji provode interdisciplinarna obrazovna istraživanja i mogu napredovati u interdisciplinarnom polju Obrazovne znanosti, a ne mogu u poljima posebnih znanstvenih disciplina; otežava prijavljivanje visokokompetitivnih znanstvenih projekata gdje se traži identifikacija znanstvenog polja (interdisciplinarna obrazovna istraživanja ne mogu se podvesti pod nijedno polje posebnih znanstvenih disciplina); otežava evaluaciju interdisciplinarnih znanstvenih projekata (iskustva evaluacije interdisciplinarnih projekata ukazuju da ih ne mogu evaluirati povjerenstva sastavljena samo od znanstvenika/ca posebnih znanstvenih disciplina jer interdisciplinarna istraživanja nisu mehanički zbroj pristupa posebnih znanosti); također se otežava nostrifikacija diploma znanstvenika/ca koji stječu znanstvene stupnjeve u interdisciplinarnim znanstvenim područjima i poljima studijskih programa na inozemnim sveučilištima. Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju, tj. međusobno povezuju, pristupe znanstvenih disciplina iz različitih znanstvenih područja, a ne samo jednog znanstvenog područja, predlažemo da se u novom pravilniku otvori zasebno područje, „Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti“ (0.7.) sa znanstvenim poljem 07.01. „Obrazovne znanosti“. Zasebno područje interdisciplinarnih znanosti omogućilo bi razvoj i drugih polja čija se interdisciplinarnost ne veže uz jedno znanstveno područje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 106 | Ema Petričević | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, u prijedlogu novog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama nema polja „Obrazovne znanosti“ što otežava napredovanje onim znanstvenicima koji su stekli zvanja u polju Obrazovne znanosti; otežava napredovanje mladim znanstvenicima koji provode interdisciplinarna obrazovna istraživanja i mogu napredovati u interdisciplinarnom polju Obrazovne znanosti, a ne mogu u poljima posebnih znanstvenih disciplina; otežava prijavljivanje visokokompetitivnih znanstvenih projekata gdje se traži identifikacija znanstvenog polja (interdisciplinarna obrazovna istraživanja ne mogu se podvesti pod nijedno polje posebnih znanstvenih disciplina); otežava evaluaciju interdisciplinarnih znanstvenih projekata (iskustva evaluacije interdisciplinarnih projekata ukazuju da ih ne mogu evaluirati povjerenstva sastavljena samo od znanstvenika/ca posebnih znanstvenih disciplina jer interdisciplinarna istraživanja nisu mehanički zbroj pristupa posebnih znanosti); također se otežava nostrifikacija diploma znanstvenika/ca koji stječu znanstvene stupnjeve u interdisciplinarnim znanstvenim područjima i poljima studijskih programa na inozemnim sveučilištima. Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju, tj. međusobno povezuju, pristupe znanstvenih disciplina iz različitih znanstvenih područja, a ne samo jednog znanstvenog područja, predlažemo da se u novom pravilniku otvori zasebno područje, „Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti“ (0.7.) sa znanstvenim poljem 07.01. „Obrazovne znanosti“. Zasebno područje interdisciplinarnih znanosti omogućilo bi razvoj i drugih polja čija se interdisciplinarnost ne veže uz jedno znanstveno područje. doc. dr. sc. Ema Petričević, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 107 | Diana Olčar | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 2. | Molimo u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će dodati znanstveno polje Obrazovne znanosti unutra interdisciplinarnog područja znanosti. |
| 108 | Zrinka Vukojević | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | U prijedlogu novog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama nema polja „Obrazovne znanosti“ što otežava napredovanje onim znanstvenicima koji su stekli zvanja u polju Obrazovne znanosti; otežava napredovanje mladim znanstvenicima koji provode interdisciplinarna obrazovna istraživanja i mogu napredovati u interdisciplinarnom polju Obrazovne znanosti, a ne mogu u poljima posebnih znanstvenih disciplina; otežava prijavljivanje visokokompetitivnih znanstvenih projekata gdje se traži identifikacija znanstvenog polja (interdisciplinarna obrazovna istraživanja ne mogu se podvesti pod nijedno polje posebnih znanstvenih disciplina); otežava evaluaciju interdisciplinarnih znanstvenih projekata (iskustva evaluacije interdisciplinarnih projekata ukazuju da ih ne mogu evaluirati povjerenstva sastavljena samo od znanstvenika/ca posebnih znanstvenih disciplina jer interdisciplinarna istraživanja nisu mehanički zbroj pristupa posebnih znanosti); također se otežava nostrifikacija diploma znanstvenika/ca koji stječu znanstvene stupnjeve u interdisciplinarnim znanstvenim područjima i poljima studijskih programa na inozemnim sveučilištima. Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju, tj. međusobno povezuju, pristupe znanstvenih disciplina iz različitih znanstvenih područja, a ne samo jednog znanstvenog područja, predlažemo da se u novom pravilniku otvori zasebno područje, „Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti“ (0.7.) sa znanstvenim poljem 07.01. „Obrazovne znanosti“. Zasebno područje interdisciplinarnih znanosti omogućilo bi razvoj i drugih polja čija se interdisciplinarnost ne veže uz jedno znanstveno područje. doc. dr. sc. Zrinka Vukojević, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 109 | Silvia Rogošić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | U prijedlogu novog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama nema polja „Obrazovne znanosti“ što otežava napredovanje onim znanstvenicima koji su stekli zvanja u polju Obrazovne znanosti; otežava napredovanje mladim znanstvenicima koji provode interdisciplinarna obrazovna istraživanja i mogu napredovati u interdisciplinarnom polju Obrazovne znanosti, a ne mogu u poljima posebnih znanstvenih disciplina; otežava prijavljivanje visokokompetitivnih znanstvenih projekata gdje se traži identifikacija znanstvenog polja (interdisciplinarna obrazovna istraživanja ne mogu se podvesti pod nijedno polje posebnih znanstvenih disciplina); otežava evaluaciju interdisciplinarnih znanstvenih projekata (iskustva evaluacije interdisciplinarnih projekata ukazuju da ih ne mogu evaluirati povjerenstva sastavljena samo od znanstvenika/ca posebnih znanstvenih disciplina jer interdisciplinarna istraživanja nisu mehanički zbroj pristupa posebnih znanosti); također se otežava nostrifikacija diploma znanstvenika/ca koji stječu znanstvene stupnjeve u interdisciplinarnim znanstvenim područjima i poljima studijskih programa na inozemnim sveučilištima. Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju, tj. međusobno povezuju, pristupe znanstvenih disciplina iz različitih znanstvenih područja, a ne samo jednog znanstvenog područja, predlažemo da se u novom pravilniku otvori zasebno područje, „Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti“ (0.7.) sa znanstvenim poljem 07.01. „Obrazovne znanosti“. Zasebno područje interdisciplinarnih znanosti omogućilo bi razvoj i drugih polja čija se interdisciplinarnost ne veže uz jedno znanstveno područje. doc. dr. sc. Silvia Rogošić, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 110 | Hrvatsko geografsko društvo | Znanstvene grane , Članak 4. | Prijedlog: Predlažemo u Polju 01.07. Geografija dodati novu granu 01.07.5 Edukacijska geografija Obrazloženje: Predlažemo dodavanje nove grane u Polju Geografija: 01.07.5 Edukacijska geografija jer je u posljednjih dvadeset godina objavljen niz radova koji se bave čimbenicima koji u geografskom prostoru utječu na funkcionalnu i prostornu organizaciju obrazovanja te međusobni utjecaj obrazovanja na prostor i obilježja prostora na obrazovanje, a njihove su teme i objekt istraživanja značajno širi od zakonitosti stjecanja geografskih znanja i vještina. U tim je radovima unaprijeđen metodološki pristup uvođenjem suvremenih metoda računalnih prostornih analiza. Istraživanjima u okviru edukacijske geografije dan je doprinos razvoju matičnog polja geografije. Ako se prijedlog Hrvatskog geografskog društva usvoji, predlažemo da se izostavi grana 01.08.1 metodike nastavnih predmeta prirodnih znanosti u polju 01.08. Interdisciplinarne prirodne znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 111 | Zlata Dolaček-Alduk | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Projektni menadžment gotovo je već petnaest godina priznat kao samostalno znanstveno polje unutar Interdisciplinarnog područja s značajnim ostvarenim znanstvenim outputom u smislu rezultata i načina ostvarivanja znanstvenog rada (znanstveni radovi, projekti i slično), a posebno u smislu broja znanstvenika (na znanstveno-nastavnim radnim mjestima, znanstvenim radnim mjestima, doktoranada) i studenata te studijskih programa. Projektni menadžment izrastao je iz potrebe suvremenog gospodarstva i znanosti za suvremenim pristupima upravljanju STEM sustava i organizacija prvenstveno u području građevinarstva. Sve je započelo opisivanjem pojava i osmišljavanjem metodologija nužnih u velikim graditeljskim poduhvatima za potrebe obrane, a stečena znanja nastavila su se razvijati i u drugim područjima graditeljstva te potom i drugim STEM područjima, a sve uz bogatu teorijsku podlogu općeg menadžmenta unutar Ekonomije. Projektni menadžment kao znanstvena disciplina na isti način se razvijao u RH odnosno izučavan je kao organizacija rada i proizvodnje u okviru polja Građevinarstvo i Temeljne tehničke znanosti odnosno kao organizacija i menadžment u okviru polja Ekonomija da bi naposljetku sa svim svojim specifičnostima koje objedinjavaju karakteristike STEM i društvenih znanosti bio prepoznat kao samostalna i zaokružena interdisciplinarna znanstvena cjelina te mu je dodijeljen znanstveni status polja. Navedenim prijedlogom „Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama“ stečeni znanstveni status polja 8.08. Projektni menadžment se poništava, a rad i postignuti rezultati unutar istog se degradiraju na razinu dijela grane samo jednog od polja na kojima je nastao – polja Ekonomija čime se Građevinarstvo i ostala STEM polja stavljaju u drugi plan spram Društvenih znanosti kao manje vrijedna iako to ne odgovara činjenicama. Postavljanje Projektnog menadžmenta kao polja u području Tehničkih znanosti također nije prihvatljivo jer bi isto degradiralo doprinos društvenih znanosti ovom rastućem polju. Prijedlog stoga po nama predstavlja poguban korak unatrag u razvoju znanosti temeljene na suvremenim društvenim kretanjima i potrebama gospodarstva, a kojim se u pitanje osim razvoja znanosti dovode u pitanje i opstojnost brojnih studijskih programa na STEM visokim učilištima, stečene diplome te radna mjesta u ovom nužnom i deficitarnom polju – koje se bavi istraživanjem i obrazovanjem vođenja projekata građenja, a kakva znanja i kadrovi su nam dokazano presušno potrebni npr. u okviru obnove nakon potresa. Usvajanjem navedenog prijedloga značajno bi se naštetilo funkcioniranju naših institucija na znanstvenom, nastavnom i gospodarskom planu. prof.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk, Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 112 | SANJA KIŠIČEK | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | Poštovani, Predležam vratiti interdisciplinarna polja Kognitivna znanosti (8.01) i Obrazovne znanosti (8.05.) u Interdisciplinarno područje znanosti (8.). Naime, iako je donekla jasna svrha načelnog utvrđivanja interdisciplinarnih znanstvenih područja kao jednog i jedinstvenog s obzirom na moguću raznolikost individualnih predmeta u postupku izbora na znanstveno ili znanstveno-nastavno radno mjesto, smatram da je u pravilnik izuzetno važno izrijekom uključiti one interdiscipline koje su u znanosti već desetljećima etablirane kao takve poimence navodim kao takve kognitivnu znanost i obrazovne znanosti. Neuključivanje etabliranih interdisciplina u ovakav pravilnik ogroman je i neprihvatljiv korak unazad. Heksagon disciplina kognitivne znanosti čine lingvistika, psihologija, umjetna inteligencija, antropologija, neuroznanost i filozofija te je u suštini interdisciplina. Nadalje, kako bi se dalo odgovor na složena istražvačka pitanja u obrazovanju i kako bi se obrazovanje unaprijedilo, nužno je sagledati interdisciplinarni kontekst u kojem moramo znatiželji znanstveno pristupiti i to upravo putem različitih disciplina obrazovnih znanosti, primjerice psihologije odgoja i obrazovanja, pegagoških disciplina te neuroznanosti. Micanje ovih grana iz polja kognitivne znanosti, odnosno obrazovnih djelatnosti i iz područja interdisciplinarnih znanosti jest ustvari nazadovanje i sužavanje dosega istraživačkih pitanja na koja odgovore moramo tražiti van uske discipline i okretati se prema interdisciplini. Zahvaljujem i srdačno, Doc. dr. sc. Sanja Kišiček Filozofski fakultet Sveučlišta u Zagrebu Povjerenik za kvalitetu studija Primijenjene kognitvne znanosti Povjerenik za kvalitetu Centra za obrazovanje nastavnika | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 113 | Josipa Jurić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Predlažem vraćanje polja "Obrazovne znanosti" u "Interdisciplinara područja znanosti". Naime, po novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te prema propisanim kriterijima za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom području i polju što bi značilo da studenti koji su u postupku stjecanja i oni koji su stekli akademski stupnj u polju obrazovnih znanosti, u slučaju brisanja polja 8.05. Obrazovne znanosti, više neće moći konkurirati na natječajima jer neće imati završene odgovarajuće studije što ih ugrožava i diskriminira njihova prava i mogućnosti u svijetu rada. Josipa Jurić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 114 | Hrvatsko udruženje za obrazovna istraživanja | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Hrvatsko udruženje za obrazovna istraživanja je znanstveno udruženje koje okuplja sveučilišne nastavnike i znanstvenike javnih instituta koji provode i diseminiraju rezultate interdisciplinarnih istraživanja u obrazovanju. Više članova i članica Udruženja su stekli nastavna i znanstvena zvanja i bili voditelji ili istraživači u projektima u području „Interdisciplinarna područja znanosti“ (područje 8), polje „Obrazovne znanosti“ (8.05.) prema prethodnom Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. U prijedlogu novog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama nema polja „Obrazovne znanosti“ što ima višestruke ozbiljne posljedice za članove i članice Udruženja: 1. otežava napredovanje onim znanstvenicima koji su stekli zvanja u polju Obrazovne znanosti, 2. otežava napredovanje mladim znanstvenicima koji provode interdisciplinarna obrazovna istraživanja i mogu napredovati u interdisciplinarnom polju Obrazovne znanosti, a ne mogu u poljima posebnih znanstvenih disciplina; 3. otežava prijavljivanje visokokompetitivnih znanstvenih projekata gdje se traži identifikacija znanstvenog polja (interdisciplinarna obrazovna istraživanja ne mogu se podvesti pod nijedno polje posebnih znanstvenih disciplina); 4. otežava evaluaciju interdisciplinarnih znanstvenih projekata (iskustva evaluacije interdisciplinarnih projekata ukazuju da ih ne mogu evaluirati povjerenstva sastavljena samo od znanstvenika/ca posebnih znanstvenih disciplina jer interdisciplinarna istraživanja nisu mehanički zbroj pristupa posebnih znanosti); 5. također se otežava nostrifikacija diploma znanstvenika/ca koji stječu znanstvene stupnjeve u interdisciplinarnim znanstvenim područjima i poljima studijskih programa na inozemnim sveučilištima. Budući da interdisciplinarna obrazovna istraživanja obuhvaćaju istraživanja koja integriraju, tj. međusobno povezuju, pristupe znanstvenih disciplina iz različitih znanstvenih područja, a ne samo jednog znanstvenog područja, predlažemo da se u novom pravilniku otvori zasebno područje, „Znanstveno područje interdisciplinarnih znanosti“ (0.7.) sa znanstvenim poljem 07.01. „Obrazovne znanosti“. Zasebno područje interdisciplinarnih znanosti omogućilo bi razvoj i drugih polja čija se interdisciplinarnost ne veže uz jedno znanstveno područje. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 115 | Tomislav Rastovski | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Projektni menadžment uskoro već petnaest godina priznat je kao samostalno znanstveno polje unutar suvremenog i rastućeg Interdisciplinarnog područja s značajnim ostvarenim znanstvenim outputom u smislu rezultata i načina ostvarivanja znanstvenog rada (znanstveni radovi, projekti i sl.), a posebno u smislu broja znanstvenika (na znanstveno-nastavnim radnim mjestima, znanstvenim radnim mjestima, doktoranada) i studenata te studijskih programa. Projektni menadžment izrastao je iz potrebe suvremenog gospodarstva i znanosti za suvremenim pristupima upravljanju STEM sustava i organizacija prvenstveno u području građevinarstva. Sve je započelo opisivanjem pojava i osmišljavanjem metodologija nužnih u velikim graditeljskim poduhvatima za potrebe obrane, a stečena znanja nastavila su se razvijati i u drugim područjima graditeljstva te potom i drugim STEM područjima, a sve uz bogatu teorijsku podlogu općeg menadžmenta unutar Ekonomije. Projektni menadžment kao znanstvena disciplina na isti način se razvijao u RH odnosno izučavan je kao organizacija rada i proizvodnje u okviru polja Građevinarstvo i Temeljne tehničke znanosti odnosno kao organizacija i menadžment u okviru polja Ekonomija da bi naposljetku sa svim svojim specifičnostima koje objedinjavaju karakteristike STEM i društvenih znanosti bio prepoznat kao samostalna i zaokružena interdisciplinarna znanstvena cjelina te mu je dodijeljen znanstveni status polja. Navedenim prijedlogom „Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama“ stečeni znanstveni status polja 8.08. Projektni menadžment se poništava, a rad i postignuti rezultati unutar istog se degradiraju na razinu dijela grane samo jednog od polja na kojima je nastao – polja Ekonomija čime se Građevinarstvo i ostala STEM polja stavljaju u drugi plan spram Društvenih znanosti kao manje vrijedna iako to ne odgovara činjenicama. Postavljanje Projektnog menadžmenta kao polja u području Tehničkih znanosti također nije prihvatljivo jer bi isto degradiralo doprinos društvenih znanosti ovom rastućem polju. Prijedlog stoga po nama predstavlja poguban korak unatrag u razvoju znanosti temeljene na suvremenim društvenim kretanjima i potrebama gospodarstva, a kojim se u pitanje osim razvoja znanosti dovode u pitanje i opstojnost brojnih studijskih programa na STEM visokim učilištima, stečene diplome te radna mjesta u ovom nužnom i deficitarnom polju – koje se bavi istraživanjem i obrazovanjem vođenja projekata građenja, a kakva znanja i kadrovi su nam dokazano presušno potrebni npr. u okviru obnove nakon potresa. Usvajanjem navedenog prijedloga značajno bi se naštetilo funkcioniranju naših institucija na znanstvenom, nastavnom i gospodarskom planu. mr. sc. Tomislav Rastovski, viši predavač u intedisciplinarnom području znanosti, polje projektni menadžment | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 116 | Irena Mišurac | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, kao metodičarka nastave početne nastave matematike s 25 godina iskustva, ali i kao pravi interdisciplinarac (profesorica matematike, magistar pedagoških znanosti s doktoratom odgojnih znanosti-metodika nastave matematike) oštro se protivim ukidanju polja 8.05. Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline). Obrazloženje: 1.) Brojni su znanstvenici već godinama birani u polju 8.05. Obrazovne znanosti posebno na interdisciplinarnim studijima poput učiteljskog i studija za rani i predškolski odgoj. Takvi izbori nastavnika preduvjet su izvođenja ovih akreditiranih studijskih programa koji se izvode u polju 8.05 i čije su diplome u istom tom polju. Budući učitelji primarnoga obrazovanja i odgojitelji nikako se prema stečenim kompetencijama ne mogu svrstati u bilo koje nedisciplinarno polje iz razloga jer im niti jedna znanost nije temeljna, već je u pitanju kombinacija više znanstvenih (i umjetničkih) područja (humanističkih, društvenih, prirodnih) i polja (filologije, povijesti, prirodoslovlja, pedagogije, kineziologije, metodika nastavnih predmeta, psihologije itd.). Nastavnici na ovim studijima upravo su zbog toga usmjerili svoje znanstveno djelovanje u interdisciplinarno područje. Prvenstveno tu mislim na metodičare koji niti ne mogu biti drugo doli interdisciplinarni znanstvenici. Sužavanje njihovih budućih znanstvenih izbora u kombinacije dvaju ili više polja ne bi mogao zadovoljiti široko postavljenu interdisciplinarnost studijskih programa koji se izvode u polju 8.05., a takvih je Republici Hrvatskoj 25. 2.) U Republici Hrvatskoj trenutno na poslijediplomskim specijalističkim i doktorskim studijima u polju 8.05. Obrazovne znanosti studira veliki broj studenata. Mnogima je od njih upravo interdisciplinarnost bio važan čimbenik zbog kojega su se odlučivali na spomenute studije. 3.) Prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (2022.) i prema propisanim kriterijima za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Studenti koji budu stekli akademske stupnjeve u polju obrazovnih znanosti, u slučaju permanentnoga brisanja polja 8.05. Obrazovne znanosti, više neće moći konkurirati na natječajima iz razloga što neće imati završene odgovarajuće studije što je i nelogičnost ovog prijedloga, ali i direktno ugrožavanje prava i mogućnosti svih budućih učiteljica/učitelja razredne nastave te odgojitelja predškolske djece.. 4) Ovakvo se ukidanje planira napraviti preko koljena, u roku 8 dana od izglasavanja Pravilnika, a mnogi ljudi se godinama pripremaju za ostvarivanje uvjeta u polju koje je godinama postojalo i u kojem su birani?! Iz svih navedenih razloga smaatram da treba pod hitno vratiti polje 8.05. , prvenstveno zbog zbog kontinuiteta izvođenja studijskih programa na svim akademskim razinama, mogućnosti napredovanja u istom području i polju pristupnika koji su već birani u polje 8.05. Obrazovne znanosti, posebno metodičara, te same prirode učiteljskih studija, studija ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija akreditiranih u polju 8.05. Obrazovne znanosti. Ovo ukidanje polja 8.05. samo bi suzilo mogućnosti znanstvenog istraživanja, napredovanja i razvoja znanstvenika koji su zaista interdiscilinarci. doc.dr.sc. Irena Mišurac Filozofski fakultet u Splitu Odsjek za učiteljski studij | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 117 | Viktorija Car | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | PRIJEDLOG ZA SAMOSTALNO ZNANSTVENO POLJE KOMUNIKACIJSKIH ZNANOSTI Osobnom akademskom karijerom već preko 20 godina svjedočim razvoju komunikacijskih znanosti i unutar njih medijskih studija, novinarskih studija i odnosa s javnošću. Riječ je o znanstvenim disciplinama koje su se posljednja dva desetljeća intenzivno razvile u Hrvatskoj i prate razvoj ovih disciplina i u europskim zemljama, Kanadi i SAD-u, Australiji... Točno je da je informacija u podlozi svake znanosti, od biologije i povijesti do komunikacije, ali „informacijske znanosti“ precizno su definirane kao zasebna znanost koja se NE odnosi na interpersonalnu komunikaciju, političku komunikaciju, strateško komuniciranje, medijske studije, novinarstvo. Znanstvenici iz polja komunikacijskih znanosti češće se interdisciplinarno povezuju s kolegicama i kolegama iz polja sociologije, psihologije, prava, pa i područja humanistike, a zapravo tek vrlo rijetko s kolegama i kolegicama iz polja informacijskih znanosti. U prijediplomskim i diplomskim studijskim programima komunikologije, medija i novinarstva nema ni arhivistike ni dokumentalistike, niti informacijskih sustava i informatologije, niti knjižničarstva, niti leksikografije i enciklopedistike, niti muzeologije, niti „organizacije i informatike“ niti informacijskog i programskog inženjerstva – sve su to grane svrstane u polje informacijskih znanosti. Stoga inzistiranje na statusu quo i zadržavanju ovih dvaju polja pod jednim zajedničkim nazivom, zapravo je nepotreban uteg razvoju znanosti. A što je najvažnije, razdvajanje ovih dvaju polja nikoga ne ugrožava niti će kome naštetiti jer je riječ o dva polja koja su se i u Hrvatskoj i u europskom akademskom kontekstu i široj akademskoj zajednici razvili kroz relevantne, široke, međusobno nezavisne znanstvene discipline. Da ne ponavljam ono što je već napisano u komentarima - podržavam sve što su napisale kolegice i kolege s Fakulteta političkih znanosti, Odsjeka za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija, Sveučilišta VERN, Veleučilišta Edward Bernays, Filozofskog fakulteta u Puli, ispričavam se ako sam izostavila neku instituciju. Upravo je riječ o institucijama na kojima se izvode prijediplomski i diplomski studijski programi iz komunikologije, odnosa s javnošću, novinarstva i medijskih studija. prof. dr. sc. Viktorija Car studij Komunikacija i mediji, Sveučilište u Splitu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 118 | Hrvatska udruga za upravljanje projektima | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani članovi Nacionalnog vijeća za znanost, ispred Hrvatske udruge za upravljanje projekata – IPMA Hrvatska, članice krovnog međunarodnog tijela za projektnu profesiju i upravljanje projektima - International Project Management Association (IPMA) - podnosim komentar na prijedlogom „Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama“, a u okviru trenutno važećeg e-Savjetovanja. Ovim putem tražimo da se polje Projektni menadžment zadrži unutar Interdisciplinarnog područja znanosti (sukladno trenutno važećem Pravilniku iz 2009.) kao samostalno polje izraslo iz kombinacije različitih polja, društvenih, humanistički, i ostalih STEM polja. Također predlažemo razmatranje korištenja termina u duhu hrvatskog jezika: „upravljanje projektima / projektni menadžment“. Projektni menadžment uskoro već petnaest godina priznat je kao samostalno znanstveno polje unutar suvremenog i rastućeg Interdisciplinarnog područja s značajnim ostvarenim znanstvenim outputom u smislu rezultata i načina ostvarivanja znanstvenog rada (znanstveni radovi, projekti i sl.), a posebno u smislu broja znanstvenika (na znanstveno-nastavnim radnim mjestima, znanstvenim radnim mjestima, doktoranada) i studenata te studijskih programa. Projektni menadžment izrastao je iz potrebe suvremenog gospodarstva i znanosti za suvremenim pristupima upravljanju STEM sustava i organizacija prvenstveno u području građevinarstva. Sve je započelo opisivanjem pojava i osmišljavanjem metodologija nužnih u velikim graditeljskim poduhvatima za potrebe obrane, a stečena znanja nastavila su se razvijati i u drugim područjima graditeljstva te potom i drugim STEM područjima, a sve uz bogatu teorijsku podlogu općeg menadžmenta unutar Ekonomije. Projektni menadžment kao znanstvena-disciplina na isti način se razvijao u RH odnosno izučavan je kao organizacija rada i proizvodnje u okviru polja Građevinarstvo i Temeljne tehničke znanosti odnosno kao organizacija i menadžment u okviru polja Ekonomija da bi naposljetku sa svim svojim specifičnostima koje objedinjavaju karakteristike STEM i društvenih znanosti bio prepoznat kao samostalna i zaokružena interdisciplinarna znanstvena cjelina te mu je dodijeljen znanstveni status polja. Nadalje, hrvatski zakonodavni okvir u području graditeljstva nalaže obavezno certificiranje prema međunarodnim standardima prije mogućnosti imenovanja voditeljem projekta gradnje kod javno financiranih projekata. Osobe koje mogu biti imenovane su upravo inženjeri: arhitekture, elektrotehnike, građevinarstva i strojarstva. Tim zakonodavac jasno afirmira djelatnost upravljanje projektima (projektni menadžment) kao uobičajenu inženjersku uslugu i ulogu. U Republici hrvatskoj samo prema IPMA standardu od 1999. godine do danas certificirano preko 2.000 osoba, od čega danas preko 900 posjeduje aktivni certifikat. Također, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine posjeduje obvezu vođenja registra voditelja projekta. Sve ovo govori u prilogu činjenici kako se projektni menadžment ne može svrstati samo u polje ekonomije, već posjeduje interdisciplinarna obilježja. Postavljanje Projektnog menadžmenta kao polja u području Tehničkih znanosti također nije prihvatljivo jer bi isto degradiralo doprinos društvenih znanosti ovom rastućem polju. Prijedlog stoga po nama predstavlja poguban korak unatrag u razvoju znanosti temeljene na suvremenim društvenim kretanjima i potrebama gospodarstva, a kojim se u pitanje osim razvoja znanosti dovode u pitanje i opstojnost brojnih studijskih programa na STEM visokim učilištima, stečene diplome te radna mjesta u ovom nužnom i deficitarnom polju – koje se bavi istraživanjem i obrazovanjem vođenja projekata građenja, a kakva znanja i kadrovi su nam dokazano presušno potrebni npr. u okviru obnove nakon potresa. Usvajanjem navedenog prijedloga značajno bi se naštetilo funkcioniranju naših institucija na znanstvenom, nastavnom i gospodarskom planu. U nastavku se nalazi detaljno obrazloženje što je projektni menadžment znači za znanost (posebno visokoškolskim organizacijama u građevinarstvu) te za gospodarstvo (posebno građevinskom sektoru) te društvu RH općenito. prof. dr. sc. Mladen Vukomanović predsjednik Hrvatska udruga za upravljanje projektima – IPMA Hrvatska OBRAZLOŽENJE Klasifikacija znanosti u Republici Hrvatskoj Klasifikacija znanosti predstavlja otkrivanje interakcijskih veza između njenih segmenata (područja, polja, grana i ogranaka) i to na osnovi određenih načela o njihovim uzajamnim vezama. Iako se znanje sustavno klasificiralo kroz stoljetni razvoj, važnost klasifikacije ima veliko teorijsko i praktično značenje. Predstavlja napredak u ljudskim spoznajama, prepoznaje razvoj znanja i znanosti te daje smjer za budućnost. Kako navodi Zelenika (1998), „praktične značajke znanosti su: • Optimalno organiziranje mreže znanstveno-nastavnih i znanstveno-istraživačkih organizacija, • Planiranje i ostvarivanje znanstveno-istraživačkih projekata i zadataka, • Kooperacija i koordinacija znanstvenika i istraživača različitih specijalnosti, • Izdavanje specijalističkih edicija: enciklopedija, udžbenika, priručnika, monografija, zbornika radova, znanstvenih časopisa i sl., • Specijalističko obrazovanje, osposobljavanje i znanstveno usavršavanje kadrova.“ Tri velike razvojne faze klasifikacije znanosti su (1) jedinstvenost znanosti (antičko doba i rani srednji vijek), (2) početak procesa diferencijacije (15. do 18. stoljeće) te (3) detaljnije diferencijacije (od 19. stoljeća nadalje). Pritom ovo posljednje karakterizira detaljnija diferencijacija, ali i integracija pojedinih znanstvenih disciplina u znanstvena područja. U Republici Hrvatskoj su do sada bile donesene sljedeće klasifikacije znanosti: 1. 1979. godine: 5 znanstvenih oblasti i 36 znanstvenih područja, 2. 1989. godine: 5 znanstvenih oblasti i 48 znanstvenih područja, 3. 1994. godine privremena – 6 znanstvenih područja i 57 znanstvenih polja te 1997. godine nova i cjelovita: 6 znanstvenih područja i 45 znanstvenih polja, 4. 2005. godine: 6 znanstvenih područja i 49 znanstvenih polja 5. 2009. godine: 9 znanstvenih i umjetničkih područja i 77 znanstvenih i umjetničkih polja, pritom: a) znanstvena područja (6), znanstvena polja (60) i znanstvene grane (383), b) umjetničko područje (1), polja (9) i grane (42), c) interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti (1+1) te pripadajuća znanstvena polja (8) 6. 2023. godine prijedlog: , pritom: a) znanstvena područja (6), znanstvena polja (60) i znanstvene grane (391), b) umjetničko područje (10), polja (56) i grane (3), c) interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti (1+1) bez polja Između klasifikacije iz 2009. godine i prijedloga klasifikacije iz 2023. godine, postoje 3 dopune pravilnika o izmjenama i dopunama (iz 2012., 2016. i 2022. godine) pravilnika kojim je 2009. godine klasificirana znanost u Republici Hrvatskoj. Pritom sve tri dopune zadržavaju osnovnu strukturu iz 2009. godine te dodatno diferenciraju znanstvena i umjetnička područja novim poljima i granama. Prvi put je disciplina naziva „Interdisciplinarno područje znanosti“ definirano u klasifikaciji iz 2009. godine (NN 118/2009) sa svojim opisom i podjelom na 8 polja među kojima je jedno od rijetkih polja gdje se u razvoju sklapaju veći broj disciplina te u potpunosti zadovoljava načela modalitet višedisciplinarnosti u punom smislu te riječi kroz multi-, trans-, inter- i pluri- prefiks jest polje „Projektni menadžment“. Razvoj tog novog polja, „8.08. Projektni menadžment“ gdje mora doći do interakcijskog povezivanja dviju ili više znanstvenih područja i polja u znanstveni sustav se kroz godine razvijao čemu može ići u prilog i činjenica iz CROSBI (bib.irb.hr) baze o publicistici iz tog područja. Pritom je od 2009. godine do 7.7.2023. (kada je baza migrirana u Croris sustav) evidentirano da je objavljeno 425 radova u polju „Projektni menadžment“ i to: • 20 autorskih knjiga, • 8 uredničkih knjiga, • 15 poglavlja u knjigama, • 7 obrazovnih materijala, • 120 radova u časopisima, • 111 radova u zbornicima skupova, • 51 sažetak sa skupova, • 53 ocjenskih radova i • 40 ostalih vrsta radova, gdje je vidljiv godišnji rast u broju objava unutar svih navedenih vrsta. Sve navedeno ukazuje da je sramotno što u novom prijedlogu „projektni menadžment“ pripojen grani „5.01.4. organizacija i menadžment te projektni menadžment“. Međunarodni znanstveni časopisi iz Projektnog menadžmenta (samo značajniji): International Journal of Project Management – impact factor 8, CiteScore 12,7, H-indeks 167, Q1 https://www.sciencedirect.com/journal/international-journal-of-project-management Project Management Journal® - impact factor 5, H-indeks 55, Q1 https://www.pmi.org/learning/publications/project-management-journal International Journal of Information Systems and Project Management, H-indeks 20, Q2 Journal of Modern Project Management, H-indeks 12, Q3 International Journal of Information Technology Project Management, H-indeks 8, Q3 European Project Management Journal, Q4 Međunarodne organizacije: IPMA - International Project Management Association https://ipma.world IPMA je međunarodna institucija koja ima vlastiti certifikacijski sustav čiji su certifikati priznati u više od 70 zemljama svijeta u kojima imaju svoje predstavnike (engl. Member Associations). IPMA je prisutna u sljedećim zemljama svijeta: Alžir, Argentina, Austrija, Azerbajdžan, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bugarska, Kanada, Čile, Kina, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka, Danska, Ekvador, Egipat, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Gvatemala, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Iran, Irska, Italija, Japan, Kazahstan, Kosovo, Litva, Letonija, Malezija, Meksiko, Crna Gora, Maroko, Nepal, Nigerija, Norveška, Panama, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južnoafrička republika, Korea, Španjolska, Švedska, Švicarska, Taiwan, Nizozemska, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj i Uzbekistan. PMI - Project Management Institute https://www.pmi.org/about PMI je međunarodna institucija koja ima vlastiti certifikacijski sustav čiji su certifikati priznati u više od 100 zemljama svijeta u kojima imaju svoje predstavnike (engl. PMI Chapter). PMI je prisutan u sljedećim zemljama svijeta: Angola, Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Benin, Bosna i Hercegovina, Botsvana, Bugarska, Kamerun, Hrvatska, Cipar, Češka, Kongo, Danska, Etiopija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Gana, Grčka, Mađarska, Irska, Izrael, Italija, Obala Bjelokosti, Kazahstan, Kenija, Libanon, Litva, Luksemburg, Makedonija, Mauricijus, Mozambik, Namibija, Nizozemska, Niger, Nigerija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruanda, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Slovačka, Slovenija, Južnoafrička republika, Španjolska, Švedska, Švicarska, Tanzanija, Togo, Tunis, Turska, Uganda, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Zambija, Zimbabve, Australija, Bangladeš, Hong Kong, Indija, Indonezija, Japan, Malezija, Mongolija, Novi Zeland, Pakistan, Filipini, Singapur, Korea, Šri Lanka, Tajvan, Tajland, Vijetnam, Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Portoriko, Urugvaj, Venezuela, Jamaika, Trinidad i Tobago, Kanada i Sjedinjene Američke Države. Nacionalne organizacije koje su imale/imaju velik utjecaj na razvoj PM-a: Association for Project Management – APM https://www.apm.org.uk Australian Institute of Project Management – AIPM https://aipm.com.au/about-us/ Strukovne udruge u Hrvatskoj: Hrvatska udruga za upravljanje projektima – IPMA Hrvatska https://ipma.hr UDRUGA ZA PROJEKT MENADŽMENT PMI Ogranak Zagreb – PMI Croatia https://www.pmi-croatia.hr Certifikacija Voditelja projekata Certifikaciju iz Upravljanja projektima sukladno (Zakon-NN-78/15 , 2015) (Zakon, 118/18; 110/19) i (Pravilnik-NN-85/15, 2015) provode IPMA (International Project Management Association) i PMI (Project Management Institute). U Republici Hrvatskoj trenutno ima certificiranih voditelja projekata: • po IPMA standardu 911 • po PMI standardu 793 Znanstvene i stručne konferencije (samo značajnije globalne i nacionalne): 12th IPMA Research Conference “Project Management In The Age Of Artificial Intelligence“ https://www.ipma-research-conference.world 7th IPMA SENET Project Management Conference http://icaiame.com/ipma-senet IPMA Global Project Profession Forum https://ppf.ipma.world/agenda/ PMI Global Summit https://pmiglobalsummit.gcs-web.com APM Conference 2024 | Navigating Tomorrow: Future Skills for Project Professionals https://www.apm.org.uk/apm-conference/ PMI Forum 2023 - The Shape of Future with Project Management https://www.pmi-croatia.hr/pmi-forum-2023 IPMA Hrvatska – Nacionalna konferencija https://ipma.hr UPRAVLJANJE PROJEKTIMA U STUDIJSKIM PROGRAMIMA U studijskim programima predmet Upravljanje projektima zastupljen je na tehničkim fakultetima, veleučilištima i visokim učilištima, u većini kao obvezni predmet diplomskog sveučilišno studija. U tablicama su prikazane informacije vezano za satnicu predavanja i vježbi te opterećenje iskazano u ECTS bodovima. Za sve predmete navedeni su očekivani ishodi učenja. Pregled očekivanih ishoda učenja predmeta Upravljanje projektima na svim fakultetima, veleučilištima i visokim učilištima upućuje na homogenost obrazovnog programa i sumiranje ključnih kompetencija, što je neophodan temelj za buduće voditelje projekata i primjenu tako stečenog znanja u praksi. Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet Predmet: Upravljanje građevinskim projektima Diplomski sveučilišni studij Obvezni predmet za smjer Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 60+30+0 ECTS bodovi: 9,0 Ishodi učenja - prepoznati počela upravljanja projektima - prepoznati procese upravljanja u pripremnim fazama - prepoznati procese upravljanja u izvedbenim fazama - primijeniti metodu planiranja strojnog rada - primijeniti metodu formiranja tima - primijeniti metodu upravljanja rizicima primijeniti metodu upravljanja kvalitetom Broj studenata: 32 Predmet: Upravljanje projektima Poslijediplomski specijalistički diplomski studij Izborni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+0+0 ECTS bodovi: 6,0 Ishodi učenja Broj studenata: 10 Predmet: Međunarodni sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij – Poslovno upravljanje u graditeljstvu (MBA in Construction) Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): n/p ECTS bodovi: 90,0 Ishodi učenja - voditi interdisciplinarne timove - upravljati vremenom, troškovima i kvalitetom unaprijedit komunikacijske vještine, vještine motiviranja i upravljanja ljudskim resursima u cilju postizanja zacrtanih ciljeva projekata kroz analize slučajeva Broj studenata: 15 izvor: https://www.grad.unizg.hr/programi/gradevinarstvo/studijski_program, https://www.mbaincon.com/program, https://www.grad.unizg.hr/predmet/up Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek Predmet: Upravljanje projektima Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo Obvezni predmet za smjer Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 45+25+5 ECTS bodovi: 6,0 Ishodi učenja - analizirati ciklus građevinskog projekta. - interpretirati metode upravljanja u pojedinim fazama ciklusa građevinskog projekta - razviti plan upravljanja projektom temeljen na projektnim zahtjevima i pripremiti ugovor za upravljanje projektom - primijeniti odgovarajuće metode i tehnike upravljanja u pojedinima fazama građevinskog projekta samostalno prikazati, povezati i analizirati sve faze građevinskog projekta ograničene složenosti Broj studenata: 15 Predmet: Upravljanje projektima i optimizacija planova Specijalistički diplomski stručni studij Građevinarstvo Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - poznavati faze i sadržaj životnog ciklusa građevinskih projekata, te njihove sudionike, resurse i ciljeve - detektirati negativne utjecaje na realizaciju građevinskih projekata poznavati načine ugovaranja za potrebe građevinskih projekata Broj studenata: 20 Predmet: Upravljanje građevinskim projektima Poslijediplomski specijalistički studij Građevinarstvo 1 godina Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): n/p ECTS bodovi: 60,0 Ishodi učenja - ostvarivanje osnovnih funkcija upravljanja projektima: planiranje, organiziranje, kadrovsko ekipiranje, kontrola i vođenje, uz motivaciju svih sudionika da se projektni ciljevi ostvare sigurno, uz uspješan utrošak dodijeljenih resursa, unutar zadanih rokova i proračuna, prema zadanim tehničkim uvjetima, na zadovoljstvo naručitelja/korisnika, s dobiti za sve sudionike izvor: http://www.gfos.unios.hr/diplomski-sveucilisni-studij-gradevinarstvo/smjer-organizacija-tehnologija-i-menadzment-gradenja, http://www.gfos.unios.hr/specijalisticki-diplomski-strucni-studij, http://www.gfos.unios.hr/poslijediplomski-specijalisticki-studij-gradevinarstvo-upravljanje-gradevinskim-projektima/pocetna-pos-sp-ugp U dopunskoj ispravi o studiranju, u točki 5.2 Profesionalni status navodi se da je završetkom studija student stekao dio uvjeta za imenovanje voditeljem projekta. Sveučilište Sjever Predmet: Vođenje, planiranje i praćenje projekata Diplomski sveučilišni studij Graditeljstvo Izborni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - definirati projekt, njegove faze i strukturu - razumjeti i koristiti tehnike planiranja i optimalizacije te pripremiti i izraditi plan projekta primijeniti kompjuterske programe za praćenje i kontrolu projekata izvor: https://www.unin.hr/graditeljstvo/diplomski-sveucilisni-studij/kolegiji/ Sveučilište u Rijeci Građevinski fakultet Predmet: Upravljanje projektima Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo Obvezni predmet za sve Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+15 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - interpretirati metode upravljanja pojedinim fazama životnog ciklusa građevinskih projekata - primijeniti različite metode i instrumente upravljanja u pojedinim fazama građevinskog projekta samostalno postaviti, opisati i analizirati sve faze srednje složenog građevinskog projekta Broj studenata: 40 Predmet: Upravljanje projektima Stručni diplomski studij Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+15 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja pravilno koristiti i interpretirati metode upravljanja pojedinim fazama životnog ciklusa projekata u graditeljstvu, samostalno koristiti nacionalnu regulativu upravljanja projektima izvor: https://gradri.uniri.hr/studiranje/diplomski-sveucilisni-studij/, https://gradri.uniri.hr/studiranje/specijalisticki-diplomski-strucni-studij/ Sveučilište u Splitu Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Predmet: Upravljanje projektima Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo Izborni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 45+15+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - planirati cjelokupni životni vijek građevinskih projekata i korištenje resursa u ograničenim uvjetima - optimizirati procese u projektu i izraditi simulacijske modele - vrjednovati i procijeniti uspješnost vođenja projekata - kontrolirati korištenje resurse projekta upravljati rizikom projekta i sustavom više projekata Broj studenata: 40 Predmet: Upravljanje projektom Sveučilišni diplomski studij Arhitektura i urbanizam Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 2,0 Ishodi učenja - komentirati temeljne elemente upravljanja projektima izvođenja zgrada - planirati procese građenja zgrada - planirati resurse u odgovarajućim procesima građenja - identificirati i komentirati uzroke rizika sudjelovati u sustavu više projekata Broj studenata: 40 izvor: https://gradst.unist.hr/studiji/gra%C4%91evinarstvo/sveucilisni-diplomski-studij-gra%C4%91evinarstvo/opci-smjer, https://gradst.unist.hr/studiji/arhitektura/diplomski-sveucilisni-studij-arhitektura Visoko učilište Algebra, Zagreb Predmet: Upravljanje projektima Projektni menadžment Stručni prijediplomski studij primijenjenog računarstva: Programsko inženjerstvo Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - Objasniti osnovne vrijednosti metodologije, povelje o projektu i organizacijske strukture. Razviti WBS strukturu projekta, ključne točke i aktivnosti. - Izračunati plan projekta i znati kontrolirati projekt pomoću metode kritičnog puta. Objasniti osnovne parametre metode ostvarene vrijednosti. - Objasniti osnovne pojmove vezane uz probleme upravljanja, opseg, komunikaciju, rizik, kvalitetu i metriku unutar različitih PM standarda i metodologija. - Kreirati projektni raspored s aktivnostima i resursima koristeći se alatom za upravljanje projektima. Ažurirati plan projekta i izraditi izvješće o napretku i troškovima projekta pomoću alata za upravljanje projektima. Broj studenata: 100 Predmet: Projektni menadžment Stručni prijediplomski studij primijenjenog računarstva: Sistemsko inženjerstvo Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - Objasniti osnovne vrijednosti metodologije, povelje o projektu i organizacijske strukture. Razviti WBS strukturu projekta, ključne točke i aktivnosti. - Izračunati plan projekta i znati kontrolirati projekt pomoću metode kritičnog puta. Objasniti osnovne parametre metode ostvarene vrijednosti. - Objasniti osnovne pojmove vezane uz probleme upravljanja, opseg, komunikaciju, rizik, kvalitetu i metriku unutar različitih PM standarda i metodologija. - Kreirati projektni raspored s aktivnostima i resursima koristeći se alatom za upravljanje projektima. Ažurirati plan projekta i izraditi izvješće o napretku i troškovima projekta pomoću alata za upravljanje projektima. Broj studenata: 40 Predmet: Upravljanje projektima Stručni prijediplomski studij primijenjenog računarstva: Digitalni marketing Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - Objasniti osnovne vrijednosti metodologije, povelje projekata i organizacijskih struktura. Razviti strukturu WBS-a projekta, miljokaze i aktivnosti. - Izračunati plan projekta i znati kako kontrolirati projekt pomoću metode kritičnog puta. - Utvrditi koncepte upravljanja pitanjima, opsegom, komunikacijom, rizicima, kvalitetom i metrikom. - Stvoriti raspored projekata s projektnim aktivnostima i resursima pomoću alata za planiranje projekata. Izraditi izvješće o napretku i troškovima projekta koristeći alate za planiranje projekata i komunicirati s dionicima projekta. Broj studenata: 140 Predmet: Upravljanje projektima u kreativnim industrijama Stručni diplomski studij: Kreativno upravljanje tržišnim komunikacijama Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - Definirati i objasniti pojam, značenje i koncept organizacije događaja (projekta). Objasniti strukturu projekta i organizacijsku strukturu. - Analizirati konkurentnost i efikasnost događaja kao specifičnog alata na tržištu. - Definirati i oblikovati sadržajni obuhvat te povezati elemente realizacije događanja (koncipirati, planirati, organizirati, kontrolirati događaj), odnosno osmisliti i voditi njegovu komunikacijsku, promotivnu i prodajnu dimenziju u alatu za upravljanje projektima. Izraditi poslovni plan događaja – projekta umjerene složenosti. Broj studenata: 30 Predmet: Projektni menadžment Modul e-Leadership MBA studija Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 20+10+0 ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - Utvrditi znanja koja čine PMI definiciju discipline projektnog menadžmenta. - Izabrati i usporediti različite alate i tehnike koji se koriste u upravljanju područjima znanja. - Valorizirati koncepciju učinkovitog upravljanja projektima te stalno mijenjajuće okoline projekta. - Vrednovati ulogu strategije u upravljanju projektima, ulogu projektnog menadžera te karakteristike učinkovitog projektnog tima. Argumentirano raščlaniti faze životnog ciklusa projekta. Broj studenata: 20 Izvor: https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/strucni-kratki-studij/internetski-marketing/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/prediplomski-studij/programsko-inzenjerstvo/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/prediplomski-studij/sistemsko-inzenjerstvo/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/prediplomski-studij/sistemsko-inzenjerstvo/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/diplomski-studij/kreativno-upravljanje-trzisnim-komunikacijama/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/mba/kolegij/?id=5047&module=projektni-menadment Veleučilište Baltazar, Zaprešić Predmet: Projektni menadžment Stručni diplomski studij 4 semestra Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): n/p ECTS bodovi: 120 Ishodi učenja - pripremu početka i vođenje projekta kojim organizacije planiraju i izvode svoje operativne i razvojne projekte - pripremu i vođenje projekata u projektno usmjerenim organizacijama, od faze pripreme, izvođenja te faze obvezne garancije - sudjelovanje u pripremi i vođenju složenih projekata u svim vrstama organizacija iz profitnog i neprofitnog sektora - pripremu i vođenje projekata korištenja vanjskih fondova, a posebno fondova EU-a organiziranje cjelovitog projektnog rada u organizacijama u kojima će kao stručnjaci djelovati. izvor: https://www.bak.hr/studijski-programi/projektni-menadzment/#redoviti Studij Projektni menadžment prvi je međunarodno registrirani program obrazovanja projektnih menadžera u Republici Hrvatskoj i široj regiji, usklađen s pravilima IPMA-e – International Project Management Association (IPMA). Registracija je postignuta sustavom International Project Management Association Registration (IPMA REG). IPMA REG kod nalazi se i na suplementima diploma studija Projektni menadžment. Sveučilište u Slavonskom Brodu Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Predmet: Upravljanje projektom Sveučilišni diplomski studij Strojarstvo: Logistika proizvodnje Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - pojam projekt i upravljanje projektom - postojeći i novi trendovi u upravljanju projektom - koraci odvijanja projekta - područja upravljanja projektom - životni ciklus projekta - proces upravljanja projektom - planiranje, praćenje, kontrola i zatvaranje projekta - računalni alati rizici i određivanje rizika Predmet: Upravljanje projektom Sveučilišni diplomski studij Strojarstvo: Inženjerstvo materijala Izborni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - pojam projekt i upravljanje projektom - postojeći i novi trendovi u upravljanju projektom - koraci odvijanja projekta - područja upravljanja projektom - životni ciklus projekta - proces upravljanja projektom - planiranje, praćenje, kontrola i zatvaranje projekta - računalni alati rizici i određivanje rizika Predmet: Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - pojam projekt i upravljanje projektom - postojeći i novi trendovi u upravljanju projektom - koraci odvijanja projekta - područja upravljanja projektom - životni ciklus projekta - proces upravljanja projektom - planiranje, praćenje, kontrola i zatvaranje projekta - računalni alati rizici i određivanje rizika izvor: https://unisbhr.sharepoint.com/sites/WebRepozitorij/Zajednicki%20dokumenti/Forms/AllItems.aspx?id=%2Fsites%2FWebRepozitorij%2FZajednicki%20dokumenti%2FDokumenti%2FSFSB%2FSTUDENTI%2FSTUDIJI%2FDiplomski%20studij%2FStudijski%20program%20SFSB%5FDiplomski%5FStrojarstvo%2Epdf&parent=%2Fsites%2FWebRepozitorij%2FZajednicki%20dokumenti%2FDokumenti%2FSFSB%2FSTUDENTI%2FSTUDIJI%2FDiplomski%20studij&p=true&ga=1 Sveučilište u Zagrebi Fakultet elektrotehnike i računarstva Predmet: Upravljanje projektima Poslijediplomski specijalistički studij 2 semestra Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): n/p ECTS bodovi: 60 Ishodi učenja - primjenjivati metode, tehnike i alate za upravljanje projektima - procjenjivati i primjenjivati rukovođenje i donošenje odluka - prilagoditi upravljanje projektom i upravljačke procese okruženju - primijeniti komunikaciju dionika s obzirom na kontekst i uloge - upravljati promjenama radi prilagodbe isporuka projekta - analizirati i poboljšati prakse upravljanja projektima organizacije - vrednovati projekte, operativno i strategijski procjenjivati i upravljati rizicima u provedbi projekata izvor: https://www.fer.unizg.hr/studiji/specijalisticki_studiji/up Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Predmet: Projektni menadžment Sveučilišni diplomski studij – smjer Automatizacija industrijskih sustava Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - specificirati i objasniti osnovne funkcije upravljanja - definirati i objasniti upravljanje poduzećem uz pomoć projekata - specificirati i opisati osnovne vještine potrebne menadžerima važne za kvalitetno upravljanje - objasniti strategijsku dimenziju projektnog menadžmenta - objasniti operativnu dimenziju projektnog menadžmenta analizirati cjelokupnost projektnih zadataka, te konstruirati primjer budžeta za određeni projekt Broj studenata: 30+15+0 izvor: https://www.ferit.unios.hr/upisi-i-studiji/sveucilisni-diplomski-studij#smjer-automatizacija-industrijskih-sustava#DE3-13 Povezanost Zakonske regulative u Republici Hrvatskoj i profesije upravljanja projektima U Republici Hrvatskoj je 2015. godine stupio na snagu „Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ (Zakon-NN-78/15 , 2015) te „Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ (Zakon, 118/18; 110/19) koji definira da investitori koji se u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava smatraju javnim naručiteljima obvezni su imenovati voditelja projekta u slučaju: 1. ulaganja sredstava u izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina osim cesta ukupne investicijske vrijednosti veće od 10.000.000,00 kuna bez PDV-a 2. ulaganja sredstava u gradnju cesta ukupne investicijske vrijednosti veće od 50.000.000,00 kuna bez PDV-a 3. ulaganja sredstava u izgradnju zgrada javne namjene ukupne investicijske vrijednosti veće od 35.000.000,00 kuna bez PDV-a 4. ulaganja sredstava u istodobnu gradnju više zgrada koje su djelomično ili potpuno namijenjene stanovanju, grade se na području istoga grada ili općine i imaju ukupno više od stotinu stanova. Sukladno Zakonu Voditelj projekta obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje, a to obuhvaća sljedeće poslove: • financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina • financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje provođenja tog plana • programiranje i planiranje u fazi koncipiranja projekta, što uključuje prikupljanje podataka, razvoj programa projekta i praćenje provođenja tog programa • savjetovanje, odabir i ugovaranje poslova za projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju poslova s tim osobama • povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora • pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja građevine • pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenja, uporabu i/ili uklanjanje građevina i pribavljanje tih akata • pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za građenje građevine te obavljanje radnji koje je investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine • razvoj sustava kontrole projekta te praćenje i kontrola realizacije, što uključuje izradu i prikaz planiranog vremenskog izvršenja s angažiranim resursima, ažuriranje početno planiranog u | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 119 | Udruga Hrvatskih građevinskih fakulteta | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, Ispred Udruge hrvatskih građevinskih fakulteta koju čine Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Građevinski i arhitektonski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru podnosim komentar sa prijedlogom „Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama“, a u okviru e-Savjetovanja koje je u tijeku. Projektni menadžment uskoro već petnaest godina priznat je kao samostalno znanstveno polje unutar suvremenog i rastućeg Interdisciplinarnog područja s značajnim ostvarenim znanstvenim outputom u smislu rezultata i načina ostvarivanja znanstvenog rada (znanstveni radovi, projekti i sl.), a posebno u smislu broja znanstvenika (na znanstveno-nastavnim radnim mjestima, znanstvenim radnim mjestima, doktoranada) i studenata te studijskih programa. Projektni menadžment izrastao je iz potrebe suvremenog gospodarstva i znanosti za suvremenim pristupima upravljanju STEM sustava i organizacija prvenstveno u području građevinarstva. Sve je započelo opisivanjem pojava i osmišljavanjem metodologija nužnih u velikim graditeljskim poduhvatima za potrebe obrane, a stečena znanja nastavila su se razvijati i u drugim područjima graditeljstva te potom i drugim STEM područjima, a sve uz bogatu teorijsku podlogu općeg menadžmenta unutar Ekonomije. Projektni menadžment kao znanstvena disciplina na isti način se razvijao u RH odnosno izučavan je kao organizacija rada i proizvodnje u okviru polja Građevinarstvo i Temeljne tehničke znanosti odnosno kao organizacija i menadžment u okviru polja Ekonomija da bi naposljetku sa svim svojim specifičnostima koje objedinjavaju karakteristike STEM i društvenih znanosti bio prepoznat kao samostalna i zaokružena interdisciplinarna znanstvena cjelina te mu je dodijeljen znanstveni status polja. Zbog prethodnog navedenog prijedlog Pravilnika smatramo štetnim za naše institucije i to za studijske programe i znanstvena istraživanja koja se na istima provode, a posebno i najvažnije za naše studente i zaposlenike. Navedenim prijedlogom „Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama“ stečeni znanstveni status polja 8.08. Projektni menadžment se poništava, a rad i postignuti rezultati unutar istog se degradiraju na razinu dijela grane samo jednog od polja na kojima je nastao – polja Ekonomija čime se Građevinarstvo i ostala STEM polja stavljaju u drugi plan spram Društvenih znanosti kao manje vrijedna iako to ne odgovara činjenicama. Postavljanje Projektnog menadžmenta kao polja u području Tehničkih znanosti također nije prihvatljivo jer bi isto degradiralo doprinos društvenih znanosti ovom rastućem polju. Prijedlog stoga po nama predstavlja poguban korak unatrag u razvoju znanosti temeljene na suvremenim društvenim kretanjima i potrebama gospodarstva, a kojim se u pitanje osim razvoja znanosti dovode u pitanje i opstojnost brojnih studijskih programa na STEM visokim učilištima, stečene diplome te radna mjesta u ovom nužnom i deficitarnom polju – koje se bavi istraživanjem i obrazovanjem vođenja projekata građenja, a kakva znanja i kadrovi su nam dokazano presušno potrebni npr. u okviru obnove nakon potresa. Usvajanjem navedenog prijedloga značajno bi se naštetilo funkcioniranju naših institucija na znanstvenom, nastavnom i gospodarskom planu. U nastavku se nalazi detaljno obrazloženje što je projektni menadžment i što isti znači znanosti (posebno visokoškolskim organizacijama u građevinarstvu) i gospodarstvu (posebno građevinskom sektoru) te društvu RH općenito i radi čega ovim putem tražimo da se polje Projektni menadžment zadrži unutar Interdisciplinarnog područja znanosti (sukladno trenutno važećem Pravilniku iz 2009.) kao samostalno polje izraslo iz kombinacije dominantno polja Građevinarstva ali i ostalih STEM polja (kao i polja iz drugih područja znanosti) s poljem Ekonomija te ga ne svrstavati u ni jedno od pojedinačnih postojećih i tradicionalnih područja i polja već mu omogućiti daljnji samostalni razvoj. OBRAZLOŽENJE Klasifikacija znanosti u Republici Hrvatskoj Klasifikacija znanosti predstavlja otkrivanje interakcijskih veza između njenih segmenata (područja, polja, grana i ogranaka) i to na osnovi određenih načela o njihovim uzajamnim vezama. Iako se znanje sustavno klasificiralo kroz stoljetni razvoj, važnost klasifikacije ima veliko teorijsko i praktično značenje. Predstavlja napredak u ljudskim spoznajama, prepoznaje razvoj znanja i znanosti te daje smjer za budućnost. Kako navodi Zelenika (1998), „praktične značajke znanosti su: • Optimalno organiziranje mreže znanstveno-nastavnih i znanstveno-istraživačkih organizacija, • Planiranje i ostvarivanje znanstveno-istraživačkih projekata i zadataka, • Kooperacija i koordinacija znanstvenika i istraživača različitih specijalnosti, • Izdavanje specijalističkih edicija: enciklopedija, udžbenika, priručnika, monografija, zbornika radova, znanstvenih časopisa i sl., • Specijalističko obrazovanje, osposobljavanje i znanstveno usavršavanje kadrova.“ Tri velike razvojne faze klasifikacije znanosti su (1) jedinstvenost znanosti (antičko doba i rani srednji vijek), (2) početak procesa diferencijacije (15. do 18. stoljeće) te (3) detaljnije diferencijacije (od 19. stoljeća nadalje). Pritom ovo posljednje karakterizira detaljnija diferencijacija, ali i integracija pojedinih znanstvenih disciplina u znanstvena područja. U Republici Hrvatskoj su do sada bile donesene sljedeće klasifikacije znanosti: 1. 1979. godine: 5 znanstvenih oblasti i 36 znanstvenih područja, 2. 1989. godine: 5 znanstvenih oblasti i 48 znanstvenih područja, 3. 1994. godine privremena – 6 znanstvenih područja i 57 znanstvenih polja te 1997. godine nova i cjelovita: 6 znanstvenih područja i 45 znanstvenih polja, 4. 2005. godine: 6 znanstvenih područja i 49 znanstvenih polja 5. 2009. godine: 9 znanstvenih i umjetničkih područja i 77 znanstvenih i umjetničkih polja, pritom: a) znanstvena područja (6), znanstvena polja (60) i znanstvene grane (383), b) umjetničko područje (1), polja (9) i grane (42), c) interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti (1+1) te pripadajuća znanstvena polja (8) 6. 2023. godine prijedlog: , pritom: a) znanstvena područja (6), znanstvena polja (60) i znanstvene grane (391), b) umjetničko područje (10), polja (56) i grane (3), c) interdisciplinarna područja znanosti i umjetnosti (1+1) bez polja Između klasifikacije iz 2009. godine i prijedloga klasifikacije iz 2023. godine, postoje 3 dopune pravilnika o izmjenama i dopunama (iz 2012., 2016. i 2022. godine) pravilnika kojim je 2009. godine klasificirana znanost u Republici Hrvatskoj. Pritom sve tri dopune zadržavaju osnovnu strukturu iz 2009. godine te dodatno diferenciraju znanstvena i umjetnička područja novim poljima i granama. Prvi put je disciplina naziva „Interdisciplinarno područje znanosti“ definirano u klasifikaciji iz 2009. godine (NN 118/2009) sa svojim opisom i podjelom na 8 polja među kojima je jedno od rijetkih polja gdje se u razvoju sklapaju veći broj disciplina te u potpunosti zadovoljava načela modalitet višedisciplinarnosti u punom smislu te riječi kroz multi-, trans-, inter- i pluri- prefiks jest polje „Projektni menadžment“. Razvoj tog novog polja, „8.08. Projektni menadžment“ gdje mora doći do interakcijskog povezivanja dviju ili više znanstvenih područja i polja u znanstveni sustav se kroz godine razvijao čemu može ići u prilog i činjenica iz CROSBI (bib.irb.hr) baze o publicistici iz tog područja. Pritom je od 2009. godine do 7.7.2023. (kada je baza migrirana u Croris sustav) evidentirano da je objavljeno 425 radova u polju „Projektni menadžment“ i to: • 20 autorskih knjiga, • 8 uredničkih knjiga, • 15 poglavlja u knjigama, • 7 obrazovnih materijala, • 120 radova u časopisima, • 111 radova u zbornicima skupova, • 51 sažetak sa skupova, • 53 ocjenskih radova i • 40 ostalih vrsta radova, gdje je vidljiv godišnji rast u broju objava unutar svih navedenih vrsta. Sve navedeno ukazuje da je sramotno što u novom prijedlogu „projektni menadžment“ pripojen grani „5.01.4. organizacija i menadžment te projektni menadžment“. Međunarodni znanstveni časopisi iz Projektnog menadžmenta (samo značajniji): International Journal of Project Management – impact factor 8, CiteScore 12,7, H-indeks 167, Q1 https://www.sciencedirect.com/journal/international-journal-of-project-management Project Management Journal® - impact factor 5, H-indeks 55, Q1 https://www.pmi.org/learning/publications/project-management-journal International Journal of Information Systems and Project Management, H-indeks 20, Q2 Journal of Modern Project Management, H-indeks 12, Q3 International Journal of Information Technology Project Management, H-indeks 8, Q3 European Project Management Journal, Q4 Međunarodne organizacije: IPMA - International Project Management Association https://ipma.world IPMA je međunarodna institucija koja ima vlastiti certifikacijski sustav čiji su certifikati priznati u više od 70 zemljama svijeta u kojima imaju svoje predstavnike (engl. Member Associations). IPMA je prisutna u sljedećim zemljama svijeta: Alžir, Argentina, Austrija, Azerbajdžan, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bugarska, Kanada, Čile, Kina, Kolumbija, Kostarika, Hrvatska, Češka, Danska, Ekvador, Egipat, Estonija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Grčka, Gvatemala, Mađarska, Island, Indija, Indonezija, Iran, Irska, Italija, Japan, Kazahstan, Kosovo, Litva, Letonija, Malezija, Meksiko, Crna Gora, Maroko, Nepal, Nigerija, Norveška, Panama, Paragvaj, Peru, Filipini, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Srbija, Singapur, Slovačka, Slovenija, Južnoafrička republika, Korea, Španjolska, Švedska, Švicarska, Taiwan, Nizozemska, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države, Urugvaj i Uzbekistan. PMI - Project Management Institute https://www.pmi.org/about PMI je međunarodna institucija koja ima vlastiti certifikacijski sustav čiji su certifikati priznati u više od 100 zemljama svijeta u kojima imaju svoje predstavnike (engl. PMI Chapter). PMI je prisutan u sljedećim zemljama svijeta: Angola, Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Belgija, Benin, Bosna i Hercegovina, Botsvana, Bugarska, Kamerun, Hrvatska, Cipar, Češka, Kongo, Danska, Etiopija, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Gana, Grčka, Mađarska, Irska, Izrael, Italija, Obala Bjelokosti, Kazahstan, Kenija, Libanon, Litva, Luksemburg, Makedonija, Mauricijus, Mozambik, Namibija, Nizozemska, Niger, Nigerija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunjska, Ruanda, Saudijska Arabija, Senegal, Srbija, Slovačka, Slovenija, Južnoafrička republika, Španjolska, Švedska, Švicarska, Tanzanija, Togo, Tunis, Turska, Uganda, Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Zambija, Zimbabve, Australija, Bangladeš, Hong Kong, Indija, Indonezija, Japan, Malezija, Mongolija, Novi Zeland, Pakistan, Filipini, Singapur, Korea, Šri Lanka, Tajvan, Tajland, Vijetnam, Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Kostarika, Dominikanska Republika, Ekvador, El Salvador, Gvatemala, Honduras, Meksiko, Nikaragva, Panama, Paragvaj, Peru, Portoriko, Urugvaj, Venezuela, Jamaika, Trinidad i Tobago, Kanada i Sjedinjene Američke Države. Nacionalne organizacije koje su imale/imaju velik utjecaj na razvoj PM-a: Association for Project Management – APM https://www.apm.org.uk Australian Institute of Project Management – AIPM https://aipm.com.au/about-us/ Strukovne udruge u Hrvatskoj: Hrvatska udruga za upravljanje projektima – IPMA Hrvatska https://ipma.hr UDRUGA ZA PROJEKT MENADŽMENT PMI Ogranak Zagreb – PMI Croatia https://www.pmi-croatia.hr Certifikacija Voditelja projekata Certifikaciju iz Upravljanja projektima sukladno (Zakon-NN-78/15 , 2015) (Zakon, 118/18; 110/19) i (Pravilnik-NN-85/15, 2015) provode IPMA (International Project Management Association) i PMI (Project Management Institute). U Republici Hrvatskoj trenutno ima certificiranih voditelja projekata: • po IPMA standardu 911 • po PMI standardu 793 Znanstvene i stručne konferencije (samo značajnije globalne i nacionalne): 12th IPMA Research Conference “Project Management In The Age Of Artificial Intelligence“ https://www.ipma-research-conference.world 7th IPMA SENET Project Management Conference http://icaiame.com/ipma-senet IPMA Global Project Profession Forum https://ppf.ipma.world/agenda/ PMI Global Summit https://pmiglobalsummit.gcs-web.com APM Conference 2024 | Navigating Tomorrow: Future Skills for Project Professionals https://www.apm.org.uk/apm-conference/ PMI Forum 2023 - The Shape of Future with Project Management https://www.pmi-croatia.hr/pmi-forum-2023 IPMA Hrvatska – Nacionalna konferencija https://ipma.hr UPRAVLJANJE PROJEKTIMA U STUDIJSKIM PROGRAMIMA U studijskim programima predmet Upravljanje projektima zastupljen je na tehničkim fakultetima, veleučilištima i visokim učilištima, u većini kao obvezni predmet diplomskog sveučilišno studija. U tablicama su prikazane informacije vezano za satnicu predavanja i vježbi te opterećenje iskazano u ECTS bodovima. Za sve predmete navedeni su očekivani ishodi učenja. Pregled očekivanih ishoda učenja predmeta Upravljanje projektima na svim fakultetima, veleučilištima i visokim učilištima upućuje na homogenost obrazovnog programa i sumiranje ključnih kompetencija, što je neophodan temelj za buduće voditelje projekata i primjenu tako stečenog znanja u praksi. Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet Predmet: Upravljanje građevinskim projektima Diplomski sveučilišni studij Obvezni predmet za smjer Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 60+30+0 ECTS bodovi: 9,0 Ishodi učenja - prepoznati počela upravljanja projektima - prepoznati procese upravljanja u pripremnim fazama - prepoznati procese upravljanja u izvedbenim fazama - primijeniti metodu planiranja strojnog rada - primijeniti metodu formiranja tima - primijeniti metodu upravljanja rizicima - primijeniti metodu upravljanja kvalitetom Broj studenata: 32 Predmet: Upravljanje projektima Poslijediplomski specijalistički diplomski studij Izborni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+0+0 ECTS bodovi: 6,0 Ishodi učenja Broj studenata: 10 Predmet: Međunarodni sveučilišni interdisciplinarni poslijediplomski specijalistički studij – Poslovno upravljanje u graditeljstvu (MBA in Construction) Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): n/p ECTS bodovi: 90,0 Ishodi učenja - voditi interdisciplinarne timove - upravljati vremenom, troškovima i kvalitetom - unaprijedit komunikacijske vještine, vještine motiviranja i upravljanja ljudskim resursima u cilju postizanja zacrtanih ciljeva projekata kroz analize slučajeva Broj studenata: 15 izvor: https://www.grad.unizg.hr/programi/gradevinarstvo/studijski_program, https://www.mbaincon.com/program, https://www.grad.unizg.hr/predmet/up Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek Predmet: Upravljanje projektima Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo Obvezni predmet za smjer Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 45+25+5 ECTS bodovi: 6,0 Ishodi učenja - analizirati ciklus građevinskog projekta. - interpretirati metode upravljanja u pojedinim fazama ciklusa građevinskog projekta - razviti plan upravljanja projektom temeljen na projektnim zahtjevima i pripremiti ugovor za upravljanje projektom - primijeniti odgovarajuće metode i tehnike upravljanja u pojedinima fazama građevinskog projekta - samostalno prikazati, povezati i analizirati sve faze građevinskog projekta ograničene složenosti Broj studenata: 15 Predmet: Upravljanje projektima i optimizacija planova Specijalistički diplomski stručni studij Građevinarstvo Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - poznavati faze i sadržaj životnog ciklusa građevinskih projekata, te njihove sudionike, resurse i ciljeve - detektirati negativne utjecaje na realizaciju građevinskih projekata - poznavati načine ugovaranja za potrebe građevinskih projekata Broj studenata: 20 Predmet: Upravljanje građevinskim projektima Poslijediplomski specijalistički studij Građevinarstvo 1 godina Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): n/p ECTS bodovi: 60,0 Ishodi učenja - ostvarivanje osnovnih funkcija upravljanja projektima: planiranje, organiziranje, kadrovsko ekipiranje, kontrola i vođenje, uz motivaciju svih sudionika da se projektni ciljevi ostvare sigurno, uz uspješan utrošak dodijeljenih resursa, unutar zadanih rokova i proračuna, prema zadanim tehničkim uvjetima, na zadovoljstvo naručitelja/korisnika, s dobiti za sve sudionike izvor: http://www.gfos.unios.hr/diplomski-sveucilisni-studij-gradevinarstvo/smjer-organizacija-tehnologija-i-menadzment-gradenja, http://www.gfos.unios.hr/specijalisticki-diplomski-strucni-studij, http://www.gfos.unios.hr/poslijediplomski-specijalisticki-studij-gradevinarstvo-upravljanje-gradevinskim-projektima/pocetna-pos-sp-ugp U dopunskoj ispravi o studiranju, u točki 5.2 Profesionalni status navodi se da je završetkom studija student stekao dio uvjeta za imenovanje voditeljem projekta. Sveučilište Sjever Predmet: Vođenje, planiranje i praćenje projekata Diplomski sveučilišni studij Graditeljstvo Izborni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - definirati projekt, njegove faze i strukturu - razumjeti i koristiti tehnike planiranja i optimalizacije te pripremiti i izraditi plan projekta - primijeniti kompjuterske programe za praćenje i kontrolu projekata izvor: https://www.unin.hr/graditeljstvo/diplomski-sveucilisni-studij/kolegiji/ Sveučilište u Rijeci Građevinski fakultet Predmet: Upravljanje projektima Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo Obvezni predmet za sve Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+15 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - interpretirati metode upravljanja pojedinim fazama životnog ciklusa građevinskih projekata - primijeniti različite metode i instrumente upravljanja u pojedinim fazama građevinskog projekta - samostalno postaviti, opisati i analizirati sve faze srednje složenog građevinskog projekta Broj studenata: 40 Predmet: Upravljanje projektima Stručni diplomski studij Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+15 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - pravilno koristiti i interpretirati metode upravljanja pojedinim fazama životnog ciklusa projekata u graditeljstvu, samostalno koristiti nacionalnu regulativu upravljanja projektima izvor: https://gradri.uniri.hr/studiranje/diplomski-sveucilisni-studij/, https://gradri.uniri.hr/studiranje/specijalisticki-diplomski-strucni-studij/ Sveučilište u Splitu Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Predmet: Upravljanje projektima Sveučilišni diplomski studij Građevinarstvo Izborni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 45+15+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - planirati cjelokupni životni vijek građevinskih projekata i korištenje resursa u ograničenim uvjetima - optimizirati procese u projektu i izraditi simulacijske modele - vrjednovati i procijeniti uspješnost vođenja projekata - kontrolirati korištenje resurse projekta - upravljati rizikom projekta i sustavom više projekata Broj studenata: 40 Predmet: Upravljanje projektom Sveučilišni diplomski studij Arhitektura i urbanizam Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 2,0 Ishodi učenja - komentirati temeljne elemente upravljanja projektima izvođenja zgrada - planirati procese građenja zgrada - planirati resurse u odgovarajućim procesima građenja - identificirati i komentirati uzroke rizika - sudjelovati u sustavu više projekata Broj studenata: 40 izvor: https://gradst.unist.hr/studiji/gra%C4%91evinarstvo/sveucilisni-diplomski-studij-gra%C4%91evinarstvo/opci-smjer, https://gradst.unist.hr/studiji/arhitektura/diplomski-sveucilisni-studij-arhitektura Visoko učilište Algebra, Zagreb Predmet: Upravljanje projektima Projektni menadžment Stručni prijediplomski studij primijenjenog računarstva: Programsko inženjerstvo Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - Objasniti osnovne vrijednosti metodologije, povelje o projektu i organizacijske strukture. Razviti WBS strukturu projekta, ključne točke i aktivnosti. - Izračunati plan projekta i znati kontrolirati projekt pomoću metode kritičnog puta. Objasniti osnovne parametre metode ostvarene vrijednosti. - Objasniti osnovne pojmove vezane uz probleme upravljanja, opseg, komunikaciju, rizik, kvalitetu i metriku unutar različitih PM standarda i metodologija. - Kreirati projektni raspored s aktivnostima i resursima koristeći se alatom za upravljanje projektima. - Ažurirati plan projekta i izraditi izvješće o napretku i troškovima projekta pomoću alata za upravljanje projektima. Broj studenata: 100 Predmet: Projektni menadžment Stručni prijediplomski studij primijenjenog računarstva: Sistemsko inženjerstvo Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+15+0 ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - Objasniti osnovne vrijednosti metodologije, povelje o projektu i organizacijske strukture. Razviti WBS strukturu projekta, ključne točke i aktivnosti. - Izračunati plan projekta i znati kontrolirati projekt pomoću metode kritičnog puta. Objasniti osnovne parametre metode ostvarene vrijednosti. - Objasniti osnovne pojmove vezane uz probleme upravljanja, opseg, komunikaciju, rizik, kvalitetu i metriku unutar različitih PM standarda i metodologija. - Kreirati projektni raspored s aktivnostima i resursima koristeći se alatom za upravljanje projektima. - Ažurirati plan projekta i izraditi izvješće o napretku i troškovima projekta pomoću alata za upravljanje projektima. Broj studenata: 40 Predmet: Upravljanje projektima Stručni prijediplomski studij primijenjenog računarstva: Digitalni marketing Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - Objasniti osnovne vrijednosti metodologije, povelje projekata i organizacijskih struktura. Razviti strukturu WBS-a projekta, miljokaze i aktivnosti. - Izračunati plan projekta i znati kako kontrolirati projekt pomoću metode kritičnog puta. - Utvrditi koncepte upravljanja pitanjima, opsegom, komunikacijom, rizicima, kvalitetom i metrikom. - Stvoriti raspored projekata s projektnim aktivnostima i resursima pomoću alata za planiranje projekata. - Izraditi izvješće o napretku i troškovima projekta koristeći alate za planiranje projekata i komunicirati s dionicima projekta. Broj studenata: 140 Predmet: Upravljanje projektima u kreativnim industrijama Stručni diplomski studij: Kreativno upravljanje tržišnim komunikacijama Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - Definirati i objasniti pojam, značenje i koncept organizacije događaja (projekta). Objasniti strukturu projekta i organizacijsku strukturu. - Analizirati konkurentnost i efikasnost događaja kao specifičnog alata na tržištu. - Definirati i oblikovati sadržajni obuhvat te povezati elemente realizacije događanja (koncipirati, planirati, organizirati, kontrolirati događaj), odnosno osmisliti i voditi njegovu komunikacijsku, promotivnu i prodajnu dimenziju u alatu za upravljanje projektima. - Izraditi poslovni plan događaja – projekta umjerene složenosti. Broj studenata: 30 Predmet: Projektni menadžment Modul e-Leadership MBA studija Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 20+10+0 ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - Utvrditi znanja koja čine PMI definiciju discipline projektnog menadžmenta. - Izabrati i usporediti različite alate i tehnike koji se koriste u upravljanju područjima znanja. - Valorizirati koncepciju učinkovitog upravljanja projektima te stalno mijenjajuće okoline projekta. - Vrednovati ulogu strategije u upravljanju projektima, ulogu projektnog menadžera te karakteristike učinkovitog projektnog tima. - Argumentirano raščlaniti faze životnog ciklusa projekta. Broj studenata: 20 Izvor: https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/strucni-kratki-studij/internetski-marketing/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/prediplomski-studij/programsko-inzenjerstvo/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/prediplomski-studij/sistemsko-inzenjerstvo/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/prediplomski-studij/sistemsko-inzenjerstvo/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/visoko-uciliste/studij/diplomski-studij/kreativno-upravljanje-trzisnim-komunikacijama/nastavni-plan/, https://www.algebra.hr/mba/kolegij/?id=5047&module=projektni-menadment Veleučilište Baltazar, Zaprešić Predmet: Projektni menadžment Stručni diplomski studij 4 semestra Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): n/p ECTS bodovi: 120 Ishodi učenja - pripremu početka i vođenje projekta kojim organizacije planiraju i izvode svoje operativne i razvojne projekte - pripremu i vođenje projekata u projektno usmjerenim organizacijama, od faze pripreme, izvođenja te faze obvezne garancije - sudjelovanje u pripremi i vođenju složenih projekata u svim vrstama organizacija iz profitnog i neprofitnog sektora - pripremu i vođenje projekata korištenja vanjskih fondova, a posebno fondova EU-a - organiziranje cjelovitog projektnog rada u organizacijama u kojima će kao stručnjaci djelovati. izvor: https://www.bak.hr/studijski-programi/projektni-menadzment/#redoviti Studij Projektni menadžment prvi je međunarodno registrirani program obrazovanja projektnih menadžera u Republici Hrvatskoj i široj regiji, usklađen s pravilima IPMA-e – International Project Management Association (IPMA). Registracija je postignuta sustavom International Project Management Association Registration (IPMA REG). IPMA REG kod nalazi se i na suplementima diploma studija Projektni menadžment. Sveučilište u Slavonskom Brodu Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu Predmet: Upravljanje projektom Sveučilišni diplomski studij Strojarstvo: Logistika proizvodnje Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - pojam projekt i upravljanje projektom - postojeći i novi trendovi u upravljanju projektom - koraci odvijanja projekta - područja upravljanja projektom - životni ciklus projekta - proces upravljanja projektom - planiranje, praćenje, kontrola i zatvaranje projekta - računalni alati - rizici i određivanje rizika Predmet: Upravljanje projektom Sveučilišni diplomski studij Strojarstvo: Inženjerstvo materijala Izborni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - pojam projekt i upravljanje projektom - postojeći i novi trendovi u upravljanju projektom - koraci odvijanja projekta - područja upravljanja projektom - životni ciklus projekta - proces upravljanja projektom - planiranje, praćenje, kontrola i zatvaranje projekta - računalni alati - rizici i određivanje rizika Predmet: Upravljanje projektima Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): 30+30+0 ECTS bodovi: 5,0 Ishodi učenja - pojam projekt i upravljanje projektom - postojeći i novi trendovi u upravljanju projektom - koraci odvijanja projekta - područja upravljanja projektom - životni ciklus projekta - proces upravljanja projektom - planiranje, praćenje, kontrola i zatvaranje projekta - računalni alati - rizici i određivanje rizika izvor: https://unisbhr.sharepoint.com/sites/WebRepozitorij/Zajednicki%20dokumenti/Forms/AllItems.aspx?id=%2Fsites%2FWebRepozitorij%2FZajednicki%20dokumenti%2FDokumenti%2FSFSB%2FSTUDENTI%2FSTUDIJI%2FDiplomski%20studij%2FStudijski%20program%20SFSB%5FDiplomski%5FStrojarstvo%2Epdf&parent=%2Fsites%2FWebRepozitorij%2FZajednicki%20dokumenti%2FDokumenti%2FSFSB%2FSTUDENTI%2FSTUDIJI%2FDiplomski%20studij&p=true&ga=1 Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva Predmet: Upravljanje projektima Poslijediplomski specijalistički studij 2 semestra Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): n/p ECTS bodovi: 60 Ishodi učenja - primjenjivati metode, tehnike i alate za upravljanje projektima - procjenjivati i primjenjivati rukovođenje i donošenje odluka - prilagoditi upravljanje projektom i upravljačke procese okruženju - primijeniti komunikaciju dionika s obzirom na kontekst i uloge - upravljati promjenama radi prilagodbe isporuka projekta - analizirati i poboljšati prakse upravljanja projektima organizacije - vrednovati projekte, operativno i strategijski - procjenjivati i upravljati rizicima u provedbi projekata izvor: https://www.fer.unizg.hr/studiji/specijalisticki_studiji/up Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Predmet: Projektni menadžment Sveučilišni diplomski studij – smjer Automatizacija industrijskih sustava Obvezni predmet Broj sati nastave(predavanja+vježbe+seminar): ECTS bodovi: 4,0 Ishodi učenja - specificirati i objasniti osnovne funkcije upravljanja - definirati i objasniti upravljanje poduzećem uz pomoć projekata - specificirati i opisati osnovne vještine potrebne menadžerima važne za kvalitetno upravljanje - objasniti strategijsku dimenziju projektnog menadžmenta - objasniti operativnu dimenziju projektnog menadžmenta - analizirati cjelokupnost projektnih zadataka, te konstruirati primjer budžeta za određeni projekt Broj studenata: 30+15+0 izvor: https://www.ferit.unios.hr/upisi-i-studiji/sveucilisni-diplomski-studij#smjer-automatizacija-industrijskih-sustava#DE3-13 Povezanost Zakonske regulative u Republici Hrvatskoj i profesije upravljanja projektima U Republici Hrvatskoj je 2015. godine stupio na snagu „Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ (Zakon-NN-78/15 , 2015) te „Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje“ (Zakon, 118/18; 110/19) koji definira da investitori koji se u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava smatraju javnim naručiteljima obvezni su imenovati voditelja projekta u slučaju: 1. ulaganja sredstava u izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina osim cesta ukupne investicijske vrijednosti veće od 10.000.000,00 kuna bez PDV-a 2. ulaganja sredstava u gradnju cesta ukupne investicijske vrijednosti veće od 50.000.000,00 kuna bez PDV-a 3. ulaganja sredstava u izgradnju zgrada javne namjene ukupne investicijske vrijednosti veće od 35.000.000,00 kuna bez PDV-a 4. ulaganja sredstava u istodobnu gradnju više zgrada koje su djelomično ili potpuno namijenjene stanovanju, grade se na području istoga grada ili općine i imaju ukupno više od stotinu stanova. Sukladno Zakonu Voditelj projekta obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje, a to obuhvaća sljedeće poslove: • financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina • financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje provođenja tog plana • programiranje i planiranje u fazi koncipiranja projekta, što uključuje prikupljanje podataka, razvoj programa projekta i praćenje provođenja tog programa • savjetovanje, odabir i ugovaranje poslova za projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju poslova s tim osobama • povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora • pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja građevine • pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenja, uporabu i/ili uklanjanje građevina i pribavljanje tih akata • pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za građenje građevine te obavljanje radnji koje je investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine • razvoj sustava kontrole projekta te praćenje i kontrola realizacije, što uključuje izradu i prikaz planiranog vremenskog izv | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 120 | Dubravka Kuščević | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Poštovani, U prijedlogu novog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama nema polja „Obrazovne znanosti“ što ima ozbiljne posljedice za izbore u zvanja članova i članica akademske zajednice koji su napredovali u tom području i polju. Također interdisciplinarna istraživanja na tragu obrazovnih znanosti u specifičnim područjima ne mogu se podvesti pod nijedno polje posebnih znanstvenih disciplina što otežava prijavljivanje znanstvenih projekata. Izbacivanjem „Interdisciplinarna područja znanosti“ (područje 8), polje „Obrazovne znanosti“ (8.05.) iz prethodnog Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, područje znanosti postaje siromašno za izrazito važan segment znanstvenih istraživanja. Stoga je potrebno polje „Obrazovne znanosti“vratiti u interdisciplinrno područje znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 121 | Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | S obzirom na velike razlike u predmetu istraživanja i sadržaju pojedinih grana polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, posebnostima u njihovom razvoju, te razlikama u predmetu istraživanja, paradigmama, pristupima i metodama između komunikacijskih i informacijskih znanosti predlažemo da se postojeće znanstveno polje Informacijske i komunikacijske znanosti razdvoji u dva polja i to: (1) Informacijske znanosti (2) Komunikacijske znanosti. Pri čemu bi polje komunikacijske znanosti uključivalo novinarstvo, odnose s javnošću, masovne medije i komunikologiju. Detaljno obrazloženje za ovaj zahtjev iznio je Odsjek za strateško komuniciranje Fakulteta političkih znanosti u posebnom osvrtu. U ovom osvrtu Fakultet političkih znanosti želi istaknuti slijedeće važne razlike između informacijskih i komunikacijskih znanosti koje po predstavljaju rezloge za razdvajanje na dva polja: (1) Informacijske znanosti se prije svega bave načinom na koji informacije nastaju, kako se organiziraju, kako se njima upravlja, kako ih se pohranjuje i kako ih se koristi. S druge strane komunikacijske znanosti se bave obrascima ljudske komunikacije, njenim pretpostavkama, načinima na koji se odvija te njezinim posljedicama na ljudsko društvo. (2) Područje istraživanja komunikacijskih znanosti obuhvaća razne oblike komunikacije, od interpersonalne komunikacije, tradicionalnih i digitalnih medija i njihove uloge u komunikaciji, novinarstva, odnosa s javnošću kao oblika komunikacije jednog entiteta prema društvu, strateške komunikacije usmjerene na postizanje određenih društvenih ciljeva, političke komunikacije vezane uz političko djelovanje, legitimiranje političkih odluka i predstavljanje političkih programa; korporativne komunikacije usmjerene na postizanje ciljeva poslovne organizacije, istraživanja publika i etike u komunikaciji. Sva ova područja su bitno različita od područja informacijskih znanosti poput knjižničarstva, muzeologije, arhivistike i dokumentalistike, leksikografije i enciklopedistike, organizacije i informatike, informacijskih sustava i informatologije te informacijskog i programskog inžinjerstva. (3) Informacijske znanosti na europskim i američkim sveučilištima izučavaju se uglavnom u okviru prijediplomskih, diplomskih i doktorskih studijskih programa iz Information studies, Information science i Information systems. Common European Research Classification Scheme (CERIF) dokumentaristiku, informacije, bibliotekarstvo i arhivistiku klasificira u Humanističke znanosti, pod šifrom H100. (4) Komunikacijske znanosti na europskim i američkim sveučilištima izučavaju se uglavnom u okviru prijediplomskih, diplomskih (magistarskih) i doktorskih programa iz Communication Studies, Media and Communications, Journalism and Communications, Journalism, Digital Media, Digital Communications, Digital Journalism, Media Studies, Film and Media Studies itd. Common European Research Classification Scheme (CERIF) komunikacijske znanosti klasificira u Društvene znanosti, pod šifrom S265. (5) Information Sciences ili Information Studies javljaju se u istraživačkom i nastavnom smislu u bitno drugačijem kontekstu i obuhvaćaju druge sadržaje i koncepte od Media and Communications Studies, što je moguće utvrditi uvidom u studijske programe više europskih sveučilišta koji nudi ove programe. (6) Komunikacijska dinamika digitalnog doba obilježena je razvojem društvenih mreža i online platformi koje su u potpunosti je promijenili komunikacijske obrasce i prakse te su potaknuli nastanak novih znanstvenih studija koje se bave nastankom, diseminacijom i korištenjem komunikacijskih sadržaja u novom digitalnom okruženju te njihovim društvenim posljedicama. S obzirom na opseg i specifičnost predmeta istraživanja, znanstvenih paradigmi i teorijskih okvira kojima mu se pristupa te metoda istraživanja koje se bitno razlikuju od predmeta istraživanja, paradigmi i koncepata te metoda istraživanja u informacijskim znanostima logična je potreba razdvajanja polja na posebna polja nazvana Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 122 | Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 2. | S obzirom na velike razlike u predmetu istraživanja i sadržaju pojedinih grana polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, posebnostima u njihovom razvoju, te razlikama u predmetu istraživanja, paradigmama, pristupima i metodama između komunikacijskih i informacijskih znanosti predlažemo da se postojeće znanstveno polje Informacijske i komunikacijske znanosti razdvoji u dva polja i to: (1) Informacijske znanosti (2) Komunikacijske znanosti. Pri čemu bi polje komunikacijske znanosti uključivalo slijedeće novinarstvo, odnose s javnošću, masovne medije i komunikologiju. Detaljno obrazloženje za ovaj zahtjev iznio je Odsjek za strateško komuniciranje Fakulteta političkih znanosti u posebnom osvrtu. U ovom osvrtu Fakultet političkih znanosti želi istaknuti slijedeće važne razlike između informacijskih i komunikacijskih znanosti koje po predstavljaju rezloge za razdvajanje na dva polja: (1) Informacijske znanosti se prije svega bave načinom na koji informacije nastaju, kako se organiziraju, kako se njima upravlja, kako ih se pohranjuje i kako ih se koristi. S druge strane komunikacijske znanosti se bave obrascima ljudske komunikacije, njenim pretpostavkama, načinima na koji se odvija te njezinim posljedicama na ljudsko društvo. (2) Područje istraživanja komunikacijskih znanosti obuhvaća razne oblike komunikacije, od interpersonalne komunikacije, tradicionalnih i digitalnih medija i njihove uloge u komunikaciji, novinarstva, odnosa s javnošću kao oblika komunikacije jednog entiteta prema društvu, strateške komunikacije usmjerene na postizanje određenih društvenih ciljeva, političke komunikacije vezane uz političko djelovanje, legitimiranje političkih odluka i predstavljanje političkih programa; korporativne komunikacije usmjerene na postizanje ciljeva poslovne organizacije, istraživanja publika i etike u komunikaciji. Sva ova područja su bitno različita od područja informacijskih znanosti poput knjižničarstva, muzeologije, arhivistike i dokumentalistike, leksikografije i enciklopedistike, organizacije i informatike, informacijskih sustava i informatologije te informacijskog i programskog inžinjerstva. (3) Informacijske znanosti na europskim i američkim sveučilištima izučavaju se uglavnom u okviru prijediplomskih, diplomskih i doktorskih studijskih programa iz Information studies, Information science i Information systems. Common European Research Classification Scheme (CERIF) dokumentaristiku, informacije, bibliotekarstvo i arhivistiku klasificira u Humanističke znanosti, pod šifrom H100. (4) Komunikacijske znanosti na europskim i američkim sveučilištima izučavaju se uglavnom u okviru prijediplomskih, diplomskih (magistarskih) i doktorskih programa iz Communication Studies, Media and Communications, Journalism and Communications, Journalism, Digital Media, Digital Communications, Digital Journalism, Media Studies, Film and Media Studies itd. Common European Research Classification Scheme (CERIF) komunikacijske znanosti klasificira u Društvene znanosti, pod šifrom S265. (5) Information Sciences ili Information Studies javljaju se u istraživačkom i nastavnom smislu u bitno drugačijem kontekstu i obuhvaćaju druge sadržaje i koncepte od Media and Communications Studies, što je moguće utvrditi uvidom u studijske programe više europskih sveučilišta koji nudi ove programe. (6) Komunikacijska dinamika digitalnog doba obilježena je razvojem društvenih mreža i online platformi koje su u potpunosti je promijenili komunikacijske obrasce i prakse te su potaknuli nastanak novih znanstvenih studija koje se bave nastankom, diseminacijom i korištenjem komunikacijskih sadržaja u novom digitalnom okruženju te njihovim društvenim posljedicama. S obzirom na opseg i specifičnost predmeta istraživanja, znanstvenih paradigmi i teorijskih okvira kojima mu se pristupa te metoda istraživanja koje se bitno razlikuju od predmeta istraživanja, paradigmi i koncepata te metoda istraživanja u informacijskim znanostima logična je potreba razdvajanja polja na posebna polja nazvana Informacijske znanosti i Komunikacijske znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 123 | IRINA BASARA | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Predlaže se razdvajanje komunikacijskih od informacijskih znanosti. Komunikacijske znanosti, između ostalih uključujući novinarstvo, odnose s javnošću i medijske studije, promatraju se epistemološki u psihološkom, sociološkom, ekonomskom, političkom i kulturnom kontekstu koji su neodvojivi jedan od drugog. Informacijske se znanosti, pak, odnose na podatke i informacije u kontekstu računalstva i informacijskog menadžmenta koje se same po sebi ne mogu direktno dovoditi u vezu s komunikacijama kao vrijednostima znanja. Najsažetije rečeno, informacije prenose podatke, a komunikacija je kvalitetni i aksiološki sustav vrijednosti. Informacijske znanosti se bave načinom kako informacije nastaju, kako se organiziraju i kao se njima upravlja, dok komunikacijske istražuju oblike ljudske komunikacije. Shodno navedenom, predlaže se razdvajanje na polja: 1. informacijske znanosti 2. komunikacijske znanosti dr.sc. Irina Basara, viša asistentica (nasl.) Odsjek za kroatistiku, Katedra za medije i komunikacije Filozofski fakultet u Puli Sveučilište Jurja Dobrile u Puli | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 124 | Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-matematički fakultet | Znanstvene grane , Članak 4. | Unutar polja matematika predlažemo uvrstiti granu: 01.01.X Edukacijska matematika Unutar polja fizika predlažemo uvrstiti granu: 01.02.X Edukacijska fizika Unutar polja kemija predlažemo uvrstiti granu: 01.04.X Edukacijska kemija Unutar polja biologija predlažemo uvrstiti granu: 01.05.X Edukacijska biologija Unutar polja geografija predlažemo uvrstiti granu: 01.07.X Edukacijska geografija U posljednjih dvadeset godina objavljen je značajan broj znanstvenih radova čije su teme i objekt istraživanja značajno širi od zakonitosti stjecanja geografskih znanja i vještina. U tim se radovima problematiziraju uvjeti u geografskom prostoru koji utječu na funkcionalnu i prostornu organizaciju obrazovanja te međusobni utjecaj obrazovanja na prostor i obilježja prostora na obrazovanje. Značajno je unaprijeđen metodološki pristup uvođenjem suvremenih metoda računalnih prostornih analiza. Dio radova bavi se ljudskim potencijalima i obrazovnim resursima u nastavi geografije, faktorima koji ovise o obrazovnoj politici na lokalnoj i regionalnoj razini te regionalnom planiranju. Novim spoznajama edukacijska geografija pridonijela je razvoju matičnoga polja geografije. Ekspertiza u predmetnim metodikama i edukacijska istraživanja u prirodnim znanostima (uključujući matematiku i geografiju) u Hrvatskoj razvijali su se i razvijaju se prvenstveno pri visokim učilištima čija je djelatnost u prirodnim znanostima (PMF i srodni fakulteti, odnosno sveučilišni odjeli) i od strane znanstveno-nastavnog osoblja koje radi na njima i birano je na znanstveno-nastavna radna mjesta u odgovarajućim poljima prirodnih znanosti (odnosno polju Geografija u Interdisciplinarnim područjima znanosti, U skladu s navedenim, već postoji dobra praksa provedenih izbora znanstvenika u znanstvena zvanja u znanstvenim poljima područja prirodnih znanosti u kojima su valorizirani i radovi proizašli iz edukacijskih istraživanja, a u nekim poljima (npr. matematika) i eksplicitna pravila za valoriziranje takvih radova, Želimo da se edukacijska istraživanja i dalje razvijaju u okviru supstratnih struka kako bi, uz psihološke i pedagoške aspekte obrazovanja, zastupila sadržajni aspekt nastavnih predmeta u prirodoslovnom i matematičkom području kurikuluma predtercijarnog obrazovanja, kao i sveučilišnu/visokoškolsku nastavu na studijima i kolegijima u području prirodnih znanosti. Cilj nam je na ovaj način potaknuti edukacijska istraživanja kao znanstvenu nadgradnju i doprinos razvoju kvalitete obrazovanog procesa te refleksivne i promišljajuće nastavne prakse na svim razinama obrazovanja kroz: - valorizaciju znanstvenog doprinosa akademskog osoblja u području edukacijskih istraživanja i - provedbu izbora nastavnika koji se bave edukacijskim istraživanjima u pojedinom polju prirodnih znanosti pri matičnom odboru nadležnom za to polje, uz dopunu primjerenih kriterija za valorizaciju radova proizašlih iz edukacijskih istraživanja pri izboru na znanstveno-nastavna radna mjesta u navedenim poljima prirodnih znanosti. Ako se usvoji gore navedeni prijedlog dodavanja grana edukacijskih polja po poljima prirodnih znanosti (matematika, fizika, kemija, biologija, geografija), predlažemo brisati granu 01.08.1 metodike nastavnih predmeta prirodnih znanosti iz polja 01.viii. Interdisciplinarne prirodne znanosti. Umjesto predložene formulacije grane 01.02.4 u polju fizike predlažemo formulaciju "atomska i molekulska fizika i optika". Umjesto predložene formulacije grane 01.04.2 u polju kemije predlažemo formulaciju "teorijska i računalna kemija". Iz polja 01.08. Interdisciplinarne prirodne znanosti predlažemo brisati granu 01.08.4 znanost o zračenju, jer su znanstvene teme vezane uz zračenje obuhvaćene poljem fizike te nema preklopa s drugim poljima pa stoga predlažemo brisati. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 125 | SILVIJA HANŽIĆ DEDA | Znanstvena područja i umjetničko područje , Članak 2. | Članak 2. - u dijelu u kojem se navode znanstvena područja pod točku 7. dodati znanstveno područje: Interdisciplinarna područja znanosti (u sadašnjem Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama čl. 2. točka 8.). Unutar znanstvenog područja Interdisciplinarna područja znanosti dodati polje Obrazovne znanosti koje je prepoznato kao područje education (educational sciences) u dokumentima diljem svijeta. Opcija je i zasebno ostaviti Interdisciplinarna područja znanosti u čl. 7. prijedloga predmetnog Pravilnika i dodati mu polje Obrazovne znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će dodati znanstveno polje Obrazovne znanosti unutra interdisciplinarnog područja znanosti. |
| 126 | Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku | Znanstvene grane , Članak 4. | PRIJEDLOG U polje 02.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti dodati granu 02.16.3 biomedicinsko inženjerstvo OBRAZLOŽENJE Biomedicinsko inženjerstvo (biomedical engineering) je inženjerstvo u biologiji i medicini, odnosno biomedicini i zdravstvu. Biomedicinsko inženjerstvo se počinje intenzivnije profilirati sredinom 20. stoljeća, a danas ono nije samo dio suvremene biomedicine, već suvremena biomedicina ponajviše i napreduje upravo na temelju i pomoću biomedicinskog inženjerstva (Službeni list Europske Unije, 2015.). Hrvatski znanstvenici i nastavnici već više od pola stoljeća vrlo aktivno rade i stvaraju u grani biomedicinskog inženjerstva, primjerice i pri Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (nekadašnji Laboratorij za biomedicinsku elektroniku osnovan 1972.), kroz niz studijskih kolegija te veliki broj znanstvenih radova. U Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira već postoji standard zanimanja Biomedicinski inženjer / Biomedicinska inženjerka i standard kvalifikacije Sveučilišni prvostupnik magistar inženjer / Sveučilišna prvostupnica magistra inženjerka biomedicinskog inženjerstva. Taj se standard kvalifikacije podjednako naslanja na znanstvena polja 02.03. Elektrotehnika, 02.09. Računarstvo i 02.11 Strojarstvo, pa stoga pripada znanstvenom području 02. Područje tehničkih znanosti i znanstvenom polju 02.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti. U predmetnom Pravilniku, primjerice, već postoje "analogne" grane u znanstvenom području 01. Područje prirodnih znanosti [polje 01.02 Fizika, grana 01.02.7 biofizika i medicinska i fizika; polje 01.04. Kemija, grana 01.04.06 biokemija i medicinska kemija (a ne "1.05.06 biokemija i medicinska kemija" kako piše zakonodavac)], no zasad ne i izriječno znanstvena grana 02.16.3. biomedicinsko inženjerstvo (bioinženjerstvo i medicinsko inženjerstvo) u znanstvenom području 02. Područje tehničkih znanosti i znanstvenom polju 02.16. Interdisciplinarne tehničke znanosti. Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku osnovano je 1984. i već je par desetljeća vrlo aktivni član krovnog globalnog udruženje Međunarodna federacija za medicinsko i biološko inženjerstvo (International Federation for Medical and Biological Engineering - IFMBE, 1959.), krovnog kontinentalnog udruženja Europska alijansa za medicinsko i biološko inženjerstvo i znanost (European Alliance of Medical and Biological Engineering and Science - EAMBES, 2003.) te matična udruga hrvatskih znanstvenika na nekoliko čelnih funkcija IFMBE-a. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization - WHO) također eksplicitno zagovara biomedicinsko inženjerstvo kao znanost i struku ključnu za život i zdravlje ljudi. (Resolution WHA60.29, 2007.; Human Resources for Medical Devices - Role of Biomedical Engineers, 2017.; Global Atlas of Medical Devices, 2022.). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 127 | Željko Dobrović | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Predmet: Gdje spadaju vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće Radi smještanja obrambenih i sigurnosnih znanosti na odgovarajuće mjesto u podjeli znanosti na područja, polja i grane iz perspektive Sveučilišta obrane i sigurnosti, dajemo dva alternativna prijedloga: PRIJEDLOG 1. U tekstu prijedloga PRAVILNIKA O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA, u članku 2. pod znanstvena područja dodati područje: 7. OBRAMBENE I SIGURNOSNE ZNANOSTI. U članku 3. (znanstvena polja) dodati: 07. PODRUČJE OBRAMBENIH I SIGURNOSNIH ZNANOSTI Polja: 07.i. Vojno obrambene znanosti 07.ii. Sigurnosno obavještajne znanosti i umijeće. U članku 4. (znanstvene grane) dodati: 07. PODRUČJE OBRAMBENIH I SIGURNOSNIH ZNANOSTI Polje: 07.01. Vojno obrambene znanosti Grane: 07.01.1 vojne znanosti 07.01.2 vojno tehničke znanosti 07.01.3 obrambene znanosti Polje: 07.02. Sigurnosno obavještajne znanosti i umijeće Grane: 07.02.1 Sigurnosne znanosti 07.02.2 Obavještajne znanosti i umijeće U tom slučaju bi svi nastavnici koji imaju izbor u interdisciplinarnom području znanosti, polje 8.09. Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće (važeći pravilnik), u slijdećem izboru prešli u novo podučje 07. PODRUČJE OBRAMBENIH I SIGURNOSNIH ZNANOSTI i odgovarajuće polje (granu). Pri tome, dok se ne izabere dovoljan broj nastavnika u novom području 07, povjerenstva za provedbu postupka izbora u novo područje 07 bila bi sastavljena od nastavnika izabranih u području društvenih znanosti, polje sigurnosne i obrambene znanosti, i nastavnika izabranih u interdisciplinarnom području, polju Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće (prema važećem pravilniku). Ukoliko bi bilo potrebno, ćlanovi povjerenstva bi mogli biti i iz drugih područja znanosti, ukoliko to pojedini postupak izbora zahtijeva. PRIJEDLOG 2. U prijedlogu pravilnika vraća se interdisciplinarno područje taksativno navedeno: 7. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI. Pri tome imamo definirana polja unutar područja 7: - Vojno obrambene znanosti - Sigurnosno obavještajne znanosti i umijeće. I odgovarajuće grane: Polje: Vojno obrambene znanosti Grane: vojne znanosti vojno tehničke znanosti obrambene znanosti Polje: Sigurnosno obavještajne znanosti i umijeće Grane: Sigurnosne znanosti Obavještajne znanosti i umijeće Ukoliko se izabere ovakav prijedlog svi nastavnici koji imaju izbor u interdisciplinarnom području znanosti, polje 8.09. Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće (važeći pravilnik), u slijdećem izboru bi ostali u tom području i odgovarajućem polju (grani). Također, dok se ne izabere dovoljan broj nastavnika u interdisciplinarnom području i poljima vojno obrambene znanosti i sigurnosno obavještajne znanosti i umijeće, povjerenstva za provedbu postupka izbora u ovim poljima bi se sastojala od članova koji su u drugim područjima, a pokrivaju dijelom i područje u koje se nastavnik bira, ovisno o pojednimo izboru. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 128 | Stana Odak Krasic | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Prorektorica za studije Sveučilišta VERN' Sveučilište VERN', podržava inicijativu Odsjeka za strateško komuniciranje Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i predlaže da se postojeće znanstveno polje Informacijske i komunikacijske znanosti razdvoji u dva polja i to: (1) Informacijske znanosti (2) Komunikacijske znanosti. Podržavamo i prijedlog da polje Komunikacijske znanosti unutar područja Društvenih znanosti obuhvaća četiri znanstvene grane: 5.04.4. Komunikologija, 5.04.5. Odnosi s javnošću, 5.04.8. Masovni mediji i 5.04.9. Novinarstvo. Pri tome predlažemo da ostane zajednički Matični odbor za oba nova samostalna znanstvena polja. Također, podržavamo i argumentaciju kolegice M. Grbeša koja je temeljito pojasnila sam trenutak spajanja polja kao posljedicu „specifičnog povijesnog konteksta“ te potrebu da se o razdvajanju istih promisli u kontekstu nove „komunikacijske dinamike digitalnog doba“. Proces digitalne transformacije još uvijek je u tijeku, ali se tek polako i sporo integrira u društvo, pa bi ovo bio dobar pokazatelj te i takve transformacije u području znanosti – i to, za promjenu – na vrijeme. Stana Odak Krasić, Prorektorica za studije Sveučilišta VERN' | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 129 | VELEUČILIŠTE KRIMINALISTIKE I JAVNE SIGURNOSTI | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | PRIJEDLOG ZA DODAVANJE NOVE ZNANSTVENE GRANE „KRIMINALISTIKA“ Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti predlaže dodavanje nove znanstvene grane „Kriminalistika“ u polje 5.13. Sigurnosno-obrambene znanosti, u područje 5. Društvene znanosti. Naime, već više desetljeća na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti i njegovim prednicima (Visoka policijska škola, Fakultet kriminalističkih znanosti, i dr.) izvode se studijski programi završetkom kojih se stječe stručni naziv kriminalist, trenutno su to stručni nazivi "prvostupnik kriminalistike" i "magistar kriminalistike". Osim toga, važno je istaknuti činjenicu višedesetljetnog uspješnog djelovanja dvaju visoko specijaliziranih zavoda koji u svom nazivu i djelokrugu imaju kriminalistiku - Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu (oko 90 godina djelovanja) i Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Rijeci (oko 60 godina djelovanja). Također, u Hrvatskoj djeluje više desetaka znanstvenika koji se bave problematikom kriminalistike, postoje stručni i sveučilišni studiji iz područja kriminalistike (stručni prijediplomski studij Kriminalistika i stručni diplomski studij Kriminalistika na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti te sveučilišni specijalistički studij Kriminalističko istraživanje na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci), u sklopu navedenih studija postoji više desetaka kolegija iz područja kriminalistike (na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti djeluje i Katedra za kriminalistiku i forenziku), kriminalistika kao znanstvena grana obuhvaća specijalistička znanja, specifična znanstvena pitanja, specifične (autohtone) metode istraživanja te posjeduje veliki potencijal za razvitak i napredak. Elaborat u pisanom obliku o dodavanju kriminalistike kao nove znanstvene grane Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti dostavilo je Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Nacionalnom vijeću za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj. S poštovanjem, izv. prof. dr. sc. Ante Orlović, prof. struč. stud. Dekan Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 130 | Damir Jugo | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | PRIJEDLOG ZA SAMOSTALNO ZNANSTVENO POLJE KOMUNIKACIJSKIH ZNANOSTI Veleučilište Edward Bernays podržava prijedlog Odsjeka za strateško komuniciranje Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu za redefiniranje i razdvajanje zajedničkog polja „5.04. Informacijske i komunikacijske znanosti“ na dva samostalna polja: „Informacijske znanosti“ i „Komunikacijske znanosti“. Komunikacijske znanosti u Hrvatskoj definirane su znanstvenom klasifikacijom od 2007. godine unutar zajedničkog polja s informacijskim znanostima i u zadnja dva desetljeća su se kontinuirano razvijale. Ishodište zajedničkog polja s Informacijskim znanostima jest u pragmatičnim razlozima s obzirom da su prilikom spajanja komunikacijske znanosti bila mlada znanstvena disciplina u Republici Hrvatskoj i tada okupljala tek manji broj mladih znanstvenika. Komunikacijske znanosti proučavaju društvene uvjete, posljedice i značenja medijske, javne i međuljudske komunikacije i razgranata su na znanstvene grane komunikologije, odnose s javnošću, masovne medije i novinarstva i stoga je značajno različita od ostalih grana informacijskih znanosti te je primjerice po predmetu istraživanja znatno bliža sociologiji, politologiji i psihologiji. Tradicija nama susjednih zemalja u Europi (Njemačka, Austrija, Italija itd.) komunikacijske znanosti definira kao zasebnu znanstvenu disciplinu unutar društvenih znanosti i ne povezuje ju blisko s informacijskim znanostima. Tijekom posljednja dva desetljeća, tijekom kojih su informacijske znanosti i komunikacijske znanosti bile smještene u zajedničko polje, razvio se niz studijskih programa komunikologije, medija, novinarstva i odnosa s javnošću na koje je upisano oko 3000 studenata, a na kojima nastavu izvodi čitav niz znanstvenika i nastavnika s odgovarajućim izborima, vjerujemo kako je sazrjelo vrijeme da se redefinira samostalno polje komunikacijskih znanosti te mu se time omogući dalji razvoj. Posebno treba naglasiti nove istraživačke izazove kada promatramo razvoj digitalne komunikacije. Konačno, predlažemo da polje Komunikacijske znanosti unutar područja Društvenih znanosti obuhvate četiri postojeće znanstvene grane: 1. Komunikologija, 2. Odnosi s javnošću, 3. Masovni mediji i 4. Novinarstvo. Pri tome smatramo da iz praktičnih razloga u narednom periodu ostane zajednički Matični odbor za oba nova samostalna znanstvena polja pod nazivom "Matični odbor za informacijske znanosti i komunikacijske znanosti. S poštovanjem, izv. prof. dr. sc. Damir Jugo, prof. struč. stud. Dekan Veleučilišta Edward Bernays | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 131 | Fakultet hrvatskih studija | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | Fakultetsko vijeće Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predlaže Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske kao predlagatelju da u Prijedlogu navede znanstveno polje Obrazovne znanosti u skladu s trenutačno vrjedećim Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. O b r a z l o ž e nj e Prijedlog pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom polju, poljima i granama od 23. listopada 2023. u čl. 7 određuje: „Interdisciplinarna znanstvena područja moguće je utvrditi samo načelno, kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja.“. U skladu s tom pretpostavkom u Prijedlogu nije navedeno znanstveno polje obrazovnih znanosti koje je navedeno u trenutačno vrjedećem Pravilniku u interdisciplinarnom području znanosti. Nenavođenje toga znanstvenoga polja na temelju pretpostavke da interdisciplinarna područja znanosti i njihova znanstvena polja mogu biti utvrđena samo „načelno“ nije održivo. Razlog je tomu taj što se u znanstvenom polju obrazovnih znanosti izvode akreditirani studijski programi i odvija znanstvena djelatnost te su provedeni i provode se izbori znanstvenika i nastavnika na znanstvena i znanstveno-nastavna mjesta. Dakle, nije riječ o znanstvenom polju koje se može utvrditi samo „načelno“ i koje nije potrebno izrijekom popisati, nego je riječ o polju koje je utvrđeno u praksi i u dosadašnjim zakonodavno-propisnim okvirima Republike Hrvatske. Njegovo nenavođenje u Prijedlogu od 23. listopada 2023. diskriminira ga i dovodi u neravnopravan položaj. Interdisciplinarno znanstveno polje obrazovnih znanosti prema trenutačno vrjedećemu Pravilniku ima ove sastavnice: • psihologija odgoja i obrazovanja; • sociologija obrazovanja; • politologija obrazovanja; • ekonomika obrazovanja; • antropologija obrazovanja; • neuroznanost i rano učenje te • pedagoške discipline. Obrazovne znanosti znanstveno su polje koje ima akreditirane studijske programe, znanstvene časopise, znanstvenike i nastavnike s odgovarajućim izborom na radna mjesta u znanstvenom polju Obrazovne znanosti. Renomirana sveučilišta u svijetu, tj. njihovi fakulteti društvenih i humanističkih znanosti, već dug niz godina njeguju Erziehungswissenschaft (njem.) – Educational sciences (eng.), čije pojedine znanosti nadilaze njihova izvorna područja i polja. U znanstveno-stručnoj nomenklaturi pojam obrazovnih znanosti oslanja se na zapadnoeuropsku tradiciju: lat. educatio, tal. educazione, franc. éducation, španj. educatión, port. educação. U toj tradiciji pojam obrazovanja ne isključuje odgoj, nego naglašava širinu sadržaja koju podrazumijeva proces obrazovanja. Slična je tradicija i u anglosaksonskom okružju, koje je oslonjeno na onu romansku, pa se ondje pod pojmom education podrazumijeva stjecanje znanja i vještina od vrtića do sveučilišta. Na njemačkom govornom području postoji oko 100 znanstvenih disciplina koje oblikuju polje obrazovnih znanosti (razlog je tomu širina područja kojima se bave). Izvode se na prijediplomskoj i diplomskoj razini, ili pak u sklopu integriranoga studija. Obrazovne i odgojne znanosti međusobno su povezane, ali su ujedno i međusobno različite. U njih nije riječ o hijerarhijskom odnosu, nego o dva različita predmeta. Obrazovanje je orijentirano na što jasniju spoznaju pojedinoga sadržaja koja pretpostavlja poznavanje činjenica, njihovo razumijevanje i primjenu, a kao vrhunac stvaranje sasvim novoga. Odgoj je orijentiran na kreiranje individualnih i zajedničkih stavova, utemeljenih opredjeljenja na bazi spoznatoga kako bi pojedinac i društvo što bolje funkcionirali. Obrazovne znanosti nisu dio pedagogije. Na to upućuje i činjenica da pedagogija (pedagogy) kao pojam u anglosaksonskom svijetu jedva da postoji, a pojam education označava onu paletu znanja i vještina koje se kod nas zovu odgojno-obrazovnim znanostima. To je rezultat spoznaje da pedagogija ne može pokrivati bogato raslojeno i sve više rastuće područje obrazovanja, a čemu se i u nas tražilo i našlo rješenje stvaranjem znanstvenoga polja obrazovnih znanosti u interdisciplinarnom znanstvenom području. Obrazovne znanosti integriraju sadržaje područja društvenih znanosti (ekonomije, politologije, sociologije, psihologije i pedagogije), biomedicine i zdravstva (neuroznanost), humanističkih znanosti (antropologija, povijest, filozofija), umjetničkoga područja (glazba) te sadržaje metodike nastavnih predmeta koji se navode kao grane unutar različitih znanstvenih područja. S obzirom na to, interdisciplinarnost polja obrazovnih znanosti ne može se zadovoljiti pozicioniranjem u interdisciplinarno polje pojedinoga područja, nego integriranjem obrazovnih znanosti u interdisciplinarno znanstveno područje, što je, na koncu, uvaženo aktualnim Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Na tom temelju u Pregledniku studijskih programa (Mozvag) AZVO-a pod poljem 8.05 Obrazovne znanosti upisano je u Republici Hrvatskoj 25 studijskih programa na prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, u 6 sveučilišnih gradova. Do sada su kriteriji za polje 8.05 obrazovnih znanosti bili jasno postavljeni s obzirom na interdisciplinarno znanstveno područje kojemu pripadaju. U Prijedlogu od 23. listopada 2023. postavlja se pitanje kriterija i u koja će se područja i polja birati oni koji su doktorirali ili su već birani u znanstveno zvanje u tom polju. Problem razvoja znanosti, a i pravilnika koji to regulira i registrira, ne rješava se sužavanjem i zamagljivanjem pojedinih okvira, nego njihovim širenjem i specificiranjem radi praćenja razvoja znanosti u svijetu i u nas. Vraćanjem povijesnoga kotača u toj točki unatrag, vratili bismo se u probleme koji su upravo riješeni trenutačno vrjedećim Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. Obrazovne znanosti stoga treba zadržati i izrijekom navesti kao znanstveno polje u interdisciplinarnom području znanosti. I kroatologiju bi bilo moguće ondje zadržati na način da bude navedena kao posebno znanstveno polje ako se donese odluka da se onamo „vrate“ i znanstvena polje geografije i polje sigurnosnih i obrambenih znanosti. Iz gledišta sustava znanosti i visokoga obrazovanja važno je i nužno zadržati kontinuitet u znanstvenim poljima, u studijskim programima i izborima na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta. Neopreznim postupanjem može se stvoriti nered i dovesti u pitanje prepoznatljivost na tržištu rada, stečena akademska prava i izbori na radna mjesta, kao i novi kriteriji izbora na viša radna mjesta. Obrazovne znanosti kao znanstvenu disciplinu ne smije se potiskivati iz hrvatske akademske zajednice, a znanstvenike i nastavnike birane u polje obrazovnih znanosti ne smije se stavljati u nepovoljniji položaj u odnosu na znanstvenike i nastavnike birane u druga područja i polja. 20. studenoga 2023. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 132 | Daniela Malnar | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | U ime Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci predlažemo da se u Pravilniku o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području , poljima i granama u članku 4. unutar znanstvenog područja 03. Biomedicine i zdravstva, polje 3.02 Kliničke medicinske znanosti doda grana 03.02.32.Fizioterapija. Fizioterapeuti su ključan segment zdravstvenog sustava, čiji rad u promociji zdravlja, prevenciji i liječenju bolesti čini neizostavni dio sveobuhvatne zdravstvene skrbi za svakog pacijenta. Jedna od profesionalnih uloga fizioterapeuta je da, uz svakodnevni stručni angažman, funkcioniraju i kao znanstvenici jer u svom kliničkom prosuđivanju trebaju pronaći najučinkovitije fizioterapeutske postupke temeljene na znanstvenim dokazima. Fizioterapeuti intenzivno istražuju i neprekidno usavršavaju metode procjene i intervencije kod gotovo svih bolesti i stanja te svakodnevno preispituju dokaze o djelotvornosti postupaka koje primjenjuju. Stoga, fizioterapeut mora neprekidno ne samo pratiti objavljene znanstvene i stručne članke nego i sam uspoređivati rezultate provedenih kliničkih istraživanja i kreirati vlastita istraživanja kojima ispituje djelotvornost i sigurnost fizioterapeutskih postupaka („evidence-based physical therapy“) u svom radu. S druge strane, Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti u dijelu V. dužnosti fizioterapeuta u članku 16. propisuje kako fizioterapeuti primjenjuju znanstveno vrednovane metode i tehnike glede uspješnosti, trajne i sigurne uporabe bazirane na dokazima iz područja fizioterapije te primjenjuje metode rješavanja problema u provedbi fizioterapeutskih postupaka koji zahtijevaju vještinu, analitičko-kritičkog pristupa, čime se jasno ogleda znanstvena komponenta u radu fizioterapeuta, a koja se nužno reflektira i na obrazovni proces te stjecanje kvalifikacija na svim razinama. U ovom trenutku u Republici Hrvatskoj imamo više od 15 fizioterapeuta koji su stekli doktorat znanosti i time otvorili put fizioterapiji prema znanstvenoj disciplini. Fizioterapija kao zasebna znanstvena grana zasigurno će utjecati na kvalitetu i kvantitetu u struci i unaprijediti organizacijsku i sadržajnu razinu fizioterapije. Stoga Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci smatra da se fizioterapija nezaustavljivo transformira u akademsku znanost sa svim njezinim bitnim obilježjima. Nova znanstvena grana fizioterapija potrebna je i zbog razvoja novih tehnika i tehnologija zakonski utvrđene profesije. Zahtjev Fakulteta zdravstvenih studija i Hrvatske komore fizioterapije o utvrđivanju nove znanstvene grane ''fizioterapija'' u Području biomedicine i zdravstva, polju 3. 02. Kliničke medicinske znanosti podržavaju Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebi i Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu. Razvoj fizioterapije, kao autonomne profesije, pretpostavlja da fizioterapeuti budu ujedno kliničari, edukatori i znanstvenici, te nema dileme da fizioterapija u Hrvatskoj već sada ima sve preduvjete da bude definirana kao znanstvena grana i time dodatno unaprijedi stručni i znanstveni rad svih fizioterapeuta. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 133 | Irella Bogut | III. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI , Interdisciplinarna znanstvena područja | Poštovani, predlažem vraćanje polja 8.05. Obrazovne znanosti, unutar Interdisciplinarnih područja iz višestrukih razloga. S obzirom na to da mnogobrojni fakulteti svoje studijske programe izvode u polju 8.05. zbog nužnosti usklađivanja prema Upisniku znanstvenih organizacija ukidanje polja 8.05. značilo bi i ukidanje stečenih prava. Treba napomenuti i to da su fakulteti prema preporuci Agencije za znanost i visoko obrazovanje morali uskladiti znanstvena polja u kojemu izvode sveučilišne studijske programe prema upisu u Upisniku znanstvenih organizacija. Ukidanje stečenih prava značilo bi, između ostaloga, i redefiniranje postojećega polja 8.05. u neka od društvenih i/ili humanističkih polja, što nikako u konačnici ne bi odgovaralo pozicioniraju polja 8.05. kao izričito interdisciplinarnoga polja koji jedini može zadovoljiti izvođenje studijskih programa poput Ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja, Integriranoga učiteljskog studija i sl. Razlog tomu je što budućim magistrima primarnoga obrazovanja i magistrima ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja niti jedno znanstveno područje i polje nije primarno, nego je riječ o kombinaciji više znanstvenih područja i polja s izričitim naglaskom na predmetne metodike. Također, znatan broj znanstvenika u posljednjim godinama biranih u područje 8.05. Obrazovne znanosti, svoja je dosadašnja znanstvena istraživanja usmjerilo prema specifičnostima ovoga područja i grubo svrstavanje u bilo koje drugo područje i polje značilo bi sužavanje interdisciplinarnosti u trenutku kada znanstveni svijet teži interdisciplinarnosti, pa i multidisciplinarnosti. Iz navedenih razloga smatram da bi najpovoljnije rješenje bilo vraćanje u Pravilnik polja 8.05. Obrazovne znanosti unutar područja Interdisciplinarnih znanosti. S poštovanjem, prof. dr. sc. Irella Bogut Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Članica Matičnoga odbora za Interdisciplinarno područje | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 134 | Marijana Grbeša | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Odsjek za strateško komuniciranje, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Predlažemo da se postojeće znanstveno polje Informacijske i komunikacijske znanosti razdvoji u dva polja i to: (1) Informacijske znanosti (2) Komunikacijske znanosti. Obrazloženje Ishodište i povijesni razvoj ovih dviju znanstvenih disciplina – informacijskih i komunikacijskih znanosti – u svjetskim, ali i hrvatskim okvirima je odvojen i odvijao se u različitim smjerovima. Komunikacijske znanosti i pripadajuće, odnosno srodne poddiscipline (medijske studije, odnosi s javnošću, novinarstvo itd.) razvile su se uglavnom iz sociologije, psihologije i kulturnih studija. Početak razvoja komunikacijskih znanosti u Hrvatskoj vezuje se uz Studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji je 1970./1971. upisao prve studente, a u godinama koje su uslijedile sustavno dograđivao svoj studijski program, dajući primjer razvoja svim sličnim studijima u Hrvatskoj. Ishodište razvoja informacijskih znanosti u Hrvatskoj bili su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu. Na Filozofskom fakultetu informacijske znanosti su ponikle iz bibliotekarstva, informatike, arhivistike i muzeologije, a na FOI-u iz informatike. Informacijske znanosti proizišle su iz pitanja posredovanja i organizacije prijenosa znanja koje je oblikovano u podatke i informacije. Prvi Pravilnik o utvrđivanju znanstvenih područja (NN 29/1997) u Hrvatskoj, u području društvenih znanosti poznavao je znanstveno polje „Informacijske znanosti“ kojem je pripadalo četiri od pet grana (informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, arhivistika te dokumentalistika i muzeologija). Peta grana „komunikologija“ svrstana je u Informacijske znanosti zbog nedostatka akademskog kadra koji bi, u to vrijeme, mogao samostalno razvijati komunikacijske znanosti. Međutim, u svega nekoliko godina aktualiziralo se pitanje uvođenja novih grana. Uskoro su uz komunikologiju uvrštene i grane „novinarstvo“ i „javni mediji“ (Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, NN 76/05). Te dopune svjedočile su o dinamici i smjeru razvoja komunikacijske znanosti, ali i evidentnoj raznorodnosti sadržaja koji su, stjecajem okolnosti i ostali u istom polju. Polje Informacijske i komunikacijske znanosti (5.04.) prvi se put pojavljuje u lipnju 2008., u Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, NN 78/2008. U polju je navedeno 11 grana, od čega je 7 pripadalo informacijskim znanostima (arhivistika i dokumentalistika, informacijski sustavi i informatologija, knjižničarstvo, leksikografija i enciklopedistika, muzeologija, organizacija i informatika, informacijsko i programsko inženjerstvo), a 4 grane komunikacijskim znanostima (komunikologija, odnosi s javnošću, masovni mediji i novinarstvo). Takva je situacija aktualna i danas (Pravilnik, NN 118/2009). U međuvremenu je višestruko povećan broj znanstvenika i sveučilišnih nastavnika koji su birani u polje informacijskih i komunikacijskih znanosti, a čiji su radovi vezani isključivo uz segment komunikacijskih znanosti. S obzirom da je ovaj prilog namijenjen javnoj raspravi, skrećemo pozornost samo na neke razlike između informacijskih i komunikacijskih znanosti: (1) Programi s područja informacijskih znanosti bave se načinom na koji informacije nastaju, kako se organiziraju, kako se njima upravlja, kako ih se pohranjuje i koristi. To se područje naslanja na računarstvo, bibliotekarstvo i informacijski menadžment. (2) Informacijske znanosti na europskim i američkim sveučilištima izučavaju se uglavnom u okviru predidplomskih, diplomskih i doktorskih programa iz Information studies, Information science i Information systems. Common European Research Classification Scheme (CERIF) dokumentalistiku, informacije, bibliotekarstvo i arhivistiku klasificira kao Humanistiku, pod šifrom H100. (3) Programi s područja komunikacijskih znanosti bave se obrascima ljudske komunikacije i njezinim posljedicama, od interpersonalne komunikacije, do tradicionalnih i digitalnih medija, novinarstva, odnosa s javnošću, strateške komunikacije, političke komunikacije, korporativne komunikacije, istraživanja publika i cijelog niza drugih poddisciplina i vezanih disciplina. (4) Komunikacijske znanosti na europskim i američkim sveučilištima izučavaju se uglavnom u okviru predidplomskih, diplomskih (magistarskih) i doktorskih programa iz Communication Studies, Media and Communications, Journalism and Communications, Journalism, Digital Media, Digital Communications, Digital Journalism, Media Studies, Film and Media Studies itd. Common European Research Classification Scheme (CERIF) komunikacijske znanosti klasificira pod Društvene znanosti, pod šifrom S265. (5) Sam naziv Information Sciences ili Information Studies pojavljuje se u istraživačkom i nastavnom smislu u potpuno drugačijem kontekstu i obuhvaća druge sadržaje i koncepte od Media and Communications Studies, što je moguće utvrditi uvidom u studijski program bilo kojeg europskog sveučilišta koje nudi ove programe (npr. London School of Economics and Political Science, Sveučilište u Amsterdamu itd.). I na kraju, jedan od najvažnijih argumenata u prilog odvajanju informacijskih i komunikacijskih znanosti valja istaknuti komunikacijsku dinamiku digitalnog doba. Razvoj društvenih mreža i online platformi u potpunosti je promijenio komunikacijske prakse i potaknuo nastanak novih istraživačkih i akademskih disciplina koje se bave nastankom, diseminacijom i konzumacijom komunikacijskih sadržaja u novom digitalnom okruženju. Takav razvoj komunikacijskog okruženja zahtijeva i razvoj novih istraživačkih paradigmi koje su u stanju te promjene zahvatiti. Kako bi to bilo moguće, potrebno je omogućiti uspostavu i razvoj novog znanstvenog polja Komunikacijske znanosti koje će biti u stanju adekvatno pratiti i odgovoriti na promjene u nacionalnom i globalnom komunikacijskom i medijskom okruženju. Zajedničko polje koje je utemeljeno iz administrativnih razloga i u specifičnom povijesnom kontekstu, u suvremenom komunikacijskom i istraživačkom okruženju je zastarjelo, nelogično i predstavlja ograničavajući faktor za razvoj obje discipline – informacijskih i komunikacijskih znanosti. Zato, zbog svih navedenih razloga, predlažemo da se postojeće znanstveno polje Informacijske i komunikacijske znanosti razdvoji u dva polja i to: (1) Informacijske znanosti (2) Komunikacijske znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 135 | Mila Bulić | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA | Predlažem u Interdisciplinarno područje vraćanje polja Obrazovne znanosti. Obrazloženje: 1. U Interdisciplinarnom području, polje Obrazovne znanosti već je izvršen izbor znanstvenika te trebaju nastaviti napredovanje u istom području i polju jer su u tom smjeru usmjerili svoje znanstveno djelovanje. 2. Magistri primarnog obrazovanja (bez obzira na modul ili program), nakon završetka Učiteljskog studija, sukladno stečenim kompetencijama pripadaju Interdisciplinarnom području, polje Obrazovne znanosti jer je njihov studij kombinacija više znanstvenih (i umjetničkih) područja (humanističkih, društvenih, prirodnih) i polja (filologije, povijesti, prirodoslovlja, pedagogije, kineziologije, metodika nastavnih predmeta, psihologije itd.). 3. U Republici Hrvatskoj trenutno na poslijediplomskim specijalističkim i doktorskim studijima u polju 8.05. Obrazovne znanosti studiraju studenti. Što će biti s njihovim diplomama, ili diplomama onih koji već imaju doktorate iz Interdisciplinarnih znanosti, polje Obrazovne znanosti (npr. doktorski studij na PMF-u u Splitu)? 4. Prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (2022.) i prema propisanim kriterijima za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Što se događa ako znanstvenik ima stečen doktorat u području Interdisciplinarne znanosti, polje Obrazovne znanosti, a više toga polja nema? Znači li to da za tog znanstvenika više neće biti odgovarajućeg radnog mjesta? Na koja radna mjesta se može javiti npr. osoba s doktoratom Interdisciplinarne znanosti, polje Obrazovne znanosti? S poštovanjem | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 136 | Jasna Šulentić Begić | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | Poštovani, smatram kako je nužno: • ili vratiti interdisciplinarno polje Obrazovne znanosti (8.05.) u Interdisciplinarno područje znanosti (8.), koje prema prijedlogu Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama više ne postoji, • ili uvrstiti Glazbenu pedagogiju kao znanstvenu granu Pedagogije (5.07.) u područje Društvenih znanosti (5.) i klasificirati je kao (5.07.11), • ili uvrstiti Glazbenu pedagogiju kao znanstvenu granu Interdisciplinarnih društvenih znanosti (5.14.) u područje Društvenih znanosti (5.) i klasificirati je kao (5.14.4). Do sada je većina glazbenih pedagoga izbor provodila putem (8.05) Obrazovnih znanosti (Pedagogija; Glazbena umjetnost) prema uvjetima koji su bili identični za društvene znanosti, tj. za polje Pedagogije (5.07.) uz dopunu baza za polje Obrazovnih znanosti (8.05.) za radove kategorije a2. Glazbeni pedagozi napreduju znanstvenim putem jer: 1) su doktorirali na znanstvenim poslijediplomskim doktorskim studijima iz područja društvenih znanosti, polja Pedagogije (ranije Odgojnih znanosti) i sl.; 2) se bave znanošću - objavljuju znanstvene radove u publikacijama koje su kategorizirane kao: a1 – WoS, Scopus; a2 – baze koje su relevantne za društvene znanosti/Pedagogiju/Obrazovne znanosti; a3 – ostale baze. Za razliku od glazbenih pedagoga, glazbenici (instrumentalisti, kompozitori, solo pjevači, dirigenti) koji se bave umjetničkom pedagogijom i izvode umjetničku nastavu napreduju umjetničkim putem odnosno napreduju iz Glazbene umjetnosti iz Izvođenja glazbe/Reprodukcije glazbe (Sviranje, Pjevanje, Dirigiranje) ili Kompozicije. Drugim riječima, glazbenim pedagozima treba omogućiti napredovanje znanstvenim putem jer imaju znanstvenu, a ne umjetničku djelatnost. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 137 | Jasna Šulentić Begić | Znanstvene grane , Članak 4. | Poštovani, smatram kako je nužno: • ili vratiti interdisciplinarno polje Obrazovne znanosti (8.05.) u Interdisciplinarno područje znanosti (8.), koje prema prijedlogu Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama više ne postoji, • ili uvrstiti Glazbenu pedagogiju kao znanstvenu granu Pedagogije (5.07.) u područje Društvenih znanosti (5.) i klasificirati je kao (5.07.11), • ili uvrstiti Glazbenu pedagogiju kao znanstvenu granu Interdisciplinarnih društvenih znanosti (5.14.) u područje Društvenih znanosti (5.) i klasificirati je kao (5.14.4). Do sada je većina glazbenih pedagoga izbor provodila putem (8.05) Obrazovnih znanosti (Pedagogija; Glazbena umjetnost) prema uvjetima koji su bili identični za društvene znanosti, tj. za polje Pedagogije (5.07.) uz dopunu baza za polje Obrazovnih znanosti (8.05.) za radove kategorije a2. Glazbeni pedagozi napreduju znanstvenim putem jer: 1) su doktorirali na znanstvenim poslijediplomskim doktorskim studijima iz područja društvenih znanosti, polja Pedagogije (ranije Odgojnih znanosti) i sl.; 2) se bave znanošću - objavljuju znanstvene radove u publikacijama koje su kategorizirane kao: a1 – WoS, Scopus; a2 – baze koje su relevantne za društvene znanosti/Pedagogiju/Obrazovne znanosti; a3 – ostale baze. Za razliku od glazbenih pedagoga, glazbenici (instrumentalisti, kompozitori, solo pjevači, dirigenti) koji se bave umjetničkom pedagogijom i izvode umjetničku nastavu napreduju umjetničkim putem odnosno napreduju iz Glazbene umjetnosti iz Izvođenja glazbe/Reprodukcije glazbe (Sviranje, Pjevanje, Dirigiranje) ili Kompozicije. Drugim riječima, glazbenim pedagozima treba omogućiti napredovanje znanstvenim putem jer imaju znanstvenu, a ne umjetničku djelatnost. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Predlagatelj će dodati Obrazovne znanosti kao polje unutar interdisciplinarnog područja znanosti. |
| 138 | Matea Novak | Interdisciplinarna znanstvena područja , Članak 7. | Poštovani, članak 9. Pravilnika upućuje na primjenu ovog Pravilnika i na izbore na nastavna radna mjesta, no u članku 7. Pravilnika ne spominju se nastavna radna mjesta, kao ni matična povjerenstva koja provode takav izbor. Slijedom navedenog, predlažemo da se uz navedena radna mjesta u članku 7. dodaju i nastavna radna mjesta, a uz matični odbor da se navede i matično povjerenstvo, sve sukladno odredbama važećeg Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U nastavku je prijedlog teksta dopunjenog članka 7: "Interdisciplinarna znanstvena područja moguće je utvrditi samo načelno, kao jedinstveno znanstveno područje različitih znanstvenih područja i polja. Znanstvena polja unutar jedinstvenog interdisciplinarnog znanstvenog područja utvrđuju se u svakom pojedinom predmetu u postupku izbora na znanstveno, znanstveno-nastavno ili nastavno radno mjesto odnosno naslovnog znanstvenika ili naslovnog nastavnika. Znanstvena polja unutar jedinstvenog interdisciplinarnog znanstvenog područja uspostavljaju se za svaki pojedini predmet u postupku izbora na znanstveno, znanstveno-nastavno ili nastavno radno mjesto odnosno naslovnog znanstvenika ili naslovnog nastavnika temeljem obrazloženog zahtjeva znanstvenog instituta ili visokog učilišta koje je započelo postupak izbora. Odluku o utvrđivanju odgovarajućeg polja u interdisciplinarnom znanstvenom području donosi nadležni matični odbor odnosno nadležno matično povjerenstvo za interdisciplinarno znanstveno područje.” S poštovanjem, Matea Novak, mag.iur. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 139 | Rona Bušljeta Kardum | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA, III. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI | Poštovani, na temelju sljedećih argumenata smatram štetnim da se novim Pravilnikom o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima poljima i granama te umjetničkom području poljima i granama iz Interdisciplinarnoga znanstvenoga područja briše polje 8.05 Obrazovne znanosti. 1. Kada je u pitanju znanstveno djelovanje, u svijetu je danas imperativ interdisciplinarni i multidisciplinarni pristup. Obrazovne znanosti integriraju sadržaje područja Društvenih znanosti (ekonomije, politologije, sociologije, psihologije i pedagogije), Biomedicine i zdravstva (neuroznanost), Humanističkih znanosti (antropologija, povijest), Umjetničkog područja (glazba) te sadržaje metodika nastavnih predmeta koje se navode kao grane unutar različitih znanstvenih područja. Sve navedeno jasno ukazuje da Obrazovne znanosti pripadaju Interdisciplinarnom znanstvenom području, a ne jednom znanstvenom području niti interdisciplinarnom polju jednoga područja što je, na koncu, godinama i bilo prepoznato u Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama. 2. Kako će se pri argumentaciji brisanja polja Obrazovne znanosti opravdati činjenica da zapadnoeuropska znanstvena tradicija uvažava i njeguje obrazovne znanosti kao i da naša znanstvena i stručna literatura te zakonska regulativa ističe jednaku važnosti kako odgoja tako i obrazovanja? 3. U Republici Hrvatskoj je do sada bila prepoznata važnost Obrazovnih znanosti i Interdisciplinarnoga znanstvenoga područja, o čemu svjedoči i izvod iz Preglednika studijskih programa (Mozvag) AZVO-a u kojemu je pod poljem 8.05 Obrazovne znanosti navedeno 25 studijskih programa na prijediplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini u 6 sveučilišnih gradova. Postavlja se pitanje što će biti s tim akreditiranim studijskim programima, studentima i znanstvenicima koju su se znanstveno profilirali u polju Obrazovnih znanosti? 4. Dosada su kriteriji za polje 8.05 Obrazovne znanosti bili jasno postavljeni s obzirom na Interdisciplinarno znanstveno područje kojemu i pripadaju. Postavlja se pitanje u koja će se područja i polja birati oni koji su doktorirali ili su već birani u znanstveno zvanje u polju 8.05 Obrazovne znanosti i prema kojim kriterijima? Na temelju kojih se znanstvenih i stručnih argumenta znanstvenike birane u polju Obrazovne znanosti tjera u ograničenu kombinaciju dvaju ili više polja iz istog ili različitih područja znanosti i može li se mogućim kombinacijama polja zadovoljiti znanstvena širina obrazovnih znanosti? Zbog svega navedenoga kao i prepoznatljivosti naših znanstvenika koji znanstvene radove pišu uvažavajući interdisciplinarnost i multidisciplinarnost obrazovnih znanosti i izvan Republike Hrvatske, smatram iznimno važnim vraćanje polja 8.05 Obrazovne znanosti u Interdisciplinarno znanstveno područje. S poštovanjem izv. prof. dr. sc. Rona Bušljeta Kardum Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 140 | Antonija Huljev | III. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI , Interdisciplinarna znanstvena područja | Predlažem u potpunosti vraćanje polja 8.05. Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline). Obrazloženje: 1.) Brojnost znanstvenika biranih u polju 8.05. Obrazovne znanosti nalaže njegovo vraćanje prvenstveno zbog mogućnosti izvođenja akreditiranih studijskih programa u polju 8.05. Budući učitelji primarnoga obrazovanja i odgojitelji nikako se prema stečenim kompetencijama ne mogu svrstati u bilo koje nedisciplinarno polje iz razloga jer im niti jedna znanost nije temeljna, već je u pitanju kombinacija više znanstvenih (i umjetničkih) područja (humanističkih, društvenih, prirodnih) i polja (filologije, povijesti, prirodoslovlja, pedagogije, kineziologije, metodika nastavnih predmeta, psihologije itd.). 2.) Zbog profilacija visokoškolskih ustanova i mogućnosti izvođenja studijskih programa, i prema njima potrebnom broju nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima, veći je broj znanstvenika išao u znanstveni izbor u polju 8.05. Obrazovne znanosti te prema tome i usmjerio svoje znanstveno djelovanje. Sužavanje njihovih budućih znanstvenih izbora u kombinacije dvaju ili više polja ne bi mogao zadovoljiti široko postavljenu interdisciplinarnost studijskih programa koji se izvode u polju 8.05., a takvih je Republici Hrvatskoj 25. 3.) U Republici Hrvatskoj trenutno na poslijediplomskim specijalističkim i doktorskim studijima u polju 8.05. Obrazovne znanosti studira veliki broj studenata. Mnogima je od njih upravo interdisciplinarnost bio važan čimbenik zbog kojega su se odlučivali na spomenute studije. 4.) Prema novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (2022.) i prema propisanim kriterijima za izbor na znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno i nastavno radno mjesto na sveučilištu i znanstvenom institutu može se zaposliti osoba koja ima odgovarajući stupanj obrazovanja u znanstvenom, odnosno umjetničkom području i polju. Studenti koji budu stekli akademske stupnjeve u poljuobrazovnih znanosti, u slučaju permanentnoga brisanja polja 8.05. Obrazovne znanosti, više neće moći konkurirati na natječajima iz razloga što neće imati završene odgovarajuće studije. Iz navedenih se razloga nameće nužnost vraćanja polja 8.05. zbog kontinuiteta izvođenja studijskih programa na svim akademskim razinama, mogućnosti napredovanja u istom području i polju pristupnika koji su već birani u polje 8.05. Obrazovne znanosti te same prirode učiteljskih studija, studija ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja te poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija akreditiranih u polju 8.05. Obrazovne znanosti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |
| 141 | VESNA SVALINA | PRAVILNIK O ZNANSTVENIM I INTERDISCIPLINARNIM PODRUČJIMA, POLJIMA I GRANAMA TE UMJETNIČKOM PODRUČJU, POLJIMA I GRANAMA, III. INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI | Poštovani, Željela bih izraziti duboku zabrinutost povodom prijedloga novog Pravilnika o znanstvenim i interdisciplinarnim područjima, poljima i granama te umjetničkom području, poljima i granama. Kao znanstvenica koja se bavi glazbeno-pedagoškim pitanjima, primijetila sam da trenutni prijedlog Pravilnika ne obuhvaća polje Obrazovne znanosti. Do sada je polje Obrazovne znanosti igralo ključnu ulogu u izborima za znanstvenike u ovom području. Ti su se izbori provodili unutar interdisciplinarnog područja znanosti/umjetnosti pod poljem Obrazovne znanosti, s preciznim navođenjem "pedagogija" i "glazbena umjetnost" u zagradi. Taj je detalj omogućavao znanstvenicima da formalno predstavljaju svoje istraživačke interese, obuhvaćajući i pedagoške i glazbeno-pedagoške aspekte u svakom istraživačkom radu. Prijedlogom da se polje Obrazovne znanosti izostavi iz Pravilnika ozbiljno bi se narušila prepoznatljivost i potpora znanstvenicima u tom području. Takav prijedlog mogao bi stvoriti nesigurnost i nedoumicu u pogledu priznavanja njihovih istraživanja i doprinosa u ovom specifičnom području. Stoga predlažem ponovno uključivanje polja Obrazovne znanosti u ovaj Pravilnik kako bi se osiguralo odgovarajuće prepoznavanje i podrška znanstvenicima koji istražuju glazbeno-pedagoška pitanja. S poštovanjem, Izv. prof. dr. sc. Vesna Svalina Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. |