Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU / TEHNIČARKA ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 RUŽICA LONČAR ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU/ TEHNIČARKA ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Poštovani, ne slažem se sa predstavljenim prijedlogom kurikula. Naime 26 godina predajem geografiju u I. tehničkoj školi Tesla u kojoj svoj profesionalni rad temeljim na pristupima aktivnog učenja i poučavanja. strukturiranim aktivnostima poučavanja i učenja usmjerenih prepoznavanju, analiziranju i kritičkom promišljanju složenih uzroka, pojava i posljedica problema u lokalnoj zajednici i na globalnoj razini. Učenici sami predlažu moguća rješenja prepoznatih problema. Iz svega navedenog vidljivo je koliko geografija jedina u sustavu odgoja i obrazovanja holistički poučava o prostornom kompleksu i njegovoj identitetskoj osnovi (Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Geografija, 2016.). Geografija u svojoj biti ima integrativan karakter jer smisleno povezuje sadržaje različitih znanstvenih disciplina što doprinosi cjelovitoj slici proučavanih sadržaja. U sektoru Strojarstva upravo nastavni predmet Geografija ima izuzetno važnu ulogu u razvoju samostalnih i odgovornih pojedinaca u lokalnoj i globalnoj zajednici. U nekoliko nagrađenih projekata iz područja inovacija godinama integrativno povezujem stečena teorijska i praktična znanja iz tehničkih predmeta i geografiju jer jedino smisleno povezani sadržaji mogu učenicima dati cjelovitu sliku izučavanih sadržaja što doprinosi razvoju konstruktivnih znanja. Navedeni su predmeti kao što su: ekologija, održivi razvoj, obnovljivi izvori energije, pročišćavanje otpadnih voda, tehnologija vodika - sve su to područja u kojima nastavnici geografije itekako mogu svojim znanjima i vještinama dati veliki doprinos usvajanju ishoda učenja jer su upravo to teme koje trebaju integrativno učenje putem analiziranja, kritičkog promišljanja. Učenje o tehnologiji vodika bez geografskih znanja o utjecanju tehnologije vodika na okoliš, stanovništvo i gospodarstvo je promašeno. Učenik kao što sam već navela mora imati konstruktivna znanja a može ih usvojiti jedino ako kompetentan nastavnik tu temu predstavi na kvalitetan način jer tek tada možemo govoriti o samostalnom i odgovornom pojedincu. Nastavni predmet Geoekologija - okoliš kao kompleksan sustav podrazumijeva sustavnu suradnju nekoliko znanstvenih disciplina koji ga promatraju kroz prirodni okoliš, energetske izvore prirodnog okoliša i kao tehnosferu (preoblikovani okoliš pod utjecajem čovjeka). Upravo je ovaj predmet poučavanja izuzetno bitan u ovom sektoru kako bi se sadržaji smisleno povezali. Nastavni predmet Geografija jedina u odgojno - obrazovnom sustavu može na jedinstven način povezati strukovne kurikulume i njihova posebna strukovna područja. Težnja nam je utjecati na učenike da vide smisao onoga što uče i da ih u tehničkoj školi “transformiramo” iz konzumenta tehnologije u tehnološke stvaratelje. Utjecaj tehnologije na svakodnevni život od pozitivnih i negativnih učinka i utjecaja na stanovništvo, okoliš i gospodarstvo bez poznavanja geografskih znanja, vještina i kartografske pismenosti nema smisla. U postojeći kurikulum treba uvrstiti pojam Društvene inovacije - Društvene inovacije su novi modeli, metode, prakse, usluge ili proizvodi koji odgovaraju na određene društvene potrebe ili rješavaju određene društvene probleme učinkovitije od postojećih modela te su primjenjivi na široj razini, no istovremeno uzimaju u obzir specifičnosti lokalnog konteksta u kojem se primjenjuju One se često javljaju kao odgovor na društvene probleme koje ne zadovoljavaju postojeći ili tradicionalni institucionalni pristupi. Upravo zbog toga, često je riječ o interdisciplinarnim rješenjima društvenih problema, fleksibilnijim od postojećeg pristupa. No, društvene inovacije mogu nastati i kao odgovor na nove društvene izazove koji se javljaju ili društvene probleme na koje institucije ili tržište dosad nisu dali odgovor a upravo Geografija tu može dati najveći doprinos u odgojno - obrazovnom sustavu. Zaključno: nastavni sadržaji predmeta Geografija u 4. razredu strukovnih škola NEMAJU smisla jer u završnom razredu učenik već treba biti "izgrađen" i trebao bi biti formiran pojedinac koji će donositi odgovorne odluke. U formativnim godinama nastavni sadržaji geografije trebaju učiti u prvom i drugom razredu a tek onda dolazi nadogradnja strukovnih predmeta. Sve ostalo je bespredmetno. Poštovani, Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 ZRINKA SMOLJANOVIĆ BABURICA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU/ TEHNIČARKA ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Ovim putem se referiram na kurikulum nastave Povijesti za zanimanje TEHNIČAR ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU/ TENIČARKA ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU.. Ne slažem se s prijedlogom kurikuluma koji je satnicu Povijesti prepolovio na pola. Ukidanjem velikog dijela satnice Povijesti učenici strukovnih škola su zakinuti za pravo na cjelovito obrazovanje koje je propisano NOK-om. Bez poznavanja i razumijevanja prošlosti, učenici ne mogu razumjeti sadašnje društvene i političke promjene i njihove uzroke. Ovaj prijedlog kurikuluma Povijesti u kojem se predmet uči samo u 3. razredu onemogućava učenicima kontinuirano usvajanje vještina prikupljanja, uspoređivanja, analiziranja i vrednovanja informacija te razumijevanja svijeta i društva u kojem žive i koje se ubrzano mijenja. U osnovnoj školi su se učenici upoznavali s poviješću, a kroz srednjoškolsko obrazovanje je tek mogu razumjeti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u osnovnoj školi, što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle realizirati navedene teme. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena po načelima aktivnog učenja. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Ovaj prijedlog kurikuluma sigurno neće stvoriti mladog čovjeka koji će biti sposoban kritički promišljati o društvu i svijetu u kojem živi. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Povijesti nije predmet ovog savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU/ TEHNIČARKA ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU/ TEHNIČARKA ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti obavezne biološke module koji obuhvaćaju navedene sadržaje. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 NIKOLA MIHOČKA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU/ TEHNIČARKA ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO Pohvaljujem Odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA ROBOTIKU I AUTOMATIZACIJU. Predlažem da se i u kurikule za osnovne škole uvede novi predmet "Robotika i automatizacija" kao priprema za ovaj strukovni smjer. U Finskoj je uveden predmet Robotika i smatram da bi bilo dobro da se uvede i u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kurikuli za osnovne škole nisu predmet ovog javnog savjetovanja. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.