Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu osiguravanja prometa na željezničko cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tomislav Pavošević V. PRIJELAZNE  I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 13. Dodati Stavak 3.: (3) Iznimno od odredbi iz Stavka 1. i Stavka 2., na mjestima na kojima su na pješačkim stazama postavljene, ili se planiraju postaviti prepreke koje promet pješaka usmjeravaju izvan područja pješačke staze, odnosno na kojima se zbog postavljene prepreke ili zbog planiranog postavljanja prepreke promet pješaka usmjerava na cestu, stanje na željezničko – pješačkom prijelazu uskladit će se s odredbama ovog Pravilnika najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja Pravilnika na snagu. Obrazloženje: Prilikom izgradnje kružnog toka na križanju Osječke i Industrijske u lice u Požegi prije tri godine, na željezničko – pješačkom prijelazu u Osječkoj ulici, na pješačkoj je stazi postavljena prepreka koja promet pješaka (pješaci, invalidska kolica, dječja kolica…) usmjerava na cestu, čime se ugrožava sigurnost odvijanja prometa. Nije prihvaćen Predložena prijelazna odredba se ne prihvaća, budući da nije prihvaćen komentar na članak 12. Nacrta prijedloga Pravilnika. Također, prijelazna odredba je suvišna jer je upravitelj infrastrukture odgovoran za imovinu koju ima pod kontrolom, u što se ubrajanju i željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi, kao i za cjelokupni životni ciklus imovine, u što se ubraja i projektiranje, gradnja i postavljanje, mora biti razrađen u sustavu upravljanja sigurnošću temeljem provedene analize rizika.
2 Tomislav Pavošević IV. TEHNIČKI UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI MIMOILAZNE ZAŠTITNE OGRADE, Članak 12. Dodati Stavak 9.: (9) Dodatne usmjeravajuće ograde iz Stavka 8. ne smiju dopustiti usmjeravanje prometa pješaka na područje izvan pješačke staze, odnosno na cestu. Obrazloženje: Prilikom izgradnje kružnog toka na križanju Osječke i Industrijske u lice u Požegi prije tri godine, na željezničko – pješačkom prijelazu u Osječkoj ulici, na pješačkoj je stazi postavljena prepreka koja promet pješaka (pješaci, invalidska kolica, dječja kolica…) usmjerava na cestu, čime se ugrožava sigurnost odvijanja prometa. Nije prihvaćen Svrha usmjeravajućih ogradi je onemogućiti kretanje pješaka preko željezničke pruge izvan područja pješačkog prijelaza. Upravitelj infrastrukture odgovoran je za imovinu kojom upravlja, u što se ubrajanju i željezničko-cestovni prijelazi i pješački prijelazi, kao i za cjelokupni životni ciklus imovine, u što se ubraja i projektiranje, gradnja i postavljanje, mora biti razrađen u sustavu upravljanja sigurnošću temeljem provedene analize rizika.
3 Franjo Mikec PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OSIGURAVANJA PROMETA NA ŽELJEZNIČKO-CESTOVNIM PRIJELAZIMA I PJEŠAČKIM PRIJELAZIMA PREKO PRUGE Poštovani, iznosim uočene primjedbe na Nacrt prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu osiguranja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge. U Nacrtu prijedloga navedenog Pravilnika u članku 23 propisan je postupak u slučaju kada nije moguće ostvariti propisanu preglednost s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu. U stavku (2) navodi se da se privremeno, do povoljnijeg rješenja mora uvesti ograničena brzina vlaka. Smatram da bi trebalo uvesti smanjenu brzinu (laganu vožnju) koja je privremenog karaktera i ubrzati postupak za ostvarivanje propisane preglednosti pruge shodno stavku (1) istog članka. Na pojedinim prijelazima potrebna su minimalna ulaganja da bi se ostvarila propisana preglednost: košnja visoke trave, visokog raslinja, sjeća pojedinih stabala itd. Kod postavljanja uređaja za osiguranje prijelaza, gdje je to moguće, potrebno je jednom uključnom točkom osigurati više prijelaza (bila je mogućnost kod osiguranja ŽCP Krušljevec). U članku 7. spominje se brojenje vozila koja pređu ŽCP. Trebalo bi ugraditi brojače vozila na prijelaze pa bi se uvidjelo da je mnoge prijelaze potrebno ukinuti zbog slabog ili potpunog nekorištenja. Dionice pruge na kojima se sada vozi ograničenom brzinom zbog smanjene preglednosti su preduge. Dužina bi trebala iznositi propisanoj dužini preglednosti s ceste (članak 18) .Jednom kada se uvede ograničena brzina, ona ostaje trajnog karaktera, a da se na rješenju nije poradilo. Rezultat toga su brojni prelomi brzina koji vuku za sobom duža vremena putovanja i povećane troškove zbog kočenja i ubrzavanja. Također zbog smanjenja projektiranih brzina u krivinama dolazi do povećanog trošenja bandaža. U članku 22 stoji da propisanu preglednost treba osigurati pravna osoba koja održava cestu odnosno pješačku stazu. Smatram da su, uvođenjem ograničene brzine, svu odgovornost preuzeli željeznički prijevoznici na svoj trošak i na uštrb kvalitete usluge prijevoza. U ovom Pravilniku se ne spominje odvijanje prometa kada je uređaj na ŽCP neispravan. To je regulirano Pravilnikom o načinu i uvjetima za sigurno odvijanje i upravljanje željezničkim prometom u članku 129. U praksi se dešava da strojovođa zaustavi vlak ispred neispravnog ŽCP i kada se uvjeri da su se zaustavila cestovna vozila pokreće vlak, ali krenu i cestovna vozila. Tek tada dolazi do mogućnosti sudara koji se puno puta izbjegne pravovremenom reakcijom strojovođe. Trebalo bi pronaći kvalitetnije rješenje za ove situacije. Lijep pozdrav! Nije prihvaćen Propisana preglednost s ceste na željezničku prugu, postupak u slučaju kada nije moguće ostvariti propisanu preglednost s ceste odnosno pješačke staze na željezničku prugu te osiguravanje propisane preglednosti s ceste i pješačke staze na željezničku prugu propisani u Poglavlju V. Propisana preglednost na željezničku prugu Pravilnika o načinu osiguravanja prometa na željezničko-cestovnim prijelazima i pješačkim prijelazima preko pruge („Narodne novine“, broj 111/2015) te navedeno nije prihvaćeno od strane Agencije Europske unije za željeznice u postupku čišćenja nacionalnih pravila kao nacionalno sigurnosno pravilo. Odredbe koje se odnose na preglednost na željezničku prugu razrađuje upravitelj infrastrukture u svom sustavu upravljanja sigurnošću temeljem poglavlja 5.2 Upravljanje imovinom Priloga II Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća. Uz članak 7., sukladno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/762 оd 8. ožujka 2018. o utvrđivanju zajedničkih sigurnosnih metoda u vezi sa zahtjevima za sustav upravljanja sigurnošću na temelju Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća, upravitelj infrastrukture odgovoran je za imovinu koju ima pod kontrolom, u što se ubrajanju i željezničko-cestovni prijelazi, te cjelokupni životni ciklus imovine mora biti razrađen u sustavu upravljanja sigurnošću. Vožnja vlakova preko neispravnog željezničko-cestovnog prijelaza propisana je točkom 7. Neispravni željezničko-cestovni prijelazi Dodatka B2. Zajednička operativna pravila Provedbene uredbe Komisije (EU) 2019/773 оd 16. svibnja 2019. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost za podsustav odvijanja prometa i upravljanja prometom željezničkog sustava u Europskoj uniji (TSI OPE), koja je cijelosti obvezujuća i se primjenjuje izravno.
4 MIHOVIL MILANOVIĆ Osiguravanje prometa na željezničko-cestovnim prijelazima, Članak 5. (3) Uređaji za osiguranje ŽCP-a moraju biti elektroničke izvedbe. Nije prihvaćen Člankom 3. stavkom 1. točkom 8. definirani su tehnički uvjeti uređaja za zatvaranje željezničko-cestovnoga prijelaza, u koji pripada i uređaj za osiguravanje željezničko-cestovnoga prijelaza.
5 MIHOVIL MILANOVIĆ Pojmovi, Članak 3. Definicija Otvorena pruga je različita od istog pojma u provedbenoj uredbi komisije EU 2019/776. ''Otvorena pruga je dionica kolosijeka bez skretnica i križišta.'' Prihvaćen U članak 3. stavak 1. točku 2. Nacrta prijedloga Pravilnika potrebno je uvrstiti pojam iz članka 4. stavka 1. točke 1. Nacrta prijedloga Pravilnika o pravilima za podsustav sigurnog odvijanja i upravljanja željezničkim prometom, koja glasi: Dopuštena infrastrukturna brzina je najveća brzina kojom vlakovi smiju voziti na željezničkoj pruzi odnosno dijelu željezničke pruge ovisno o projektiranoj građevinskoj brzini i stvarnoj tehničkoj uporabnoj sposobnosti stabilnih postrojenja strukturnih podsustava. Naime, izraz koji se koristi u Nacrtu prijedloga Pravilnika „željeznički infrastrukturni podsustavi“ nije usklađen sa europskim zakonodavstvom iz Priloga II. Direktive (EU) 2016/797, kojim su uređeni podsustavi.
6 MIHOVIL MILANOVIĆ Pojmovi, Članak 3. Definicija Dopuštena infrastrukturna brzina nije ista u više pravilnika na e-savjetovanju, predlaže se uskladiti. Prihvaćen U članak 3. stavak 1. točku 2. Nacrta prijedloga Pravilnika potrebno je uvrstiti pojam iz članka 4. stavka 1. točke 1. Nacrta prijedloga Pravilnika o pravilima za podsustav sigurnog odvijanja i upravljanja željezničkim prometom, koja glasi: Dopuštena infrastrukturna brzina je najveća brzina kojom vlakovi smiju voziti na željezničkoj pruzi odnosno dijelu željezničke pruge ovisno o projektiranoj građevinskoj brzini i stvarnoj tehničkoj uporabnoj sposobnosti stabilnih postrojenja strukturnih podsustava. Naime, izraz koji se koristi u Nacrtu prijedloga Pravilnika „željeznički infrastrukturni podsustavi“ nije usklađen sa europskim zakonodavstvom iz Priloga II. Direktive (EU) 2016/797, kojim su uređeni podsustavi.