Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o mjerilima za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi, kriteriji za određivanje broja i vrste vatrogasnih postrojbi na području jedinice lokalne samouprave te njihovo operativno djelovanje na području za koje su osnovane
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | GORAN BOBAN | PRAVILNIK | sukladno čl. 15. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12, dalje ZoPP), pučka pravobraniteljica daje mišljenje na prijedloge Pravilnika o kriterijima za određivanje područja odgovornosti i područja djelovanja postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva, vatrogasne intervencije te načine određivanja vatrogasne opreme i broja vatrogasaca koji moraju biti u vatrogasnoj postrojbi te Pravilnika o mjerilima za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi, kriterijima za određivanje broja i vrste vatrogasnih postrojbi na području jedinice lokalne samouprave te njihovom operativnom djelovanju na području za koje su osnovane, koji su u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, otvorenim od 3. svibnja do 3. lipnja 2024. godine. Riječ je o prijedlozima pravilnika, kojima se zajedno s ostala dva, međusobno povezana pravilnika, Pravilnikom o uvjetima za stjecanje vatrogasnih zvanja, oznakama vatrogasnih zvanja, funkcionalnim oznakama radnog mjesta, promaknućima i napredovanjima kroz vatrogasna zvanja, uvjetima i načinu prevođenja stečenih vatrogasnih zvanja u nova vatrogasna zvanja te Pravilnikom o klasifikaciji postrojbi i koeficijentima složenosti poslova te radnih mjesta i mjerila za utvrđivanje radnih mjesta vatrogasaca, nastoji unaprijediti vatrogasni sustav i radnopravni status vatrogasaca. Navedeno pozdravljamo, uz potrebu sagledavanja prijedloga i komentara zainteresirane stručne javnosti radi donošenja učinkovitih propisa provedivih u praksi. Ujedno skrećemo pozornost na određene okolnosti koje je pritom potrebno uzeti u obzir, posebice za dva pravilnika koja su predmet ovog mišljenja. Ovlasti i aktivnosti institucije pučke pravobraniteljice kao neovisnog tijela za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđene su Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravim i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska, a ovo mišljenje prvenstveno polazi od ustavnog prava na zdrav život i zdrav okoliš te univerzalnog prava na čist, zdrav i održiv okoliš koje je u srpnju 2022. godine priznala Generalna skupština Ujedinjenih naroda. Praktično ostvarivanje ovog prava ovisi o nizu čimbenika, između ostaloga o razini primijenjenih ekoloških standarda i zaštite ljudskih prava te učinkovitoj i kontinuiranoj provedbi nadzora nad njihovom primjenom. Dakako, važna je i sposobnost upravljanja i postupanja prilikom ekstremnih događaja, odnosno rizičnih situacija koje mogu biti uzrokovane i klimatskim promjenama te koji događaji na već postojećim onečišćenim lokacijama predstavljaju dodatni rizik za okoliš, prirodu i ljude. Upravo su 2023. godinu obilježili požari i odroni na lokacijama gospodarenja otpadom, povodom kojih ova institucija vodi ispitne postupke, a opasnost od budućih sličnih događaja prijeti diljem RH, posebice na lokacijama gdje su nepropisno odložene velike količine otpada i/ili se odvija djelatnost gospodarenja otpadom, na što je pučka pravobraniteljica upozorila Hrvatski sabor u svom Izvješću za 2023. godinu. Da je učinkovitost sustava vatrogastva i civilne zaštite ključna za zaštitu ljudskih prava prilikom ekstremnih, odnosno rizičnih događaja poput poplava, požara, potresa, ali i drugih potencijalno rizičnih događaja, ova je institucija ukazala prvi puta u Posebnom izvješću o ljudskim pravima u kontekstu katastrofe u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ovo izvješće sadrži preporuke za sve rizične događaje, odnosno krizne situacije čije posljedice mogu utjecati na razinu ostvarivanja ljudskih prava, a podneseno je Hrvatskom saboru nakon katastrofalnih poplava na području Vukovarsko-srijemske županije u svibnju 2014. godine. Bitno je imati na umu da su operativne snage vatrogastva ujedno i temeljne operativne snage sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama kako je uređeno Zakonom o sustavu civilne zaštite (NN, br. 82/15, 118/18, 31/20, 20/21, 114/22, dalje: ZSCZ) te je važno imati učinkovit vatrogasni sustav (i sustav civilne zaštite) koji je sposoban uspješno se nositi s ekstremnim događajima uzrokovanim i klimatskim promjenama. Za potrebe sudjelovanja u ovom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću te izrade mišljenja važna je i 2017. godina koju je obilježila jaka požarna sezona, u kojoj je u srpnju izbio veliki požar u Gradu Splitu i kojom prilikom se pokazalo da je potreban učinkovitiji sustav vatrogastva i civilne zaštite te bolja komunikacija s građanima. U susret tada najavljenoj analizi sustava vatrogastva, u rujnu iste godine institucija pučke pravobraniteljice je u Hrvatskom saboru održala okrugli stol o ljudskim pravima, vatrogastvu i civilnoj zaštiti, za što je povod bio požar u Gradu Splitu. Raspravljalo se o tada uočenim problematičnim pitanjima za čije se rješavanje tražila analiza te međuinstitucionalna suradnja, a radilo se o: učinkovitosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini; opremljenosti vatrogasnih snaga i položaju vatrogasaca; provedbi preventivnih aktivnosti; stanju protupožarnih putova i održavanja šuma te vodoopskrbnog sustava; načinu kategoriziranja i djelovanja u slučaju izvanrednih događaja, posebice katastrofa i velikih nesreća; informiranju građana o potencijalnim opasnostima i uputama za postupanje, lancu zapovijedanja te rukovođenju stožerima. U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu ovoj je temi posvećeno posebno poglavlje 3.3. Klimatske promjene, sustav civilne zaštite, vatrogastvo i zaštita ljudskih prava – požar u Splitu. Nakon 2017. godine, ova je institucija nastavila pratiti sustav zaštite od požara i sustav vatrogastva, te o tome izvještavati Hrvatski sabor. Važno je pritom naglasiti i širi međunarodni kontekst vezan za 2017. godinu jer se radilo o istoj požarnoj sezoni/godini koja je problematizirana u jednom od tri klimatska slučaja koji su se u 2024. godini našli pred Europskim sudom za ljudska prava; Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i drugih, odnosno protiv 32 države među kojima je i Republika Hrvatska. Tužitelji su tvrdili da veliki šumski požari, posebice požari iz 2017. godine, i toplinski valovi koji se ljeti redovito događaju u Portugalu, nastaju kao posljedica izostanka postupanja tuženih država sukladno svojim obvezama iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te izostanka njihovog nastojanja da porast prosječne svjetske temperature zadrže na razini znatno manjoj od 2°C u usporedbi s predindustrijskim razinama. Iako je zahtjev tužitelja proglašen nedopuštenim, isti je bitan zbog osvještavanja posljedica požara izazvanih klimatskim promjenama te zbog osvještavanja odgovornosti država za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena u cilju zaštite prava na život i prava na poštivanje privatnog i obiteljskog života, zajamčenih člancima 2. i 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U odnosu na uvodno označeno E-savjetovanje, na službenoj stranici Hrvatske vatrogasne zajednice (dalje: HVZ) navodi se da je uvodno navedeni paket pravilnika predložen s ciljem daljnjeg unapređenja vatrogasnog sustava, uključujući radnopravni status profesionalnih vatrogasaca u profesionalnim i dobrovoljnim vatrogasnim organizacijama, što će imati direktni utjecaj na usklađivanje koeficijenata profesionalnih vatrogasaca u javnim vatrogasnim postrojbama i onima zaposlenim u državnoj službi. Ukazuje se da će se rješavanju postojećih problema pristupiti kroz partnerski odnos i zajedništvo koji su temelj vatrogasne humane djelatnosti. Pozdravljamo intenciju unapređenja vatrogasnog sustava te smatramo potrebnim urediti i unaprijediti radnopravni položaj vatrogasaca, na što ukazuju i nedavni prosvjedi vatrogasaca, održani 3. svibnja 2024. godine. Bitno je osigurati i dovoljan broj vatrogasaca u vatrogasnim postrojbama kao i adekvatnu (minimalnu) vatrogasnu opremu koja će pratiti njihovo područje djelovanja kako bi se osigurala pravovremena i učinkovita vatrogasna intervencija. U cilju veće transparentnosti provedbe e-savjetovanja te boljeg razumijevanja ciljeva donošenja navedenih Pravilnika, kako od strane vatrogasne struke tako i šire zainteresirane javnosti, smatramo da bi bilo korisno da su dana uvodna obrazloženja kao i obrazloženja pojedinih odredbi Pravilnika. Time bi bilo jasnije koje se sve radnje planiraju poduzeti i u kojim vremenskim rokovima, a kako bi sustav vatrogastva bio u potpunosti uspostavljen sukladno važećem Zakonu o vatrogastvu (NN, br. 125/19, 114/22, 155/23). Učinkovitost sustava vatrogastava i sustava civilne zaštite te zadovoljstvo vatrogasaca uvjetima rada direktno utječe na ostvarivanje zajamčenih ljudskih prava u rizičnim situacijama. Stoga je također potrebno što prije donijeti uredbu kojom bi se uredio način i kriteriji za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže iz čl. 116. Zakona o vatrogastvu; Nacionalnu strategiju razvoja vatrogastva iz čl. 48. istog Zakona te Vatrogasni plan Republike Hrvatske iz čl. 48. istog Zakona kako bi se mogli donijeti vatrogasni planovi i provedbeni planovi unapređenja vatrogastva iz čl. 48. istog Zakona te kako bi se učinkovito uredio i zaštitio položaj vatrogasaca, humane struke koja čuva živote, zdravlje i imovinu hrvatskih građana. Ukazujemo i na potrebu nomotehničkog uređenja prijedloga Pravilnika te pritom skrećemo pozornost da se Pravilnik o klasifikaciji postrojbi i koeficijentima složenosti poslova te radnih mjesta i mjerila za utvrđivanje radnih mjesta vatrogasaca donosi na temelju trenutno nepostojeće i nevažeće zakonske odredbe čl. 68. st. 3. Zakona. Naime, člancima 52. i 53. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN, br. 155/23) prestaje važiti spomenuta odredba. Konačno, ističemo važnost učinkovitog, stabilnog i koordiniranog sustava vatrogastva na cijelom teritoriju Republike Hrvatske kako bi se u svim dijelovima naše zemlje, uzimajući pritom njezine geografske, socijalne i ekonomske posebnosti i razlike, omogućila jednaka spremnost na obranu od požara, ali i svih drugih ekstremnih i rizičnih događaja koji nam prijete i u budućnosti, posebice od klimatskih promjena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na iskazanoj podršci pri donošenju ova četiri pravilnika. Skrećemo pozornost da navedene odredbe Zakona o plaćama u državnim i javnim službama kojima se stavljaju izvan snage odredbe članka 68. stavka 3. i članka 76. Zakona o vatrogastvu se odnose samo na profesionalne vatrogasce u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i na profesionalne vatrogasce u javnim službama (Državna vatrogasna škola .......) a ne odnose se na profesionalne vatrogasce u JVP-ovima, DVD-ovima i u profesionalnim vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu. Stoga predloženi pravilnici su pravno utemeljeni samo se ne odnose na naprijed navedene skupine profesionalnih vatrogasaca kojima su plaće i radna mjesta uređena drugim propisima. Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama ("Narodne novine", br. 153/23.), Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi i Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama („NN“ 22/24.) su povećani osnovni koeficijenti za sva radna mjesta pa tako i za radna mjesta profesionalnih vatrogasaca u Intervencijskim vatrogasnim postrojbama. Predloženim pravlnicima koji su na e-savjetovanj i Uredbom o dodacima na koeficijent složenosti poslova se nastoji izjednačiti profesionalne vatrogasce u JVP sa radnim mjestima profesionalnih vatrogasaca u IVP-ovima da se za isti rad dobije ista plaća. Što se tiće ovog Pravilnika predlažu se kriteriji za određivanje vrste vatrogasne postrojbe, područje ogdovornosti i područje djelovanja ove vatrogasne postrojbe te određivanje potrebnog broja vatrogasaca i vatrogasne tehnike u vatrogasnoj postrojbi primjereno stvarnim potrebama svake jedinice loaklne samouprave. Ovi kriteriji su potrebni da se vatrogasnim planovima jedinica lokalne samouprave mogu stručno procjeniti potrebe broja vatrogasaca i vatrogasne opreme koje treba imati vatrogasna postrojba koja će imati područje odgovornosti i postaja odnosno ispostava koja će imati operativno područje. Potrebno je napomenuti da postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske ("NN" 61/94) definirao je organiziranost vatrogastva kada je profesionalno vatrogastvo bilo u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, kada su se sredstva za plaće vatrogasaca i za vatrogasnu tehniku osiguravala u državnom proračunu. Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. godine te izmjenama Ustava RH iz 2000. godine, vatrogastvo je decentraliziranu, te su jedinice lokalne samouprave preuzelo kompletnu zaštitu od požara a time i vatrogastvo. Od navedenih izmjena zakonodavstva nije se donio novi pravilnik o organizacije vatrogastva na područje Republike Hrvatske, te se smisleno primjenjivao navedeni Pravilnik koji ne daje odgovor na novu organizaciju vatrogastva na lokalnoj razini. Gotovo 24 godine nema decentralizirane organizacije vatrogastva na lokalnoj razini, na županijskoj i na državnoj razini. Predmetnim Pravilnikom (koji je jedan u nizu) definiraju se samo uvjeti za organizaciju vatrogasnih postrojbi, određivanje broja vatrogasaca te vatrogasnu tehniku koju mora posjedovati ova vatrogasna postrojba (operativnu spremnost za intervenciju), a na loklanoj samoupravi, kroz usvajanje vatrogasnog plana lokalne samouprave, je da se utvrdi optimalna organizacija vatrogasnih postrojbi na njenom području, ako se odluče na osiguranje intervencijske spremnosti kroz dobrovoljne vatrogasne postrojbe, ili se odluče na osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi ili kombinaciju ova dva oblika organizacije. Dakle, ovaj pravilnik ne nameće jedinici lokalne samouprave koji oblik organizacije vatrogastva će imati, već joj daje mogućnost izbora. Ovakav pristup je sukladan s člankom 129a stavka 4. Ustava RH kojim se ovim Pravilnikom jedinici lokalne samouprave prilikom određivanja djelokruga vodi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Isto tako jedinici lokalne samouprave je omogućava slobodan izbor organizacije vatrogastva na svom području što joj jamči članak 130. Ustava RH. Ovim Pravilnikom se uređuje način organizacije profesionalnog vatrogastva te se povećava operativna učinkovitosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini, potrebna opremljenosti vatrogasnih snaga i položaj vatrogasaca u sustavu profesionalnog vatrogastva. |
| 2 | MLADEN ŠĆULAC | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 1 Kao što je uvodno navedeno, odredbe prijedloga su konfuzne. Članak 1. navodi da se pravilnik odnosi na javne vatrogasne postrojbe te se navodi „u daljnjem tekstu vatrogasne postrojbe“. Istovremeno članak 3. stavak 1. donosi definiciju vatrogasnih postrojbi: „vatrogasne postrojbe su javna vatrogasna postrojba, vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva, profesionalna vatrogasna postrojba u gospodarstvu, vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva u gospodarstvu, županijska vatrogasna postrojba i intervencijska vatrogasna postrojba, koje neposredno obavljaju vatrogasnu djelatnost,“ Članak 3. - Da li je doista potrebno u dva pravilnika ponavljati jedne te iste vatrogasne pojmove koji su dobrim dijelom utvrđeni ZOV-u. - Operativno područje je termin koji se nepotrebno uvodi i stvara konfuziju uz već konfuzne pojmove područje odgovornosti i područje djelovanja. Nadalje, operativno područje kao pojam ne postoji u ZOV-u. Predlaže se primijeniti pojam područje djelovanja i na vatrogasne postaje odnosno ispostave. Operativno područje je širi pojam od tek djelovanja jedne vatrogasne postaje i prije će se odnositi na područnu vatrogasnu zajednicu ili na županijsku vatrogasnu zajednicu koja svoje područje odgovornosti može podijeliti na operativna područja, a moguće ga je primijeniti i na događaje sa obilježjima katastrofe koji prelaze granice jedne županije. - Definicija vatrogasca bi trebala biti malo praktičnija i obuhvatiti i uvjete i okruženje u kojem vatrogasac radi. Predlaže se da ju se preuzme od NFPA 1001: Osoba koja posjeduje znanja i vještine da funkcionira kao integrirani član vatrogasne ekipe, pod nadzorom, u opasnim uvjetima. - Sustav za gašenje požara nedvojbeno ukazuje na stabilni sustav za gašenje požara. Ako se misli na njega u redu. No tumačenje uz ovaj pojam navodi na zaključak da je riječ o tehnici, opremi i sredstvima za gašenje požara. Ista primjedba se odnosi na sustav za pružanje tehničke pomoći. Pojam sustav podrazumijeva šire polje od samih uređaja, alata i opreme. - U ZOV-u ne postoji pojam „učinkovita vatrogasna intervencija“ postoji samo „vatrogasna intervencija“. Pojam kašnjenja u gašenju požara jasno navodi objektivne čimbenike koji će utjecati na vrijeme početka gašenja i koji će potencijalno bit uzrokom produženja vremena u odnosu na ono propisano Vatrogasnim planom. Ovakvom formulacijom prejudiciramo ocjenu uspješnosti intervencije i prije nego što se dogodio događaj radi kojega će intervencija biti potrebna. Ovaj pravilnik u ovom članku čini razliku između vatrogasne intervencije i učinkovite vatrogasne intervencije. Da li to znači da vatrogasna intervencija nije učinkovita? - Ruralno područje nije kao takvo definirano vatrogasnim planom, niti vatrogasni plan može neko područje odrediti ruralnim. Prije će se tom tematikom baviti prostorno planska dokumentacija. Članak 4. - Stavak 1. ovako formuliran je nepotpun. Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH je to propisao logičnije pa treba zadržati u takvom obliku: „Osnove organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske određene su sljedećim čimbenicima: 1. prosudbom ugroženosti, 2. formacijskim ustrojem vatrogasne postrojbe, 3. brojem vatrogasaca u vatrogasnoj postrojbi, 4. tehničkom opremljenosti vatrogasne postrojbe, 5. obučenosti i pripravnosti vatrogasne postrojbe, 6. razmještajem vatrogasnih postrojbi, 7. organizacijskim mjerama za pravodobno uzbunjivanje i usklađeno djelovanje vatrogasnih postrojbi, 8. organizacijom dežurstava.“ Članak 5. - Operativno vatrogasno dežurstvo je neodređen termin. Uglavnom će se koristiti za dežurstvo u VOC-u pa ako se na to misli pod ovim terminom onda ga treba izbaciti jer VOC nije formacija. Potrebno je pojasniti što se misli pod „gdje je potrebno“. Ako se pod ovime misli na vanredna dežurstva, onda termin također treba izbaciti jer se bilo koje dežurstvo treba bazirati na osnovnim vatrogasnim formacijama: grupa, odjeljenje, smjena. Članak 8. - Nelogično je formuliran stavak 3. članka 8. Navodi se da vatrogasnu postrojbu sačinjava jedna vatrogasna grupa. Vatrogasna grupa je osnovna vatrogasna formacija i bez vozača ne može intervenirati izvan postrojbe. Potrebno je zadržati tumačenje kako ga je definirao Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH: „Članak 10. Vatrogasnu postrojbu Ministarstva unutarnjih poslova čini najmanje jedna formacijska jedinica iz članka 9. ovoga Pravilnika, a prema Uredbi Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova.“ Članak 9. citiranog pravilnika navodi da su to postaja i ispostava. - Pod uvjetom da se prihvati tumačenje da VOC nije formacija, stavak 4. je potrebno izbaciti. Ako se ustraje na tome da je VOC formacija, potrebno je definirati minimalno 2 pripadnika postrojbe u VOC-u u svakom trenutku. Ova je prostorija uglavnom odvojena od smjene i iz sigurnosnih razloga trebaju biti stalno prisutna dvojica. Često se tamo postavljaju ljudi koji zbog zdravstvenih razloga više ne mogu pridonositi u operativi što potencijalno može bit i problem ako je takav čovjek sam u smjeni. Članak 10. - Vatrogasna se postrojba sastoji od vatrogasne/ih ispostave/a i postaje odnosno postaja. Čemu definirati vrstu vatrogasne postrojbe? Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH jasno je odredio vrstu vatrogasne ispostave/postaje i to temeljem broja vozača u smjeni. U ovom prijedlogu pravilnika spominju se samo vatrogasci i broj vatrogasnih vozila s kojima se raspolaže. Što je sa brojem vozača? I što znači tek broj vatrogasnih vozila bez definirane vrste vatrogasnog vozila. Ne treba anulirati Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi, već ga treba prilagoditi stvarnim potrebama današnjice. - Razvrstavanje postrojbi prema broju vatrogasaca potrebno je prilagoditi postojećem stanju s otvorenom mogućnošću rasta pojedine postrojbe, pošto vrsta postrojbe direktno utječe na koeficijent pojedinog radnog mjesta. Broj vatrogasaca u pojedinim vrstama treba slijediti prethodne i ne se međusobno preklapati s detaljnijom razradbom manjih i srednjih postrojbi. - Što znači odredba u stavku 4. ovog članka (i svugdje gdje se na istom principu definira broj intervencija) „…za samostalno učinkovito obavljanje najmanje jedne ili dvije vatrogasne intervencije na svom području…“. Da li jedna ili dvije? Članak 11. - Sa prijedlogom Pravilnika o kriterijima za određivanje područja odgovornosti i područja djelovanja postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva, vatrogasne intervencije te načine određivanja vatrogasne opreme i broja vatrogasaca koji moraju biti u vatrogasnoj postrojbi određena je vrsta DVD-a koja tek podupire središnju VP i koje ne smiju intervenirati samostalno. To je neprihvatljivo jer upravo ovakve postrojbe mogu biti rješenje za ruralne sredine gdje će dolazak do mjesta intervencije središnje vatrogasne postrojbe biti veće od 15 minuta. Te postrojbe mogu otpočeti intervenciju, a središnja VP (u ovom slučaju JVP) preuzeti će zapovijedanje intervencijom po dolasku, upravo na način kako je to definirao postojeći Pravilnik o međusobnim odnosima vatrogasnih postrojbi u vatrogasnim intervencijama (NN65/1994). Članak 12. U ovom prijedlogu pravilnika spominju se samo vatrogasci i broj vatrogasnih vozila s kojima se raspolaže. Što je sa brojem vozača? I što znači tek broj vatrogasnih vozila bez definirane vrste vatrogasnog vozila. Ne treba anulirati Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi, već ga treba prilagoditi stvarnim potrebama današnjice. - Što znači odredba u stavku 4. ovog članka (i svugdje gdje se na istom principu definira broj intervencija) „…za samostalno učinkovito obavljanje najmanje jedne ili dvije vatrogasne intervencije…“. Da li jedna ili dvije? - Što je s ostalim radnim mjestima u postrojbi do popunjavanja navedenog pojedinog broja? Članak 13. - Neprihvatljivo. Derogiramo osnovno pravilo o nepovredivosti osnovne vatrogasne formacije. Ako oba člana vatrogasne grupe uđu u unutarnju navalu, tko je strojar? Ako strojar ostane uz vozilo, tko ide u unutarnju navalu. Ovim pravilnicima osim osnovnih vatrogasnih formacija potrebno je odrediti i minimalni sastav vatrogasne interventne ekipe odnosno minimalnu posadu određene vrste vatrogasnog vozila. - Kakvim vatrogasnim vozilom? Članak 14. - Stavak 4., u članku 1. ovaj prijedlog pravilnika navodi da se odnosi na javne vatrogasne postrojbe. U članku 14. stavak 4. navodi na mogućnost da bi neka JLS imala i više vatrogasnih postrojbi (JVP) nego što je to potrebno. Sukladno načelu ekonomičnosti, takvu bi mogućnost trebalo zakonski zabraniti. Ako je pak riječ o tome da neka JLS koncipira pokrivenost svog područja angažmanom dvije različite JVP-e, onda to tako treba formulirati, no i dalje ne može biti riječ o tome da „postoji više vatrogasnih postrojbi nego je potrebno“. - Stavak 5. – zaštita od požara zajamčena je Ustavom RH svakom građaninu RH. Što znači ista ili slična javna vatrogasna usluga? Što znači pojam javna? Da li postoji i neka vatrogasna usluga koja nije javna? - Naslov glave IV. ovog prijedloga pravilnika sugerira i da će se njome uređivati operativno područje. Isto se ranije u prijedlogu uređuje kao područje koje se dodjeljuje pojedinoj vatrogasnoj postaji. U sadržaju glave IV. isto se spominje tek usputno i jedini je kriterij približno ista ili slična javna vatrogasna usluga „na ovim područjima“. Kojim područjima i koji su konkretni kriteriji za utvrđivanje operativnog područja. Jedini logični kriterij je da se uz područje odgovornosti i područje djelovanja ne uvodi još jedan nepotrebni termin. Članak 15. - Stavak 1., da li se ovdje brkaju postaje i ispostave sa postrojbom? U članku 1. ovaj prijedlog pravilnika navodi da se odnosi na javne vatrogasne postrojbe. (Članak 1., stavak. 1. Ovim Pravilnikom utvrđuju se mjerila za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi, kriteriji za određivanje područja odgovornosti, operativnog područja i područja djelovanja vatrogasnih postrojbi, kriteriji za određivanje broja i vrste vatrogasnih postrojbi na području jedinice lokalne samouprave te njihovo djelovanje na području za koje su osnovane sukladno Zakonu o vatrogastvu (u daljnjem tekstu: Zakon), a koje djeluju kao javne vatrogasne postrojbe (u daljnjem tekstu: vatrogasne postrojbe). Da li doista trebamo više od jedne JVP na području bilo koje JLS u HR? - Stavci 2., 3. i 4., poprilično liberalizirano. Bit će interesantno za vidjeti kako će različitu tehniku za istu vrstu vatrogasne intervencije propisati vatrogasna postrojba razine vatrogasne ispostave i vatrogasna postrojba sa dvije i više vatrogasnih postaja. Tko će to propisivati i tko i na koji način će kontrolirati ovakve izračune? Otvaraju se vrata za rezanje tamo gdje nema novaca i za pretjerivanje tamo gdje ima novaca. Na koji će se način onda udovoljiti zahtjevu iz članka 14. stavka 5. ovog prijedloga, a koji kaže „treba se voditi briga da većina građana na ovim područjima dobije približno istu ili sličnu javnu vatrogasnu uslugu“? - Stavak 3., što ako u posljednjih 10 godina nije bilo požara broda, a na dnevnoj bazi uplovljavaju u određenu luku? Treba li računati za intervenciju gašenja požara broda? - 2023. godina je najočitiji pokazatelj da je ovo promašeni parametar za određivanje – STATISTIKA SE MOŽE SVAKAKO ISČITAVATI - Ukoliko se zanemari pojedina požarna opasnost iz razloga što se požar u proteklom razdoblju nije dogodio, dolazimo do situacije gdje možemo reći "pa neće se baš nama dogoditi" - Zašto 4 objekta - jedan hotel visoke gradnje ili objekt velikog kapaciteta je dovoljan Članak 16. - Tko će to propisivati i tko i na koji način će kontrolirati ovakve izračune? Otvaraju se vrata za rezanje tamo gdje nema novaca i za pretjerivanje tamo gdje ima novaca. Na koji će se način onda udovoljiti zahtjevu iz članka 14. stavka 5. ovog prijedloga? - U kakvoj su vezi broj vatrogasaca u postrojbi, postaji i ispostavi koji se definira ranije u prijedlogu sa člankom 16. ovog prijedloga? - Predlaže se uvođenje konkretnog minimuma za pojedinu vrstu vatrogasne postaje i izbacivanje prekompliciranog izračuna broja vatrogasaca. - Stavak 2. - Što je s turističkim mjestima? , što je s industrijom i poduzetništvom? Što je sa šumskim područjima? Što je s prometom u svim oblicima ? Požarno opterećenje je osnovni parametar, a ne broj stalnih stanovnika koji sam može varirati na mjesečnoj bazi !!!! Članak 18. - Stavak 2. – Površina kao osnovno mjerilo? Što je s požarnim opterećenjem i vrstom Tehnološkog procesa ? - Stavak 5. - Na temelju kategorije ugroženosti se temelji broj vatrogasaca, a ne kategorija ugroženosti na temelju broja vatrogasaca. Mjere ZOP-a se temelje na požarnoj ugroženosti, a ne požarna ugroženost na temelju mjera ZOP-a Članak 20. - Upitan je iz razloga što ukoliko nema financijskih sredstava za ispunjavanje obveza, zapovjednik ne može biti odgovoran već predstavnik JLS, odnosno osnivač. S druge strane, svaki voditelj intervencije i svaki vatrogasac odgovorni su za uspješno izvršavanje zadaća Članak 22. - Stavak 2., ispada da zapovjednik smjene izlazi na sve i jednu intervenciju. Potrebno je ovdje ostaviti mogućnost da samostalno procijeni na koju će intervenciju izaći. Voditelji odjeljenja i voditelji smjena moraju imati omogućeno rukovođenje na principu slobodnih ruku na intervencijama kojima samostalno rukovode i u djelokrugu njihove odgovornosti na ostalim intervencijama. - Stavak 6., koliko vozača mora imati vatrogasna postaja? - Stavak 7., zašto se tjelesna sposobnost spominje samo kod vatrogasca? - Stavak 6. i 7., zašto su samo vozač i vatrogasac odgovorni za ispravnost vozila, tehnike, uređaja i opreme? Članak 23. - Stavak 1. – otvara pitanje potrebnog broja profesionalnih vatrogasaca u postrojbi – zašto bi se zapošljavalo profesionalce, ako se postrojba može „popuniti“ dobrovoljcima ? - S obzirom na način određivanja broja vatrogasaca i vrste i količine vatrogasne opreme i tehnike, članak 23. je neodrživ. Prijedlog pravilnika propisuje određivanje broja vatrogasaca i vrstu i količinu opreme i tehnike na osnovu određene vrste intervencije. Ako se određena tehnika šalje izvan područja djelovanja, ta konkretna intervencija za koju je napravljen proračun više se neće moći obaviti. Nadalje, ako se u obzir uzme da će prema prijedlogu Pravilnika o kriterijima za određivanje područja odgovornosti i područja djelovanja postrojbi dobrovoljnog vatrogasnog društva, vatrogasne intervencije te načine određivanja vatrogasne opreme i broja vatrogasaca koji moraju biti u vatrogasnoj postrojbi najveći broj dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi potpasti u kategoriju „F“ koja je tek potpora „drugoj vatrogasnoj postrojbi“, izgledno je da oprema i tehnika neće zadovoljiti da adekvatno zamijeni onu koja je poslana na intervenciju izvan područja djelovanja. Članak ignorira i činjenicu da većina dobrovoljnih vatrogasaca ima svoje osnovno radno mjesto izvan vatrogasne organizacije i da je upitna mogućnost 24-satne zamjene profesionalnog vatrogasca dobrovoljnim. Članak 25. - Stavak 2., vrijeme je da odbacimo ovu jednu minutu potrebnu za izlazak i da se posvetimo sigurnosti vatrogasca u kabini vatrogasnog vozila. To znači da naglasak mora biti na opremanju prije ulaska u vatrogasno vozilo tako da se po ulasku u vozilo može vezati sigurnosnim pojasom i fokusirati se na upute voditelja odjeljenja i dogovore sa svojim članom vatrogasne grupe. - Nije svaka intervencija ista te je za neke složenije intervencije potrebna dodatna priprema ljudstva i opreme. | Djelomično prihvaćen | U članku 1. izbačeno je skraćenje "vatrogasne postrojbe" a u članku 3. je izmijenjena definicija "vatrogasna postrojba" koja se koristi samo u ovom Pravilniku, te su izbačene definicije koje se ne koriste u ovom Pravilniku. Navedena je javna vatrogasna postrojba u cijelom tekstu gdje se radi o njoj a tamo gdje se radi o JVP i DVD postrojbi koristi se opći pojam vatrogasna postrojba. Primjedba na operativno područje se ne prihvaća, nije definirano ZOV-om ali se definira ovim Pravilnikom i morat će se koristiti kako je definirano, a isto tako otkud da taj pojam obilježava šire područje kad nigdje do sad nije definirano zakonom ili propisom. Pojmovi "sustav za gašenje požara" i "sustav za pružanje tehničke pomoći" su izbačeni iz pojmovnika jer se ne koriste u ovom Pravilniku. Postoje učinkovite vatrogasna intervencija kada nastane mala materijalna šteta i neučinkovite vatrogasne intervencije kada je šteta velika i neprihvatljiva zbog kašnjenja i lošeg vođenja vatrogasne intervencije (izgori cijeli objekt do dolaska vatrogasaca), pa valjda ne mislite da su sve vatrogasne intervencije objavljene po pravilima vatrogasne struke, to znači da su vatrogasci nepogrešivi i da je dojava došla uvijek vrlo rano, a vatrogasci intervenirali vrhunski, ne omalovažavajući trud i žrtvu vatrogasaca. Definicija ruralno područje je napravljena isključivo da pomogne izrađivaču vatrogasnog plana, a ne da se time bavi prostorno planska dokumentacija, nije ponuđena bolja definicija. Primjedba na članak 4. se ne prihvaća jer postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske ("NN" 61/94) definirao je organiziranost vatrogastva kada je profesionalno vatrogastvo bilo u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, kada su se sredstva za plaće vatrogasaca i za vatrogasnu tehniku osiguravala u državnom proračunu. Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. godine te izmjenama Ustava RH iz 2000. godine, vatrogastvo je decentraliziranu, te su jedinice lokalne samouprave preuzelo kompletnu zaštitu od požara a time i vatrogastvo. Od navedenih izmjena zakonodavstva nije se donio novi pravilnik o organizacije vatrogastva na područje Republike Hrvatske, te se smisleno primjenjivao navedeni Pravilnik koji ne daje odgovor na novu organizaciju vatrogastva na lokalnoj razini. Gotovo 24 godine nema propisa za decentraliziranu organizaciju vatrogastva na lokalnoj razini, na županijskoj i na državnoj razini. Predmetnim Pravilnikom (koji je jedan u nizu) definiraju se samo uvjeti za organizaciju vatrogasnih postrojbi, određivanje broja vatrogasaca te vatrogasnu tehniku koju mora posjedovati ova vatrogasna postrojba (operativnu spremnost za intervenciju), a na lokalnoj samoupravi, kroz usvajanje vatrogasnog plana lokalne samouprave, je da se utvrdi optimalna organizacija vatrogasnih postrojbi na njenom području, ako se odluče na osiguranje intervencijske spremnosti kroz dobrovoljne vatrogasne postrojbe, ili se odluče na osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi ili kombinaciju ova dva oblika organizacije. Dakle, ovaj Pravilnik ne nameće jedinici lokalne samouprave koji oblik organizacije vatrogastva će imati, već joj daje mogućnost izbora (stav Ustavnog suda RH). Ovakav pristup je sukladan s člankom 129a stavka 4. Ustava RH kojim se ovim Pravilnikom jedinici lokalne samouprave prilikom određivanja djelokruga vodi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Isto tako jedinici lokalne samouprave je omogućava slobodan izbor organizacije vatrogastva na svom području što joj jamči članak 130. Ustava RH. Ovim Pravilnikom se uređuje način organizacije profesionalnog vatrogastva te se povećava operativna učinkovitosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini, potrebna opremljenosti vatrogasnih snaga i položaj vatrogasaca u sustavu profesionalnog vatrogastva. kako je jedinica lokalne samouprave odgovorna za zaštitu od požara na svom području to joj pravo i obvezu ne može uzeti niti jedan propis, a da li će to ona dobro provoditi, tu je nadzor nad provedbom Zakona i propisa od strane vatrogasne inspekcije i županijskog vatrogasnog zapovjednika. Napominjemo da sukladno članku 49. stavku 3. ZOV na vatrogasni plan jedinice lokalne samouprave suglasnost daje županijski vatrogasni zapovjednik, pa sve primjedbe iznijete u ovom komentaru na moguće malverzacije kod izrade vatrogasnih planova otpadaju. Primjedba na članak 5. se prihvaća i promijenjeno je u "vatrogasni operativni centar". Primjedba na članak 8. stavak 3. nije prihvatljiva jer je dodana definicija u članku 6. stavak 3. koja glasi: (3) Vatrogasna grupa od tri člana, koje uporabom vatrogasnog vozila može samostalno djelovati, čine ju: - voditelj vatrogasne grupe, - vozač i - jedna vatrogasac. Ovo iz razloga što dosta malih JVP imaju upravo ovakvu organizaciju rada svoje postrojbe jer u njima voditelj grupe je vatrogasac s posebnim ovlastima i odgovornostima. Primjedba na članak 10. se ne prihvaća jer nema konkretnog prijedloga za promjenu nego samo pitanja bez odgovora, a na neka pitanja je već odgovoreno na primjedbe uz druge članke. Primjedba na članak 11. se ne prihvaća jer je ovaj Pravilnik obrađuje javne vatrogasne postrojbe, a drugi obrađuje postrojbe DVD-a, a vatrogasni plan treba objediniti oba ova dva pravilnika i definirati optimalnu organizaciju vatrogastva na području jedinice lokalne samouprave, a plan donosi vatrogasni zapovjednik. Primjedba na članak 12. se ne prihvaća, a broj vatrogasnih vozila koji izlaze na intervenciju je i broj vozača, pa neće vatrogasno vozilo samo izlaziti već će ga vatrogasac - vozač voziti. Primjedba na članak 13. je nesuvisla jer utvrđuje 3 vatrogasca i jedno vatrogasno vozilo, pa ako je to kratko odjeljenje kojeg čine vozač - vatrogasac, vatrogasac i voditelj odjeljenja ili je grupa koju čini voditelj grupe, vatrogasac vozač i vatrogasac, ne vidimo problem da mogu samostalno djelovati. Primjedba na članak 14. se ne prihvaća iz razloga što na području jedinice lokalne samouprave mogu postojati jedna javna vatrogasna postrojba i više središnjih vatrogasnih postrojbi društva pa se svima treba dodijeliti područje odgovornosti, a unutar pojedinog područja odgovornosti mogu postojati postrojbe dobrovoljnog vatrogasnog društva kojima će se dodijeliti područje djelovanja, naravno sve to treba urediti vatrogasnim planom kojeg donosi vatrogasni zapovjednik, a na njega suglasnost daje županijski vatrogasni zapovjednik. Radi boljeg razumijevanja u zagradi je dodan tekst "javna vatrogasna postrojba i vatrogasna postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva". Primjedba na članak 15. se ne prihvaća - Ovdje se radi isključivo o vatrogasnim postrojbama (dobrovoljnim i profesionalnim) koje pokrivaju područje JLS. gasne postrojbe), jer na području JLS može djelovati jedna JVP i više postrojbi DVD-a pa svakoj postrojbi treba dati određene obveze glede vatrogasnih intervencija. Što se tiče liberalizacije i tko će sve to kontrolirati, predlagač ovog teksta je županijski vatrogasni zapovjednik pa bi trebao znati svoje ovlasti i odgovornosti u vezi donošenja vatrogasnih planova, tada ne bi postavljao ovaka pitanja, pa ga podsjećamo na članak 49. stavak 3. ZOV-a koji glasi: "(3) Vatrogasni plan grada, područja odnosno općine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno predstavnička tijela udruženih jedinica lokalne samouprave, a izrađuje ga i predlaže gradski, područni odnosno općinski zapovjednik, uz prethodnu suglasnost županijskog vatrogasnog zapovjednika." Pitanja na stavak 3. istog članka su nesuvisla i izraz su nepoznavanja ZOV, jer požar broda ne gase vatrogasci JVP bez poziva pa predlagača podsjećamo na članak 91. stavak 4. koji glasi: "(4) Vatrogasna intervencija u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske obavlja se na zahtjev Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru MRCC Rijeka ili nadležne lučke kapetanije, u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje sigurnost na moru i zaštita morskog okoliša." Što se tiče statistike u posljednjih 10 godina, to je propisano i kod izrade procjene ugroženosti od požara, a neopravdano je dimenzionirati cijelu vatrogasnu postrojbu za događaje koji će se možda dogoditi, pa tu se onda može dogoditi i udar meteora u zemlju, da li i za to trebamo dimenzionirati javnu vatrogasnu postrojbu. Ovdje se vodilo računa o članku 130. Ustava RH koji jamči jedinici lokalne samouprave da prilikom određivanja djelokruga vodi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Dakle vatrogasna organizacija na razini JLS mora biti učinkovita i ekonomična a ne pretjeravati u zahtjevima. Primjedba na članak 16. se ne prihvaća iz razloga što je sve propisano tko će kontrolirati ovakve izračune, pa podsjećamo županijskog zapovjednika na zakonske odredbe koje bi trebao znati: članak 13. stavak 3. Zakona o zaštiti od požara koji glasi: "(3) Nadležna vatrogasna zajednica daje prethodno mišljenje na dio procjene ugroženosti od požara za svoje područje koji se odnosi na organizaciju vatrogasne djelatnosti kroz minimalna mjerila dana posebnim propisom kojim se uređuje područje vatrogastva." a isto tako gore je navedena odredba članka 49. stavak 3. ZOV-a koja propisuje suglasnost županijskog vatrogasnog zapovjednika na vatrogasni plan JLS. Što se tiče primjedbe na određivanje kategorije ugroženosti od požara ukazuje na nepoznavanje propisa iz područja zaštite od požara, jer ovim Pravilnikom se određuje broj vatrogasaca a onda u procjeni ugroženost temeljem tog broja se određuje kategorija ugroženosti, ovo je reverzibilni proces u odnosu na administrativno određivanje kategorija ugroženosti i broja vatrogasaca u profesionalnoj vatrogasnoj postrojbi u gospodarstvu. Primjedba na članak 20. se ne prihvaća jer ovaj Pravilnik ne utvrđuje način financiranja osnovanih JVP već kriterije za njihovo razvrstavanje i djelovanje na području odgovornosti. Primjedba na članak 22. se ne prihvaća navodi u komentari su netočni a kad će zapovjednik smjene izaći na vatrogasnu intervenciju propisat će se općim aktom JVP a ne ovim Pravilnikom. Na ostale primjedbe je već dati odgovor koliko vozila toliko vozača, fizička sprema vatrogasca je propisana ZOV-om pa se treba održavati, prema Zakonu o zaštiti na radu prije uporabe svakog uređaja koji se koristi u radu radnik mora utvrditi njegovu ispravnost da ne dođe do ozljede na radu, a ako je uređaj neispravan ne smije se koristiti i mora obavijestiti nadređenog, ovo je nepoznavanje zakonodavstva iz zaštite na radu. Primjedba na članak 23. se ne prihvaća jer je sve u tom članku definirano, a vatrogasnim planom JLS se mora sve utvrditi, a na vatrogasni plan daje suglasnost županijski vatrogasni zapovjednik. Primjedba na članak 25. se ne prihvaća jer vrijeme od jedne minute za izlazak vatrogasnog vozila s vatrogascima na intervenciju je dovoljno, ali se treba uvježbavati da se što više skrati. Vatrogasci u JVP dežuraju i uvijek moraj biti spremni izaći na vatrogasnu intervenciju u najkraćem mogućem vremenu a to je do jedne minute. |
| 3 | IVICA ŠOŠTARIĆ | PRAVILNIK | Čl.1 - u članku se navodi da se primjenjuje za vatrogasne postrojbe koje djeluju kao "javne vatrogasne postrojbe (u daljnjem tekstu: vatrogasne postrojbe) ", a onda se u članku 3. navodi definicija vatrogasne postrojbe koja uz javne uključuje i ostale postrojbe prema čl. 30 ZOV, na koga se onda primjenjuje navedeni pravilnik? Čl.3. - nepotrebno navođenja pojmova koje je već definirao ZOV - npr. Vatrogasne postrojbe, vatrogasna tehnika - ostaviti pojmove koji nisu definirani u ZOV. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se primjedba na članak 1. te je ispravljen tekst sukladno primjedbi. Smatramo da nije protivno nomotehničkim pravilima ponavljati pojedine pojmove iz zakona ali je poželjno jer onaj tko čita odredbe ovog Pravilnika kad naiđe na pojedini pojam koji mu nije jasan, potraži ga u definiciji pojmova ovog Pravilnika a ne da ga traži u Zakonu o vatrogastvu. |
| 4 | TOMISLAV ORLOVAC | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Prijedlog u članku 10. Vrstu Ia i Ib spojiti u jedno i nazvati Vrsta I sa 5 ljudi u smjeni = 20 + 2 (zapovjednik zamjenik) = 22 ukupno | Djelomično prihvaćen | U članku 10. stavku 2. Dodan je tekst „s jednim vatrogasnim vozilom” a u stavku 3. Dodan je tekst „s jednim i/ili dva vatrogasna vozila”. Ne prihvaća se primjedba spajanjem ove dvije vrste u jednu jer trenutno u Republici Hrvatskoj ima oko 14 javnih vatrogasnih postrojbi koji u smjeni imaju maksimalno 3 vatrogasca do ukupno 16 vatrogasaca a 10 JVP-a s maksimalno 4 vatrogasca u smjeni do ukupno 20 vatrogasaca u postrojbi. Od ukupno 75 JVP u RH u ove dvije vrste ih ima 24 JVP što je 32% JVP koje će se naći u vrsti Ia i Ib. Kad bi se prihvatio prijedlog, došlo bi do bitnog povećanja broja profesionalnih vatrogasaca u ovih 24 JVP, što nije cilj ovog Pravilnika. Cilj Pravilnika je da razvrsta vatrogasne postrojbe prema stvarnom stanju jer Pravilnik iz 1994. godine razvrstavao je ispostave i postaje u 6 vrsta unutar Ministarstva unutarnjih poslova a prema policijskim upravama, a ne javne vatrogasne postrojbe koje su samostalni pravni subjekti i kojima je osnivač jedinica lokalne samouprave. |
| 5 | Vlado Marković | PRAVILNIK | U članku 10. stavak 2. i 3. navodi se minimalni broj vatrogasaca u smjeni 3 odnosno 4. Dok je minimalni broj vatrogasaca u postrojbi 16 odnosno 20. Tu nije naveden minimalni broj vozila kao u ostalim vrstama postrojbe, stoga zaključujem da je minimalni broj vozila za tu postrojbu 1, jer je u stavku 4. postrojbi vrste 2 propisano minimalno 8-9 vatrogasaca u smjeni s minimalno dva vatrogasna vozila. Kako lokalne vlasti i načelnici koji su mandatari i žele u 4 godine što više novaca usmjeriti na asfaltiranje lokalnih prometnica, izgradnju parkova, parkinga, cvjetnjaka i sl. vrlo lako se može desiti da će netko od njih doslovno shvatiti ovaj Pravilnik i odlučiti da je za postrojbu vrste 1a ii 1b dovoljno minimum od jednog vozila i 16 odnosno 20 vatrogasaca u postrojbi, dok je za postrojbu vrste 2 dovoljno ispuniti minimum od 2 vatrogasna vozila u postrojbi itd. Ako su načelnici i gradonačelnici dobre ruke povećat će broj vozila za jedno više od minimuma. Govorim ovo iz osobnog iskustva i poznavanja razmišljanja nekih čelnika lokalne samouprave. Ja Vas molim da ne donosite ova 4 Pravilnika jer neki ne mogu dobit suglasnost osnivača ni za primjenu Pravilnika iz 2023. god. Ne donosite ih dok se ne osiguraju dostatna financijska sredstva jer ovo će 100% dovest do gašenja nekih od postrojbi. Sazovite vatrogasne zapovjednike i pitajte ih što misle o ovom. Mnogi od njih neće htjet ni komentirat na e- savjetovanju jer im je dosta svega. | Djelomično prihvaćen | U članku 10. stavku 2. Dodan je tekst „s jednim vatrogasnim vozilom” a u stavku 3. Dodan je tekst „s jednim i/ili dva vatrogasna vozila”. Ne prihvaća se primjedba spajanjem ove dvije vrste u jednu jer trenutno u Republici Hrvatskoj ima oko 14 javnih vatrogasnih postrojbi koji u smjeni imaju maksimalno 3 vatrogasca do ukupno 16 vatrogasaca a 10 JVP-a s maksimalno 4 vatrogasca u smjeni do ukupno 20 vatrogasaca u postrojbi. Od ukupno 75 JVP u RH u ove dvije vrste ih ima 24 JVP što je 32% JVP koje će se naći u vrsti Ia i Ib. Kad bi se prihvatio prijedlog, došlo bi do bitnog povećanja broja profesionalnih vatrogasaca u ovih 24 JVP, što nije cilj ovog Pravilnika. Cilj Pravilnika je da razvrsta vatrogasne postrojbe prema stvarnom stanju jer Pravilnik iz 1994. godine razvrstavao je ispostave i postaje u 6 vrsta unutar Ministarstva unutarnjih poslova a prema policijskim upravama, a ne javne vatrogasne postrojbe koje su samostalni pravni subjekti i kojima je osnivač jedinica lokalne samouprave. |
| 6 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Broj vatrogasnih intervencija u tri uzastopna sata se već godinama vuče bez ikakvog smisla ni statističke analize. U Zagrebu, kao najvećem gradu takve situacije se događaju samo i isključivo u katastrofama poput potresa ili vremenskih nepogoda i nije uobičajeno da se prema najgorem slučaju radi sustav. Ako se sustav radi po najgorem slučaju onda ne treba nikad ni računati na ispomoć? | Djelomično prihvaćen | Ako vatrogasna postrojba intervenira na neki događaj smatra se da ista ne može intervenirati na drugi događaj koji se može dogodit na području odgovornosti u vremenu tri sata od izlaska na prvu vatrogasnu intervenciju. Da bi se mogla odradit i druga intervencija koja se događa u tri sata od izlaska na prvu vatrogasnu intervenciju, potrebno je osigurati dovoljan broj vatrogasaca za tu drugu vatrogasnu intervenciju. U članku 15. Dodan je novi stavak 2. Koji glasi: “(2) Ukoliko se prema statističkim podacima u posljednjih 10 godine (u što ne ulaze vatrogasne intervencije kod elementarnih nepogoda) na promatranom području odgovornosti obavile dvije ili više vatrogasnih intervencija u tri uzastopna sata, broj vatrogasaca u vatrogasnoj postrojbi se određuje prema stavcima 5., 6., 7. i 8. ovog članka ovisno o registriranom broju vatrogasnih intervencija u tri uzastopna sata.” Dodan novi stavak koji glasi: (3) Ako ne postoji pouzdani statistički podaci o vatrogasnim intervencijama u posljednjih 10 godina broj vatrogasnih intervencija u tri uzastopna sata na području odgovornosti za koje se određuje broj i struktura vatrogasaca u smjeni određuje se prema broju stanovnika na području odgovornosti vatrogasne postrojbe prema donjoj tabeli:“ Ostali stavci su prenumerirani. |
| 7 | DEJAN KOPREK | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Sukladno čl. 6. st. 1. ovog prijedloga Pravilnika propisuje se da je grupa formacijska jedinica koja broji dva člana, a čine ju vatrogasac voditelj grupe i vatrogasac. Dakle iz ovog proizlazi da voditelj vatrogasne grupe vodi jednog vatrogasca i za njega je odgovoran. Ako je vatrogasac voditelj vatrogasne grupe i vodi za sobom jednog vatrogasca oni trebaju jednog vatrogasca vozača i tada sukladno čl. 7. st 3. njih troje postaju formacijska cjelina odnosno postaju vatrogasno odjeljenje koje čine voditelj vatrogasnog odjeljenja, vozač i jedan vatrogasac koje je u stvari sukladno čl. 7. st. 4. ovog prijedloga Pravilnika formacija koja upotrebom vatrogasnog vozila može samostalno djelovati. Svi dobro znamo zašto mora biti najmanje 3 profesionalna koji idu na intervenciju sa jednim vozilom. U članku 8. st. 3. ovog Prijedloga Pravilnika je očito greškom navedeno da u vatrogasnoj postrojbi mora biti najmanje jedna grupa (voditelj vatrogasne grupe i vatrogasac) a nije navedeno da mora biti najmanje jedno odjeljenje sukladno čl. 7. ovog Pravilnika odnosno tri vatrogasca. Isto pravilo (koje je ovaj prijedlog Pravilnika i preuzeo) propisivao je čl. 6. i čl. 7. Pravilnika o osnovama organiziranosti postrojbi u RH (NN 61/94). Ako je najmanja formacijska cjelina koja treba biti u smjeni svake profesionalne vatrogasne postrojbe vatrogasno odjeljenje koje mora voditi voditelj vatrogasnog odjeljenja, vatrogasac i vozač a da je sukladno čl. 7. st. 5. vatrogasna smjena formacijska jedinica koju čini jedno ili više vatrogasnih odjeljenja koja djeluju u smjenskom sustavu onda bi nedvojbeno morali doći do zaključka da formacijska jedinica smjena ima također najmanje 3 vatrogasca. Voditelja smjene (odjeljenja) vozača i vatrogasca. Ako u postrojbi imamo IV smjene (a svi ih imamo) netko svaku tu smjenu mora voditi, a to bi trebao biti voditelj vatrogasne smjene. Iz navedenog proizlazi da se niti jedna vatrogasna postrojba koja djeluje u smjenskom sustavu ne može imati manje od formacijske cjeline vatrogasne smjene odnosno ne može biti bez formacijske cjeline smjene i treba imati voditelja vatrogasne smjene. Koliko će ta smjena imati (nižih) unutarnjih formacijskih jedinica ovisit će o veličini i posebnosti postrojbi i broju vatrogasaca u smjeni. Ukoliko bi trebali razlikovati voditelja vatrogasne smjene koji vodi više odjeljenja (a u odjeljenju ima više grupa) od onog voditelja smjene koji vodi samo jedno odjeljenje (koje čine taj voditelj smjene vozač i vatrogasac) možemo ga nazvati vatrogasac voditelj odjeljenja - smjene i takav voditelj odjeljenja - smjene mogao voditi više grupa ako ih ima u smjeni. Mi smo takav sustav ustrojili u našoj postrojbi nakon izlaska iz MUP-a i u manjim postrojbama odnosno postrojbama koje u smjeni imaju do deset članova može funkcionirati. | Nije prihvaćen | U međuvremenu je izmjenjen 1., 2. i 3. članka 6. tako da glase "(1) Vatrogasna grupa najmanja je formacijska jedinica koja broji najmanje dva člana kada djeluje u sastavu vatrogasnog odjeljenja. (2) Članovi vatrogasne grupe iz stavka 1. ovog članka su: - vatrogasac voditelj vatrogasne grupe; - vatrogasac. (3) Vatrogasna grupa od tri člana, koje uporabom vatrogasnog vozila može samostalno djelovati, čine ju: - voditelj vatrogasne grupe, - vozač i - jedna vatrogasac. (4) Vatrogasno odjeljenje od tri člana, koje uporabom vatrogasnog vozila može samostalno djelovati, čine: - voditelj vatrogasnog odjeljenja, - vozač i - jedna vatrogasac. (5) Vatrogasna smjena formacijska je jedinica koju čini dva ili više vatrogasnih odjeljenja, koja djeluju u smjenskom sustavu. Prema iznijetom u vašoj postrojbi može biti vatrogasno odjeljenje sa tri člana i voditelj odjeljenja može biti voditelj smjene što će ovisiti o pravilniku o unutarnjem ustroju vatrogasne postrojbe. |
| 8 | MLADEN ŠĆULAC | PRAVILNIK | - Povući iz javnog savjetovanja te izraditi novi prijedlog pravilnika; Predlaže se da se postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (NN 61/94) uzme kao osnova za uređivanje ustroja i operativnog djelovanja vatrogasnih postrojbi. Isti trenutno uređuje to područje i nepotrebno ga je mijenjati sa dva pravilnika, kako je to izvedeno sa ovim prijedlozima pravilnika. OBRAZLOŽENJE Predloženi pravilnik ne daje konkretna rješenja, već stvara konfuziju u svezi organiziranosti, operativne spremnosti, područja djelovanja i odgovornosti te ekipiranosti vatrogasnih postrojbi. Predloženi način određivanja broja vatrogasaca i tehnike ne daje rješenje za unificirano definiranje broja vatrogasaca i vrstu i količinu vatrogasne opreme i tehnike. Nadalje, postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (NN 61/94) broj vatrogasaca u vatrogasnoj postaju vezuje uz broj vozača i jasno navodi da je vozač temelj sposobnosti vatrogasnog odjeljenja da intervenira izvan vatrogasne postrojbe. Iz predloženog određivanja broja vatrogasaca u nekoj postaji nema uvida u broj vozača u istoj. Potrebno je urediti i minimalni broj vatrogasne interventne ekipe, koji treba bit obvezujući, a što iz ovog pravilnika ne samo da se ne nazire, već prijedlog krši osnovne pravila vatrogasne struke kada navodi primjerice u stavku 3. članka 8. da u smjeni mora bit minimalno jedna vatrogasna grupa. Zbog očuvanja digniteta struke, potrebno je obratiti posebnu pažnju prilikom izrade Pravilnika na korištenje primjerenog nazivlja kako bi se izbjeglo naknadno proizvoljno tumačenje pojedinih stavki Pravilnika. | Nije prihvaćen | Predložene pravilnike izradilo je povjerenstvo imenovano od strane glavnog vatrogasnog zapovjednika koje ima 8 članova i to: voditelj - pomoćnik GVZ, voditelj službe inspekcije vatrogastva, predstavnik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, predsjednik VZ Zagrebačke županije, zapovjednik JVP Rovinja, županijski vatrogasni zapovjednik VZ Osječko – baranjske županije, županijski vatrogasni zapovjednik VZ Splitsko – dalmatinske, predsjednik VZ Krapinsko – zagorske županije. Sukladno navedenom vidljivo je da su u izradi ovih pravilnika bili zastupljeni svi oblici organizacije vatrogastva u Hrvatskoj, te to nije izradila jedna osoba. Do sada je ukupno održano 18 radnih sastanaka radne skupine sa višesatnim radom na predloženim pravilnicima te se ne mogu smatrati nepripremljeni. Navedenim pravilnicima se uvodi red u profesionalno i dobrovoljno vatrogastvo tako da nema samovoljnog određivanja naziva radnih mjesta, zvanja koja su se nosila kako je kome odgovaralo bez ikakve kontrole, izrada procjena ugroženosti bez kriterija za određivanje broja vatrogasaca i tehnike u postrojbi sa osnivanjem nepotrebnih JVP i slično, pa i zbog toga ne odgovara određenim krugovima u vatrogastvu. Postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske ("NN" 61/94) definirao je organiziranost vatrogastva kada je profesionalno vatrogastvo bilo u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, kada su se sredstva za plaće vatrogasaca i za vatrogasnu tehniku osiguravala u državnom proračunu. Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. godine te izmjenama Ustava RH iz 2000. godine, vatrogastvo je decentraliziranu, te su jedinice lokalne samouprave preuzelo kompletnu zaštitu od požara a time i vatrogastvo. Od navedenih izmjena zakonodavstva nije se donio novi pravilnik o organizacije vatrogastva na područje Republike Hrvatske, te se smisleno primjenjivao navedeni Pravilnik koji ne daje odgovor na novu organizaciju vatrogastva na lokalnoj razini. Gotovo 24 godine nema decentralizirane organizacije vatrogastva na lokalnoj razini, na županijskoj i na državnoj razini. Predmetnim Pravilnikom (koji je jedan u nizu) definiraju se samo uvjeti za organizaciju vatrogasnih postrojbi, određivanje broja vatrogasaca te vatrogasnu tehniku koju mora posjedovati ova vatrogasna postrojba (operativnu spremnost za intervenciju), a na lokalnoj samoupravi, kroz usvajanje vatrogasnog plana lokalne samouprave, je da se utvrdi optimalna organizacija vatrogasnih postrojbi na njenom području, ako se odluče na osiguranje intervencijske spremnosti kroz dobrovoljne vatrogasne postrojbe, ili se odluče na osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi ili kombinaciju ova dva oblika organizacije. Dakle, ovaj pravilnik ne nameće jedinici lokalne samouprave koji oblik organizacije vatrogastva će imati, već joj daje mogućnost izbora. Ovakav pristup je sukladan s člankom 129a stavka 4. Ustava RH kojim se ovim Pravilnikom jedinici lokalne samouprave prilikom određivanja djelokruga vodi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Isto tako jedinici lokalne samouprave je omogućava slobodan izbor organizacije vatrogastva na svom području što joj jamči članak 130. Ustava RH. Ovim Pravilnikom se uređuje način organizacije profesionalnog vatrogastva te se povećava operativna učinkovitosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini, potrebna opremljenosti vatrogasnih snaga i položaj vatrogasaca u sustavu profesionalnog vatrogastva. |
| 9 | ŠIME ĆUZELA-PAPATA | PRAVILNIK | SDLSN RH - Odbor vatrogastva Mišljenja smo kako je i ovaj akt na brzinu pušten na e-savjetovanje te kako je potrebna dodatna stručna analiza sustava kako bi se odredbe mogle izmijeniti i primjenjivati. Ovakve odredbe pravilnika izazvati će kaos u sustavu. Pravilnik je složen i kompliciran te mu nedostaje temelj za utvrđivanje kriterija: procjena ugroženosti od požara nigdje se ne spominje, već kriteriji proizlaze iz zatečenog stanja. Temeljne odredbe pravilnika nejasne su i u kontradikciji jedne drugima. Članak 1. i članak 3. daju različite navode o tome na koga se odnosi izraz „vatrogasne postrojbe“ u ovom Pravilniku. Članak 27. stavak 1. JLS usklađuju se u roku od godinu dana – dok s druge strane – stavak 5. : prestaje važiti Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojib i i Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi . Tko nadzire primjenu Pravilnika i koje su sankcije za nepridržavanje – s obzirom da je stavkom 1. utvrđen rok za JLS? Koje su sankcije za nepridržavanje? | Nije prihvaćen | Predložene pravilnike izradilo je povjerenstvo imenovano od strane glavnog vatrogasnog zapovjednika koje ima 8 članova i to: voditelj - pomoćnik GVZ, voditelj službe inspekcije vatrogastva, predstavnik Udruge profesionalnih vatrogasaca Hrvatske, predsjednik VZ Zagrebačke županije, zapovjednik JVP Rovinja, županijski vatrogasni zapovjednik VZ Osječko – baranjske županije, županijski vatrogasni zapovjednik VZ Splitsko – dalmatinske, predsjednik VZ Krapinsko – zagorske županije. Sukladno navedenom vidljivo je da su u izradi ovih pravilnika bili zastupljeni svi oblici organizacije vatrogastva u Hrvatskoj, te to nije izradila jedna osoba. Do sada je ukupno održano 18 radnih sastanaka radne skupine sa višesatnim radom na predloženim pravilnicima te se ne mogu smatrati nepripremljeni. Navedenim pravilnicima se uvodi red u profesionalno i dobrovoljno vatrogastvo tako da nema samovoljnog određivanja naziva radnih mjesta, zvanja koja su se nosila kako je kome odgovaralo bez ikakve kontrole, izrada procjena ugroženosti bez kriterija za određivanje broja vatrogasaca i tehnike u postrojbi sa osnivanjem nepotrebnih JVP i slično, pa i zbog toga ne odgovara određenim krugovima u vatrogastvu. Postojeći Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske ("NN" 61/94) definirao je organiziranost vatrogastva kada je profesionalno vatrogastvo bilo u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, kada su se sredstva za plaće vatrogasaca i za vatrogasnu tehniku osiguravala u državnom proračunu. Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. godine te izmjenama Ustava RH iz 2000. godine, vatrogastvo je decentraliziranu, te su jedinice lokalne samouprave preuzelo kompletnu zaštitu od požara a time i vatrogastvo. Od navedenih izmjena zakonodavstva nije se donio novi pravilnik o organizacije vatrogastva na područje Republike Hrvatske, te se smisleno primjenjivao navedeni Pravilnik koji ne daje odgovor na novu organizaciju vatrogastva na lokalnoj razini. Gotovo 24 godine nema decentralizirane organizacije vatrogastva na lokalnoj razini, na županijskoj i na državnoj razini. Predmetnim Pravilnikom (koji je jedan u nizu) definiraju se samo uvjeti za organizaciju vatrogasnih postrojbi, određivanje broja vatrogasaca te vatrogasnu tehniku koju mora posjedovati ova vatrogasna postrojba (operativnu spremnost za intervenciju), a na loklanoj samoupravi, kroz usvajanje vatrogasnog plana lokalne samouprave, je da se utvrdi optimalna organizacija vatrogasnih postrojbi na njenom području, ako se odluče na osiguranje intervencijske spremnosti kroz dobrovoljne vatrogasne postrojbe, ili se odluče na osnivanje javnih vatrogasnih postrojbi ili kombinaciju ova dva oblika organizacije. Dakle, ovaj pravilnik ne nameće jedinici lokalne samouprave koji oblik organizacije vatrogastva će imati, već joj daje mogućnost izbora. Ovakav pristup je sukladan s člankom 129a stavka 4. Ustava RH kojim se ovim Pravilnikom jedinici lokalne samouprave prilikom određivanja djelokruga vodi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Isto tako jedinici lokalne samouprave je omogućava slobodan izbor organizacije vatrogastva na svom području što joj jamči članak 130. Ustava RH. Ovim Pravilnikom se uređuje način organizacije profesionalnog vatrogastva te se povećava operativna učinkovitosti i usklađenosti sustava na zakonodavnoj i operativnoj razini, potrebna opremljenosti vatrogasnih snaga i položaj vatrogasaca u sustavu profesionalnog vatrogastva. Odredbe članka 1. i 3. su usklađene. Prestankom važenja starih pravilnika ništa se neće promijeniti u organizaciji vatrogastva, a ne mogu postojati dva pravna akta koji propisuju organizaciju vatrogastva na dva različita načina, stoga stre treba stavit van snage. Pravilnikom se ne može propisati kazna za neprovođenje odredbi pravilnika, a u nadzoru od strane vatrogasnih inspektora se utvrđuje prilagođavanje općih akata, te ako nije usklađeno slijedi rješenje s naređenim mjerama a nakon kontrolnog nadzora ako mjere nisu provedene slijedi prekršajni nalog ili prijava prekršajnom sudu. |
| 10 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 14. stavak 5. potrebno je brisati zbog nejasne formulacije "većina građana na ovim područjima dobije približno istu ili sličnu javnu vatrogasnu uslugu". | Nije prihvaćen | Ovaj stavak treba biti i on obvezuje izrađivača vatrogasnog plana lokalne samouprave de ne određuje vrijeme intervencije na ruralnim područjima u nedogled već da vodi računa i o građanima na ruralnom području da dobiju istu ili sličnu javnu vatrogasnu uslugu. |
| 11 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 3. pojedini izrazi: umjesto izraza "učinkovita vatrogasna intervencija" s obzirom na formulaciju predlažem da se riječ učinkovita zamjeni u pravovremena. | Nije prihvaćen | Pravovremena ne znači i učinkovita, jer ako vatrogasci dođu na intervenciju unutar 15 minuta ta intervencija je pravovremena ali dođu s nedostatnom vatrogasnom tehnikom i ljudstvom tada će ta intervencija biti loša dakle nije učinkovita. |
| 12 | DARKO BRLEČIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 3. "Ruralno područje" je područje jedinice lokalne samouprave koje je vatrogasnim planom definirano kao takvo, a svojom infrastrukturom i udaljenošću onemogućava vatrogasnoj tehnici dolazak na vatrogasnu intervenciju unutar 15 minuta od uzbunjivanja. Članak 14. stavak 2. i 3. (2) U ruralnim područjima vrijeme dolaska na mjesto intervencije od uzbunjivanja može biti i već od 15 minuta, koje se određuje vatrogasnim planom jedinice lokalne samouprave odnosno udruženih jedinica lokalne samouprave. (3) Vatrogasnim planom iz stavka 2. ovog članka utvrđuju se konkretna ruralna područja i za svako ruralno područje određuje se vrijeme dolaska na mjesto intervencije a koje je veće od 15 minuta. Članak 3. i Članak 14. - ruralno područje bi trebalo pojasniti ili ujednačiti jer ispada da u ruralnim područjima i za svako ruralno područje vrijeme dolaska na mjesto intervencije može biti veće od 15 minuta. Koliko veće vrijeme od 15 minuta je prihvatljivo za "učinkovitu vatrogasnu intervenciju"? | Nije prihvaćen | Postoji veliki broj definicija ruralnog područja ovisno za što je namijenjena definicija, a ova je za potrebe vatrogastva. Bili bi zahvalni da je u ovom komentaru ponuđena bolja definicija. Da se ne bi ruralno područje protezalo u nedogled sa velikim vremenima dolaska u članku 14. naveden je stavak 5 koji glasi "(5) Kod određivanja područja odgovornosti i operativnog područja sukladno ovom članku i članku 11. ovog Pravilnika, treba se voditi računa da većina građana na ovim područjima dobije približno istu ili sličnu javnu vatrogasnu uslugu." S ovom odredbom je izrađivač vatrogasnog plana za jedinicu lokalne samouprave obvezan da vodi računa da građeni i na ruralnim područjima dobiju istu ili sličnu javnu vatrogasnu uslugu. |
| 13 | MLADEN ŽILIĆ | PRAVILNIK | Obavezno sazvati zapovjednike JVP prije donošenja ovih pravilnika... | Nije prihvaćen | Sazivanje zapovjednika JVP neće dati nikakve nove rezultate jer ako 75 zapovjednika dođe na sastanak, koliko bih taj sastanak trebao trajati a da svaki zapovjednik iznese svoje primjedbe u trajanju od 5 minuta (6,25 sati), i tko bi to mogao sve točno zapisati u zapisnik. Jedino mjesto gdje se trebaju dati konkretni prijedlozi je upravo e-savjetovanje na kojem svaki zapovjednik može dati svoje primjedbe, koje se mogu prihvatit a na one koje se ne prihvaćaju dobiti će odgovor |
| 14 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | VII. PRIJ ELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 27. (1) Jedinice lokalne samouprave dužne su uskladiti svoje vatrogasne planove sa mjerilima utvrđenim ovim Pravilnikom u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Zbog obima posla i mogućih nesuglasica produžiti rok na najmanje 3 godine. | Nije prihvaćen | Ukoliko se produži rok za usklađivanje, time se produžuje i rok za izradu vatrogasnih planova pa to onda komplicira cijelu organizaciju vatrogasnih planova. Kako se donosi i Uredba o dodacima na zvanja i drugim dodacima koji ovise o organizaciji vatrogastva u RH, što direktno utječe na plače profesionalnih vatrogasaca to nije moguće imati duge rokove kako je predloženo. |
| 15 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 22 se zapovjednici postaja opće ne spominju. | Nije prihvaćen | Nema potrebe da se spominju jer isti ne rade u smjenama već rade u dopodnevnoj smjeni sa 8 satnim radom te eventualno zapovijedaju vatrogasnom intervencijom kad se ista dogodi u vrijeme dok je na poslu, jednako tako kao i zapovjednik postrojbe koji radi u dopodnevnoj smjeni. |
| 16 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 20. (2) Za učinkovito obavljanje vatrogasnih intervencija na operativnom području odgovoran je zapovjednik postaje odnosno ispostave koja pokriva konkretno operativno područje. Članak 22. (1) Vatrogasna postrojba s dvije i više postaja i/ili ispostava mora imati u smjeni jednog zapovjednika smjene koji je odgovoran za intervencijsku spremnost vatrogasaca koji su u smjeni u postajama i/ili ispostavama te je nadređen vatrogasnom operativnom centru postrojbe. (2) Zapovjednik smjene zapovijeda vatrogasnom intervencijom na kojoj sudjeluje jedna, dvije ili više postaja i/ili ispostava i odgovoran je zapovjedniku vatrogasne postrojbe za operativnu pripravnost te učinkovitost na vatrogasnim intervencijama u njegovoj smjeni. Bolje opisati odnose zapovjednik smjene i postaje. Oba su odgovorni za vođenje intervencija... | Nije prihvaćen | Ne mogu biti oba odgovorna za vođenje vatrogasne intervencije, jer onda ne postoji sustav subordinacije. Bilo bi poželjno da zapovjednik najveće JVP u RH koji ima 5 postaja sa zapovjednicima i zapovjednika smjene da konkretan prijedlog kako uredit ovo područje da nema preklapanja odgovornosti, odnosno da se vide jasne odgovornosti pojedinih zapovjednika. Ovakva primjedba da se bolje uredi a nema prijedloga što je to bolje u odnosu na ponuđeno, je primjedba radi primjedbe bez konkretnog prijedloga. Članak 20. stavak 2. definira odgovornost za intervencijsku spremnosti postaje ili ispostave, a članak 22. stavak 2. definira odgovornost za vođenje konkretne vatrogasne intervencije sa vatrogascima iz postaja ili ispostava. Zapovjednik postaje ili ispostave radi u sustavu 8 sati te izvan toga ne zapovijeda vatrogasnim intervencijama već to obavlja zapovjednik smjene. |
| 17 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 18. stavak 2. Kod određivanja vrste i količine vatrogasne tehnike i oprema iz stavka 1. ovog članka računa se prema broju istovremenih požara u tri uzastopna sata kod površina na kojoj se nalaze objekti osnivača do 150 ha, s jednim požarom, a ako je površina veća računa se s dva istovremena požara. Hektar je mjerna jedinica za površinu, koja se označava sa ha. Najčešće se koristi za izražavanje površine poljoprivrednog zemljišta i šuma, razmisliti o drugoj jedinici. | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o mjernim jedinicama osnovna jedinica za površinu je m2, a veća jedinica za površinu je ar ili 100 m2, a još veća jedinica za površinu je hektar (ha) ili 10.000 m2. Sve površine katastarskih čestica izražene su u ove tri jedinice pa nema potrebe razmišljat o drugoj jedinici za površinu u ovom Pravilniku. |
| 18 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Uvod: Ruralno područje je područje jedinice lokalne samouprave koje je vatrogasnim planom definirano kao takvo, a svojom infrastrukturom i udaljenošću onemogućava vatrogasnoj tehnici dolazak na vatrogasnu intervenciju unutar 15 minuta od uzbunjivanja Članak 14.; (2) U ruralnim područjima vrijeme dolaska na mjesto intervencije od uzbunjivanja može biti i već od 15 minuta, koje se određuje vatrogasnim planom jedinice lokalne samouprave odnosno udruženih jedinica lokalne samouprave. Jedan od ta dva pasusa je nepotreban. | Nije prihvaćen | U članku 3. točka m) definiran je pojam ruralnog područja i to nije postupovna odredba po kojoj će nadležna tijela postupati, dok odredba članka 14. stavka 2. je postupovna odredba kojom se utvrđuje na koji način se određuje ruralno područje. |
| 19 | KONRAD KOSTANIĆ | PRAVILNIK | Članak 8: Koliko vatrogasnih ispostava, postaja i postrojbi imaju jedinice lokalne samouprave u RH a da su usklađene prema ovom Pravilniku? (Pitam za JLSU koje nemaju osnovane JVP) "Guraju" li se ovime jedinice lokalne samouprave prema osnivanju JVP-a , a samim tim gašenju DVD-a ? Izgleda da se ide u tom smjeru. Donošenje vatrogasnih planova u većini JLSU će prouzročiti probleme i neusklađenost sa zahtjevima. Da ne nabrajam članke posebno, za koga je donesen ovaj Pravilnik ? JVP-e? Koja je definicija "učinkovitog obavljanja vatrogasne intervencije" | Nije prihvaćen | Ovaj Pravilnik propisuje samo kriterije za kategorizaciju JVP, a vatrogasnim planovima će se odredit na području jedince lokalne samouprave koja vrsta postrojbe (JVP ili DVD-a) ima područje odgovornosti a koja područje djelovanja. Prema članku 49. stavku 3. Zakona o vatrogastvu „Vatrogasni plan grada, područja odnosno općine donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno predstavnička tijela udruženih jedinica lokalne samouprave, a izrađuje ga i predlaže gradski, područni odnosno općinski zapovjednik, uz prethodnu suglasnost županijskog vatrogasnog zapovjednika.“, te je cjelokupna organizacija vatrogastva u rukama vatrogasne struke. Isto tako člankom 23. stavkom 1. ZOV-a je utvrđeno da: „Čelnik jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim nadležnostima osigurava organiziranost, opremanje i djelovanje vatrogastva na svom području te osigurava obavljanje vatrogasne djelatnosti putem osnivanja potrebnog broja vatrogasnih postrojbi u skladu s vatrogasnim planom grada, općine, županije odnosno Grada Zagreba.“ Sukladno navedenom pojedinci ne mogu odlučivati umjesto čelnika jedinice lokalne samouprave jer mu je to Ustavom RH dano u nadležnost. Da li će on to obaviti korektno ili ne nije predmet ovog Pravilnika nego poštivanje ZOV. |
| 20 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Na temelju kojih se pokazatelja cijelo vrijeme spominje dolazak od 15 minuta na mjesto intervencije. Gorivo se promijenilo, požari gore brže i opasnije. Zbog mobitela vrijeme primjećivanja požara je znatno skraćeno i sve to trebati u obzir kod dolaska na mjesto intervencije. Također, kratkim istraživanje lako se može utvrditi kako je u drugim EU zemljama pa su tako obavezna vremena dolaska na intervenciju: Grčka (10 minuta grad, 30 ruralno), Danska (10 minuta grad, 15 ruralno), Irska (10 minuta grad, 20 ruralno), Finska (10 minuta grad, 20 ruralno), Francuska (10 minuta grad, 20 ruralno), Estonija (6 minuta grad, 15 ruralno)... | Nije prihvaćen | Sve dosadašnje procjene ugroženosti od požara koje su izrađene za područja jedinica lokalne samouprave određivale su područje odgovornosti na temelju vremena dolaska vatrogasaca na mjesto događaja u vremenu do 15 minuta od uzbunjivanja a prema članku 19. Pravilnik o osnovama organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske (“NN” 61/94) a koji glasi: “Razmještaj vatrogasnih postrojbi na teritoriju Republike Hrvatske treba biti takav, da se dolazak vatrogasne postrojbe na intervenciju do najudaljenijeg mjesta područja koje se štiti, svede na dopuštenu granicu do petnaest minuta.¸“ Svako smanjenje vremena dolaska na mjesto intervencije zahtjeva veći broj vatrogasnih postrojbi na području jedinice lokalne samouprave, što znači povećanje broja profesionalnih i/ili dobrovoljnih vatrogasaca. Kako se ovim Pravilnikom utvrđuje maksimalno dopušteno vrijeme dolaska na mjesto intervencije od uzbunjivanja od 15 minuta, ne brani se jedinicama lokalne samouprave da svojim vatrogasnim planovima utvrde da to vrijeme bude i kraće kao što je to predloženo do 10 minuta. Konkretno bi to za JVP Grada Zagreba zahtijevalo dosta više vatrogasnih postaja i ispostava od sadašnjih 5, a to ovaj Pravilnik ne sprečava. Što nije zabranjeno dopušteno je pa tako i skraćenje vremena dolaska na mjesto vatrogasne intervencije. Bilo bi jako pozitivno da vrijeme dolaska na vatrogasnu intervenciju od 10 minuta primijenite u Gradu Zagrebu pa bi vjerojatno onda imali i neke osnove za promjenu ovog vremena od 15 minuta. |
| 21 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Koja je definicija učinkovite vatrogasne intervencije. Bez definicije, "učinkovitost" je podložna različitim tumačenjima. Učinkovitost je mjera u kojoj se ostvaruju planirane radnje i postižu planirani rezultati. Koji je rezultat "učinkovite" vatrogasne intervencije? | Nije prihvaćen | Kako je svaka vatrogasna intervencija zaseban slučaj, nije moguće planirati tijek vatrogasne intervencije jer se na licu mjesta procjenjuje postupak kako sanirati događaj s najmanje štetnih posljedica, pa iz tih razloga nije moguće jasno definirati učinkovitost svake vatrogasne intervencije. |
| 22 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | I najvažnije pitanje je naravno financiranje. Tko će financirati povećanje broja vatrogasaca i vatrogasne opreme u uvjetima kad se minimalni financijski standardi ne povećavaju godinama, nove JVP se osnivaju političkim dekretima a osnivači se žale na dodatne "namete" za vatrogastvo. | Nije prihvaćen | Ovim Pravilnikom se ne uređuje financiranje vatrogastva koje je uređeno Zakonom o vatrogastvu, već mjerila za ustroj i razvrstavanje vatrogasnih postrojbi, kriteriji za određivanje broja i vrste vatrogasnih postrojbi na području jedinice lokalne samouprave te njihovo operativno djelovanje na području za koje su osnovane, i ništa više. Svaka jedinica lokalne samouprave sama odlučuje o obliku organiziranja vatrogasne službe (profesionalne ili dobrovoljne) to je njeno ustavno pravo i obveza, a što se utvrđuje procjenom ugroženosti od požara, planom zaštite od požara i vatrogasnim planom koje dokumente donose njihove ovlaštene institucije, a ovaj i drugi pravilnici služe samo za definiranje kriterija za organiziranje vatrogasne službe, a ne financiranja. |
| 23 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Definiciju ruralnog područja je potrebno bolje opisati ili će se se dogoditi da će se u svim slučajevima u kojima se ne pokriva u roku od 15 minuta to područje proglasiti ruralnim. Razmisliti o statističkim ili geografskim obilježjima ruralnog područja. | Nije prihvaćen | U članku 3. točka m) definiran je pojam ruralnog područja i to nije postupovna odredba po kojoj će nadležna tijela postupati. Postoji veliki broj definicija ruralnog područja ovisno za što je namijenjena definicija, a ova je za potrebe vatrogastva. Bili bi zahvalni da je u ovom komentaru ponuđena bolja definicija, ovakva primjedba da ju treba bolje definirat ne nudi rješenje. |
| 24 | FRANE ŽUDIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 10. u točkama od 2 do 14 kod dijela teksta gdje piše s koliko vatrogasaca minimalno u smjeni, dodati riječ "dežurna" ispred riječi "smjeni". Tako bi npr točka 2. glasila: "Vatrogasna postrojba Vrste Ia mora imati operativnu pripravnost vatrogasaca, tehnike i opreme za samostalno učinkovito obavljanje jedne vatrogasne intervencije na svom području odgovornosti intervencijom s minimalno 3 vatrogasca DEŽURNA u smjeni – ukupno minimalno 16 vatrogasaca. To je bitno dopisati jer se trenutno događa da postrojbe koje broje po 3 vatrogasca u smjeni imaju u nekim danima samo jednog vatrogasca dežurnog u smjeni, radi rashoda poput bolovanja, godišnjih odmora, dopusta i slično. Ovime bi bilo jasno da se smjena ne može preuzeti sa manjim brojem vatrogasaca od ovdje propisanih. | Prihvaćen | Uvrštena je riječ "dežurna" ispred riječi "u smjeni" u stavcima 2 - 14 članka 10. |
| 25 | DEJAN KOPREK | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U čl. 9. predložio bi da stavak 4. glasi: "Vatrogasna postrojba Vrste II mora imati operativnu pripravnost vatrogasaca tehnike i opreme za učinkovito obavljanje jedne ili dvije vatrogasne intervencije na svom području odgovornosti intervencijom s 6-9 vatrogasaca u smjeni s minimalno dva vatrogasna vozila ukupno - 29 do 42 vatrogasca." Ovu izmjenu odnosno dopunu predlažem iz stvarno praktičnih i operativnih razloga. Napominjem da zato što postoje postrojbe koje zbog statističkih podataka i pokazatelja o učestalosti intervencija u proteklih 10 godina kao i zbog drugih posebnosti (suosnivanja vatrogasne postrojbe od strane više osnivača a sa time i većeg područja odgovornosti), zatim zbog zahtijeva tablice iz čl. 16. st. 2. ovog prijedloga Pravilnika (na koju nemam primjedbi) te zbog nedostatnih materijalnih sredstava osnivača, postrojbe su prinuđene ustrojiti operativni sustav pripravnosti vatrogasaca i tehnike za učinkovito obavljanje najmanje dvije vatrogasne intervencije na svom području (u 3 uzastopna sata) sa manjim brojem vatrogasaca u smjeni od broja koji je trenutno naveden za Vrstu II. prema ovom prijedlogu Pravilnika, na način da se eventualni potrebni dodatni broj vatrogasaca u smjeni koji je stvarno potreban za drugu intervenciju realizira putem pripravnosti vatrogasaca koji stanuju blizu vatrogasne postrojbe. Takav sustav pripravnosti (pričuvne smjene) ne mogu realizirati sve postrojbe iz Vrste II ali neke imaju tu mogućnost u ovisnosti od udaljenosti mjesta stanovanja vatrogasaca (zaposlenika) od vatrogasne postrojbe. | Prihvaćen | Nakon prihvaćanja prijedloga sada taj stavak glasi: (4) Vatrogasna postrojba "Vrste II." mora imati operativnu pripravnost vatrogasaca, vatrogasne tehnike za učinkovito obavljanje jedne ili dvije vatrogasne intervencije na svom području odgovornosti intervencijom s 6 - 9 vatrogasaca dežurnih u smjeni s minimalno dva vatrogasna vozila - ukupno 28 – 42 vatrogasaca. |
| 26 | DEJAN KOPREK | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 6. st. 1. ispred riječi : "Članovi vatrogasne grupe su:" staviti brojčanu oznaku za st. "(2)" | Prihvaćen | Navedeni stavak sada glasi: (2) Članovi vatrogasne grupe iz stavka 1. ovog članka su: - vatrogasac voditelj vatrogasne grupe; - vatrogasac. |
| 27 | DEJAN KOPREK | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 4. i članku 5. nije potrebno brojčano označavati stavke obzirom da svaki od navedena dva članka ima samo jedan stavak. Sukladno pravilima nomotehnike odnosno čl. 30. st. 4. Jedinstvenih metodoloških pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/2015). Sadržaj čl. 4. st.1. i čl. 5. st. 1. trebalo bi podijeliti (i označiti) u podstavke radi preglednosti. | Prihvaćen | Ovo se dogodilo zbog prebacivanja teksta s jednog programa u drugi pa su se izgubili podstavci. |
| 28 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 16. predlaže se da se umjesto broja vatrogasaca u smjeni uzme u obzir broj vatrogasaca u pripravnosti i vatrogasaca u ostalim vatrogasnim postrojbama na tom području. | Prihvaćen | Dodan je novi stavak 6 koji glasi: (6) Iznimno od stavka 5. ovog članka broj vatrogasaca za obavljanje dvije vatrogasne intervencije u tri uzastopna sata određuje se na temelju vatrogasne intervencije koja zahtjeva najviše vatrogasaca, a za drugu vatrogasnu intervenciju koja zahtjeva najmanji broj vatrogasaca u tri uzastopna sata podiže se vatrogasna smjena u pripravnosti i/ili po potrebi postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva što se definira vatrogasnim planom. |
| 29 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 22. generalno umjesto navođenja tko je kome odgovoran bilo bi ispravnije koristiti formulaciju "odgovoran je nadređenom zapovjedniku". | Prihvaćen | U tekst članka unesene su riječi "odgovoran nadređenom zapovjedniku" |
| 30 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | U članku 21. stavak 3. zamijeniti riječi "moraju" sa "mogu" | Prihvaćen | Prijedlog u potpunosti prihvaćen. |
| 31 | MILAN BARBARIĆ | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Članak 15. stavak 3. brisati. U ovom pravilniku nije potrebno navoditi ovakve odredbe jer će iste biti sadržane u vatrogasnim planovima a već sada su dio procjena ugroženosti. | Prihvaćen | Brisan je stavak 3. u članku 15. |
| 32 | SINIŠA JEMBRIH | PRAVILNIK, I. TEMELJNE ODREDBE | Potrebno je bolje definirati "vatrogasnu intervenciju koja zahtijeva najviše vatrogasaca za učinkovito gašenje" jer su to intervencije u katastrofama nacionalne razine (veliki šumski požari, potresi i slično) koji se ne bi smjeli uračunavati osim ako se broj vatrogasaca ne želi povećati u velikom broju u kojem slučaju treba i osigurati ogromna materijalna sredstva. U takvim intervencijama sudjeluje stotine vatrogasaca i deseci vatrogasnih vozila. Također mjerila ne uzimaju u obzir operativna rješenja poput podizanja pričuve, podizanja dobrovoljnih vatrogasaca, ispomoć s drugih razina i sve ono što se događa kod intervencija s "najviše" vatrogasaca. Također, što je intervencija s najmanje vatrogasaca? Česte su intervencije poput ispumpavanja voda ili izvida s jednim vatrogascem. | Prihvaćen | U članku 16. dodan je novi stavak koji definira najveću i najmanju vatrogasnu intervenciji a isti glasi: "(11) Za vatrogasnu intervenciju koja zahtjeva najviše vatrogasaca za učinkovito obavljanje vatrogasne intervencije ne uzimaju se vatrogasne intervencije kod elementarnih nepogoda i požara otvorenog prostora većih razmjera, a za vatrogasnu intervenciju s najmanje vatrogasaca uzima se intervencija jednim vatrogasnim vozilom i tri vatrogasca." |