Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | DANIELA PIJACA | ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO | Poštovani, smatram neprihvatljivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Kuharski tehničar/Kuharska tehničarka u sektoru Turizam i ugostiteljstvo izostavljen francuski jezik! U kontekstu svih dokumenata i preporuka Vijeća Europe, a koji su usmjerene na promicanje višejezičnosti i multikulturalnosti unutar Europske unije, smatram da je izostanak Francuskog jezika unutar gore navedenog strukovnog kurikuluma nelogičnost i svojevrstan korak unatrag. Poznavanje francuskog jezika danas predstavlja značajnu prednost za mlade ljude u Europskoj uniji i diljem svijeta. Francuski jezik, kao jedan od globalno najznačajnijih jezika, ima mnoge prednosti koje ga čine važnim alatom kako u obrazovanju, tako i u poslovnom svijetu te kulturnom povezivanju. Francuska je jedna od najvećih svjetskih ekonomija, a mnoge velike multinacionalne kompanije dolaze iz frankofonih zemalja. Kanada, Švicarska, Belgija i mnoge afričke zemlje imaju snažnu globalnu ekonomsku prisutnost te je i u ovom kontekstu francuski jezik bitan. Poznavanje francuskog jezika može otvoriti vrata za rad u tim kompanijama. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Naposljetku, važno je podsjetiti da je prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik se nalazi u strukovnom dijelu strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije kuharski tehničar /kuharska tehničarka i to zbog što boljeg povezivanja strukovne terminologije sa stranim jezikom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
2 | NEVENKA BLAŽEVIĆ | 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA | U svim zanimanjima ugostiteljske struke dosad su se učila dva strana jezika. Iz novog prijedloga kurikula proizlazi da učenici u okviru općeobrazovnog modula biraju jedan od ponuđenih jezika (E, Nj, F ili T) koji se uči u svim razredima. Strani jezici uče se i u okviru strukovnih modula. Nigdje se, međutim, ne naglašava da se u okviru strukovnih modula bira strani jezik koji se ne uči u okviru općeobrazovnog modula pa postoji velika vjerojatnost da većina učenika (ili svi) uči samo jedan strani jezik, a to je uglavnom engleski. U okviru strukovnog modula Komunikacijske vještine (prvi razred) nude se predmeti Aktivnosti u svakodnevnici na jednom od ovih jezika (E, NJ, T, F) i Neposredno okruženje također na jednom od ovih jezika (E, NJ, T, F). U drugom razredu u okviru strukovnog modula Komunikacija na stranom jeziku u radnom okruženju nudi se predmet Obrazovanje i zanimanje na engleskom ili francuskom jezku. Zašto se u tom modulu nude samo engleski ili francuski? Do donošenja sadašnjeg Nastavnog plana i programa početkom devedesetih u Nastavnom planu i programu za zanimanje kuhar postojao je predmet Stručna terminologija na francuskom jeziku (ili slično), no uvidjelo se da to nema smisla jer se s tim pojmovima učenici upoznaju u okviru predmeta iz područja kuharstva. Dakle, logično bi bilo da se i u ovom modulu može birati jedan od ponuđena četiri jezika (E, Nj, T ili F), a ne samo engleski ili francuski. Predlažem da se sadašnji fond sati stranih jezika ne smanjuje (prema predloženom kurikulu je značajno smanjen) i da se od prvog do četvrtog razreda uče dva strana jezika, prvi u okviru općeobrazovnog modula kako je navedeno u prijedlogu kurikula, a drugi u okviru ponuđenih strukovnih modula u svim razredima, a ne samo u prvom i drugom. U trećem i četvrtom razredu sadržaji stranih jezika bi bili usklađeni s temama koje se obrađuju u okviru strukovnih modula. dr. sc. Nevenka Blažević, sveučilišna profesorica njemačkoga jezika ugostiteljsko turističke-struke i metodike nastave njemačkoga jezika (autorica svih udžbenika njemačkoga jezika ugostiteljsko-turističke struke koji se koriste u trogodišnjim i četverogodišnjim srednjim školama i autorica sveučilišnog udžbenika za predmet Metodika nastave njemačkoga jezika) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Strani jezici se nalaze u strukovnom dijelu strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije kuharski tehničar /kuharska tehničarka i to zbog što boljeg povezivanja strukovne terminologije sa stranim jezikom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
3 | GORAN RUKAVINA | ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, IV. | Čini se apsolutno nevjerojatnim, skoro pa nadrealnim da u strukovnome kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Kuharski tehničar/Kuharska tehničarka u sektoru Turizam i ugostiteljstvo nema prostora za francuski jezik. Nema, dakle, prostora za jezik koji je gotovo pa sinonim za gastronomiju, kulinarstvo, enologiju, slastičarstvo, ugostiteljstvo… iako je važnost francuskoga jezika u tim mikro-svjetovima, ali i u svakodnevnome životu, svakim danom sve veća, a za profesionalce nipošto nije luksuz, nego nasušna potreba! Nadalje, francuska i hrvatska gastronomija toliko su povezane da bi trebalo puno više prostora od javne rasprave kako bi se pokazala isprepletenost jezičnih varijanti u geografsko-kulturološkom kontekstu obje zemlje. Dopuštam da mi je nešto promaklo jer je novo sučelje većim dijelom nečitko i posve nepregledno... Goran Rukavina, prof. savjetnik | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Strani jezici se nalaze u strukovnom dijelu strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije kuharski tehničar /kuharska tehničarka i to zbog što boljeg povezivanja strukovne terminologije sa stranim jezikom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
4 | SAŠA PERIČAK | ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO | Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti obavezne biološke module koji obuhvaćaju navedene sadržaje. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
5 | MIRJANA KOMOČAR LJUBIĆ | 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA | Poštovani, smatramo nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatram bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastavnika francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik se nalazi u strukovnom dijelu strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije kuharski tehničar /kuharska tehničarka i to zbog što boljeg povezivanja strukovne terminologije sa stranim jezikom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
6 | SLAVENKA MARKOTA | 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA | Poštovani, smatram nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatram bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastavnika francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik se nalazi u strukovnom dijelu strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije kuharski tehničar /kuharska tehničarka i to zbog što boljeg povezivanja strukovne terminologije sa stranim jezikom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
7 | IVAN GAŠPIĆ | ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO | Poštovani, zanimaju me koji su kadrovski uvjeti za strukovne učitelje/učiteljice kuharstva pri uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u modularnoj nastavi????! Lijep pozdrav! Ivan Gašpić, strukovni učitelj kuharstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
8 | IVAN GAŠPIĆ | ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, 4. ZAVRŠNI RAD | Poštovani, zanimaju me koji su kadrovski uvjeti za strukovne učitelje/učiteljice kuharstva pri uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u modularnoj nastavi????! Lijep pozdrav! Ivan Gašpić, strukovni učitelj kuharstva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
9 | VLATKA BENKO | ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, IV. | Poštovani, što se tiče 2. strang jezika, vidim da je on prisutan samo u 2. r. SŠ kao obavezni strukovni modul te postoji i kao izborni strukovni modul isto u 2. r. Ne vidim više pojavljivanje 2. stranog jezika niti u jednom od ponuđenih modula u 3. i 4. razredu. Smatram da su strani jezici u turizmu i ugostiteljstvu od iznimne važnosti, s obzirom da smo zemlja koja se oslanja na turizam tijekom cijele godine te bi učenici tijekom svojega školovanja trebali učiti 2 strana jezika u sve 4 godine školovanja. S poštovanjem, Vlatka Benko, prof. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik se nalazi u strukovnom dijelu strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije kuharski tehničar /kuharska tehničarka i to zbog što boljeg povezivanja strukovne terminologije sa stranim jezikom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću |
10 | MIRJANA FRANIĆ | ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije KUHARSKI TEHNIČAR / KUHARSKA TEHNIČARKA u sektoru TURIZAM I UGOSTITELJSTVO, 3.1. OBVEZNI STRUKOVNI MODULI | U novom prijedlogu strukovnog kurikula 1. strani jezik (E,NJ.F,T) se uči u okviru općeobrazovnih modula, dok se 2. strani jezik uči kroz strukovne module, te se bira jedan od ponuđenih jezika (E,NJ,T ili F). Znamo da se kao 1. strani jezik uglavnom uči engleski jezik i djelomično njemački jezik. Ostali jezici se uglavnom uče kao 2. strani jezik. U 1. razredu kroz strukovni modul KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE nude se 2 skupa ishoda učenja (SIU ) za sve jezike (E, NJ, T, F) i imaju 4 CSVET boda, što odgovara sadašnjoj satnici. U 2. razredu u modulu KOMUNIKACIJA NA STRANOM JEZIKU U STRUCI nudi se učenje samo 1 SIU bira se između engleskog ili francuskog jezika te imaju 2 CSVET boda što je skraćivanje sadašnje satnice na pola. Francuski je ponuđen zbog povezanosti sa strukom, ali nije jasno zašto je uz njega ponuđen samo engleski jezik kad se ionako uči kao 1. strani jezik, ostali jezici nisu navedeni. U 3. i 4. razredu nije ponuđeno učenje niti jednog jezika što je nedopustivo za jedno četverogodišnje zanimanje u sektoru Turizma i ugostiteljstva. Moj je prijedlog da se 2. strani jezik uči kroz sve razrede od 1.- 4. kroz barem 2 skupa ishoda učenja (4 CSVET-a) po svakom razredu jer sve manje od toga ne doprinosi kvaliteti učenja dotičnog jezika. Mirjana Franić, prof. francuskog jezika | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Strani jezici se nalaze u strukovnom dijelu strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije kuharski tehničar /kuharska tehničarka i to zbog što boljeg povezivanja strukovne terminologije sa stranim jezikom. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |