Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o kriterijima za određivanje područja odgovornosti i područja djelovanja postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva, vatrogasne intervencije te načine određivanja vatrogasne opreme i broja vatrogasaca koji moraju biti u vatrogasnoj postrojbi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | GORAN BOBAN | PRAVILNIK | sukladno čl. 15. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12, dalje ZoPP), pučka pravobraniteljica daje mišljenje na prijedloge Pravilnika o kriterijima za određivanje područja odgovornosti i područja djelovanja postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva, vatrogasne intervencije te načine određivanja vatrogasne opreme i broja vatrogasaca koji moraju biti u vatrogasnoj postrojbi te Pravilnika o mjerilima za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi, kriterijima za određivanje broja i vrste vatrogasnih postrojbi na području jedinice lokalne samouprave te njihovom operativnom djelovanju na području za koje su osnovane, koji su u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, otvorenim od 3. svibnja do 3. lipnja 2024. godine. Riječ je o prijedlozima pravilnika, kojima se zajedno s ostala dva, međusobno povezana pravilnika, Pravilnikom o uvjetima za stjecanje vatrogasnih zvanja, oznakama vatrogasnih zvanja, funkcionalnim oznakama radnog mjesta, promaknućima i napredovanjima kroz vatrogasna zvanja, uvjetima i načinu prevođenja stečenih vatrogasnih zvanja u nova vatrogasna zvanja te Pravilnikom o klasifikaciji postrojbi i koeficijentima složenosti poslova te radnih mjesta i mjerila za utvrđivanje radnih mjesta vatrogasaca, nastoji unaprijediti vatrogasni sustav i radnopravni status vatrogasaca. Navedeno pozdravljamo, uz potrebu sagledavanja prijedloga i komentara zainteresirane stručne javnosti radi donošenja učinkovitih propisa provedivih u praksi. Ujedno skrećemo pozornost na određene okolnosti koje je pritom potrebno uzeti u obzir, posebice za dva pravilnika koja su predmet ovog mišljenja. Ovlasti i aktivnosti institucije pučke pravobraniteljice kao neovisnog tijela za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđene su Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravim i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, a ovo mišljenje prvenstveno polazi od ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš te univerzalnog prava na čist, zdrav i održiv okoliš koje je u srpnju 2022. godine priznala Generalna skupština Ujedinjenih naroda. Praktično ostvarivanje ovog prava ovisi o nizu čimbenika, između ostaloga o razini primijenjenih ekoloških standarda i zaštite ljudskih prava te učinkovitoj i kontinuiranoj provedbi nadzora nad njihovom primjenom. Dakako, važna je i sposobnost upravljanja i postupanja prilikom ekstremnih događaja, odnosno rizičnih situacija koje mogu biti uzrokovane i klimatskim promjenama te koji događaji na već postojećim onečišćenim lokacijama predstavljaju dodatni rizik za okoliš, prirodu i ljude. Upravo su 2023. godinu obilježili požari i odroni na lokacijama gospodarenja otpadom, povodom kojih ova institucija vodi ispitne postupke, a opasnost od budućih sličnih događaja prijeti diljem RH, posebice na lokacijama gdje su nepropisno odložene velike količine otpada i/ili se odvija djelatnost gospodarenja otpadom, na što je pučka pravobraniteljica upozorila Hrvatski sabor u svom Izvješću za 2023. godinu. Da je učinkovitost sustava vatrogastva i civilne zaštite ključna za zaštitu ljudskih prava prilikom ekstremnih, odnosno rizičnih događaja poput poplava, požara, potresa, ali i drugih potencijalno rizičnih događaja, ova je institucija ukazala prvi puta u Posebnom izvješću o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ovo izvješće sadrži preporuke za sve rizične događaje, odnosno krizne situacije čije posljedice mogu utjecati na razinu ostvarivanja ljudskih prava, a podneseno je Hrvatskom saboru nakon katastrofalnih poplava na području Vukovarsko-srijemske županije u svibnju 2014. godine. Bitno je imati na umu da su operativne snage vatrogastva ujedno i temeljne operativne snage sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama kako je uređeno Zakonom o sustavu civilne zaštite (NN, br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22, dalje: ZSCZ) te je važno imati učinkovit vatrogasni sustav (i sustav civilne zaštite) koji je sposoban uspješno se nositi s ekstremnim događajima uzrokovanim i klimatskim promjenama. Za potrebe sudjelovanja u ovom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću te izrade mišljenja važna je i 2017. godina koju je obilježila jaka požarna sezona, u kojoj je u srpnju izbio veliki požar u Gradu Splitu i kojom prilikom se pokazalo da je potreban učinkovitiji sustav vatrogastva i civilne zaštite te bolja komunikacija s građanima. U susret tada najavljenoj analizi sustava vatrogastva, u rujnu iste godine institucija pučke pravobraniteljice je u Hrvatskom saboru održala okrugli stol o ljudskim pravima, vatrogastvu i civilnoj zaštiti, za što je povod bio požar u Gradu Splitu. Raspravljalo se o tada uočenim problematičnim pitanjima za čije se rješavanje tražila analiza te međuinstitucionalna suradnja, a radilo se o: učinkovitosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini; opremljenosti vatrogasnih snaga i položaju vatrogasaca; provedbi preventivnih aktivnosti; stanju protupožarnih putova i održavanja šuma te vodoopskrbnog sustava; načinu kategoriziranja i djelovanja u slučaju izvanrednih događaja, posebice katastrofa i velikih nesreća; informiranju građana o potencijalnim opasnostima i uputama za postupanje, lancu zapovijedanja te rukovođenju stožerima. U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu ovoj je temi posvećeno posebno poglavlje 3.3. Klimatske promjene, sustav civilne zaštite, vatrogastvo i zaštita ljudskih prava – požar u Splitu. Nakon 2017. godine, ova je institucija nastavila pratiti sustav zaštite od požara i sustav vatrogastva, te o tome izvještavati Hrvatski sabor. Važno je pritom naglasiti i širi međunarodni kontekst vezan za 2017. godinu jer se radilo o istoj požarnoj sezoni/godini koja je problematizirana u jednom od tri klimatska slučaja koji su se u 2024. godini našli pred Europskim sudom za ljudska prava; Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i drugih, odnosno protiv 32 države među kojima je i Republika Hrvatska. Tužitelji su tvrdili da veliki šumski požari, posebice požari iz 2017. godine, i toplinski valovi koji se ljeti redovito događaju u Portugalu, nastaju kao posljedica izostanka postupanja tuženih država sukladno svojim obvezama iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te izostanka njihovog nastojanja da porast prosječne svjetske temperature zadrže na razini znatno manjoj od 2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama. Iako je zahtjev tužitelja proglašen nedopuštenim, isti je bitan zbog osvještavanja posljedica požara izazvanih klimatskim promjenama te zbog osvještavanja odgovornosti država za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena u cilju zaštite prava na život i prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života, zajamčenih člancima 2. i 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U odnosu na uvodno označeno E-savjetovanje, na službenoj stranici Hrvatske vatrogasne zajednice (dalje: HVZ) navodi se da je uvodno navedeni paket pravilnika predložen s ciljem daljnjeg unapređenja vatrogasnog sustava, uključujući radnopravni status profesionalnih vatrogasaca u profesionalnim i dobrovoljnim vatrogasnim organizacijama, što će imati direktni utjecaj na usklađivanje koeficijenata profesionalnih vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama i onima zaposlenim u državnoj službi. Ukazuje se da će se rješavanju postojećih problema pristupiti kroz partnerski odnos i zajedništvo koji su temelj vatrogasne humane djelatnosti. Pozdravljamo intenciju unapređenja vatrogasnog sustava te smatramo potrebnim urediti i unaprijediti radnopravni položaj vatrogasaca, na što ukazuju i nedavni prosvjedi vatrogasaca, održani 3. svibnja 2024. godine. Bitno je osigurati i dovoljan broj vatrogasaca u vatrogasnim postrojbama kao i adekvatnu (minimalnu) vatrogasnu opremu koja će pratiti njihovo područje djelovanja kako bi se osigurala pravovremena i učinkovita vatrogasna intervencija. U cilju veće transparentnosti provedbe e-savjetovanja te boljeg razumijevanja ciljeva donošenja navedenih Pravilnika, kako od strane vatrogasne struke tako i šire zainteresirane javnosti, smatramo da bi bilo korisno da su dana uvodna obrazloženja kao i obrazloženja pojedinih odredbi Pravilnika. Time bi bilo jasnije koje se sve radnje planiraju poduzeti i u kojim vremenskim rokovima, a kako bi sustav vatrogastva bio u potpunosti uspostavljen sukladno važećem Zakonu o vatrogastvu (NN, br. 125/19, 114/22, 155/23). Učinkovitost sustava vatrogastava i sustava civilne zaštite te zadovoljstvo vatrogasaca uvjetima rada direktno utječe na ostvarivanje zajamčenih ljudskih prava u rizičnim situacijama. Stoga je također potrebno što prije donijeti uredbu kojom bi se uredio način i kriteriji za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže iz čl. 116. Zakona o vatrogastvu; Nacionalnu strategiju razvoja vatrogastva iz čl. 48. istog Zakona te Vatrogasni plan Republike Hrvatske iz čl. 48. istog Zakona kako bi se mogli donijeti vatrogasni planovi i provedbeni planovi unapređenja vatrogastva iz čl. 48. istog Zakona te kako bi se učinkovito uredio i zaštitio položaj vatrogasaca, humane struke koja čuva živote, zdravlje i imovinu hrvatskih građana. Ukazujemo i na potrebu nomotehničkog uređenja prijedloga Pravilnika te pritom skrećemo pozornost da se Pravilnik o klasifikaciji postrojbi i koeficijentima složenosti poslova te radnih mjesta i mjerila za utvrđivanje radnih mjesta vatrogasaca donosi na temelju trenutno nepostojeće i nevažeće zakonske odredbe čl. 68. st. 3. Zakona. Naime, člancima 52. i 53. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN, br. 155/23) prestaje važiti spomenuta odredba. Konačno, ističemo važnost učinkovitog, stabilnog i koordiniranog sustava vatrogastva na cijelom teritoriju Republike Hrvatske kako bi se u svim dijelovima naše zemlje, uzimajući pritom njezine geografske, socijalne i ekonomske posebnosti i razlike, omogućila jednaka spremnost na obranu od požara, ali i svih drugih ekstremnih i rizičnih događaja koji nam prijete i u budućnosti, posebice od klimatskih promjena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na iskazanoj podršci pri donošenju ova četiri pravilnika. Skrećemo pozornost da navedene odredbe Zakona o plaćama u državnim i javnim službama kojima se stavljaju izvan snage odredbe članka 68. stavka 3. i članka 76. Zakona o vatrogastvu se odnose samo na profesionalne vatrogasce u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i na profesionalne vatrogasce u javnim službama (Državna vatrogasna škola .......) a ne odnose se na profesionalne vatrogasce u JVP-ovima, DVD-ovima i u profesionalnim vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu. Stoga predloženi pravilnici su pravno utemeljeni samo se ne odnose na naprijed navedene skupine profesionalnih vatrogasaca kojima su plaće i radna mjesta uređena drugim propisima. Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama ("Narodne novine", br. 153/23.), Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi i Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama („NN“ 22/24.) su povećani osnovni koeficijenti za sva radna mjesta pa tako i za radna mjesta profesionalnih vatrogasaca u Intervencijskim vatrogasnim postrojbama. Predloženim pravilnicima koji su na e-savjetovanju i Uredbom o dodacima na koeficijent složenosti poslova se nastoji izjednačiti profesionalne vatrogasce u JVP sa radnim mjestima profesionalnih vatrogasaca u IVP-ovima da se za isti rad dobije ista plaća. Što se tiče ovog Pravilnika predlažu se kriteriji za određivanje vrste vatrogasne postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva, područje odgovornosti i područje djelovanja ove vatrogasne postrojbe te određivanje potrebnog broja vatrogasaca i vatrogasne tehnike u vatrogasnoj postrojbi primjereno stvarnim potrebama svake jedinice lokalne samouprave. Ovi kriteriji su potrebni da se vatrogasnim planovima jedinica lokalne samouprave mogu stručno procijeniti potrebe broja vatrogasaca i vatrogasne opreme koje treba imati vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva koja će imati područje odgovornosti i ona koja će imati područje djelovanja. Potrebno je napomenuti da postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske ("NN" 61/94) definirao je organiziranost vatrogastva kada je profesionalno vatrogastvo bilo u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, kada su se sredstva za plaće vatrogasaca i za vatrogasnu tehniku osiguravala u državnom proračunu. Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. godine te izmjenama Ustava RH iz 2000. godine, vatrogastvo je decentraliziranu, te su jedinice lokalne samouprave preuzelo kompletnu zaštitu od požara a time i vatrogastvo. Od navedenih izmjena zakonodavstva nije se donio novi pravilnik o organizacije vatrogastva na područje Republike Hrvatske, te se smisleno primjenjivao navedeni Pravilnik koji ne daje odgovor na novu organizaciju vatrogastva na lokalnoj razini. Gotovo 24 godine nema decentralizirane organizacije vatrogastva na lokalnoj razini, na županijskoj i na državnoj razini. Predmetnim Pravilnikom (koji je jedan u nizu) definiraju se samo uvjeti za organizaciju dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, određivanje broja vatrogasaca te vatrogasnu tehniku koju mora posjedovati ova vatrogasna postrojba (operativnu spremnost za intervenciju), a na lokalnoj samoupravi, kroz usvajanje vatrogasnog plana lokalne samouprave, je da se utvrdi optimalna organizacija dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi na njenom području, ako se odluče na osiguranje intervencijske spremnosti kroz dobrovoljne vatrogasne postrojbe, ili se odluče na osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi ili kombinaciju ova dva oblika organizacije. Dakle, ovaj pravilnik ne nameće jedinici lokalne samouprave koji oblik organizacije vatrogastva će imati, već joj daje mogućnost izbora. Ovakav pristup je sukladan s člankom 129a stavka 4. Ustava RH kojim se ovim Pravilnikom jedinici lokalne samouprave prilikom određivanja djelokruga vodi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Isto tako jedinici lokalne samouprave je omogućava slobodan izbor organizacije vatrogastva na svom području što joj jamči članak 130. Ustava RH. Ovim Pravilnikom se uređuje način organizacije dobrovoljnog vatrogastva te se povećava operativna učinkovitosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini te potrebna opremljenosti dobrovoljnih vatrogasnih snaga i položaj vatrogasaca u sustavu dobrovoljnog vatrogastva. |
| 2 | MLADEN ŽILIĆ | PRAVILNIK | Vatrogasni zapovjednici moraju slobodnom procjenom odrediti broj i vrstu vatrogasne opreme, te za to i odgovarati. Hoće li svi ići linijom ¨napuhavanja¨ kako bi se ipak zaštitili? :-( | Primljeno na znanje | Članak 26. stavak 4. ZOV-a utvrđuje: „Gradski, područni odnosno općinski vatrogasni zapovjednik predstavlja i zastupa vatrogasnu zajednicu, odgovoran je za organiziranost i osposobljenost vatrogastva na razini jedinice lokalne samouprave ili područja.......“ pa sukladno navedenom su odgovorni da li će napuhavat kako bi se zaštitili, a to ne rješava ovaj Pravilnik nego vatrogasni plan i procjena ugroženosti od požara. Prema članku 13. stavku 3. Zakona o zaštiti od požara „Nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara za svoje područje koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti kroz minimalna mjerila dana posebnim propisom kojim se uređuje područje vatrogastva.“. Prema navedenom nadležna vatrogasna zajednica do sad nije imala minimalna mjerila kojima bi se utvrdila organizacije vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave, pa su se mišljenja davala bez ikakvih mjerila, a ovaj i drugi pravilnici upravo propisuje mjerila za određivanje organizacije vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave. |
| 3 | MARIJA ŽEŽELJ | PRAVILNIK | Gdje su u ovim Pravilnicima navedena rješenja za prave probleme koja prate dobrovoljna vatrogasna društva? Bavi li se itko tim pitanjima ili samo pišemo Pravilnike da ih imamo kao podzakonske akte? Vau... Gdje su ovdje rješenja o polaganju stručnih ispita dobrovoljnih vatrogasaca sa posebnim ovlastima? Zašto mali DVDovi, ma i veliki, moraju polagati ovaj ispit, zašto to nije kategorizirano i zašto se mora ići baš u Zagreb? A ako to zapovjednici ili zamjenici zapovjednika ne žele dolazi nam inspekcija, šalju sam se Rješenja sa kaznama gdje se - pazite ovo - kažnjava ovlaštena osoba i Društvo jer DOBROVOLJAN VATROGASAC nije htio ići to položiti. Zašto je predsjednik odgovoran jer ne može pronaći osobu koja će to položiti? Kako predsjednik može nekoga natjerati na nešto? Kako? Mislite li Vi da ljudi stoje u redovima i čekaju da postanu zapovjednici ili zamjenici DVD-a i idu položiti traženi ispit? I naravno, onda ljudi odlaze, DVDovi će se početi gasiti jer dobrovoljstvo gubi smisao jer se nama zapovijeda i nalaže kao da smo mi zaposlenici i samo čekamo zapovjedi od gore. Ako ste mislili, kada ste osnivali HVZ u državnoj upravi da to sve tako lijepo ide, da ćete pod svoj nadzor dobiti hrpu ljudi s kojima ćete manipulirati onda ste se gadno prevarili. Sve što radimo radimo jer volimo, a ne kad se na nas vrši pritisak i postavljaju nam se uvjeti za koje se mi nismo opredijelili. Opredijelili smo se za volonterstvo i dobrovoljnu operativu te za humanu djelatnost gdje ćemo svojim djelovanjem pomoći ljudima oko sebe te raditi na društvenoj aktivnosti zajednice u kojoj živimo, da ćemo obučavati mlade, staviti mlade na noge te se nadati da od mnogobrojne djece dobijemo nasljednike sa istom dozom ljubavi i vodstva koju sada imamo. Naravno da red mora postojati i da se mora znati tko šta radi, ali ići do te mjere da smo mi stjerani u kut ako nemamo rješenja - mislim da to nije u redu. I što nam je činiti? Ili ugasiti DVD, a to ne želimo jer to previše volimo, ili biti primorani smisliti rješenje kako ne bismo bili kažnjeni ili prozivani? Počelo se nametati VI MORATE. Što mi to MORAMO? Mi želimo biti dio ovog svega, ali pod uvjetom da shvatite da smo mi DOBROVOLJCI, a ne zaposlene osobe koje nešto moraju kako bi zarađivali kruh za svoje obitelji. Pa mi odvajamo svoje privatno vrijeme, ostavljamo svoje obitelji kako bismo dali sve od sebe da DVD djeluje, da imamo što više ljudi i djece i onda ćemo kao zahvalu biti kažnjeni? Zašto ne mijenjate Zakon o vatrogastvu? Što smo mi zapravo - Udruga ili što? Kosimo se sa Zakonom o udrugama. Evo primjer, jedni DVDovi ne moraju imati Nadzorni odbor (jer tako tumače) drugi ga imaju jer kažu moraju (jer tako tumače) - iako znamo koja tijela propisuje Zakon o udrugama, a koja Zakon o vatrogastvu. Što je s time? Također, kako Zakon može dopustiti da lokalna samouprava radi sa Udrugom što želi? Kako politička opcija može natjerati da DVD mora izaći iz stabilne zajednice jer je lokalna samouprava odlučila osnovati svoju te DVD nema pravo izbora biti u zajednici u kojoj želi nego u onoj kojoj joj Zakon nalaže? Koja je onda bit DVDa? Koja je bit zajednice? Kada su zajednice jake? Pa kada ima puno DVDova, a ne kada se svi raspadamo na manje zajednice. Kada nas je više zajednica je jača, a DVDovi su u konkurenciji da se svi bore za svoja mjesta u zajednici. Što ćemo mi sada sa brdo malih zajednica? Je li se netko zapitao isto? Kakva će biti natjecanja? Tko će sve ići na županijska natjecanja, koji su kriteriji za izboriti plasman? Kako će se stjecati nova zvanja - tko će to provoditi? Kako će se to organizirati? Kakva će biti konkurencija? Zašto se sve ovo radi? Isto tako, počela su zapošljavanja po DVDovima. Kakva zapošljavanja u DVDu? Što je DVD? DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠVO - a ne plaćeno. Platiš jednog nitko više neće raditi jer ostali će reći: pa njega plaćaš, neka ti on radi - on zarađuje novce i radi, a ja neka radim bez naknade. Gdje je tu dobrovoljstvo i smisao za istim? Znamo svi što su i tko su dobrovoljni vatrogasci, a ako je netko sa drugačijim ciljevima i razmišljanjima ulazio u ovaj častan krug onda je malo zalutao. Marija Žeželj, mag.oec. (uz podršku Vlatka Gašića) | Primljeno na znanje | Ovim Pravilnikom se utvrđuju samo kriteriji za intervencijsku spremnost postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva (područje odgovornosti ili područje djelovanja), a na jedinici lokalne samouprave je da odabere osnivanje javne vatrogasne postrojbe ili postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih društava, što se treba urediti vatrogasnim planom a temeljem procjene ugroženosti od požara jedinice lokalne samouprave. Postojeće stanje u postrojbama dobrovoljnih vatrogasnih društava koje ne zadovoljava treba se popraviti. Građanin koji plaća sve poreze i doprinose treba dobiti približno jednaku uslugu vatrogasne službe bez obzira na njenu organizaciju koju on ne mora niti poznavati. Ostali navodi o nepravilnostima u organizaciji DVD-a nisu predmet ovog Pravilnika, te se na njih ne mogu dati odgovori. Napominjemo da svaka vatrogasna postrojba koja obavlja vatrogasnu intervenciju mora imati vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima koji vodi vatrogasnu intervenciju i prilikom koje koristi javne ovlasti utvrđene ZOV. Isto tako napominjemo da ulazak u dobrovoljno vatrogastvo je dobrovoljno, a kad se postane član onda se isti mora podvrgnuti pravilima koja vrijede za sve dobrovoljne vatrogasce, a kako je vatrogastvo hijerarhijski ustrojeno, postoji zapovijed i izvršenje zapovjedi, neovisno o tome da li se ta zapovijed nekom sviđa ili ne u protivnom nastaje kaos, pa se tu nalazi odgovor na pitanje što to dobrovoljni vatrogasac mora. Što se tiče stjecanja zvanja u vatrogastvu to je propisano predloženim Pravilnikom o uvjetima za stjecanje vatrogasnih zvanja, oznake vatrogasnih zvanja, funkcionalne oznake radnog mjesta, promaknuća i napredovanje kroz vatrogasna zvanja, uvjeti i način prevođenja stečenih vatrogasnih zvanja u nova vatrogasna zvanja, koji se nalazi na e-savjetovanju pa na njega možete dati primjedbe. Zakon o vatrogastvu je dozvolio zapošljavanje profesionalnih vatrogasaca u DVD-ima te je to odluka Skupštine DVD-a hoće li imati zaposlene profesionalne vatrogasce ili ne a isto tako to će se urediti vatrogasnim planom. Da li zapošljavanje profesionalnih vatrogasaca u DVD-e utječe na ostale članove DVD-a, to je predmet odluke skupštine DVD-a a ne ovog Pravilnika ili nekog u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici. Zakon o vatrogastvu i pravilnici koji se donose na temelju njega daju samo okvir organizacije vatrogastva a na jedinicama lokalne samouprave je ustavna odgovornost za učinkovito organiziranje vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave i to nije u nadležnosti DVD-a ili JVP-a. Da li čelnici jedinica lokalne samouprave to rade ili ne nije predmet ovog Pravilnika. |
| 4 | IVICA ŠOŠTARIĆ | PRAVILNIK | Čl. 3 - nepotrebna navođenja pojmova koje je već definirao ZOV - npr. Vatrogasne postrojbe, vatrogasna tehnika - ostaviti pojmove koji nisu definirani u ZOV. Ukoliko se pravilnik odnosi na "postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva", zbog čega se u nazivu i kroz tekst koristi pojam "vatrogasne postrojbe" koji je definiran čl.30 ZOV-u, potrebno je pisati "postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva" kroz tekst i u nazivu pravilnika. Čl.6 - definirati pojam vatrogasac vozač - zašto postoji samo u društvima A do D, tko onda vozi vozila u E i F društvu? Prema čl. 6 nema intervencije na koju je moguće izaći s manje od 3 vatrogasca, dok u praksi postoje intervencije koje je moguće obaviti s manje vatrogasaca. Osim toga u u prijedlogu Pravilnika o mjerilima za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi… navodi se najmanja formacijska jedinica od 2 člana. Prijedlog da se smanji broj vatrogasaca za izlazak na intervenciju, pogotovo za manje DVD-e. Vremena u čl. 6 su neostvariva i pod uvjetom da su članovi DVD-a u trenutku uzbunjivanja uz telefon i kod kuće. Što se događa ako DVD ne izađe u predviđenom vremenu? IV. Određivanje vatrogasne opreme - ovdje se vjerojatno misli na Određivanje vatrogasne tehnike, pošto je taj pojam definiran na početku? Ispraviti i u članku 7, brisati pojam oprema, koristiti samo pojam vatrogasna tehnika ili definirati pojam oprema. | Djelomično prihvaćen | Smatramo da nije protivno nomotehničkim pravilima ponavljati pojedine pojmove iz zakona ali je poželjno jer onaj tko čita odredbe ovog Pravilnika kad naiđe na pojedini pojam koji mu nije jasan, potraži ga u definiciji pojmova ovog Pravilnika a ne da ga traži u Zakonu o vatrogastvu. Naslov ovog Pravilnika je prepisan iz članka 38. stavka 7. Zakona o vatrogastvu pa ga se ne može mijenjati. U ostalom tekstu kad se spominje vatrogasna postrojba (vidjet definiciju) onda se misli na profesionalnu i dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu pa se prijedlogom ne može uvažit. Kod određivanja područja odgovornosti na području jedinice lokalne samouprave sudjeluju postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva i javne vatrogasne postrojbe na način da se cijelo područje jedinice lokalne samouprave pokrije. Prihvaća se primjedba na članak 6. na stavak 5. i 6. te se na kraju teksta navedenih stavaka stavljaju riječi: "od kojih je jedan vatrogasac – vozač." Postoje vatrogasne intervencije s manje od tri vatrogasca (ispumpavanje vode i sl.), ali se prema tom kriteriju ne razvrstava postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva jer za bilo koju ozbiljniju intervenciju potrebno je tri vatrogasca, a pogotovo ako se ulazi u ugroženi prostro u koji minimalno ulaze dva vatrogasca te jedan na vatrogasnom vozilu. Što se tiče vremena izlaska, trenutno postoje postrojbe dobrovoljnih vatrogasni postrojbi koje udovoljavaju navedena vremena. Prema dinamici požara koji se razvija unutar objekta, ako postrojba ne može doći unutar 15 minuta, s tim da razvoj požara nije započeo u vrijeme uočavanja, nego puno prije, te se i to vrijeme mora uzet u obzir (koji može biti 5 - 16 minuta od nastanka), tada se treba poradit na organizaciji vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave. Svaki građanin ima pravo na kvalitetnu zaštitu što se treba osigurati odgovarajućom organizacijom vatrogastva. U većini zemalja EU ovo vrijeme je još kraće i neki imaju 10 minuta a neki čak 8 minuta od uzbunjivanja. Kraće vrijeme dolaska vatrogasaca na mjesto intervencije smanjuje materijalnu štetu na objektu i povećava vjerojatnost spašavanja ljudi i životinja ugroženih događajem. Osoba koja je nalazi u priklještenom automobilu nakon prometne nesreće, krvari, želi da joj vatrogasci dođu u pomoć što prije jer o toj intervenciji ovisi njen život ili njena invalidnost. Onaj DVD- koji ne može ostvarit navedena vremena u vatrogasnom planu neće dobiti područje odgovornosti ili područje djelovanja. Prihvaća se primjedba na članak 7. i sam naslov ispred tog članka i upotrebljava se samo pojam "vatrogasna tehnika". |
| 5 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 4. Stavak 6. izbrisati "javna" tako da stavkom budu obuhvaćene sve vatrogasne postrojbe, te također dodati područje djelovanja tako da se omogući osnivanje i postrojbi bez područja odgovornosti, jer su člankom 6. propisani uvjeti za osnivanje takvih postrojbi. Predlažem brisati stavak 8. zbog vrlo nejasne formulacije "većina građana" i "javna vatrogasna usluga". | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se brisanje "javna" u stavku 6, članka 4. Ostale primjedbe se ne prihvaćaju. Javna usluga treba biti dostupna svim građanima bez obzira na njihove prihode odnosno ekonomski status u društvu, što je u svakom slučaju vatrogasna usluga. Prema članku 2. stavku 1. točka 38. ZOV-a vatrogasna služba je javna služba kojom se obavlja vatrogasna djelatnost, a obavlja se profesionalno i dobrovoljno. Dakle javna služba pruža javnu vatrogasnu uslugu. |
| 6 | TOMISLAV ORLOVAC | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 6. - definirati koja su to vozila za izlazak na intervenciju. Netko može smatrati da su to dva vozila za prijevoz vatrogasaca (kombi vozila) i da su onda dostatna za intervenciju. | Djelomično prihvaćen | U članku 6. dodan je novi stavak koji glasi: "(7) Vrsta vatrogasnog vozila kojim će postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva iz ovog članka izlazit na vatrogasnu intervenciju određuje se vatrogasnim planom jedinice lokalne samouprave." te će se sve definirati vatrogasnim planom ovisno o specifičnih potrebama svake jedinice lokalne samouprave. Nije moguće utvrdit ovim Pravilnikom vrstu vatrogasnog vozila jer za jednu jedinicu lokalne samouprave će to biti navalno za drugu kombinirano, za treću autocisterna i slično, što ovisi i o posjedovanju vatrogasnih vozila u postrojbi DVD-a. |
| 7 | KONRAD KOSTANIĆ | PRAVILNIK | Članak 6 Koliko je DVD-ova je sposobno ispuniti zahtjeve propisane u vrstama od "A" do "F" ? Znači, uzbuna Vatronetom, dolazak u postrojbu, oblačenje, (već smo na 8 min u najboljem slučaju) eventualno čekanje trećeg vatrogasca, a da ne govorimo o tome kako se dogodi da imamo spremno nekoliko vatrogasaca ali se čeka vozač. Koliko Društava ovo može ispoštovati? Pogotovo u današnje vrijeme kad poslodavci uglavnom nemaju sluha ili mogućnosti za vatrogastvo i puštanje ljudi na intervenciju. Pa dogodit će nam se da ćemo imati područje djelovanja u krugu 1 km od postrojbe, jer nećemo moći ispuniti gore propisano vrijeme. Šta ako se dogodi, a događati će se, da ne možemo ispuniti vremenske zahtjeve ? Hoće li nam se ukidati područja djelovanja? Kome će se dodijeliti nama ukinuta područja? Postrojbama koje isto tako ne mogu ispuniti zahtjeve propisane ovdje. Rješenje, (djelomično) za ovo je "MREŽA" i komunikacija sa JLSU. Prije donošenja Pravilnika posložiti neke druge prioritete | Djelomično prihvaćen | Ovim Pravilnikom se utvrđuju samo kriteriji za intervencijsku spremnost postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva (područje odgovornosti ili područje djelovanja), a na jedinici lokalne samouprave je da odabere osnivanje javne vatrogasne postrojbe ili postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih društava, što se treba urediti vatrogasnim planom na temelju procjene ugroženosti od požara. Postojeće stanje u postrojbama dobrovoljnih vatrogasnih društava koje ne zadovoljava treba se popraviti. Građanin koji plaća sve poreze i doprinose treba dobiti približno jednaku uslugu vatrogasne službe bez obzira na njenu organizaciju koju on ne mora niti poznavati. Kriteriji za kategoriju postrojbi DVD-a korigirani su vremena drugog izlaska za kategoriju „A“, „B“, i u kategoriji „D“ umjesto područja djelovanja stavili područje odgovornosti. |
| 8 | Marko Tišljar | PRAVILNIK | Članak 6. ovog pravilnika koji propisuje kategorizaciju postrojbi Dobrovoljnog vatrogasnog društva nedorečen je. Postrojba vrste "A" mora izaći unutar 90 sekundi nakon uzbunjivanja s jednim vozilom, vozačem, voditeljem i vatrogascem, dok postrojba vrste "B" mora unutar 90 sekundi (ne piše je l' od uzbunjivanja ili kada) izaći s istom postavom + drugo vozilo unutar 5 minuta s postavom vozača i dva vatrogasca. Po tome ispada da je postrojba vrste "B" ozbiljnija postrojba od one vrste "A". Kad smo kod tog izlaska od 90 sekundi, postavlja se pitanje održivosti vrste "A" i "B" jer trenutno osim jakih dobrovoljnih društava u Dalmaciji, ne znam niti jedno društvo koje može izaći u tom vremenskom roku s prvim vozilom i posadom. Kako je gospodin Slavica niže napisao "Uređenije države nemaju ovakvu kategorizaciju dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi", i nadovezati se na njegovu daljnju izjavu, mislim kako je ovo neodrživo te će u Gradovima koji nemaju Javnu vatrogasnu postrojbu zahtijevati dodatno zapošljavanje vatrogasaca u središnjim društvima s ciljem "zadovoljavanja" kategorizacije koja se ovdje kroz članak nameće. Mišljenja sam kako bi ovaj pravilnik trebao malo pričekati da se neke druge stvari poslože, pa tako da se napokon pojavi i ono čuveno mitsko biće zvano "Vatrogasna mreža". | Djelomično prihvaćen | U članku 6. stavak 2. iza riječi „90 sekundi“ dodane su riječi „nakon uzbunjivanja“. Ostale primjedbe nisu prihvaćene jer ovaj Pravilnik propisuje samo kriterije za kategorizaciju postrojbama dobrovoljnih vatrogasnih društava, a vatrogasnim planovima će se odredit na području jedince lokalne samouprave koja postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva ima područje odgovornosti a koja područje djelovanja. Prema članku 49. stavku 3. Zakona o vatrogastvu „Vatrogasni plan grada, područja odnosno općine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno predstavnička tijela udruženih jedinica lokalne samouprave, a izrađuje ga i predlaže gradski, područni odnosno općinski zapovjednik, uz prethodnu suglasnost županijskog vatrogasnog zapovjednika.“, te je cjelokupna organizacija vatrogastva u rukama vatrogasne struke. Isto tako člankom 23. stavkom 1. ZOV-a je utvrđeno da: „Čelnik jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim nadležnostima osigurava organiziranost, opremanje i djelovanje vatrogastva na svom području te osigurava obavljanje vatrogasne djelatnosti putem osnivanja potrebnog broja vatrogasnih postrojbi u skladu s vatrogasnim planom grada, općine, županije odnosno Grada Zagreba.“ Te pojedinci ne mogu odlučivati umjesto čelnika jedinice lokalne samouprave jer mu je to Ustavom RH dato u nadležnost. Kriteriji za kategoriju postrojbi DVD-a korigirani su vremena drugog izlaska za kategoriju „A“, „B“, i u kategoriji „D“ umjesto područja djelovanja stavili područje odgovornosti. Na članak 5. primjedba se ne prihvaća, ako vatrogasci dođu kasno na vatrogasnu intervenciju kada je požar već progutao sve, ili kad stradali vozač u smrskanom autu umre tada ne pomaže znanjem, iskustvom i umješnošću voditelja intervencije i vatrogasaca. Što se prije dođe na vatrogasnu intervenciju to su štete manje i spašeni životi ljudi. |
| 9 | Nikola Vučković | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Smatram da je Predlagatelj jako nerealan u očekivanjima prema DVD-ovima kada propisuje ovako ambiciozne odredbe Pravilnika, koje možda nisu u stanju ispuniti niti neke JVP. U prvom redu se to odnosi na odredbe vremena izlaska na intervencije, a onda i kod određivanja vatrogasne opreme i broja ljudi u postrojbi DVD. Recimo, kada propisujete u članku 7. st. 3. citiram: „Ako se na području odgovornosti postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva nalazi više od 4 visoke građevine (više od 22m), a na njima se prema statistici u posljednjih 10 godina nije dogodio požar potrebno je i za takvu vatrogasnu intervenciju odrediti potrebnu vatrogasnu tehniku i opremu za učinkovito obavljanje konkretne vatrogasne intervencije.“ Iz navedenog je jasno da Predlagatelj inzistira da DVD mora imati vozilo za spašavanje i rad na visini. Imajući u vidu cijenu samog vozila, cijenu i kompleksnost održavanja, servisiranja i atestiranja i slično, dolazimo do nepremostive prepreke i za veće sredine sa JVP. Isto tako, kada propisujete područja odgovornosti koja se utvrđuju vatrogasnim planom, onda je potrebno da to utvrđuje struka, odnosno vatrogasci, a ne jedinica lokalne samouprave koja u pravilu plati izrađivaču planske dokumentaciije, pa se u procjenama i planovima može naštimavati sve od potrebnog broja ljudi u postrojbi, pa do vremena dolaska na intervenciju, itd. tj., onako kako odgovara pojedinom lokalnom dužnosniku. Zaključno, rekao bih da se ovako loše pripremljenim propisima koji nemaju puno doticaja sa realnošću i situacijom na terenu, unosi dodatna pomutnja u vatrogasni sustav, a samim vatrogascima se još više otežava njihov radnopravni položaj. | Djelomično prihvaćen | I građani na 3 ili 4 katu moraju biti spašeni u slučaju požara, a cijena vatrogasne ljestve ne može biti mjerilo za cijenu ljudskog života koja je neprocjenjiva. Prema članku 49. stavku 3. Zakona o vatrogastvu „Vatrogasni plan grada, područja odnosno općine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno predstavnička tijela udruženih jedinica lokalne samouprave, a izrađuje ga i predlaže gradski, područni odnosno općinski zapovjednik, uz prethodnu suglasnost županijskog vatrogasnog zapovjednika.“, te je cjelokupna organizacija vatrogastva u rukama vatrogasne struke, a predstavničko tijelo donosi odluku o tome što je struka napravila, te sve ovisi koliko je struke kod zapovjednika te da li je isti podložan politici ili stoji iza struke, pa on preuzima svu odgovornost jer je odgovorna osoba za organiziranost vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave. Članak 26. stavak 4. ZOV-a utvrđuje: „Gradski, područni odnosno općinski vatrogasni zapovjednik predstavlja i zastupa vatrogasnu zajednicu, odgovoran je za organiziranost i osposobljenost vatrogastva na razini jedinice lokalne samouprave ili područja.......“ Brisan je stavak 3. navedenog članka. |
| 10 | MARIJAN MAČEK | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 3. definicija "učinkovita vatrogasna intervencija" je ona na kojoj vatrogasna postrojba, na svom području odgovornosti, s ljudstvom i tehnikom u vremenu od dojave koji je utvrđen vatrogasnim planom jedinice lokalne samouprave, započne adekvatno djelovanje (gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine, pružanje tehničke pomoći), sukladno pravilima vatrogasne struke. Činjenica da je vatrogasna intervencija započela na vrijeme i s adekvatnim djelovanjem, ne mora nužno značiti da će tako i završiti pa u konačnici, nakon završetka intervencije ne možemo govoriti o učinkovitoj akciji. Definitivno pogrešan izbor riječi "učinkovita". Članak 6. "drugim potrebnim vatrogasnim vozilom s dva vatrogasca" - koja je definicija potrebnog vatrogasnog vozila. Članak 6. Društva prema klasama - kakav je model financiranja? Ukoliko nema velikih razlika, uvijek će se težiti nižoj razini, što je kontraproduktivno za sustav. | Nije prihvaćen | Organizacija vatrogastva može garantirati samo adekvatan izlazak ljudstva i vatrogasne tehnike u vremenu od dojave koji je utvrđen vatrogasnim planom jedinice lokalne samouprave te započeti adekvatno djelovanje (gašenje požara, spašavanje ljudi i imovine, pružanje tehničke pomoći), sukladno pravilima vatrogasne struke. Kako je svaka vatrogasna intervencija nepredvidiva po svom razvoju to se ne može garantirati da će tijek vatrogasne intervencije uvijek ići prema planiranim postupcima bez obzira na broj vatrogasaca i vatrogasne tehnike. Na članak 6. primjedba se ne prihvaća, jer vrstu drugog vatrogasnog vozila za pojedinu vatrogasnu intervenciju određuje zapovjednik postrojbe na temelju dobivenih informacija ili uvidom na mjestu događaja, ali postrojba mora imati mogućnost u ljudstvu da izađe s tim drugim vozilom. Ovisno o operativnoj spremnosti postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva će se utvrdit i njeno financiranje, a neke postrojbe će ući u vatrogasnu mrežu. |
| 11 | MLADEN ŠĆULAC | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 3. - Zašto postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva odnosno područna vatrogasna zajednica ne može imati svoje operativno područje? I zašto se pravilnikom podrazumijeva da tamo gdje je postaja ili ispostava JVP-e ista započinje intervenciju čime se zapravo onemogućuje samostalna intervencija DVD-a na tom istom području ili započinjanje intervencije od strane DVD-a. Postojeći Pravilnik o međusobnim odnosima vatrogasnih postrojbi u vatrogasnim intervencijama to je puno bolje definirao. Nepotrebno je uvođenje termina „operativno područje“ koje niti ZOV ne spominje. Uz dva nejasno definirana termina „područje odgovornosti“ i „područje djelovanja“, uvođenje operativnog područja dodatno zbunjuje. Tim više što se osim u pojmovima spominje tek jednom i to kod postaje/ispostave JVP-e i gdje nema razloga da se to također ne nazove područjem djelovanja. Pojam operativno područje primjerenije je za definiranje područja pod nadležnošću određene PVZ. - „Središnja vatrogasna postrojba društva“ je pogrešan termin. Inače je u primjeni „središnja vatrogasna postrojba“ i odnosi se na JLS koja ima više vatrogasnih postrojbi. Termin „središnja vatrogasna postrojba društva“ sugerira da jedna te ista vatrogasna postrojba ima više postrojbi od kojih je jedna središnja. - Definicija vatrogasca bi trebala biti malo praktičnija i obuhvatiti i uvjete i okruženje u kojem vatrogasac radi. Predlaže se da ju se preuzme od NFPA 1001: Osoba koja posjeduje znanja i vještine da funkcionira kao integrirani član vatrogasne ekipe, pod nadzorom, u opasnim uvjetima. - Koja je svrha prepisivanja glavnine ovih pojmova iz Zakona o vatrogastvu? Članak 4. stavak 7. - Do sada smo imali da vrijeme okupljanja dobrovoljnih vatrogasaca mora biti unutar 15 minuta, što je logično s obzirom da DVD-a nemaju stalno dežurstvo i operativni članovi u vatrogasni dom dolaze od kuće odnosno od svojih radnih mjesta. Skraćivanje vremena okupljanja ukazuje na nepoznavanje realnog stanja na terenu te će rezultirati uništavanjem dobrovoljstva unutar hrvatske vatrogasne organizacije. - Članak 5. Uspješno vođenje intervencije je prvenstveno uvjetovano znanjem, iskustvom i umješnošću voditelja intervencije i vatrogasaca, a ne veličinom područja odgovornosti, brojem vatrogasaca i tehnike. Članak 6. - Na čemu se temelje iskazane kategorije? Zašto predlagač izbjegava upotrijebiti trenutno postojeći termin „dobrovoljna vatrogasna postrojba s profesionalnom jezgrom“? Bila bi to jedina kategorija za koju se može reći da će izaći unutar predloženih 90 sekundi. Temeljem čega je 90 sekundi postavljeno kao vrijeme izlaska? Ako govorimo o DVD-u s profesionalnom jezgrom, tada za njih trebaju vrijediti isti normativi kao i za JVP. Osim kategorije sa profesionalnom jezgrom, dovoljne su još dvije kategorije, a koje će se definirati temeljem stvarnog broja operativnih vatrogasaca koji će biti određeni kroz broj vatrogasnih odjeljenja i gdje će biti određen minimum sa kojim pojedina postrojba može izaći na intervenciju. U predloženom sadržaju ovog članka najviše u oči upada kategorija „F“. Da li je pri izradi ovog prijedloga pravilnika napravljena simulacija broja dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi koje će upasti u neku od predloženih kategorija? I laik će sa lakoćom zaključiti da će objektivno možda i preko 90% dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi upasti upravo u kategoriju „F“, odnosno među vatrogasne postrojbe koje temeljem ovog prijedloga ne mogu djelovati samostalno. Zar je to cilj? Članak 6. stavak 7. - „Postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva kojoj je dodijeljeno područje odgovornosti je središnja vatrogasna postrojba društva, a kojoj je dodijeljeno područje djelovanja je vatrogasna postrojba društva“ – ovo je kontradiktorno sa člankom 4. stavkom 4. koji kaže: „Ukoliko na području jedinice lokalne samouprave ili udruženih jedinica lokalne samouprave postoji više vatrogasnih postrojbi kojima je određeno područje odgovornosti prema stavku 1. ovog članka, svakoj vatrogasnoj postrojbi se dodjeljuje područje odgovornosti na način da se svakoj vatrogasnoj postrojbi dodjeli ono područje odgovornosti na kojem može obaviti učinkovitu vatrogasnu intervenciju u najkraćem vremenu, a koje mora biti sukladno stavku 1. i 2. ovog članka, s potrebnom vatrogasnom tehnikom.“ Koja od njih je središnja vatrogasna postrojba? - Dodatno, članak 6. derogira osnovno pravilo struke odnosno devalvira vatrogasnu grupu kao osnovnu vatrogasnu formaciju. Primjer: „…te u narednih 5 minuta od uzbunjivanja mora izaći s drugim potrebnim vatrogasnim vozilom s dva vatrogasca.“ Ovo funkcionira samo u slučaju da je riječ o vozilu za prijevoz vatrogasaca te da će ova dva vatrogasca funkcionirati kao zasebna vatrogasna grupa koja će se uključiti u intervenciju na taktički nastup već pristiglog prvog vatrogasnog vozila. No s obzirom da predmetni stavak kaže „…potrebnim vatrogasnim vozilom s dva vatrogasca…“, ovo sugerira da je jedan od njih vozač/strojar, a drugi će ući sam primjerice u unutarnju navalu. Članak 7. - Stavak 1. i stavak 2., nedorečeno određena potrebna vatrogasna oprema. Ovim se stavkom maksimalno liberalizira određivanje vatrogasne tehnike i svatko imalo stručan će bit u stanju obranit opremu koju ima na raspolaganju. S druge strane kategorizacija predložena člankom 6. ide u drugu krajnost i zapravo profesionalizira dobrovoljne vatrogasne postrojbe. Određeni minimum tehnike, opreme i sredstava mora postojati i mora biti propisan. Potrebno je ažurirati i realno prilagoditi Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/97). Na definirani minimum onda dolazi nadogradnja, u zavisnostima o zahtjevnostima područja djelovanja određene vatrogasne postrojbe. - Stavak 3., što ako postoji tunel, a u njemu nije bilo požara u proteklih 10 godina? Što ako postoji postrojenje koje koristi kemikalije, a u njemu nije bilo akcidenta u posljednjih 10 godina? Što ako je postrojba na koridoru slijetanja komercijalnih zrakoplova, a nije bilo pada aviona u posljednjih 10 godina? Što ako postoji suha marina, a u njoj nije bilo požara u posljednjih 10 godina? Što ako postoji trgovački centar u obliku kompleksnog više etažnog objekta, a u njemu nije bilo požara u posljednjih 10 godina? Stavak 3. izbaciti, a stavak 1. preurediti na način da se izbaci odredba o promatranom periodu od 10 godina – upotrijebiti termin „u zavisnosti o zahtjevnostima područja djelovanja“. - Zašto su navedena 4 visoka objekta – što ako postoji jedan razvedeni kompleks npr. hotel ili poslovna multifunkcionalna zgrada Zašto više nije dobra ova formulacija (Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (NN61/94)): „Članak 17. (1) Vatrogasna postrojba mora biti opremljena opremom i sredstvima koja omogućavaju uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti, a izbor opreme i sredstava ovisi o vrsti i požarnim osobinama prostora i objekata koje postrojba štiti. (2) Najmanja moguća tehnička opremljenost vatrogasne postrojbe, potrebna da bi ona mogla djelovati u smislu stavka 1. ovoga članka, određena je Pravilnikom o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi.“ - Stavak 4., neracionalno je i neučinkovito imati vatrogasnu postrojbu koja će tek „dopunjavati“ neku drugu vatrogasnu postrojbu na istoj intervenciji. Što ako se dogode dvije istovremene intervencije na području odgovornosti središnje vatrogasne postrojbe koja je već samostalno angažirana na prvoj intervenciji? Imamo u tom slučaju slobodnu vatrogasnu postrojbu kojoj je svrha tek „dopunjavanje“ središnje vatrogasne postrojbe na istoj intervenciji. Tko će izaći na onu drugu intervenciju? Članak 8. - Stavak 1. i stavak 2., da li ovo podrazumijeva školsko popunjavanje vatrogasnih vozila? Ili podrazumijeva školsko postavljanje taktičkog nastupa i temeljem njega određivanje potrebnog broja vatrogasaca? Ovim se stavkom maksimalno liberalizira određivanje broja i strukture (potrebno je pojasniti pojam „struktura vatrogasaca“) i svatko imalo stručan će bit u stanju obranit broj vatrogasaca koji je odredio kao potreban. No, hoće li taj broj doista biti adekvatan i na koji će se to način unificirati za područje čitave države? Ako će netko tumačiti da se ne može unificirati za područje čitave države, da li to znači da će se drugačije organizirati taktički nastup pri gašenju požara stana na 1. katu u Primorju u odnosu na isti takav požar u Slavoniji? S druge strane kategorizacija predložena člankom 6. ide u drugu krajnost i zapravo profesionalizira dobrovoljne vatrogasne postrojbe. Potrebno je zadržati određivanje broja vatrogasaca na principu fiksnog broja, 20/10 ili alternativno na principu minimalnog broja i vrste vatrogasnih odjeljenja s kojima određena dobrovoljna vatrogasna postrojba raspolaže. - Stavak 3., neracionalno je i neučinkovito imati vatrogasnu postrojbu koja će tek „dopunjavati“ neku drugu vatrogasnu postrojbu na istoj intervenciji. Što ako se dogode dvije istovremene intervencije na području odgovornosti središnje vatrogasne postrojbe koja je već samostalno angažirana na prvoj intervenciji? Imamo u tom slučaju slobodnu vatrogasnu postrojbu kojoj je svrha tek „dopunjavanje“ središnje vatrogasne postrojbe na istoj intervenciji. Tko će izaći na onu drugu intervenciju? Članak 9. - Stavak 1., nije točno da se vrsta vatrogasne postrojbe društva sa određenim područjem djelovanja određuje „na temelju broja vatrogasaca u vatrogasnoj postrojbi određenih prema članku 8. ovog Pravilnika te na temelju potrebne vatrogasne tehnike i opreme za obavljanje najsloženije vatrogasne intervencije…“. Članak 6. predloženog pravilnika vrstu vatrogasne postrojbe određuje isključivo na temelju vremena izlaska na intervenciju te fiksnog broja vatrogasaca koje pridružuje definiranoj neodređenoj vrsti vatrogasnog vozila i ne podrazumijeva ukupan broj operativnih vatrogasaca neke dobrovoljne vatrogasne postrojbe. Dodatno, članak 6. derogira osnovno pravilo struke odnosno devalvira vatrogasnu grupu kao osnovnu vatrogasnu formaciju. Primjer: „…te u narednih 5 minuta od uzbunjivanja mora izaći s drugim potrebnim vatrogasnim vozilom s dva vatrogasca.“ Ovo funkcionira samo u slučaju da je riječ o vozilu za prijevoz vatrogasaca te da će ova dva vatrogasca funkcionirati kao zasebna vatrogasna grupa koja će se uključiti u intervenciju na taktički nastup već pristiglog prvog vatrogasnog vozila. No s obzirom da predmetni stavak kaže „…potrebnim vatrogasnim vozilom s dva vatrogasca…“, ovo sugerira da je jedan od njih vozač/strojar, a drugi će ući sam primjerice u unutarnju navalu. - Što ako broj vatrogasaca kroz vrijeme varira ? - Stavak 3., koji rashodi? Riječ je o dobrovoljnoj vatrogasnoj postrojbi. Ili i ovaj članak potvrđuje ono što se da naslutiti iz ovog prijedloga, da je riječ o profesionalizaciji dobrovoljnog vatrogastva? Ako je ovdje riječ o rashodima na redovnom mjestu zaposlenja dobrovoljnog vatrogasca, možda nije naodmet podsjetiti da mnogi dobrovoljni vatrogasci svoj godišnji odmor koriste da bi otišli na dislokaciju sa svojim matičnim DVD-om. Članak 10. - U cijelosti uskladiti nakon što se izradi adekvatan prijedlog pravilnika; - Stavak 5. – Pravilnik se ili izmjenjuje kada su pojedine stavke promijenjene ( "update" ) ili ukoliko se suštinski mijenja, kao što je ovdje slučaj, donosi se novi kojim se prethodni u cjelini stavlja van snage. | Nije prihvaćen | U sadržaju ovog komentara postavljena su samo pitanja bez konkretnog prijedloga za izmjene ili dopune pojedinih odredbi ovog Pravilnika. Neka pitanja su postavljena zbog nepoznavanja zakonodavstva kao primjer "Što ako je postrojba na koridoru slijetanja komercijalnih zrakoplova, a nije bilo pada aviona u posljednjih 10 godina." jer područje sigurnosti zračne plovidbe utvrđeno je posebnim zakonom tako da je svaki aerodrom razvrstan u neku kategoriju ovisno o vrsti zrakoplova koji slijeću, i za svaki aerodrom je definirana vatrogasno - spasilačka služba koja mora biti na aerodromu za vrijeme rada aerodroma. Iz navedenih razloga pokušat će se odgovorit na neka pitanja koja se mogu izvući iz komentara. Operativno područje je dodijeljeno vatrogasnim postajama i ispostavama koje djeluju unutar područja odgovornosti vatrogasne postrojbe, pa onda operativno područje ne može imati područna vatrogasna zajednica a niti dobrovoljno vatrogasno društvo. Postaja i ispostava ima 24 satno dežurstvo i izlaze na intervenciju u petoj minuti te im se dodjeljuje operativno područje unutar područja odgovornosti. Svaka postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva vrste „A", "B", "C" i "D" dobije svoje područje odgovornosti na području jedinice lokalne samouprave a vrsta "E" i "F dobije područje djelovanja unutar područja odgovornosti. Članak 38. stavak 1. ZOV-a definira: "Postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva djeluje unutar dobrovoljnog vatrogasnog društva kao operativna snaga koja obavlja vatrogasnu djelatnost na području koje joj je dodijeljeno na temelju vatrogasnog plana grada odnosno općine, a može biti: – središnja vatrogasna postrojba društva – vatrogasna postrojba društva." Smatramo da nije protivno nomotehničkim pravilima ponavljati pojedine pojmove iz zakona ali je poželjno jer onaj tko čita odredbe ovog Pravilnika kad naiđe na pojedini pojam koji mu nije jasan, potraži ga u definiciji pojmova ovog Pravilnika a ne mora ga traži u Zakonu o vatrogastvu, a možda tamo nije niti definiran. Primjedba na članak 4. stavak 7. se ne prihvaća jer realna je situacija na terenu da postoje postrojbe DVD-a koje izlaze unutar bitno manjeg vremena od 15 minuta pa se takvim postrojbama treba dati područje odgovornosti a oni koji dolaze do 15 minuta dobit će područje djelovanja. Ovim će se poboljšati stanje u dobrovoljnom vatrogastvu jer će se povećati njihova operativnost, a što je najvažnije za obavljanje vatrogasnih intervencija. Oni DVD-i koji neće moči ispuniti zahtjeve operativnosti dobit će područje djelovanja ili ispomoć u velikim događajima. Odgovor na primjedbu članka 6.: Ovim Pravilnikom predlažu se kriteriji za određivanje vrste vatrogasne postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva, područje odgovornosti i područje djelovanja ove vatrogasne postrojbe te određivanje potrebnog broja vatrogasaca i vatrogasne tehnike u vatrogasnoj postrojbi primjereno stvarnim potrebama svake jedinice lokalne samouprave. Ovi kriteriji su potrebni da se vatrogasnim planovima jedinica lokalne samouprave mogu stručno procijeniti potrebe broja vatrogasaca i vatrogasne opreme koje treba imati vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva koja će imati područje odgovornosti i ona koja će imati područje djelovanja. Odgovor na članak 6. stavak 7. treba razlikovati pojam "vatrogasna postrojba" (JVP-a i DVD-a) od pojma "središnje vatrogasne postrojbe društva" kad se to malo detaljnije prouči onda će se pravilno zaključit, a ovako razbacivanje pojmovima bez da se isti sagledaju ne može se donijet pravilan zaključak. Vatrogasnu grupu čini jedan vatrogasac i voditelj vatrogasne grupe ukupno dva vatrogasca. Odgovor na primjedbu članka 7. prema članku 13. stavku 3. Zakona o zaštiti od požara „Nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara za svoje područje koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti kroz minimalna mjerila dana posebnim propisom kojim se uređuje područje vatrogastva.“. Prema navedenom nadležna vatrogasna zajednica do sad nije imala minimalna mjerila kojima bi se utvrdila organizacije vatrogastva (broj vatrogasaca i vatrogasna tehnika) na području jedinice lokalne samouprave, pa su se mišljenja davala bez ikakvih mjerila, a ovaj i drugi pravilnici upravo propisuje mjerila za određivanje organizacije vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave. Potrebno je napomenuti da postojeći Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/97) definirao je opremanje vatrogasnih postrojbi kada je profesionalno vatrogastvo bilo u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, kada su se sredstva za plaće vatrogasaca i za vatrogasnu tehniku osiguravala u državnom proračunu. Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. godine te izmjenama Ustava RH iz 2000. godine, vatrogastvo je decentraliziranu, te su jedinice lokalne samouprave preuzelo kompletnu zaštitu od požara a time i vatrogastvo. Od navedenih izmjena zakonodavstva nije se donio novi pravilnik o tehničkoj opremljenosti vatrogasnih postrojbi na područje Republike Hrvatske, te se smisleno primjenjivao navedeni Pravilnik koji ne daje odgovor na novu organizaciju vatrogastva na lokalnoj razini. Gotovo 24 godine nema decentralizirane organizacije vatrogastva na lokalnoj razini, na županijskoj i na državnoj razini. Ovaj Pravilnikom (koji je jedan u nizu) definiraju se samo uvjeti za određivanje potrebne vatrogasne tehnike koju treba imati dobrovoljna vatrogasna postrojba, te broja vatrogasaca koju mora posjedovati ova vatrogasna postrojba (operativnu spremnost za intervenciju), a na loklanoj samoupravi, kroz usvajanje vatrogasnog plana lokalne samouprave, je da se utvrdi optimalna organizacija dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi na njenom području, ako se odluče na osiguranje intervencijske spremnosti kroz dobrovoljne vatrogasne postrojbe, ili se odluče na osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi ili kombinaciju ova dva oblika organizacije. Dakle, ovaj pravilnik ne nameće jedinici lokalne samouprave koji oblik organizacije vatrogastva će imati i koju vatrogasnu tehniku mora posjedovati, već joj daje mogućnost izbora. Ovakav pristup je sukladan s člankom 129a stavka 4. Ustava RH kojim se ovim Pravilnikom jedinici lokalne samouprave prilikom određivanja djelokruga vodi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Isto tako jedinici lokalne samouprave je omogućava slobodan izbor organizacije vatrogastva na svom području što joj jamči članak 130. Ustava RH. Na ostala pitanja komentaru nema odgovora jer na nerazumljiva pitanja teško je dati dobar odgovor pogotovo ako kritičar živi u vremenu centralizacije vatrogastva koje mu očito odgovara. |
| 12 | MLADEN ŠĆULAC | PRAVILNIK | - Povući iz javnog savjetovanja te izraditi novi prijedlog pravilnika; Obrazloženje Predloženi pravilnik ne daje konkretna rješenja, već stvara konfuziju u svezi organiziranosti, operativne spremnosti, područja djelovanja i odgovornosti te ekipiranosti dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi. Njegovo stavljanje u primjenu u ovakvom obliku ugroziti će, a potencijalno i ugasiti popriličan broj dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi. Nije moguće minorni promatrani uzorak preslikati na teritorij čitave RH. Pravilnik bi trebao uzeti u obzir postojeći pojam „profesionalna jezgra“ u DVD-u te bi to trebala biti osnova za definiranje vremena izlaska na intervenciju postrojbe DVD-a. Sva ostala dobrovoljna vatrogasna društva treba sagledavati kroz broj potrebnih vatrogasaca, na način da se definira ili fiksni broj kako to navodi postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (NN 61/94) ili da se odredi minimum u smislu broja i vrste vatrogasnih odjeljenja s kojima određena postrojba raspolaže, a sve iznad toga određuje kategoriju DVD-a. Predlaže se da se postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (NN 61/94) uzme kao osnova za uređenje ovog područja. Zbog očuvanja digniteta struke, potrebno je obratiti posebnu pažnju prilikom izrade Pravilnika na korištenje primjerenog nazivlja kako bi se izbjeglo naknadno proizvoljno tumačenje pojedinih stavki Pravilnika. | Nije prihvaćen | Pravilnik je potrebno donijeti jer bez njega se ne mogu izrađivati vatrogasni planovi jedinica lokalne samouprave. Ovim Pravilnikom predlažu se kriteriji za određivanje vrste vatrogasne postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva, područje odgovornosti i područje djelovanja ove vatrogasne postrojbe te određivanje potrebnog broja vatrogasaca i vatrogasne tehnike u vatrogasnoj postrojbi primjereno stvarnim potrebama svake jedinice lokalne samouprave. Ovi kriteriji su potrebni da se vatrogasnim planovima jedinica lokalne samouprave mogu stručno procijeniti potrebe broja vatrogasaca i vatrogasne opreme koje treba imati vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva koja će imati područje odgovornosti i ona koja će imati područje djelovanja. Potrebno je napomenuti da postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske ("NN" 61/94) definirao je organiziranost vatrogastva kada je profesionalno vatrogastvo bilo u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, kada su se sredstva za plaće vatrogasaca i za vatrogasnu tehniku osiguravala u državnom proračunu. Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. godine te izmjenama Ustava RH iz 2000. godine, vatrogastvo je decentraliziranu, te su jedinice lokalne samouprave preuzelo kompletnu zaštitu od požara a time i vatrogastvo. Od navedenih izmjena zakonodavstva nije se donio novi pravilnik o organizacije vatrogastva na područje Republike Hrvatske, te se smisleno primjenjivao navedeni Pravilnik koji ne daje odgovor na novu organizaciju vatrogastva na lokalnoj razini. Gotovo 24 godine nema decentralizirane organizacije vatrogastva na lokalnoj razini, na županijskoj i na državnoj razini. Predmetnim Pravilnikom (koji je jedan u nizu) definiraju se samo uvjeti za organizaciju dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, određivanje broja vatrogasaca te vatrogasnu tehniku koju mora posjedovati ova vatrogasna postrojba (operativnu spremnost za intervenciju), a na lokalnoj samoupravi, kroz usvajanje vatrogasnog plana lokalne samouprave, je da se utvrdi optimalna organizacija dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi na njenom području, ako se odluče na osiguranje intervencijske spremnosti kroz dobrovoljne vatrogasne postrojbe, ili se odluče na osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi ili kombinaciju ova dva oblika organizacije. Dakle ovaj Pravilnik ne nameće jedinici lokalne samouprave koji oblik organizacije vatrogastva će imati, već joj daje mogućnost izbora. Ovakav pristup je sukladan s člankom 129a stavka 4. Ustava RH kojim se ovim Pravilnikom jedinici lokalne samouprave prilikom određivanja djelokruga rada vodi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Isto tako jedinici lokalne samouprave je omogućava slobodan izbor organizacije vatrogastva na svom području što joj jamči članak 130. Ustava RH. Ovim Pravilnikom se uređuje način organizacije dobrovoljnog vatrogastva te se povećava operativna učinkovitosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini te potrebna opremljenosti dobrovoljnih vatrogasnih snaga i položaj vatrogasaca u sustavu dobrovoljnog vatrogastva. Definiranje 20 dobrovoljnih vatrogasaca za središnje društvo ne znači da bilo koji od tih 20 vatrogasaca može izaći na vatrogasnu intervenciju unutar 15 minuta od uzbunjivanja. Sami broj dobrovoljnih vatrogasaca ne znači da su oni i operativni stoga se u ovom Pravilniku takav uvjet ne koristi. Postoje dobrovoljna vatrogasna društva koja imaju i manje od 10 dobrovoljnih vatrogasaca a na intervenciju u vremenu od 5 minuta izlazi vatrogasno vozilo sa tri vatrogasca te nakon 10 minuta drugo vatrogasno vozilo s tri vatrogasca. Ova dobrovoljna vatrogasna postrojba prema starom Pravilniku ne može biti središnja postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva, što je apsurd. Bitna je operativna spremnost a ne broj dobrovoljnih vatrogasaca što predloženi Pravilnik i utvrđuje. |
| 13 | ZVONKO VIDEC | PRAVILNIK | čl. 6. stavak 2. Promijeniti tekst "90 sekundi" u "180 sekundi". Time će se dobro organiziranim i opremljenim društvima, ne samo na priobalju već i na kontinentu, dati na značaju i omogućiti napredak te time i očuvanje tradicije dobrovoljnog vatrogastva. | Nije prihvaćen | Ukoliko ne može postići vrijeme od 90 sekundi od uzbunjivanja do izlaska vatrogasnim vozilom iz kruga DVD-a to će biti postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva vrste „C“ kojoj će se na temelju vremena izlaska na intervenciju, vatrogasnim planom odredit područje odgovornosti. Ako je vrijeme izlaska manje od 5 minuta to će imati veće područje odgovornosti na kome mora intervenirati. |
| 14 | MILIVOJ LIČINA | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Postrojba vrste A treba imati 5 zaposlenih vatrogasaca u smjeni kako bi zadovoljila uvjete u svakom trenutku, što znači da kada uzmemo bolovanja i godišnje odmore, mora zapošljavati barem 24 vatrogasca (onda je primjerenije da je javna vatrogasna postrojba), vrsta B ima identičnu obavezu samo sa 3 vatrogasca u smjeni (također je možda primjerenije da se radi o javnoj vatrogasnoj postrojbi). Onda od C na dalje možemo smatrati dobrovoljna vatrogasna društva . Možda je primjerenije vrste odrediti na temelju sposobnosti interveniranja na određenom tipu intervencije, a ta sposobnost se definira opremom i stručnim kadrom i eventualno broje operativnih vatrogasaca. | Nije prihvaćen | Ovaj Pravilnik ne zahtjeva upošljavanje profesionalnih vatrogasaca u postrojbu dobrovoljnog vatrogasnog društva nego razvrstava vatrogasne postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva prema intervencijskoj spremnosti koja se može ostvariti sa dežurstvom dobrovoljnih vatrogasaca u vatrogasnom domu (kao u Austriji ili Njemačkoj) naravno uz adekvatnu naknadu za izgubljeno vrijeme što nije zabranjeno, ili će ostvarit operativnu pripravnost sa profesionalnim vatrogascima u smjeni za prvi izlazak na intervenciju te dobrovoljnim vatrogascima za drugi izlazak na vatrogasnu intervenciju, ili će imati uposlene profesionalne vatrogasce za prvi i drugi izlazak. Kakvu će organizaciju dobrovoljne vatrogasne postrojbe odabrat pojedina jedinica lokalne samouprave ovisi o vatrogasnom planu koji moraju donijeti. |
| 15 | IVAN PUTAREK | PRAVILNIK | Kao i većina uključenih u raspravu, kritika i veliko neslaganje prema članku 6. ovog PRIJEDLOGA pravilnika. Postavlja se pitanje za koga se pišu ovi pravilnici? Za vatrogasce koji djeluju na teritoriju RH ili samo za pojedine županije, područja i/ili podneblja? Očito se naše vatrogastvo vrača 20 i više godina unazad kad je postojala slična klasifikacija DVD-a. Kome se pogoduje s "nabacanim" vremenima. Čak i ovaj prijedlog pravilnika jasno prepoznaje dolazak na intervenciju unutar 15 minuta od dojave, odnosno za ruralne dijelove nešto duži dolazak (opet se postavlja pitanje kako to da neke od profesionalnih žurnih služba nemaju propisana vremena dolaska na intervenciju, također HGSS koja je volonterska udruga kao i dobrovoljni vatrogasci nemaju propisana vremena dolaska na intervenciju, ali dobrovoljni vatrogasci sa teretnim vozilima moraju ispunit kriterije. Izbacite iz pravilnika frazu VATROGASNO VOZILO i jasno definirajte o kakvom vozilu se radi (navalno, veliko malo, šumsko, autocisterna ili kombi vozilo...)). Stoga je jedino ispravno i pravilno da i dalje zadržimo statuse dobrovoljnih vatrogasnih društava kao i do sada! Dodatnim klasificiranjem dobrovoljnog vatrogastva i to malo članstva će se izgubiti... | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom predlažu se kriteriji za određivanje vrste vatrogasne postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva, područje odgovornosti i područje djelovanja ove vatrogasne postrojbe te određivanje potrebnog broja vatrogasaca i vatrogasne tehnike u vatrogasnoj postrojbi primjereno stvarnim potrebama svake jedinice lokalne samouprave. Ovi kriteriji su potrebni da se vatrogasnim planovima jedinica lokalne samouprave mogu stručno procijeniti potrebe broja vatrogasaca i vatrogasne opreme koje treba imati vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva koja će imati područje odgovornosti i ona koja će imati područje djelovanja. Ovaj Pravilnik ne nameće jedinici lokalne samouprave koji oblik organizacije vatrogastva će imati, već joj daje mogućnost izbora. Bitna je operativna spremnost a ne broj dobrovoljnih vatrogasaca što predloženi Pravilnik i utvrđuje, a vrstu vatrogasnog vozila odredit će se u vatrogasnom planu lokalne samouprave. |
| 16 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 7. stavak 3. potrebno je brisati iz razloga što su ovakve odredbe sadržane procjenama ugroženosti ili će biti sadržane u vatrogasnim planovima. | Nije prihvaćen | Ovim stavkom se definira potrebna vatrogasna tehnika za vatrogasne intervencije na području djelovanja vatrogasne postrojbe društva određuje vrste E i F pa primjedba nije prihvatljiva. |
| 17 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 3. izrazi i pojmovi: "učinkovita vatrogasna intervencija" riječ učinkovita s obzirom na formulaciju zamijeniti sa pravovremena. | Nije prihvaćen | Pravovremena intervencija i ne znači da je učinkovita, ako se dođe na vatrogasnu intervenciju na vrijeme a s neadekvatnim vatrogasnim snagama i tehnikom ne može se postići učinak da šteta bude najmanja. |
| 18 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 10. stavak 1. usklađivanje treba biti po donošenju vatrogasnog plana jedinice lokalne samouprava ili procjene ugroženosti od požara i plana zaštite od požara koji se donose temeljem posebnog propisa a koji su usklađeni s ovim Pravilnikom a ne u roku od godinu dana. Ovako je navedena odredba neprovediva, pogotovo u roku od godinu. | Nije prihvaćen | Ovi pravilnici koji se nalaze na e-savjetovanju su podloga za izradu vatrogasnih planova jedinica lokalne samouprave, pa je nužno da se vatrogasne postrojbe društva usklade s ovim Pravilnikom prije donošenja vatrogasnih planova je će se na temelju ovog Pravilnika određivat područje odgovornosti i područje djelovanja vatrogasne postrojbe društva. |
| 19 | KONRAD KOSTANIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | IV. ODREĐIVANJA VATROGASNE OPREME I BROJA VATROGASACA KOJI MORAJU BITI U POSTROJBI DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA a) Određivanje vatrogasne opreme Ovaj dokument bi bilo trebao sadržavati i precizno definirati klasifikaciju/tipizaciju vatrogasnih vozila kao i minimum opreme u pojedinom vozilu prema kategoriji. Vremenom su se izmijenile tehnike gašenja, vozila i sama oprema pa bi implementiranje tipizacije vozila u Pravilnik dobro došlo. S tim da se Pravilnik o opremi u vozilima/postrojbama ne može donositi generalno, na nivou RH. Treba voditi računa o području djelovanja prema regijama. | Nije prihvaćen | Ova problematika se treba definirati s Pravilnikom o uvjetima za stavljanje na tržište vatrogasne tehnike i opreme koji se donosi sukladno članku 4. i 5. Zakona o tehničkim zahtjevima proizvode i ocjenjivanju sukladnosti ("NN" broj. 126/21), za izradu kojeg je glavni vatrogasni zapovjednik imenovao radnu skupinu. |
| 20 | Miroslav Šoban | PRAVILNIK | u članku 10. stavka (5) predlagatelj predlaže ukidanje obavezne opreme za društva. Postavlja se pitanje od koga se očekuje da odredi potrebu količinu opreme i ljudstva ? Koje su odgovornosti te osobe ? Koje su obaveze ? | Nije prihvaćen | Ne ukida se obveza opreme i broj vatrogasaca u postrojbi društva koja je propisana u navedenim Pravilnicima nego se ista određuje na temelju ovog Pravilnika prema vatrogasnoj struci. Nije moguće imati na snazi dva propisa koji određuju istu problematiku pa stari propis iz 1994. godine treba stavit van snage. |
| 21 | Miroslav Šoban | PRAVILNIK | u članku 8. obzirom da je "Određena" oprema člankom 7. (za koju nije dorečeno, potpuno nejasno obrazloženo tko ju mora odrediti te sa kojom odgovornošću) predlagatelj traži da se "Odredi " broj i struktura vatrogasaca. Ponavljam pitanje "TKO" ponavlja se nedorečenost i nejasnoća u obrazloženju tko je "Obavezan odrediti strukturu i broj potrebnih vatrogasaca"? te sa kojim obavezama i odgovornošću? | Nije prihvaćen | Prilikom izrade vatrogasnih planova koje izrađuju vatrogasci za svaku vatrogasnu intervenciju treba odredit vatrogasni tehniku kojom će se takva vatrogasna intervencija obaviti, a sve prema pravilima vatrogasne struke (vatrogasna operativa i taktika). Obveze i odgovornosti su na vatrogasnom zapovjedniku jedinice lokalne samouprave koji je odgovoran za organiziranost i osposobljenost vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave. Člankom 49. stavkom 5. ZOV-a utvrđen je sadržaj vatrogasnog plana: „Vatrogasnim planom jedinice lokalne samouprave, u skladu s vatrogasnim planom Republike Hrvatske i vatrogasnim planom županije, određuje se: – organizacija vatrogastva prema očekivanim rizicima od izvanrednih događaja u jedinici lokalne samouprave, osobito tijekom požarne sezone i izvanrednih mjera (poplave, potresi i drugo) u pogledu broja vatrogasaca, obrazovanja, broja i rasporeda vatrogasnih postrojbi, njihova međusobnog odnosa, pravila rada i opremanja vatrogasnom tehnikom – zadaće, područja odgovornosti i djelovanja svih javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava na području jedinice lokalne samouprave – potrebe u vatrogastvu za područje jedinice lokalne samouprave.“ |
| 22 | Miroslav Šoban | PRAVILNIK | u članku 7. sve stavke, spominje se " Određuje se" Predlagatelj nije jasno napomenuo tko određuje ? I koje su obaveze i odgovornosti onoga koji određuje ? | Nije prihvaćen | Prilikom izrade vatrogasnih planova koje izrađuju vatrogasci za svaku vatrogasnu intervenciju treba odredit vatrogasni tehniku kojom će se takva vatrogasna intervencija obaviti, a sve prema pravilima vatrogasne struke (vatrogasna operativa i taktika). Obveze i odgovornosti su na vatrogasnom zapovjedniku jedinice lokalne samouprave koji je odgovoran za organiziranost i osposobljenost vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave |
| 23 | Miroslav Šoban | PRAVILNIK | U članku 6. Predlagatelj nije naveo pod Vrstama "A" i "B" smatra li 24. satno dežurstvo u dobrovoljnim postrojbama (ako DA, način financiranja ) ? Nedorečen je prijedlog te samim time i neprovediv. Postoji li neko istraživanje koje je pokazalo ovu opciju mogućom ? Postoji li primjer ovakvog postupka ? | Nije prihvaćen | Nije na ovom Pravilniku da određuje kakvu će organizaciju imati postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva, nego intervencijsku spremnost koju pojedina postrojba treba imati za obavljanje vatrogasne intervencije. Da li će se ta intervencijska spremnost osigurati zapošljavanjem profesionalnih vatrogasaca (te njihovo financiranje) ili dežurstvom određenog broja dobrovoljnih vatrogasaca u prostorima vatrogasne postrojbe (uz naravno određenu naknadu) to je stvar organizacije cjelokupnog vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave pa onda i financiranja takve organizacije |
| 24 | Miroslav Šoban | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | u članku 4. stavak (8) predlagatelj spominje "javnu vatrogasnu uslugu" zamoliti ću pojašnjenje ovog termina ? Postoji li razlika između javne vatrogasne usluge i dobrovoljne vatrogasne usluge ? Obzirom na spomenuto, postoji li termin " Dobrovoljna vatrogasna usluga" ? Isto ću zamoliti i pojašnjenje što je to "Vatrogasna usluga" ? | Nije prihvaćen | Javna usluga treba biti dostupna svim građanima bez obzira na njihove prihode odnosno ekonomski status u društvu, što je u svakom slučaju vatrogasna usluga. Prema članku 2. stavku 1. točka 38. ZOV-a vatrogasna služba je javna služba kojom se obavlja vatrogasna djelatnost, a obavlja se profesionalno i dobrovoljno. Dakle javna služba pruža javnu vatrogasnu uslugu. |
| 25 | Miroslav Šoban | PRAVILNIK | U članku 4. stavak (2) predlagatelj nije jasno obrazložio tko određuje ruralna područja, točnije može li se dogoditi da "Izrađivači planova" na zahtjev lokalne samouprave (zbog smanjenja troška) samostalno bez zakonske obaveze i odgovornosti neko područje proglase ruralnim, te samim time utječu na sigurnost pojedinih područja? | Nije prihvaćen | Prema članku 49. stavku 3. Zakona o vatrogastvu „Vatrogasni plan grada, područja odnosno općine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno predstavnička tijela udruženih jedinica lokalne samouprave, a izrađuje ga i predlaže gradski, područni odnosno općinski zapovjednik, uz prethodnu suglasnost županijskog vatrogasnog zapovjednika.“, te je cjelokupna organizacija vatrogastva u rukama vatrogasne struke, a predstavničko tijelo donosi odluku o tome što je struka napravila, pa sve ovisi koliko je struke kod zapovjednika te da li je isti podložan politici ili stoji iza struke, te on preuzima svu odgovornost jer je odgovorna osoba za organiziranost vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave. Članak 26. stavak 4. ZOV-a utvrđuje: „Gradski, područni odnosno općinski vatrogasni zapovjednik predstavlja i zastupa vatrogasnu zajednicu, odgovoran je za organiziranost i osposobljenost vatrogastva na razini jedinice lokalne samouprave ili područja.......“ |
| 26 | Miroslav Šoban | PRAVILNIK | U članku 3. pod "učinkovita vatrogasna intervencija" nije dorečeno što je to točno "učinkovito" | Nije prihvaćen | Primjedba ne sadrži odgovor na definiciju „učinkovite vatrogasne intervencije“ nego samo upit bez prijedloga kako bi ta definicija bila bolja. |
| 27 | Ivan Kaleb | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | čl.4 st.7 kaže slijedeće: ''Kod postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva u vrijeme dolaska na mjesto intervencije od uzbunjivanja uračunava se i vrijeme okupljanja vatrogasaca te izlaska na intervenciju i dolaska do mjesta intervencije koje ne može biti veće od utvrđenog vremena ovim člankom.'' Pa dobro gospodo koja pišete ove Pravilnike, imate li Vi pojma o životu uopće?? Koja će Vam to postrojba središnjeg društva pa naniže ispuniti ove kriterije ukoliko nemaju zaposlenih vatrogasaca? A hvala Bogu i Vašem predanom radu, Vi se baš trudite da ih imamo još i manje! Ili je možda cilj da područja djelovanja pojedinih postrojbi preuzmu javne postrojbe | Nije prihvaćen | Prema trenutnom stanju vatrogastva postoje postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih društava koje imaju 9 pa i više profesionalnih vatrogasaca uposlenih te i takve postrojbe treba kategorizirati i dati im područje odgovornosti. Prema članku 23. stavkom 1. ZOV-a je utvrđeno da: „Čelnik jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim nadležnostima osigurava organiziranost, opremanje i djelovanje vatrogastva na svom području te osigurava obavljanje vatrogasne djelatnosti putem osnivanja potrebnog broja vatrogasnih postrojbi u skladu s vatrogasnim planom grada, općine, županije odnosno Grada Zagreba.“ te pojedinci ne mogu odlučivati umjesto čelnika jedinice lokalne samouprave jer mu je to Ustavom RH dato u nadležnost, pa isti odlučuju hoće li imati javnu vatrogasnu postrojbu ili postrojbu dobrovoljnog vatrogasnog društva sa ili bez profesionalnog jezgra. |
| 28 | Dražen Slavica | PRAVILNIK | Da bi se predložio ovakav Pravilnik predlagatelj je trebao urediti status Dobrovoljnih vatrogasaca u RH, to je do sada propušteno, primjena članka 96. Zakona o vatrogastvu nije primjenjiva, vatrogasna mreža nije donesena, te ovakvim Pravilnikom nametati toliku odgovornost na Dobrovoljne vatrogasce je neozbiljno, a i moguće pogibeljno. Uređenije države nemaju ovakvu kategorizaciju dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi. Nažalost moram biti malo grub i sumnjati da se želi sustavno uništiti dobrovoljno vatrogastvo. PRAVILNIKU NIJE VRIJEME. | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom se ne nameće odgovornost dobrovoljnim vatrogascima nego se utvrđuju kriteriji za kategorizaciju postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi a vatrogasnim planom na temelju procjene ugroženosti od požara jedinice lokalne samouprave će se odredit koja dobrovoljna vatrogasna postrojba ima područje odgovornosti a koja područje djelovanja. Na ostale primjedbe odgovori se nalaze pod odgovorima na članak 6. |
| 29 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 6. predlažem: Prema sadašnjoj formulaciji da se zaključiti da postrojba vrsta A treba u 90 sekundi izaći sa 5 vatrogasaca, to je potrebno izmijeniti na način da se izlasku drugog vozila omogući određeni odmak od min. 5 min kako je navedeno za vrstu B, a za vrstu B promijeniti vrijeme izlaska drugog vozila na 10 minuta, jer je ovakvom formulacijom središnjim vatrogasnim postrojbama stavljena obaveza veća od one kod javnih vatrogasnih postrojbi kategorija IV vrsta Ia i Ib. Zbog trenutnog realnog stanja na terenu bilo bi dobro vrsti D omogućiti područje odgovornosti. Također kod vrsti A B I C vezano za izlazak drugog vozila predlažem da umjesto "mora izaći" stoji "mora biti u mogućnosti izaći" u protivnom se može okarakterizirati da na svako uzbunjivanje moraju izaći sa dva vozila, što naravno u praksi nije slučaj. | Prihvaćen | Dorađen je članak 6. tako da je (1) Postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva vrste „A“ mora u vremenu do 90 sekundi nakon uzbunjivanja izaći s jednim vatrogasnim vozilom s tri vatrogasca od kojih je jedan vatrogasac – vozač te mora biti u mogućnosti izaći s drugim potrebnim vatrogasnim vozilom s dva vatrogasca u narednih 5 minuta od uzbunjivanja. Postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva vrste „B“ mora u vremenu do 90 sekundi nakon uzbunjivanja izaći s jednim vatrogasnim vozilom s tri vatrogasca od kojih je jedan vatrogasac – vozač te mora biti u mogućnosti izaći u narednih do 10 minuta od uzbunjivanja s drugim potrebnim vatrogasnim vozilom s dva vatrogasca. Postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva vrste „C“ mora u vremenu do 5 minuta izaći s jednim vatrogasnim vozilom s tri vatrogasca od kojih je jedan vatrogasac – vozač te mora biti u mogućnosti izać u narednih do 10 minuta od uzbunjivanja s drugim potrebnim vatrogasnim vozilom s dva vatrogasca. Postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva vrste „D“ određuje se područje odgovornosti te na tom području odgovornosti mora u vremenu do 5 minuta od uzbunjivanja izaći s jednim vatrogasnim vozilom, vrsta vozila određena je vatrogasnim planom, s tri vatrogasca od kojih je jedan vatrogasac – vozač. |
| 30 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 3. u pojašnjenju pojmova "vatrogasna postaja ili ispostava" trebalo bi izbrisati riječ "javne" jer se na ovaj način tumači da postaje i ispostave ne mogu biti dio dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi što može biti korisno za neke JLS koje se štite središnjim dobrovoljnim vatrogasnim postrojbama, te bi na taj način ostvarile učinkoviti razmještaj vatrogasnih snaga. | Prihvaćen | U navedenom članku 3. izbrisana je riječ "javne" u definiciji pojma "vatrogasne postaje i ispostave" |