Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ŠUMARSKI TEHNIČAR / ŠUMARSKA TEHNIČARKA u sektoru ŠUMARSTVO I DRVNA TEHNOLOGIJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 VALENTINA TOMAC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ŠUMARSKI TEHNIČAR / ŠUMARSKA TEHNIČARKA u sektoru ŠUMARSTVO I DRVNA TEHNOLOGIJA, 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA Poštovani, ostavila sam komentar u krivom dijelu dokumenta stoga ga ponavljam. S obzirom da nije navedeno tko će sve moći predavati module, iskreno se nadam da će Osnovne meteorologije moći predavati i geografi s obzirom da ishodi koji su navedeni su sastavni dio kolegija Klimatologija na Geografskom odsjeku. Zatim u drugom razredu u modulu Otvaranje šuma imaju izmjeru terena s osnovama kartografije, što znači da bi obavezno u prvom razredu trebali imati Geografiju jer ne mogu se raditi izmjere bez da su savladali osnove geografije čiji sastavni dio je i kartografija, kao što je i prema trenutnom nastavnom planu i programu geografije u prvom razredu strukovnih škola. Tako da je apsurdno da geografiju imaju tek u 4. razredu jer bez osnova geografije ne mogu savladati ni osnove meteorologije niti kartografije i to se obavezno mora uzeti u obzir. S poštovanjem, Valentina Tomac, mag.educ.geog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Geografija u četvrtom razredu srednje škole na razini 4.2 HKO-a nije samo predmet o zemljopisnim činjenicama. To je, između ostalog, platforma za razvijanje kritičkog razmišljanja, naprednih analitičkih vještina i društvene odgovornosti. Učenici su do četvrtog razreda srednje škole razvili kognitivne sposobnosti potrebne za razumijevanje kompleksnih međuodnosa ljudskih aktivnosti i prirodnog okruženja. Ishodi učenja iz kurikula geografije za 4. razred srednje škole (razina 4.2 HKO) napravljeni su stoga na način da učenicima omogućavaju da dublje analiziraju i kritički promišljaju o pitanjima poput nacionalnih i europskih politika, klimatskih promjena, održivog razvoja i globalizacije. Zbog navedenog je nužno da učenici geografsko obrazovanje dobiju upravo u 4. razredu srednje škole kad postaju punoljetni i spremniji za razumijevanje i angažman na kompleksnijim temama te kad mogu u potpunosti iskoristiti svoje prethodno znanje i vještine potrebne za usvajanje ovakvih ishoda učenja. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 VALENTINA TOMAC 3. RAZRADA MODULA, 4. RAZRED Poštovani, s obzirom da nije navedeno tko će sve moći predavati module, iskreno se nadam da će Osnovne meteorologije moći predavati i geografi s obzirom da ishodi koji su navedeni su sastavni dio kolegija Klimatologija na Geografskom odsjeku. Zatim u drugom razredu u modulu Otvaranje šuma imaju izmjeru terena s osnovama kartografije, što znači da bi obavezno u prvom razredu trebali imati Geografiju jer ne mogu se raditi izmjere bez da su savladali osnove geografije čiji sastavni dio je i kartografija, kao što je i prema trenutnom nastavnom planu i programu geografije u prvom razredu strukovnih škola. S poštovanjem, Valentina Tomac, mag.educ.geog. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Geografija u četvrtom razredu srednje škole na razini 4.2 HKO-a nije samo predmet o zemljopisnim činjenicama. To je, između ostalog, platforma za razvijanje kritičkog razmišljanja, naprednih analitičkih vještina i društvene odgovornosti. Učenici su do četvrtog razreda srednje škole razvili kognitivne sposobnosti potrebne za razumijevanje kompleksnih međuodnosa ljudskih aktivnosti i prirodnog okruženja. Ishodi učenja iz kurikula geografije za 4. razred srednje škole (razina 4.2 HKO) napravljeni su stoga na način da učenicima omogućavaju da dublje analiziraju i kritički promišljaju o pitanjima poput nacionalnih i europskih politika, klimatskih promjena, održivog razvoja i globalizacije. Zbog navedenog je nužno da učenici geografsko obrazovanje dobiju upravo u 4. razredu srednje škole kad postaju punoljetni i spremniji za razumijevanje i angažman na kompleksnijim temama te kad mogu u potpunosti iskoristiti svoje prethodno znanje i vještine potrebne za usvajanje ovakvih ishoda učenja. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije ŠUMARSKI TEHNIČAR / ŠUMARSKA TEHNIČARKA u sektoru ŠUMARSTVO I DRVNA TEHNOLOGIJA Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.