Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Pravilnik o proizvođačkim organizacijama i drugim oblicima udruženja proizvođača primarnih poljoprivrednih proizvoda
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Hrvatska poljoprivredna komora | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 16. | Predlažemo da članak 16. stavak 4. ostane na razini preporuke. | Primljeno na znanje | Odredba o kratkom lancu opskrbe nalazi se u članku 2. stavku 1. postavku (m) Uredbe EU br. 1305/2013 i ista je, kako je prezentirano na prvoj sjednici Povjerenstva, dopunjena definicijom preuzetom iz jednog znanstvenog članka čija je tema kratki lanci opskrbe. Odredba je instruktivnog karaktera i tumači se kao preporuka. Budući da je Ministarstvo svjesno situacije i okolnosti s kojima se susreću proizvođači u smislu prodaje i isporuke svojih proizvoda u trgovačke lance, ista će biti izmijenjena na način da je nedvojbeno jasan njezin instruktivni i deklarativni, a ne obvezujući karakter. Primjer: „(4) Proizvode iz stavka 3. ovoga članka proizvođačka organizacija stavlja na tržište poštujući načela kratkih lanaca opskrbe, težeći izravnoj prodaji proizvoda krajnjem potrošaču ili prodaji uz posredovanje najviše jednog posrednika, na način da nakon stjecanja statusa priznavanja, u svakom sljedećem referentnom razdoblju iz članka 3. stavka 1. točke 14. ovoga Pravilnika, nastoji povećati broj krajnjih kupaca i/ili smanjiti broj posrednika između nje i krajnjeg kupca proizvoda u odnosu na broj krajnjih kupaca i posrednika utvrđen u postupku priznavanja proizvođačke organizacije. Ova odredba smatra se preporukom o pozitivnoj praksi u poslovanju te smislu i svrsi osnivanja proizvođačke organizacije.“ Radi se dakle o situaciji u kojoj se proizvođači koji predaju svoje proizvode jednom otkupljivaču odluče udružiti i osnovati proizvođačku organizaciju. Nakon stjecanja statusa priznavanja proizvođačka organizacija i njezini članovi zadrže potpuno isti model poslovanja naslanjajući se na jednog otkupljivača. Držimo da je takav način poslovanja nakon stjecanja statusa priznavanja u suprotnosti s temeljnim načelima rada i osnivanja proizvođačkih organizacija te da priznata proizvođačka organizacija mora činiti napore kako bi izišla na tržište, osigurala bolju pregovaračku poziciju svojim članovima, omogućila svojim članovima bolje otkupne cijene proizvoda i veću dohodovnost od prodaje proizvoda. Navedeno podrazumijeva da proizvođačka organizacija mora u godinama nakon priznavanja pronaći načina da ostvari poslovne ugovore o prodaji i plasmanu proizvoda za koje je priznata barem s još jednim ili većim brojem kupaca koji joj nude bolje uvjete vezane uz kupnju i prezentaciju njihovih proizvoda na tržištu. Ako takva organizacija ne čini ništa da u tome uspije podrazumijeva se da se uvjeti poslovanja njezinih članova nisu nimalo promijenili ili poboljšali jer u punom smislu ovise o tom jedinom otkupljivaču i njegovoj ponudi, a proizvodi za koje su priznati vjerojatno će se i plasirati na tržište pod tržišnom markom otkupljivača, što nikako nije u skladu s načelima osnivanja proizvođačke organizacije niti smislom njezinog postojanja. |
2 | NATURA AGRO d.o.o. | POSTUPCI NAKON PRIZNAVANJA, Članak 34. | Potencijalna greška u pisanju u st. 1. t. c) kod ''članka 19. stavka 3. ovog Pravilnika''. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
3 | NATURA AGRO d.o.o. | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 15. | I) Potrebno izmijeniti oznake odredbi i označiti ih brojčano. II) Predlaže se brisati odredba čl. 15. t. d) budući predstavlja ograničenja koja nisu navedena u Uredbi (EU) 1308/2013, a koja su nedovoljno određena, podložna ekstenzivnom tumačenju i nije jasno definirano na koji način se utvrđuje povezanost vanjskog subjekta sa bilo kojim članom proizvođačke organizacije. Dakle iznimno je problematična u ovom slučaju formulacija ''…je na bilo koji način povezan s bilo kojim članom proizvođačke organizacije.'', s obzirom da iz sadržaja iste nisu poznati uvjeti i načini povezanosti. Potrebno objašnjenje odredbe i pravno uporište. | Primljeno na znanje | Prijedlog se ne prihvaća u dijelu brisanja odredbi čl. 15. t. d). Odredba će biti dopunjena u skladu s nekim prethodnim odredbama kako bi bila jasnija. Ovim se odredbama nastoji spriječiti da jedan ili skupina članova ima dominantan položaj u proizvođačkoj organizaciji u smislu upravljanja istom i da kroz korištenje proizvodnog potencijala ostalih članova proizvođača stječe osobnu korist. Dio odredbi koje predstavljaju pravno uporište za odredbe koje su propisane u okviru ovoga članka naveden je u članku 13. Uredbe EU br. 1308/2017. |
4 | NATURA AGRO d.o.o. | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 12. | Predlaže se izmjena odredbe čl. 12. st. 6. budući da takva odredba može dovesti do ''trgovanja utjecajem'' i ''kupovine glasova'' unutar proizvođačke organizacije. S druge strane, načelno bi prihvatljiva bila opcija da član skupštine opunomoći drugu osobu koja bi tada sudjelovala i glasala umjesto njega te na odgovarajući način pisanim putem obavijestiti predsjednika skupštine. Članovi proizvođačke organizacije bi u tom smislu mogle aktom o osnivanju dodatno urediti pitanje glasanja da se na toj sjednici glasa o prihvatljivosti punomoćnika. Osim toga, životno je nelogično očekivati da svaki član proizvođačke organizacije može biti prisutan svakoj skupštini, radi čega se osnivačkim aktom može predvidjeti da je za donošenje odluka dovoljno da odluka bude prihvaćena određenom većinom prisutnih članova proizvođačke organizacije, pod uvjetom da je zadovoljen kvorum. Predmetni prijedlog u skladu je sa odredbom čl. 445. Zakona o trgovačkim društvima (111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23). | Primljeno na znanje | Pri razmatranju prijedloga ove odredbe konzultirani su i službenici Europske komisije te je u skladu s potrebom osiguravanja demokratičnosti u postupku donošenja odluka preporučen model kojim se služi Europska komisija u radu u okviru odbora, pri čemu država članica koja je spriječena fizički nazočiti sastanku o tome obavještava predsjedavajućeg i u obavijesti navodi kojoj drugoj državi članici povjerava svoj glas i koje stajalište oko teme predviđene za glasanje zauzima. U tom smislu poštuje se načelo da sve države članice glasaju oko teme o kojoj se raspravlja, a sprječava se također trgovina glasovima. Što se tiče spriječenosti sudjelovanja radi razloga koji se odnosi na kategoriju više sile isti će biti propisan dodatkom ovom stavku. |
5 | NATURA AGRO d.o.o. | UVJETI ZA PRIZNAVANJE, Članak 7. | Predlaže se članak 7. Pravilnika brisati u cijelosti, budući da diskriminira dio poduzetnika koji po veličini svojeg gospodarstva ne pripadaju navedenim skupinama mikro ili malih poduzeća, a koji bi se potencijalno htjeli udruživati sa drugim poljoprivrednim proizvođačima i na takav način djelovati zajednički na tržištu. Prvenstveno takva ograničenja ne proizlaze iz Uredbe (EU) 1308/2013, Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/ 891 niti je opravdano kojim drugim propisom, a po svojoj naravi predstavlja neopravdano ograničavanje slobode poduzetništva. Svaka slična odredba predstavlja prepreku ostvarivanja gospodarskih ciljeva Europske unije te ciljevi zajedničke poljoprivredne politike iz čl. 39. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Molimo da se navede propis iz kojeg proizlazi opravdanost navedene odredbe. | Primljeno na znanje | Prihvaća se kako je obrazloženo u prethodnom odgovoru i pojašnjenju. |
6 | NATURA AGRO d.o.o. | UVODNE ODREDBE, Članak 3. | Predlaže se u članku 3. stavku 1. brisati dio koji glasi ''..te u skladu s člankom 2. stavkom 3. Priloga Preporuke Komisije od 6. svibnja 2003. godine o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća od 20. 5. 2003. (SL L 124/37) pripada skupini mikropoduzeća i malo poduzeće''. Predmetnom odredbom uređuju se međusobni odnosi između poduzetnika/poljoprivrednika i nastoji se ograničiti povezivanje poduzetnika i njihovo međusobno surađivanje te umrežavanje koje je prije svega protivno konceptu proizvođačkih organizacija, a potom i čl. 49. st. 1. i 2. Ustava, odredbi čl. 16. Povelji EU o temeljnim pravima i drugim propisima. U suštini navedeni dio odredbe u zabrinjavajućoj mjeri zadire u temeljne poduzetničke slobode te kao takva nije u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske. U tom kontekstu nepotrebne prepreke ili diskriminacija onemogućuje pojedince da slobodno pokreću, vode i razvijaju poslovne aktivnosti unutar EU i RH. Predmetna odredba ne osigurava poticajno okruženje poduzetnicima i ne potiče ih na inovacije, ekonomski rast i zapošljavanje. Također, molimo za objašnjenje i pravno uporište navedenih odredbi. | Primljeno na znanje | Nakon razmatranja komentara primjedba se djelomično uvažava u smislu srednjih poduzeća to jest da članovi proizvođači u trenutku priznavanja mogu biti mikro, mali i srednji poduzetnici. U nastavku se daje pojašnjenje razloga zbog kojih je u nacrtu Pravilnika koji je objavljen na portalu e-savjetovanja naveden prijedlog mikro i mala poduzeća. Odredbe o temeljnim načelima osnivanja i rada proizvođačkih organizacija u smislu ovog poglavlja ZPP-a namijenjena su malim poljoprivrednicima koji su slabo tržišno orijentirani i uglavnom tržišno nekonkurentni. Uzimajući u obzir navedeno, kao i strukturu i karakteristike poljoprivrednih gospodarstava te okolnosti koje vladaju na tržištu poljoprivrednih proizvoda Republike Hrvatske razumno je propisati odredbe kojima se nastoji jasno komunicirati da se poljoprivrednicima koji se udružuju u pravnu osobu koja podnosi zahtjev za priznavanje proizvođačke organizacije smatraju oni koji u smislu članka 3. Priloga Preporuke Komisije od 6. svibnja 2003. godine u vezi s definicijom mikro, malih i srednjih poduzeća od 20. 5. 2003. (SL L 124/37) pripadaju skupini mikro i malih poduzeća. Navedeno stajalište se, u određenom smislu, komuniciralo i sa Stalnim predstavništvom RH tijekom predsjedanja Vijećem Europe za potrebe sastanaka na kojima se raspravljalo i o izvornom tumačenju odredbi vezanih uz pravila o osnivanju proizvođačkih organizacija, pri čemu je Republika Hrvatska zauzela stajalište da podržava izvorno tumačenje ovih odredbi Europske Komisije, što podrazumijeva da je ovim poglavljem ZPP-a obuhvaćen upravo proizvođač primarnog poljoprivrednog proizvoda prve razine to jest proizvođač sirovine, što upućuje da se upravo radi o tzv. malom i nekonkurentnom proizvođaču, čiji je položaj (zbog izloženosti izvanrednim kriznim situacijama na tržištu) u lancu opskrbe hranom najosjetljiviji i najranjiviji te se istoga mora zaštititi, između ostaloga upravo zbog prehrambene neovisnosti EU (svih DČ pojedinačno), jer se radi o proizvođaču sirovine (npr. sirovog mlijeka, živih životinja, svježeg voća ili povrća i sl.). Navedeno se dodatno može i potkrijepiti sadržajem akta br. 7731/24 Vijeća EU na temelju kojega se raspravljalo na sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH), koji se održao 26. ožujka, a u čijem se uvodnom dijelu govori o poziciji poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, u kojemu Vijeće EU iznosi zabrinjavajuće činjenice o stanju na tržištu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što argumentira i komentira kroz navođenje statističkih podataka o odnosima pojedinih dionika/faza lanca opskrbe hranom prema kojemu, citiramo:“….mali broj velikih poduzeća je prevladavajući, premda prehrambena industrija broji čak 95% mikro i mali poduzeća…“, te nastavlja dalje raspravljati o ranjivosti farmera, dakle proizvođača sirovine u lancu opskrbe hranom. Dakle u dokumentu na temelju kojega se raspravlja na sastanku ove razine u fokusu se nalaze proizvođači sirovine kao mikro i mali poduzetnici. U odnosu na vaš komentar koji se odnosi na sprječavanje povezivanja poduzetnika i njihovog međusobnog umrežavanja te razvijanja njihovih poslovnih aktivnosti, ovim se odredbama navedene aktivnosti ne sprječavaju, već se ovim poglavljem ZPP-a nastoje stvoriti uvjeti za udruživanje nekonkurentnih proizvođača sirovine, tzv. primarnog poljoprivrednog proizvoda i njihovo zajedničko poduzetničko nastupanje na tržištu ili povezivanje s drugim dionicima u lancu opskrbe hranom radi stvaranja sektorskih organizacija. Kao što možete primijetiti iz ovog prijedloga upravo su zato izostavljena srednja i velika poduzeća. Ovo nije akt o poduzetništvu, već Komisijin način da pomogne nekonkurentnom proizvođaču sirovine koji je najslabija točka u lancu trgovine i opskrbe hranom tržišta. S druge strane, udruživanje srednjih i velikih tvrtki i njihovo zajedničko poslovanje ovom odredbom uopće nije spriječeno, osim u dijelu da se takvo udruživanje i poslovanje prati dodjelom potpore koja potječe iz EU fondova ili državnog proračuna RH. Ocjenjujemo da su tvrtke koje imaju preko 50 i više zaposlenih ozbiljni i organizirani sustavi te ako procjenjuju i osjećaju prednosti udruženog poslovanja mogu to realizirati i bez okvira odredbi o proizvođačkim organizacijama. U važećem Pravilniku nije propisano ovo ograničenje te se može reći da do sada to zaista nije bilo razvidno iz teksta aktualnog Pravilnika, no službenici Ministarstva poljoprivrede su za potrebe tumačenja odredbi važećeg Pravilnika uvijek zastupali stajalište i davali tumačenja da su odredbe ovoga Pravilnika i ovoga dijela ZPP-a pisane i odnose se na male i nekonkurentne proizvođače. Upravo radi jasnijeg izričaja i komunikacije s potencijalnim podnositeljima zahtjeva i javnosti ove se odredbe sada predlažu u tekstu novoga Pravilnika. Također, iskustva stečena u provedbi važećeg Pravilnika ukazuju na probleme tijekom postupka priznavanja koji se pojavljuju zbog dominacije uglavnom jednog, ekonomski jačeg člana, koji narušava strukturu kriterija za priznavanje, u smislu proizvodnje, prodaje ili demokratske odgovornosti proizvođačke organizacije, što je značajno utjecalo i na uspješnost provedbe posebnih mjera potpore za proizvođačke organizacije. Iskustvo pokazuje da se udruživanje velikog poduzetnika i malih proizvođača u pravilu svodi na traženje rješenja u upravljanju i radu proizvođačke organizacije kroz koji bi veliki ostvarivao kontrole i dominaciju u sustavu proizvođačke organizacije. S tim motivom se i ciljano osniva proizvođačka organizacija u krugu svojih vjernih kooperanata, nad kojima veliki poduzetnik ima dominaciju i njima upravlja, a on sam kao član proizvođačke organizacije ima pokriće za povlastice članstva u proizvođačkoj organizaciji. Zaključno, politike vezane uz proizvođačke i druge organizacije nisu obligatorne politike države članice, na državi članici je da odluči hoće li uopće razvijati sustave proizvođačkih organizacija, u kojim će sektorima priznavati proizvođačke organizacije itd., pa je u skladu s tim državi članici omogućeno da sama odluči (uzimajući okolnosti u kojima se odvija proizvodnja primarnih proizvoda na tržištu u Hrvatskoj) koja su to poljoprivredna gospodarstva prihvatljiva. Također, kako je razvidno iz teksta prijedloga Pravilnika članovi proizvođači mogu radi unaprjeđenja poslovanja povećavati svoj status i postati i srednji i veliki poduzetnici, no prilikom ispitivanja u postupku priznavanja namjerava se voditi računa da članovi buduće proizvođačke organizacije budu mikro i mala poduzeća. |
7 | ALEN HRUSTIĆ | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 14. | Članak 14. - predlaže se brisanje članka. Obrazloženje komentara: prema podacima Ministarstva poljoprivrede, postotak udruženih proizvođača u neki od prihvatljivih oblika udruženja u ukupnom udjelu poljoprivrednih proizvođača iznosi 0,004%. Propisivanje dodatnih nadstandarda, posebno u onim sektorima koji nemaju obvezu koncentracije ponude i stavljanje na tržište proizvoda vlastitih članova nema pravnog uporišta te se traži objašnjenje navedenog članka. Obveze posjedovanja tehničkih sredstava za prikupljanje, razvrstavanje, skladištenje i pakiranje proizvodnje u trenutku podnošenja Zahtjeva za priznavanje, kao i centralizirano računovodstvo su samo neki od prihvatljivih troškova koje se sufinanciraju prilikom apliciranja na intervenciju 77.05. - Potpora za uspostavu i rad proizvođačkih organizacija. Prihvatljivi troškovi: potpora se dodjeljuje proizvođačkim organizacijama prvih pet godina od priznavanja za provedbu aktivnosti iz poslovnog plana koje doprinose ostvarenju barem jednog od slijedećih ciljeva: a) prilagodba proizvodnje i proizvoda zahtjevima tržišta b) zajedničko plasiranje proizvoda na tržište uključujući pripremu za prodaju, centralizaciju prodaje i ponude kupcima na veliko c) određivanje zajedničkih pravila o proizvodnji, posebno u pogledu ubiranja plodova i dostupnosti d) razvoj poslovnih i marketinških vještina te olakšavanje inovativnih procesa i digitalizacije. Financijski dio poslovnog plana mora sadržavati troškove potrebne za realizaciju prihvatljivih aktivnosti iz poslovnog plana, a koji su ograničeni na: - administrativni troškovi; - troškovi najma, režija i uređenja prostora; - troškovi zajedničkog plasiranja proizvoda na tržište (koncentriranja proizvoda); - troškovi pripreme proizvoda za prodaju, objedinjavanje ponude, prodaje i opskrbu kupaca na veliko; - kupnja informatičke opreme i tehnologije; - trošak bruto plaća zaposlenih djelatnika i/ili; - troškovi zajedničkog nastupa na tržištu proizvođačke organizacije. Zaključno, budući da se potpora dodjeljuje na ukupno 5 (pet) godina od uspostave, potpuno je diskriminatorno i bez pravne osnove zahtijevati od tek uspostavljenih pravnih osoba poštivanje navedenih odredbi. | Primljeno na znanje | Djelomično se prihvaća te je članak u tom smislu i izmijenjen. Na mjere/intervencije koje se odnose na posebne programe potpore (mjera 9 PRR, intervencija 77.05 SP ZPP RH i intervencije u sektoru voća i povrća) u skladu sa Strateškim planom ZPP RH prijavljuju se priznate proizvođačke organizacije, a ne pravne osobe koje će kroz provedbu tih mjera/intervencija to tek postati. U tom pogledu upućujemo vas da se obratite nadležnoj upravi Ministarstva poljoprivrede za provedbu navedene intervencije 77.05 i pozivamo vas da komentirate prijedlog teksta pravilnika kojim se propisuje intervencija 77.05 kada ista bude dostupna na e-savjetovanju. |
8 | Hrvatska poljoprivredna komora | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, Obrazac 1. | U izjavi osobe ovlaštenje za zastupanje nejasan je navod "smo likvidni i da nad našom imovinom nema zaduženja“ – Imovina može biti opterećena određenim hipotekama ili založnim pravima, što je normalna pojava u poslovanju | Nije prihvaćen | Ova odredba je propisana i u važećem Pravilniku. Unesena je na zahtjev članova povjerenstva pri izradi važećeg Pravilnika tijekom 2020. godine, a radi iskustava u provedbi Mjere 9 PRR, kada su proizvođačke organizacije imale financijske probleme to jest pripadale skupini poduzetnika u teškoćama. Kategorija poduzetnika u teškoćama uvjet je koji je propisan u aktima EU na temelju kojih se dodjeljuje potpora. Budući da se priznate PO najčešće nakon priznavanja prijavljuju za sudjelovanje u programima potpora, sa stajališta financiranja provedbe njihovih aktivnosti sredstvima iz EU fondova poželjno je da nisu u gore navedenim teškoćama. |
9 | NATURA AGRO d.o.o. | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 14. | Predlaže se brisanje odredbe stavka 4. ovog članka budući je neopravdano ovakvo nametanje dodatnih obveza priznatim proizvođačkim organizacijama poput ove koja uvjetuje promjenu sjedišta pravne osobe u roku od 6 mjeseci od priznavanja. Predmetne odredbe ne poznaje niti lex generalis, u ovom slučaju Zakon o trgovačkim društvima, stoga smatramo neopravdanim nametati dodatne obveze koje nemaju svoje uporište u pozitivnim propisima. Molimo da se navede pravno uporište i da valjano obrazloženje ove odredbe. | Nije prihvaćen | Smatramo kako je ova odredba jasna i u prijedlogu Pravilnika propisana je radi negativnih iskustava prilikom priznavanja pojedinih PO kada je član pravne osobe koja podnosi zahtjev za priznavanje bio toliko dominantan da je s ostalim članovima dogovorio pakiranje i prodaju proizvoda preko svoje tvrtke koja nije bila član proizvođačke organizacije, a ujedno je u toj tvrtki proizvođačka organizacija trebala imati i sjedište te se naknadnim provjerama posumnjalo da isti član svu proizvodnju drugih članova pa tako i same pravne osobe koja je podnijela zahtjev za priznavanje prodaje u svoje ime i za svoj račun. Između ostaloga Europska komisija je na jednom od sjednica Odbora za organizaciju tržišta održanom 25. siječnja 2021. delegatima država članica u okviru prezentacije predstavila rezultate izvješća o reviziji provedbe posebnog programa potpore prema Uredbi EU br. 1308/2013 (operativni programi u sektoru voća i povrća) i s njima povezanih ključnih točaka u postupku priznavanja. U okviru istog dokumenta Komisija daje do znanja da nadležna tijela država članica trebaju voditi računa o umjetnom stvaranju uvjeta za priznavanje jer se propusti vezani uz ovaj uvjet u provedbi posebnih mjera potpore detaljnim kontrolama otkriju, sankcioniraju i ne toleriraju. Kao sumnjive situacije i momente navode neke sljedeće primjere: - ako pravna osoba koja podnosi zahtjev za priznavanje ima sjedište na jednoj od adresa jednog od svojih članova ili subjekta koji nije član, ali s kojim ta pravna osoba surađuje (kupuje i plaća usluge ili robu koja je toj pravnoj osobi potrebna za rad i provođenje aktivnosti) - ako je adresa e pošte pravne osobe koja podnosi zahtjev za priznavanje identična adresi e pošte jednog od članova ili subjekta koji nije član, ali s kojim ta pravna osoba surađuje (kupuje i plaća usluge ili robu koja je toj pravnoj osobi potrebna za rad i provođenje aktivnosti) itd. |
10 | ALEN HRUSTIĆ | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 13. | Članak 13. stavak 7. - potrebno obrazložiti. Obrazloženje komentara: trgovinska praksa je sklapati ugovore sa subjektima "višim" od OPG-a. | Nije prihvaćen | Odredbom se nastoji jasno komunicirati da poduzeće/PG s kojim je poljoprivrednik član u proizvođačkoj mora ujedno i tržiti proizvode koje proizvodi jer član proizvođačke organizacije ne može biti PG koji ne trži to jest nema utrženu proizvodnju. |
11 | ALEN HRUSTIĆ | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 12. | Članak 12. stavak. 7. - predlaže se brisanje stavka. Ovakvim odredbama ugroženi su svi oni koji su prošli postupak priznavanja, a čija su gospodarstva uredno upisana u Upisnik poljoprivrednika, imaju vlastite resurse, a djeluju putem proizvođačke organizacije i ostvaruju promete, poput oca i sina ili dvojice braće ili bliskih rođaka i slično. Molim za objašnjenje i pravno uporište navedenih odredbi. | Nije prihvaćen | Stečena iskustva u provedbi važećeg Pravilnika, dakle iskustva praktične provedbe, ukazala su na potrebu jasnijeg i detaljnijeg propisivanja pravila u smislu članstva u proizvođačkoj organizaciji. Ove odredbe neće ugroziti već priznate proizvođačke organizacije niti je to namjera ovih odredbi. |
12 | ALEN HRUSTIĆ | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 10. | Članak 10. stavak 1. točka j - vidjeti komentar za članak 7. stavke 3. i 4. | Nije prihvaćen | Izjava je sredstvo koje služi kao dokaz i jamstvo. |
13 | ALEN HRUSTIĆ | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 16. | Članak 16. točka b) - potrebno dodatno pojašnjenje. Predlaže se brisanje stavka. Obrazloženje komentara: stavljanje na tržište proizvoda je kompleksan splet aktivnosti koji uključuje pronalazak kupca/tržišta, afirmaciju, predstavljanje asortimana, marketinške aktivnosti, pregovaranje, logističke detalje i način isporuke proizvoda članova organizacije koji su pretočeni u tekst ugovora koje potpisuju i ovjeravaju ugovorne strane - proizvođačka organizacija i kupac za svaku proizvodnu godinu. Članak 16. stavak 4) - predlaže se brisanje teksta od "....težeći izravnoj prodaji proizvoda krajnjem potrošaču"... do kraja rečenice. Koje je pravno uporište za navedeni propis, primjerice kada je riječ o potencijalnom izvozu proizvoda? Nadležno tijelo interferira u Zakon o obveznim odnosima i remeti tržišno natjecanje u odnosu ponude i potražnje. | Nije prihvaćen | Članak ima pravno uporište u Uredbi EU br. 891/2017. Što se tiče drugog dijela pitanja odgovor na isto opsežno je napisan u jednom od prethodnih pitanja. |
14 | ALEN HRUSTIĆ | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 13. | Članak 13. stavci 12. i 13. - postoji li pravna osnova za navedene odredbe? | Nije prihvaćen | Članak 22. Uredba EU br. 891/2017; članak 31. Uredbe EU br. 126/2022; odluka nadležnih tijela za provedbu posebnog programa potpore u skladu sa Uredbom o strateškim planovima EU br. 2115/2021. Radi se o ujednačavanju pravila priznavanja u smislu vrijednosti utržene proizvodnje koja mora biti utvrđena s najvećom mogućnom točnosti. Ovo je osobito važno kada navedena pravna osoba bude stekla status priznate proizvođačke organizacije i postane korisnik posebnih programa potpore (intervencija u skladu sa Strateškim planom) u kojima troškovi transporta nisu prihvatljivi za potporu. Prijedlog se komunicirao na sjednici povjerenstva i sporazumno je predložen nakon obrazloženja danog predstavniku HPK. Stoga je prikladno da pravna osoba koja podnosi zahtjev za priznavanje, kao i priznata PO počne usvajati zahtjeve pravila o provedbi specifičnih programa potpore namijenjenih upravo PO. |
15 | ALEN HRUSTIĆ | POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA ZA PRIZNAVANJE I UTVRĐIVANJE ČINJENIČNOG STANJA, Članak 12. | Članak 12. stavci 5. i 6. - propisano uskladiti s odredbama članka 445. Zakona o trgovačkim društvima | Nije prihvaćen | Nije potrebno usklađivati, pogledati prethodne odgovore. |
16 | ALEN HRUSTIĆ | UVJETI ZA PRIZNAVANJE, Članak 7. | Članak 7. stavci 3., 4. i 5. - potrebno dodatno definirati ili pojasniti. Obrazloženje komentara: člankom 3. stavkom 1. Prijedloga pravilnika definirani su organizacijski oblici proizvođača koji uključuju: obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te društva s ograničenom odgovornosti ili zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Obveznici izrade Godišnjeg financijskog izvješća su trgovačka društva koja su obveznici poreza na dobit u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonu o porezu na dobit, odnosno fizičke osobe koje su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarile ukupni primitak veći od 1 milijuna eura. U slučaju drugih ostalih prihvatljivih oblika u skladu s člankom 3. stavkom 1. Prijedloga pravilnika, navedena Izjava o veličini poduzeća nije primjenjiva. | Nije prihvaćen | U tekstu pravilnika navodi se da podaci u Izjavi „…moraju odgovarati onima iz Godišnjeg financijskog izvješća (u skladu s člankom 19. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15 i 120/16)…“ S obzirom na naziv članka 19. predmetnog Zakona i odredbe o iznimkama iz stavka 3. istoga razvidno je na što se odredba odnosi. |
17 | ALEN HRUSTIĆ | UVJETI ZA PRIZNAVANJE, Članak 6. | Članak 6. stavci 1 i 2. - Obrazloženje komentara: člankom 5. stavcima 1. i 2. trenutno važećeg Pravilnika, također su kao minimalni uvjeti propisani "minimalan broj članova i vrijednost utržive proizvodnje". Međutim, u recentno dostavljenom Zahtjevu za priznavanje, kriterij obujma proizvodnje koji nije propisan kao takav, odnosno njegovo ispunjenje nije propisano, već je njegova svrha dokazivanje obavljanja poljoprivredne djelatnosti, odnosno poljoprivredne proizvodnje, zapravo je postao instrument kojim se nadležno tijelo u postupku utvrđivanja minimalnih uvjeta ili kriterija za priznavanje služi na način na koji djeluje poljoprivredna inspekcija. Drugim riječima, nadležno tijelo s ciljem utvrđivanja minimalnih kriterija preuzima djelovanje predviđeno Zakonom o državnom inspektoratu (NN 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23) i Zakonom o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja (NN 52/21), u odnosu na nadležnost i djelokrug rada ustrojstvenih jedinica koje donose rješenja propisana člankom 60. stavkom 5. točkom 1. za zahtjeve propisane člankom 60. stavkom 5. točkama 2. i 7. Zakona o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20, 52/21 i 152/22). Prilog tome je i Prilog II, Tablica- Kumulativni uvjeti za priznavanje koja čini sastavni dio Prijedloga pravilnika, u kojoj je potrebno navesti ukupnu količinu proizvedenog proizvoda u tonama u referentnom razdoblju izražene na dvije decimale. | Nije prihvaćen | Nadležno tijelo u postupku priznavanja ima obvezu utvrditi činjenično stanje vezano za ukupnu proizvodnju svakog člana proizvođača. Pri tome se nadležno tijelo služi podacima iz svih dostupnih baza podataka, uspoređujući podatke koje je član dojavio npr. Agenciji za plaćanja u okviru obvezne dostave podatak prema Zakonu o poljoprivredi. Ako postoji razlika u iznosima potrebno ju je obrazložiti. Bilo bi potpuno pogrešno da nadležno tijelo prihvati neprovjereni, neobrazloženi i nepodudarajući podatak dostavljen od strane člana proizvođača i da kroz takav nemar prizna pravnoj osobi koja podnosi zahtjev za priznavanje iznos vrijednosti utržene proizvodnje (koji može biti i daleko veći od stvarnoga) na temelju netočno utvrđene proizvodnje (i provjere potječe li ista od tog člana proizvođača) i to još npr. na česticama koje se ne nalaze u ARKOD sustavu. Između ostaloga i zbog takvih situacija predlaže se da referentno razdoblje može biti i jedna tržišna godina. |
18 | ALEN HRUSTIĆ | OBLICI UDRUŽENJA PROIZVOĐAČA I NJIHOVE OSNOVNE ZNAČAJKE, Članak 4. | Članak 4. stavak 4. - potrebno brisati stavak. Obrazloženje komentara: u trenutku pisanja komentara, Uredba (EU) br. 1308/2013 je na snazi, a najmanje sljedeći sektori, odnosno poljoprivredni proizvodi su definirani člankom 1. stavkom 2. i čine sastavni dio Uredbe.: žitarice, šećer, prerađeni proizvodi od voća i povrća, govedina i teletina,. mlijeko i mliječni proizvodi, svinjetina, ovčetina i kozletina, sektor drugi proizvodi i ostali sektori koji nisu primjenjivi u RH poput riže i drugo. Budući da i sam naziv prijedloga Pravilnika glasi "...udruženja proizvođača primarnih poljoprivrednih proizvoda", izričaj naveden u prijedlogu stavka je u najmanju ruku kontradiktoran, jer zahtijeva posjedovanje preradbenih kapaciteta pravne osobe koja podnosi Zahtjev za priznavanje za sve merkantilne sektore, posebno mislim na iznimno osjetljivi sektor poput mlijeka i mliječnih proizvoda, žitarica ili animalnih proizvoda, gdje predajom, odnosno prodajom od strane proizvođačke organizacije sirovog mlijeka, merkantilnih žitarica ili živih životinja prema otkupljivačima prestaje svaka kontrola nad navedenim proizvodima. Dakle, pravna osoba koja podnosi Zahtjev za priznavanje bez direktnog posjedovanja preradbenih kapaciteta nije uopće u mogućnosti bilo koji od svojih proizvoda staviti na tržište, kontrolirati faze proizvodnog procesa i donositi odluke o prodaji proizvoda. Nadalje, u skladu s člankom 152. stavkom 1.a Uredbe (EU) br. 1308 propisano je sljedeće: odstupajući od članka 101. stavka 1. UFEU-a organizacija proizvođača priznata na temelju stavka 1. ovog članka, može planirati proizvodnju, optimizirati troškove proizvodnje, stavljati proizvode na tržište i u pregovorima dogovarati ugovore o opskrbi poljoprivrednim proizvodima u ime svojih članova za njihovu cjelokupnu proizvodnju ili njezin dio. Aktivnosti iz navedenog podstavka mogu se provoditi: a) pod uvjetom da se jedna ili više aktivnosti iz stavka 1. točke (b) podtočaka od i. do vii. stvarno obavljaju, čime se doprinosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a; b) pod uvjetom da organizacija proizvođača koncentrira ponudu i stavlja proizvode svojih članova na tržište, neovisno o tome jesu li proizvođači prenijeli vlasništvo nad poljoprivrednim proizvodima na organizaciju proizvođača; c) neovisno o tome je li dogovorena cijena jednaka za ukupnu proizvodnju pojedinih ili svih članova; d) pod uvjetom da dotični proizvođači nisu članovi drugih organizacija proizvođača u pogledu proizvoda obuhvaćenih aktivnostima iz prvog podstavka; e) pod uvjetom da poljoprivredni proizvod nije obuhvaćen obvezom isporuke koja proizlazi iz članstva poljoprivrednika u zadruzi, koja sama nije član dotičnih organizacija proizvođača, u skladu s uvjetima utvrđenima u statutu zadruge ili u pravilima i odlukama predviđenima u tom statutu ili u pravilima i odlukama koji iz tog statuta proizlaze. Međutim, države članice mogu odstupiti od uvjeta utvrđenog u drugom podstavku točki (d) u propisno opravdanim slučajevima kada članovi proizvođači imaju dvije različite proizvodne jedinice smještene na različitim zemljopisnim područjima. 1.b Za potrebe ovog članka upućivanja na organizacije proizvođača uključuju i udruženja organizacija proizvođača priznata na temelju članka 156. stavka 1. ako takva udruženja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u stavku 1. ovog članka. 1.c Nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja iz članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 može u pojedinačnim slučajevima odlučiti o tome da se u budućnosti jednu ili više aktivnosti iz stavka 1.a prvog podstavka treba izmijeniti, prekinuti odnosno o tome da ih se uopće ne smije provoditi, ako to tijelo zaključi da je to potrebno radi sprečavanja isključivanja konkurencije ili ako smatra da su ugroženi ciljevi utvrđeni u članku 39. UFEU-a. Budući da su člankom 152. stavkom 1. točkama a), b) i c) propisani zahtjevi koje proizvođačke organizacije moraju ispuniti, naročito uzimajući u obzir djelovanje na postizanju posebnih ciljeva navedenih u točki c) predmetnog članka, kao što su: osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji, osobito što se tiče kvalitete i kvantitete, zatim koncentriranje ponude i plasiranje na tržište proizvoda vlastitih članova, uključujući one putem izravnog marketinga ili optimiziranje troškova proizvodnje i povrata ulaganja u skladu s okolišnim standardima i standardima dobrobiti životinja i stabiliziranje proizvođačkih cijena, odredbe navedene u članku 4. stavku 4. Prijedloga pravilnika interferiraju odredbama i tumače Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) za koji podnositelj prijedloga ovog akta nije nadležan. Zaključno, uzimajući u obzir stanje na tržištu poljoprivrednih proizvoda u Republici Hrvatskoj, priznata proizvođačka organizacija ima pravo planirati proizvodnju, optimizirati troškove proizvodnje, logistike i distribucije, stavljati proizvode na tržište i u pregovorima dogovarati ugovore o opskrbi poljoprivrednim proizvodima u ime svojih članova za njihovu cjelokupnu proizvodnju ili njezin dio, neovisno da li je riječ o jednom kupcu ili više njih. | Nije prihvaćen | Stavak 4. navodi se u tekstu članka 4. radi iskustva stečenog u provedbi postupaka prema aktualnom pravilniku i davanja jasnih smjernica zainteresiranim strankama. Njime se stranci/pravnoj osobi/udruženju koje podnosi zahtjev za priznavanje proizvođačke organizacije daje jasno tumačenje što to proizvođačka organizacija svakako nije u skladu s prijedlogom ovoga pravilnika. Kada spominjete sektor mlijeka i žitarica podsjećamo na posebne propise vezane za te sektore u skladu s Uredbom EU br. 1308/2013, Pravilnik o uređenju ugovornih odnosa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda i Pravilnik o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice, a oba su napisana u skladu s Uredbom EU br. 1308/2013, gdje je, osobito u ovom prvom, pojašnjena uloga proizvođačke organizacije u postupku pregovaranja o uvjetima otkupa sirovoga mlijeka. U tom smislu nadležnost za ugovorne odnose u sektorima poljoprivredne proizvodnje je upravo na predlagatelju ovih akata i nalazi se u okviru navedenih pravilnika, zatim Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama te suradnji po ovim pitanjima s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. Također, poglavlje ZPP-a koje se odnosi na Pravila o proizvođačkim organizacijama dio je tzv. horizontalnih mjera poljoprivredne politike i kao takvo interferira i korespondira s područjima koja su u vertikalnom smislu, primarno u nadležnosti drugih zakona, ali se promatraju u okviru multidisciplinarnog pristupa. |
19 | ALEN HRUSTIĆ | UVODNE ODREDBE, Članak 3. | Potrebno pojašnjenje u članku 3. stavku 1. točki 14. Obrazloženje komentara: u odnosu na trenutno važeći Pravilnik (uključujući pripadajuće izmjene, dopune i ispravke) referentno razdoblje definira se kao vremensko razdoblje od 12 mjeseci za godinu koja prethodi godini u kojoj se podnosi Zahtjev za priznavanje i za navedeno razdoblje su se podnosili dokazi o vrijednosti utržene proizvodnje. Čitanjem trenutnog prijedloga, navedeno razdoblje se proširuje na ukupno 36 mjeseci (kalendarski, uključujući tržišne godine) prije godine u kojoj se podnosi Zahtjev za priznavanje. U navedenom referentnom razdoblju, pravna osoba dokazuje vrijednost utržene proizvodnje od najmanje 12 uzastopnih mjeseci. Znači li navedeno da pravna osoba može dokazivati vrijednost utržene proizvodnje za sektor u kojem traži priznavanje za više od 12 uzastopnih mjeseci u definiranom referentnom razdoblju od 36 mjeseci za godine prije godine podnošenja Zahtjeva za priznavanje u skladu s propisanim? | Nije prihvaćen | Razumije se kako se čita. Najmanje dvanaest uzastopnih mjeseci unutar 36 mjeseci, od 1. siječnja tri godine prije godine za koju pravna osoba podnosi zahtjev za priznavanje proizvođačke organizacije do 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju pravna osoba podnosi zahtjev za priznavanje proizvođačke organizacije. |
20 | Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' | MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, POSEBNI UVJETI ZA PRIZNAVANJE | Predlažemo za sektor voće i povrće smanjiti minimalnu vrijednost utržive proizvodnje na 200.000,00 EUR i minimalni broj članova na 5. Može se primijetiti da uspostava PO na području Dalmacije, a posebno u dolini Neretve nije zamjetna. Zbog manje veličine poljoprivrednih gospodarstava na području doline Neretve (cca 1,4 ha) i nepovjerljivosti proizvođača, predlažemo da se posebni uvjeti za priznavanje smanje i stvori poticajna klima za razmišljanje o uspostavi i uspostavu PO i na području doline Neretve. Smatramo da bi na taj način ogledni primjeri prvih PO na ovome području, djelovali poticajno i sugerirajuće i na ostale proizvođače, s krajnjim ciljem kvalitetnijeg udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu i stvaranja povoljnih pregovaračkih pozicija u vrijednosnom lancu. | Nije prihvaćen | S obzirom da je smisao udruživanja i zajedničkog rada poljoprivrednika povećanje konkurentnosti te da se potpora u okviru posebnih programa potpore (mjera 9 PRR i intervencija 77.05 SP RH te intervencije u sektoru voća i povrća) dodjeljuje na temelju vrijednosti utržene proizvodnje nije prihvatljivo smanjivati iznose ovih vrijednosti. Isti su jedan puta mijenjani i to prilikom izrade aktualnog Pravilnika 2020. godine. Stoga smatramo da iznosi ostanu nepromijenjeni. |