Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o načinu provedbe te vrstama i razinama vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANTUN ČIČAK Javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o načinu provedbe te vrstama i razinama vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika ECTS bodovi Kako je člankom 9. stavak 3. Prijedloga pravilnika o nastavnim planovima i programima pojedinih vrsta i razina vojnih izobrazbi i izobrazbi za vojne specijaliste predviđeno da se "Nastavni planovi i programi svih vrsta izobrazbi izrađuju se uz primjenu načela Europskog sustava prikupljanja i prenošenja bodova ( European Credit Transfer and Accumulation System – ECTS )." smatram da bi se isti princip trebao primjeniti i u slučaju izrade NPP za izobrazbu pričuvnih dočasnika i časnika. Ako želimo da HVU bude prepoznata kao institucija i u civilnom društvu moramo razmisliti o benefitima koje bi pojedinac mogao/trebao ostvariti uključivanjem u određene oblike vojne slijedno-rastuće izobrazbe. Ako to znači da može ostvariti određeni broj ECTS bodova koji bi onda mogli/trebali biti priznati i u budućem civilnom obrazovanju i razvoju tog pojedinca bilo bi pogrešno ne iskoristiti mogući potencijal takvog pristupa ovom pitanju. Stoga bi se već pri formiranju NPP moralo naznačiti gdje bi ostvareni ECTS bodovi mogli biti priznati u civilnom sustavu obrazovanja. Način provedbe izobrazbe Svi oblici slijedno-rastuće izobrazbe dočasnika i časnika imaju prilično opsežan sadržaj koji će tražiti njihovo sudjelovanje u razdoblju od nekoliko mjeseci do godinu dana (ili čak i duže). Čak i uz korištenje e-learning metoda bit će potrebno da svako od tih pojedinaca provede značajan broj dana na HVU što će ih, neminovno, udaljavati od njihovog radnog mjesta. Ovaj pravilnik ne govori ništa o koordinaciji MORH i poslodavaca koji bi trebali prihvatiti navedene oblike izobrazbe pojedinaca za potrebe sustava obrane i sigurnosti kao jednu od značajnih i društveno korisnih aktivnosti, a ne kao opterećenje za vlastite poslovne procese. U suprotnom ćemo dobiti kontraefekat da ćemo jako teško dobiti pojedince da sudjeluju u ovom programu ako im nad glavom visi mogućnost dobivanja otkaza kod nezadovoljnoh poslodavaca. Financijski poticaji Svaki pojedinac koji se uključi o navedeni program slijedno-rastuće vojne izobrazbe bit će prisiljen žrtvovati jako veliki broj sati/dana svog slobodnog vremena. Čl. 7 ovog pravilnika govori da će MORH sklopiti ugovor sa svakim odabranim kandidatom no smatram da bi se već putem ovog pravilnika moglo dati do znanja da će se na određeni način nagraditi trud pojedinaca (čak i ono vrijeme koje će biti potrebno utrošiti na rad i učenje kod kuće, a ne samo ono koje će se provesti na HVU ili u nekoj od postrojbi). Svako pojedinac koji se odluči na pristupanje bilo kojem obliku slijedno-rastuće vojne izobrazbe bi trebao ostvariti i određene benefite unutar društva (kroz prednost pri zapošljavanju, školovanju na civilnim ustanovama ili nešto drugo) jer je to način kako osigurati dovoljan broj zaniteresiranih da bi cijeli sustav mogao biti održiv. Zbog svega navedenog smatram da je ovaj prijedlog Pravilnika zanimljiv no vrlo uopćen i nedovoljno razrađen. S obzirom na potrebu razvoja pričuvnih postrojbi te osiguranja dobro obučenog i osposobljenog osoblja koje će biti sposobno iskoristiti puni potencijal postrojbi kojima će zapovijedati nužno je puno preciznije urediti navedeno područje. Smatram da je potrebno odmah u startu razviti sustav koji će biti prihvaćen među potencijalnim kandidatima jer bi negativni stav mogao imati vrlo ozbiljne i teško ispravljive posljedice. Stoga predlažem da se ovaj prijedlog Pravilnika značajno doradi te da se bolje preciziraju njegove odredbe. Primljeno na znanje Članak 9. st. 3. i 4. Pravilnika o nastavnim planovima i programima pojedinih vrsta i razina vojnih izobrazbi i izobrazbi za vojne specijaliste (Narodne novine, br. 35/24) koji predviđa da se „Nastavni planovi i programi svih vrsta izobrazbi izrađuju uz primjenu načela opterećenja polaznika prema Europskom sustavu prikupljanja i prenošenja bodova ( European Credit Transfer and Accumulation System – ECTS)“ primijenit će se na izobrazbe koje su navedene u Pravilniku o načinu provedbe te vrstama i razinama vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika.
2 ANTUN ČIČAK II. SLIJEDNO-RASTUĆA I FUNKCIONALNA IZOBRAZBA PRIČUVNIH DOČASNIKA I ČASNIKA, Članak 3. Smatram da bi ovaj pravilnik trebao biti usklađen s odredbama Pravilnika o nastavnim planovima i programima pojedinih vrsta i razina vojnih izobrazbi i izobrazbi za vojne specijaliste. Odstupanja su vidljiva već u ovom članku jer čl. 7 citiranog prijedloga Pravilika o NPP pojedinih vrsta i razina vojnih izobrazbi i izobrazbi za vojne specijaliste kaže slijedeće: (1) Nastavni plan i program prve razine slijedno-rastuće izobrazbe časnika i prve razine slijedno-rastuće izobrazbe dočasnika i časnika u okviru programa osposobljavanja vojnih specijalista donosi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga. (2) Nastavni plan i program za prekvalifikaciju dočasnika u okviru drugog roda ili službe donose čelnici ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga koje provode obuku za stjecanje vojno stručne specijalnosti. (3) Ostale nastavne planove i programe iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika donosi zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“. Vidljivo je da se u jednom od pravilnika nadležnost za donošenje NPP daje isključivo načelniku GS OSRH, a u drugom se predviđa da NPP samo prve razine slijedno-rastuće izobrazbe donosi NGS OSRH dok se za ostale razine ovlast donošenja NPP dodjeljuje zapovjedniku HVU. Kako su oba prijedloga Pravilnika još u fazi usuglašavanja i data su na uvid javnosti putem e-savjetovanja smatram da je moguće odmah provesti navedena usklađivanja. Nije prihvaćen Članak 46. stavak 7. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 73/13, 75/15, 50/16, 30/18, 125/19, 155/23, 158/23 i 14/24) propisuje da program za vojnog specijalista donosi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske te da program sadržava prvu razinu dočasničke odnosno časničke izobrazbe i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja.
3 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Javno savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o načinu provedbe te vrstama i razinama vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Prijedlog pravilnika o načinu provedbe te vrstama i razinama vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (dalje u tekstu: Pravilnik). Nakon uvida u predmetni Pravilnik, Pravobraniteljica ukazuje da tekst istoga nije pisan rodno osjetljivim jezikom te ne sadrži odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u suprotnosti s čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Pravobraniteljica predlaže da se ovom prilikom predmetni Pravilnik uskladi s navedenim aktima. Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. U čl.2.st.1. propisano je da se u smislu tih pravila pod propisom smatra, između ostaloga, i pravilnik (toč.g). U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je sljedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.« Pravobraniteljica kontinuirano prati aktivnosti vezane povećanje broja žena u oružanim snagama te daje preporuke u tom smjeru. U svojem Izvješću o radu za 2022. godinu Pravobraniteljica je, između ostalog, preporučila da se osigura rodno osjetljivo praćenje razvoja karijere i fluktuacije kadra. U tom kontekstu, Pravobraniteljica je mišljenja da indikatori rodno osjetljivog pristupa trebaju započeti već na jezičnoj razini te, stoga, predlaže da se i predmetni Pravilnik uskladi sa gore navedenim odredbama. Prihvaćen Prihvaća se članak 2. (1) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.