Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu ključnih elemenata Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | DARKO VULIN | Ključni elementi Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava Osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja | Pozdravljam ulaganja u predškolski odgoj i obrazovanje i nadam se da će mnoge ustanove to uspješno iskoristiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. |
2 | MATEA BRAJKO | 2.8.Prihvatljivost troškova projekta, 2.8.1.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova projekta | Sukladno uvjetima navedenima u dokumentu u savjetovanju, proizlazi da svaki projekt mora zadovoljiti uvjete koji se odnose na doprinos promicanju održivog razvoja i zelene tranzicije odnosno očuvanju i zaštiti okoliša te otpornosti na klimatske promjene. Za kategorije ulaganja koje se odnose na dogradnju ili nadogradnju postojeće ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje te rekonstrukciju postojeće građevine druge namjene gotovo je nemoguće zadovoljiti navedene uvjete. Molimo razmotriti povećanje ukupnog iznosa bespovratnih sredstava kao i povećanje broja bodova prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga s obzirom na povećanje troškova projekta za ispunjenje potrebnih uvjeta. Naime, iznosi po dnevnom boravku su nerealni obzirom na trenutno kretanje tržišnih cijena radova. Grad Zagreb može potvrditi (uzimajući u obzir projekte izgradnje objekata dječjih vrtića koji su u tijeku) da trenutna prosječna cijena radova za izgradnju novog vrtića koji sadrži 10 dnevnih boravaka iznosi oko 7.000.000,00 €, ne uključujući opremanje i uređenje okoliša te drugo. Ukoliko bismo ukupnu cijenu radova podijelili s brojem dnevnih boravaka došli bismo do zaključka kako je cijena jednog novog dnevnog boravka 700.000 €, dok je maksimalni iznos za izgradnju određen tekstom poziva po sobi novog dnevnog boravka 200.000 €. Isto tako, cijene izgradnje, dogradnje, nadogradnje, rekonstrukcije i adaptacije u Gradu Zagrebu su višestruko veće uspoređujući ih s cijenama u pojedinim drugim dijelovima Republike Hrvatske. Također, nejasno je kako se primjerice trošak promidžbe i vidljivosti računa u cijenu dnevnog boravka. Ukoliko smatrate da su navedeni iznosi realni (koji su u svakom slučaju diskriminatorni iz ranije navedenih razloga) molimo obratiti pažnju na to koji su troškovi neprihvatljivi ili definirati sustav za izračunavanje intenziteta potpore, kako se ne bi dogodilo ono što se dogodilo Gradu Zagrebu kroz prijašnje pozive u okviru NPOO-a koji su se odnosili na dječje vrtiće. Naime, smatramo da ukupna vrijednost investicije mora biti iskazana, dok u odnosu na intenzitet potpore od 100%, ističemo kako je važno da se jasno vidi da se navedeni intenzitet potpore odnosi na prihvatljive troškove, a ne na ukupnu vrijednost investicije, što smo već naveli u komentaru točke 1.4. Predlažemo da se troškovi izrade projektno tehničke dokumentacije mogu potraživati retroaktivno odnosno molimo razmotrite mogućnost uključivanja projekata s definiranim postotkom izvršenosti kod kojih je izrada dokumentacije ili izgradnja već započela. Isto tako, kao dokaz realno prikazanih troškova navodi se troškovnik potpisan od strane ovlaštenog projektanta. Želimo ukazati da se navedeno nastavlja na komentar dan na točku 2.6. (6), odnosno potrebno je propisati potrebnu razinu projektne dokumentacije, kako bi se mogao tražiti određeni dokaz. Napominjemo da važeći zakonodavni okvir uz glavni projekt ne propisuje tako detaljan troškovnik, već je dovoljno priložiti procjenu projektanta koja je izrađena za potrebe izrade glavnog projekta, dok se detaljni troškovnici izrađuju kod izrade izvedbenih projekata. Nastavno na komentar u točki 2.6. (6) molimo da se iz Poziva makne obveza potpisivanja Izjave ovlaštenog projektanta, pogotovo za projekte gdje je završen ugovor o projektiranju. Isto tako ukazujemo na činjenicu da se ponude mogu dobiti za aktivnosti promidžbe i vidljivosti, ali ne i za opsežne radove. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), ne predviđa se povećanje iznosa sredstava po jedinici dnevnog boravka. Kriterij prihvatljivosti 12. Operacija (projekt) uzima u obzir načelo održivog razvoja te politike Unije o okolišu u skladu s člankom 11. i člankom 191. stavkom 1. UFEU-a, uključujući da je operacija (projekt) ulaganja u infrastrukturu čiji je očekivani životni vijek najmanje pet godina otporan na klimatske promjene (članak 73. stavak 2. točka (j) Uredbe (EU) 2021/1060 te načela „ne čini značajnu štetu“ obvezan je kriterij u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. te kao takav odobren od strane Odbora za praćenje u sklopu Metodologije odabira projekata. Prihvaća se prijedlog da se troškovi mogu potraživati retroaktivno, uključujući sve prihvatljive troškove projekta nastale u razdoblju od 1.1.2021. Troškovnik potpisan od strane projektanta samo je jedan od mogućih dokaza utemeljenja troškova na tržišnim cijenama. Razina do koje je potrebno raspisati troškovnik navedena je u opisu kriterija odabira 1.1. U sklopu projektnog prijedloga (Troškovnik s referencama), za svaku od stavki troškova potrebno je dostaviti obrazloženje procijenjenih troškova. Troškovi moraju biti utemeljeni na nekom od provjerljivih izvora: • mišljenje stručnjaka - troškovnik potpisan od strane ovlaštenog projektanta ili - izjava projektanta o procijenjenoj vrijednosti radova uzimajući u obzir kategoriju ulaganja i broj dnevnih boravaka/kvadraturu koja je predmet ulaganja • ispitivanje tržišta - ponuda/e za planirane troškove potrebne za realizaciju projekta • usporedba sa sličnim projektima - u provedbi/provedenih posljednje dvije godine - postupak nabave sličnog predmeta. Troškovi se obrazlažu na razini na kojoj su definirani u opisu proračuna tj. Prijavnom obrascu (rubrika Proračun), a ne npr. troškovnika iz glavnog projekta. Obrazloženje može biti identično za više povezanih stavki (npr. stavke koje uključuju nabavu opreme). Svaki od izvora mora biti naveden te je, uz samo obrazloženje, nužno priložiti i dokumentarne dokaze ili reference (web stanice, oznake nabava …) putem kojih je moguća provjera navoda. |
3 | ANTE MAMIĆ | 3.Postupak dodjele bespovratnih sredstava , 3.1.Procjena projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom | Predlažemo da se iz kriterija odabira 1.1. ne traži "usporedba sa sličnim projektima" jer navedeni kriterij nije u potpunosti jasno definiran ili da se navedeni kriterij dodatno objasni/redefinira. Naime, nejasno je uspoređuje li se projekt iz prijedloga u cjelini s nekim drugim projektom ili se isto vrši na razini projektnih aktivnosti. Također, nemoguće je ulaziti u detalje svakog projekta, a posebno ako se radi o rekonstrukciji/adaptaciji jer postojeće stanje između različitih objekata značajno varira; postoje razlike u cijenama radova u različitim područjima (npr. radovi su skuplji na otocima nego na kopnu i sl.). U nekim drugim pozivima tražio se isti način dokazivanja pa su prijavitelji imali problem s pronalaskom usporednih projekata jer se ne radi o nužno o istom opsegu posla, vrijeme je značajan faktor (posebno s obzirom na povećanje cijena), ponude gospodarskih subjekata koje su pristigle u javnoj nabavi za određeni projekt ne moraju odražavati realne/tržišne cijene. Osim toga, smatramo da bi bilo potrebno definirati što znači "posljednje dvije godine" - tekuća godina i prethodne dvije u kontekstu postupka nabave ili provedbe projekta, pri čemu nabava može biti i ranije. Točkom 2.2. UZP-a predviđeno je partnerstvo s ustanovom čiji je osnivač vjerska institucija. Je li predviđeno bodovanje takvog partnerstva u kriteriju 1.3? Predlažemo da se ne vrednuje kriterij 2.1, odnosno da se u okviru poziva ne traži izrada financijske analize. Naime, gradovi i općine u skladu sa samoupravnim djelokrugom osiguravaju predškolski odgoj i obrazovanje te u svojim proračunima osiguravaju dostatna sredstva za iste namjene. S obzirom na to da je UZP-om definirano da se ovdje ne radi o ulaganjima za koja se primjenjuju pravila o državnim potporama, nejasno je koja je konkretno uloga izrade financijske analize za ovaj tip ulaganja - ne očekuje se da će projekti ostvarivati neto prihode, a grad ima obvezu/potrebu osiguravanja dostatnih sredstava za organiziranje predškolskog odgoja na svom području. Smatramo da dostavljena analiza u kojoj će se prikazati ono što se UZP-om traži (prikaz da su sredstva proračunom osigurana) nije svrsishodna te ne predstavlja dobar temelj za procjenu kvalitete projektnih prijedloga. Kriterij 6.1. - nije jasno navedeno je li se bodovi zbrajaju ukoliko projektni prijedlog udovoljava većem broju stavki i koliki je maksimalni broj bodova koje je moguće ostvariti u ovom kriteriju. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Usporedba sa sličnim projektima u okviru kriterija 1.1. samo jedan od izvora utemeljenosti troškovnika te se prijavitelj može odlučiti za neku od drugih ponuđenih opcija ukoliko usporedba sa sličnim projektima nije primjenjiva u konkretnom slučaju. Usporedba je predviđena s projektima u provedbi/provedenih posljednje dvije godine. Uputama za prijavitelje predviđena je mogućnosti partnerstva s ustanovom za RPOO čiji je osnivač vjerska zajednica pod jednakim uvjetima kao s ustanovama za RPOO čiji je osnivač JLPR(S), RH ili druga pravna ili fizička osoba te nije predviđeno dodatno bodovanje takvog oblika partnerstva. Sukladno Uredbi (EU) 2021/1060, financijska održivost obvezan je kriterij odabira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027., no navedeno će biti uzeto u obzir i u Uputama za prijavitelje jasnije navedni parametri koji će se procjenjivati, odnosno način na koji je potrebno izraditi financijsku analizu. Vezano za komentar koji se odnosi na kriterij 6.1., kako je navedeno u opisu kriterija, za svaku od navedenih mjera dodjeljuje se pripadajući broj bodova te se oni na razini kriterija zbrajaju. Ukupan broj bodova na kriteriju 6.1. je 10. |
4 | MATEA BRAJKO | 3.Postupak dodjele bespovratnih sredstava , 3.1.Procjena projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom | 7.1. demografski trend na području prijavitelja Predviđeno bodovanje projektnih prijedloga na ovaj način dovodi do diskriminacije prijavitelja s velikim useljavanjem. Prema podacima DZS vidljivo je kako je kretanje stanovništva u Gradu Zagrebu i pojedinim drugim JLS koji su osnivači predškolskih ustanova u 2022. godini takvo da se utvrđuje pozitivan migracijski saldo (za Grad Za-greb riječ je pozitivnom migracijskom saldu od 3980 stanovnika u 2022). Broj živorođene djece u dobi za vrtić u Gradu Zagrebu zadržava pozitivan trend s bla-gim porastom (u prosjeku 22,07 % živorođene djece u dobi za vrtić u Republici Hrvat-skoj nalazi se u Gradu Zagrebu). Grad Zagreb i pojedini drugi osnivači će bilježiti kontinuirani priljev stanovništva te smatramo time i stalne potrebe za dodatnim kapacitetima predškolskih ustanova. Iz tih razloga predlaže se razmotriti predviđeni sustav bodovanja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), te s obzirom na uvjet trajnosti projekta od 30 godina unutar čega je teško predvidjeti sve moguće parametre koji mogu utjecati na broj djece na nekom području (uključujući utjecaje migracije), u obzir se uzima broj živorođene djece u dobi za vrtić i demografski trend (kriterij 7.1.), a ne predviđa se dodatni izračun koji uključuje broj doseljene djece. |
5 | MATEA BRAJKO | 3.Postupak dodjele bespovratnih sredstava , 3.1.Procjena projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom | 4.1. doprinos poboljšanju pristupa RPOO S obzirom na bodovanje prijava prema postotku pokrivenosti postojećim kapacitetima za upis djece, smatra se prevelikim bodovni raspon između dviju kategorija te se time pojedini prijavitelji koji su na prijelazu kategorija u nepovoljnijem položaju. Također, manje razvijene općine i gradovi s manjim ulaganjima će uspjeti postići veći postotak pokrivenosti i time ostvariti značajniji rezultat nego veći gradovi koji imaju veću pokrivenost (ali i dalje imaju nedostatan broj mjesta jer se njihova investicija boduje s manjim brojem bodova). Predlaže se smanjiti bodovne razlike između kategorija s obzirom da je trenutna razlika 20 bodova. Kao primjer navodi se dio bodovne tablice: h) 70,1% - 80% 61,5 bodova i) 80,1% - 90% 41 bod | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. S obzirom na ograničenu alokaciju kriteriji su definirani uzimajući u obzir potrebe i prioritete na razini cijele RH prilikom čega se prednost želi dati jedinicama s najslabijom pokrivenošću kapacitetima za upis djece u RPOO. |
6 | MATEA BRAJKO | 3.Postupak dodjele bespovratnih sredstava , 3.1.Procjena projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom | 1.2. učinkovitost ulaganja (izbor kategorije ulaganja i korištenja postojećih/novih resursa) Molimo razmatranje drugog načina određivanja bodova po kategorijama ulaganja. Naime, osnivači koji nemaju prostora za dogradnju, nadogradnju ili rekonstrukciju, stavljeni su u nepovoljan položaj. Zbog kontinuiranog pozitivnog migracijskog salda očekuje se kontinuirano povećanje broja djece koja pohađaju odgojno-obrazovne ustanove kako u Gradu Zagrebu tako i u drugim JLS koje su osnivači predškolskih ustanova u kojima se bilježi sličan pozitivan trend. Također, zbog širenja naselja i formiranja novih, veliki gradovi nerijetko moraju izgraditi nove objekte jer ne postoje uvjeti za dogradnju/rekonstrukciju/adaptaciju na postojećim objektima i česticama. 1.3. regionalna učinkovitost (rješavanje potreba šireg područja jednom investicijom) Molimo razmatranje drugog načina određivanja bodova obzirom da je ovakvom raspodjelom Grad Zagreb stavljen u nepovoljan položaj. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. S obzirom na ograničenu alokaciju kriteriji su definirani uzimajući u obzir potrebe i prioritete na razini cijele RH te je u skladu s tim definiran i kriterij 1.2 kojim se procjenjuje učinkovitost ulaganja kroz korištenje postojećih resursa, dok se npr. doprinos poboljšanju pristupa RPOO vrednuje kroz kriterij 4.3. Kriterijem 1.3. vrednuje se učinkovito korištenje postojećih ili budućih resursa na neki od sljedećih načina koje i Grad Zagreb može pod jednakim uvjetima uzeti u razmatranje: a) Prijavitelj prijavljuje projekt u partnerstvu s jednom ili više općina i/ili gradova te će novim kapacitetima biti obuhvaćena djeca iz više općina i/ili gradova. b) Prijavitelj prijavljuje projekt područnog vrtića kojem je osnivač drugi JLP(R)S. c) Prijavitelj koristi postojeće resurse kao što je škola ili druga javna ustanova kojoj je osnivač JLP(R)S. |
7 | MATEA BRAJKO | 2.6.Prihvatljivost projekta, 2.6.1.Posebni uvjet prihvatljivosti projekta | Kao što smo već i naveli u komentaru na točku 2.4. i 2.6. (8) mišljenja smo da je vrijeme trajnosti projekta od završnog plaćanja tijekom razdoblja od 30 godina izrazito dugo obzirom da nigdje u dokumentima i pravilima ne nalazimo tako propisan rok, a pogotovo jer se radi o objektu koji je društvene namjene te po završetku sufinanciranja prelazi na financiranje iz proračuna JLRS. Kada gledamo s aspekta izrade studijske dokumentacije, prema vodiču za izradu iste, najdulje navedeno vrijeme osiguranja trajnosti projekta je 15 - 20 godina te se sukladno navedenom vremenu rade i svi potrebni izračuni (primjere kraćeg razdoblja trajnosti vidimo u pozivima u okviru NPOO). Molimo vas da uzmete navedeno u razmatranje te razmislite o promjeni roka trajnosti projekta nakon završnog plaćanja i uopće potrebi propisivanja istog. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U odnosu na prethodne komplementarne pozive financirane iz NPOO, proširena je mogućnost intervencija na ustanovama u vlasništvu vjerskih zajednica i drugih pravnih ili fizičkih osoba te je u skladu s tim produženo vrijeme trajnosti koje treba osigurati kako bi se jamčilo da nema prenamjena u privatne svrhe za investicije financirane javnim i EU sredstvima. |
8 | MATEA BRAJKO | 2.Pravila Poziva, 2.6.Prihvatljivost projekta | 4. Financijska održivost operacije (projekta) – korisnik raspolaže potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za pokrivanje troškova održavanja za operacije (projekte) koje obuhvaćaju ulaganje u infrastrukturu ili proizvodno ulaganje, kako bi se osigurala financijska održivost U navedenoj točki propisana je potreba izrade financijske analize, što kod pripreme projekata kojima se osigurava odgojno-obrazovna infrastruktura nije uobičajeno i smatra se nepotrebnim, budući da se radi o projektima koji ne generiraju komercijalni prihod. Nadalje, napominjemo da se navedena dokumentacija nije tražila u pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava objavljenim u 2022. i 2023., a kroz koje se iz NPOO-a sufinancirala izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata za provedbu programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Izradu financijske analize za projekte kojima se osigurava odgojno-obrazovna infrastruktura smatramo nepotrebnom, obzirom da će ista svakako ostati u vlasništvu JLRS-ova koje po završetku završnog plaćanja preuzimaju odgovornost za infrastrukturu i njeno održavanje kroz svoje proračune te predlažemo da se ista makne iz predmetnog Poziva. Ako će se ipak tražiti izrada financijske analize, molimo da se propiše metodologija kako će se ista izraditi, budući da se ovdje ne radi o projektima koji generiraju komercijalne prihode te da izrada iste bude prihvatljivi retroaktivni trošak za prijavitelje. 6. Operacija (projekt) ima potrebnu razinu spremnosti za provedbu definiranu predmetnom dodjelom Pod točkom 6., kao ni u ostatku dokumenta, nije razvidno koja je potrebna minimalna razina spremnosti projektne dokumentacije za prijavu u skladu s važećom zakonskom regulativom (primjerice glavni projekt koji ne sadrži detaljan troškovnik). Predlažemo da se detaljno navede što točno mora sadržavati projektna dokumentacija kako bi prijava bila valjana. Nadalje, molimo da se iz dokumenta ukloni Izjava ovlaštenog projektanta obzirom na činjenicu da projektanti nisu dužni potpisivati traženu Izjavu. Isto tako, potrebno je u obzir uzeti i protek vremena od izrade projektne dokumentacije do vremena prijave projekta. 8. Operacija (projekt) ne uključuje aktivnosti koje su bile dio operacije koja je bila predmet premještanja u skladu s člankom 66. ili koja bi predstavljala premještanje proizvodne aktivnosti u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (a) Uredbe 2021/1060 Kao što smo već i naveli u komentaru na točku 2.4. mišljenja smo da je vrijeme trajnosti projekta od završnog plaćanja tijekom razdoblja od 30 godina izrazito dugo obzirom da nigdje u dokumentima i pravilima ne nalazimo tako propisan rok, a pogotovo jer se radi o objektu koji je društvene namjene te po završetku sufinanciranja prelazi na financiranje iz proračuna JLRS. Kada gledamo s aspekta izrade studijske dokumentacije, prema vodiču za izradu iste, najdulje navedeno vrijeme osiguranja trajnosti projekta je 15 - 20 godina te se sukladno navedenom vremenu rade i svi potrebni izračuni (primjere kraćeg razdoblja trajnosti vidimo u pozivima u okviru NPOO). Molimo vas da uzmete navedeno u razmatranje te razmislite o promjeni roka trajnosti projekta nakon završnog plaćanja i uopće potrebi propisivanja istog. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Sukladno Uredbi (EU) 2021/1060, financijska održivost obvezan je kriterij odabira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. te kao takav odobren od strane Odbora za praćenje u sklopu Metodologije odabira projekata. Projektna prijava treba obuhvaćati opis strategije financiranja po završetku provedbe projekta, koja predstavlja odgovarajući novčani tijek za održivost aktivnosti i rezultata tijekom razdoblja od pet godina nakon završetka provedbe projekta, pri čemu budući prihodi i rashodi na osnovu kojih se temelji neto novčani tijek moraju biti obrazloženi i utemeljeni, a neto novčani tijek ne smije biti negativan. U tu svrhu nije potrebna izrada dodatnog dokumenta financijske analize, već je navedeno sastavni dio standardiziranog Prijavnog obrasca za projekte iz Programa Konkurentnost i kohezija. Potrebna razina spremnosti za provedbu provjerava se kroz: - postojanje odgovarajućih kapaciteta za provedbu projekta na način da u trenutku predaje projektnog prijedloga postoji imenovan projektni tim (izvor provjere: Obrazac 3. – Izjava o imenovanju projektnog tima) - vlasništvo zemljišta lokacije ulaganja, odnosno nekretnine koja je predmet ulaganja sukladno točki 2.6.1. Uputa - mogućnost izgradnje/dogradnje/rekonstrukcije/adaptacije objekta kako bi se ostvario broj dodatnih dnevnih boravaka koje je prijavitelj naveo u prijavi (izvor provjere: Obrazac 2. – Izjava ovlaštenog projektanta, Prijavni obrazac). S obzirom da je nužan uvjet spremnosti dokaz da je moguće izvršiti planiranu intervenciju na navedenom objektu, nužna je potvrda ovlaštenog projektanta. U odnosu na prethodne komplementarne pozive financirane iz NPOO, proširena je mogućnost intervencija na ustanovama u vlasništvu vjerskih zajednica i drugih pravnih ili fizičkih osoba te je u skladu s tim produženo vrijeme trajnosti koje treba osigurati kako bi se jamčilo da nema prenamjena u privatne svrhe za investicije financirane javnim i EU sredstvima. |
9 | MATEA BRAJKO | 2.Pravila Poziva, 2.4.Zahtjevi koji se odnose na sposobnost prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i održivost projekta | Zahtjevi koji se odnose na sposobnost prijavitelja, učinkovito korištenje sredstava i održivost projekta Navedeno vrijeme trajnosti projekta od završnog plaćanja tijekom razdoblja od 30 godina izrazito je dugo obzirom da nigdje u dokumentima i pravilima ne nalazimo tako propisan rok, a pogotovo jer se radi se o objektu koji je društvene namjene te po završetku sufinanciranja prelazi na financiranje iz proračuna JLRS. Kada gledamo s aspekta izrade studijske dokumentacije, prema vodiču za izradu iste, najdulje navedeno vrijeme osiguranja trajnosti projekta je 15-20 godina te se sukladno navedenom vremenu rade i svi potrebni izračuni (primjere kraćeg razdoblja trajnosti vidimo u pozivima u okviru NPOO). Molimo vas da uzmete navedeno u razmatranje te razmislite o promjeni roka trajnosti projekta nakon završnog plaćanja i uopće potrebi propisivanja istog. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U odnosu na prethodne komplementarne pozive financirane iz NPOO, proširena je mogućnost intervencija na ustanovama u vlasništvu vjerskih zajednica i drugih pravnih ili fizičkih osoba te je u skladu s tim produženo vrijeme trajnosti koje treba osigurati kako bi se jamčilo da nema prenamjena u privatne svrhe za investicije financirane javnim i EU sredstvima. |
10 | MATEA BRAJKO | 1.Opće informacije, 1.4.Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstva | Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstva Određeni iznos bespovratnih sredstava čini se nedovoljan budući na trenutno kretanje tržišnih cijena radova. Grad Zagreb može potvrditi (uzimajući u obzir projekte izgradnje objekata dječjih vrtića koji su u tijeku) da trenutna prosječna cijena radova za izgradnju novog vrtića koji sadrži 10 dnevnih boravaka iznosi oko 7.000.000,00 €, ne uključujući opremanje i uređenje okoliša te drugo. Ukoliko bismo ukupnu cijenu radova podijelili s brojem dnevnih boravaka došli bismo do zaključka kako je cijena jednog novog dnevnog boravka 700.000 €, dok je maksimalni iznos za izgradnju određen tekstom poziva po sobi novog dnevnog boravka 200.000 €. Razliku troška bi prijavitelj morao osigurati iz vlastitih sredstava. Isto tako, cijene izgradnje, dogradnje, nadogradnje, rekonstrukcije i adaptacije u većim gradskim središtima su višestruko veće uspoređujući ih s cijenama u pojedinim drugim dijelovima Republike Hrvatske. Također, nejasno je kako se troškovi drugih elemenata projekta (primjerice promidžbe i vidljivosti) računaju u cijenu dnevnog boravka. Sukladno dokumentu u savjetovanju, razvidno je da svaki projekt mora zadovoljiti uvjete koji se odnose na doprinos promicanju održivog razvoja i zelene tranzicije odnosno očuvanju i zaštiti okoliša te otpornosti na klimatske promjene, što će biti gotovo nemoguće u okviru predviđenih sredstava. Nastavno na navedeno, molimo vas za razmatranje povećanja ukupnog iznosa bespovratnih sredstava. Ako smatrate da su navedeni iznosi realni (koji su u svakom slučaju diskriminatorni iz ranije navedenih razloga) molimo obratiti pažnju na to koji su troškovi neprihvatljivi ili definirati sustav za izračunavanje intenziteta potpore kako se ne bi ponovila situacija koja se dogodila Gradu Zagrebu kroz prijašnje pozive u okviru NPOO-a, a koji su se odnosili na dječje vrtiće. Naime, smatramo da ukupna vrijednost investicije mora biti iskazana, dok u odnosu na intenzitet potpore od 100% ističemo kako je važno da se jasno vidi da se navedeni intenzitet potpore odnosi na prihvatljive troškove, a ne na ukupnu vrijednost investicije. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), ne predviđa se povećanje iznosa sredstava po jedinici dnevnog boravka. Intenzitet potpore u odnosu na ukupnu vrijednost investicije nije moguće iskazati u okviru ovog Poziva. |
11 | MATO MOJAŠ | 3.Postupak dodjele bespovratnih sredstava , 3.1.Procjena projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom | Predlažem bodovanje građevinske dozvole, kao pokazatelja spremnosti projekta u odnosu na projekte koji su samo na razini idejnog rješenja. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. S obzirom na dozvoljeno duže razdoblje provedbe projekta, nije potrebno dodatno vrednovati spremnost projekta u pogledu posjedovanja građevinske dozvole u trenutku prijave projekta. |
12 | DAJANA PETRINA | 1.Opće informacije, 1.4.Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstva | Poštovani, s obzirom na iskustvo NPOO natječaja koji je propisivao gornje iznose sredstava po jedinici dnevnog boravka, ovakva raspodjela sredstava nije realna. Većina korisnika prva dva natječaja ima problema sa sufinanciranjem izgradnje dječjih vrtića, s obzirom na to da im je sufinanciranje iz NPOO ukupno svega 35-40%. Prilagodite cijene kretanjima na tržištu jer postoje adekvatni podaci kojima se nedvojbeno može utvrditi stvarna cijena izgradnje i adaptacije. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), ne predviđa se povećanje iznosa sredstava po jedinici dnevnog boravka. |
13 | M.S. | 2.Pravila Poziva, 2.5.Broj projektnih prijedloga koje može podnijeti prijavitelj u okviru Poziva | Poštovani, kako je moguće da Prijavitelj može istovremeno biti i partner obzirom da su jedini prihvatljivi prijavitelji po ovom Pozivu navedene jedinice JLPRS???? I još uz to navodite "Prijavitelj prijavljuje projektni prijedlog na području prijavitelja" - Ovdje ste isključivu mogućnost dali vrtićima kojima su osnivači gradovi/općine i nalaze se isključivo na području tog grada ili općine. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su: - jedinice lokalne ili regionalne (područne) samouprave (JLP(R)S) na području Republike Hrvatske prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) i Zakonu o Gradu Zagrebu (NN br. 62/01, 125/08, 36/09, 119/14, 98/19 i 144/20). Navedeno se odnosi na sve JLP(R)S, neovisno o tome jesu li osnivači ustanove/a za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO), a cilj samog Poziva je povećanje dostupnosti RPOO. U skladu s tim, ovisno o specifičnostima nekog područja i imajući u vidu regionalnu učinkovitost (kriterij odabira 1.3.), JLP(R)S se može odlučiti raditi proširenje kapaciteta isključivo na svojem području i prijaviti projekt izgradnje/dogradnje/nadogradnje/ rekonstrukcije/adaptacije objekta na svojem području i/ili sudjelovati kao partner drugoj JLP(R)S u projektu proširenja kapaciteta koje će obuhvatiti djecu s područja oba JLP(R)S, što se definira Sporazumom o partnerstvu. Pritom JLP(R)S na čijem području se radi intervencija treba preuzeti ulogu prijavitelja, u skladu s kriterijem prihvatljivosti projekta 5. (aktivnosti se provode na području prijavitelja). |
14 | M.S. | 2.Pravila Poziva, 2.2.Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva | Poštovani, način na koji ste dozvolili uključivanje vjerskih zajednica kao prihvatljive subjekte (partnere) u ovom Pozivu je neprihvatljivo. Naime, zašto vjerske zajednice koje su osnivači vrtića (u ovom slučaju vjerskih) nisu PRIHVATLJIV PRIJAVITELJ, nego ste ih stavili u kategoriju partnera? Isto je neprihvatljivo. Zašto sam vjerski vrtić kao pravna osoba nije prihvatljiv prijavitelj? Po istim zakonskim propisima su osnovani kao i vrtići kojima su osnivači JLPRS. Naime, koliko je vjerojatno da će bilo koja JLPRS imati volju i želju ulagati u tzv. privatni vrtić, u kojem nema vlasnički, osnivački, udio?? JLPRS osnivaju "svoje" vrtiće i njima raspolažu na sebi svojstven način i kao takvi su osnivači, vlasnici tih istih vrtića i sudjeluju u njihovom upravljanju. Vjerski vrtići osnovani od strane vjerske zajednice i nalaze su prostorima koji su u vlasništvu ili te iste vjerske zajednice, ili im je vjerska zajednica isto dala u vlasništvo/korištenje, pa vas molimo da pojasnite koja je svrha i namjera JLPRS da ulaže u objekte koje nisu njezino vlasništvo? Isto tako vas molimo pojašnjenje, budući da JLPRS-ovi imaju vrtiće u "svojem" vlasništvu, kolika je njihova volja, namjera ili obaveza ulagati u vjerske/privatne vrtiće a ne u vrtiće kojima su oni osnivači??? Javne ustanove kojima su osnivački vjerske zajednice prihvatljivi su prijavitelji u okvirima NPOO (energetska obnova), bili su prihvatljivi u okvirima OPKK, pa se postavlja pitanje zašto ih se sada marginalizira? Važno je napomenuti kako javne ustanove kojima su osnivači vjerske zajednice ne obavljaju profitnu djelatnosti (sukladno svojim Konstitucijama) i ne pripadaju u kategoriju državnih potpora., i kao mogući prihvatljivi korisnici navedeni su u PKK 2021-2027. I na kraju, postavlja se pitanje, zašto su djeca i roditelji, koji pohađaju vjerske vrtiće i iste žele pohađati, diskriminirana u odnosu na ostalu djecu i ostale vrtiće, a svi podijele istim zakonskim propisima i osnovani su sa istim ciljem? Molimo vas da vjerske zajednice i javne ustanove kojima su osnivači vjerske zajednice uvrstite kao prihvatljive prijavitelje u ovaj Poziv | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Vjerski vrtići, kao ni ustanove za RPOO drugih osnivača, nisu prihvatljivi prijavitelji, no za razliku od prethodnih poziva iz NPOO, pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u okviru ovog Poziva unutar kojeg su sam predmet investicije. S ciljem kojeg je Vlada RH postavila o osiguranju vrtićkih mjesta svoj djeci na području RH, ključni kriterij je upisnost na određenom teritorijalnom području gdje se prednost želi dati jedinicama s najslabijom pokrivenošću kapacitetima za upis djece u RPOO. Kako bi se navedeno moglo procijeniti, kriterijima se propitkuje postotak kapaciteta za upis djece u dječje vrtiće na području grada/općine prijavitelja u odnosu na broj živorođene djece u dobi za vrtić na istom području. Navedeno nije moguće procjenjivati na razini pojedine ustanove, već je stoga kriterij usmjeren na teritorijalno područje. Cilj obrazovne politike je osigurati svakom djetetu mjesto u vrtiću na području svih JLP(R)S te se osnivači trebaju dogovoriti o potrebama i mogućnostima intervencija na svom području zbog čega je predviđeno partnerstvo sa svim ustanovama za RPOO neovisno o tipu osnivača. |
15 | M.S. | 1.Opće informacije, 1.4.Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstva | Molimo povećati maksimalne vrijednosti projektnih prijedloga obzirom da kretanje cijena na građevinskim tržištu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), ne predviđa se povećanje iznosa sredstava po jedinici dnevnog boravka. |
16 | Valentina Ukaj | 2.Pravila Poziva, 2.5.Broj projektnih prijedloga koje može podnijeti prijavitelj u okviru Poziva | Poštovani, Kako je moguće da Prijavitelj može istovremeno biti i partner obzirom da su jedini prihvatljivi prijavitelji po ovom Pozivu navedene jedinice JLPRS???? I još uz to navodite "Prijavitelj prijavljuje projektni prijedlog na području prijavitelja" - Ovdje ste isključivu mogućnost dali vrtićima kojima su osnivači gradovi/općine i nalaze se isključivo na području tog grada ili općine. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su: - jedinice lokalne ili regionalne (područne) samouprave (JLP(R)S) na području Republike Hrvatske prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) i Zakonu o Gradu Zagrebu (NN br. 62/01, 125/08, 36/09, 119/14, 98/19 i 144/20). Navedeno se odnosi na sve JLP(R)S, neovisno o tome jesu li osnivači ustanove/a za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO), a cilj samog Poziva je povećanje dostupnosti RPOO. U skladu s tim, ovisno o specifičnostima nekog područja i imajući u vidu regionalnu učinkovitost (kriterij odabira 1.3.), JLP(R)S se može odlučiti raditi proširenje kapaciteta isključivo na svojem području i prijaviti projekt izgradnje/dogradnje/nadogradnje/ rekonstrukcije/adaptacije objekta na svojem području i/ili sudjelovati kao partner drugoj JLP(R)S u projektu proširenja kapaciteta koje će obuhvatiti djecu s područja oba JLP(R)S, što se definira Sporazumom o partnerstvu. Pritom JLP(R)S na čijem području se radi intervencija treba preuzeti ulogu prijavitelja, u skladu s kriterijem prihvatljivosti projekta 5. (aktivnosti se provode na području prijavitelja). |
17 | Valentina Ukaj | 2.Pravila Poziva, 2.2.Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva | Poštovani, Način na koji ste dozvolili uključivanje vjerskih zajednica kao prihvatljive subjekte (partnere) u ovom Pozivu je neprihvatljivo. Naime, zašto vjerske zajednice koje su osnivači vrtića (u ovom slučaju vjerskih) nisu PRIHVATLJIV PRIJAVITELJ, nego ste ih stavili u kategoriju partnera? Isto je neprihvatljivo. Zašto sam vjerski vrtić kao pravna osoba nije prihvatljiv prijavitelj? Po istim zakonskim propisima su osnovani kao i vrtići kojima su osnivači JLPRS. Naime, koliko je vjerojatno da će bilo koja JLPRS imati volju i želju ulagati u tzv. privatni vrtić, u kojem nema vlasnički, osnivački, udio?? JLPRS osnivaju "svoje" vrtiće i njima raspolažu na sebi svojstven način i kao takvi su osnivači, vlasnici tih istih vrtića i sudjeluju u njihovom upravljanju. Vjerski vrtići osnovani od strane vjerske zajednice i nalaze su prostorima koji su u vlasništvu ili te iste vjerske zajednice, ili im je vjerska zajednica isto dala u vlasništvo/korištenje, pa vas molimo da pojasnite koja je svrha i namjera JLPRS da ulaže u objekte koje nisu njezino vlasništvo? Isto tako vas molimo pojašnjenje, budući da JLPRS-ovi imaju vrtiće u "svojem" vlasništvu, kolika je njihova volja, namjera ili obaveza ulagati u vjerske/privatne vrtiće a ne u vrtiće kojima su oni osnivači??? Javne ustanove kojima su osnivački vjerske zajednice prihvatljivi su prijavitelji u okvirima NPOO (energetska obnova), bili su prihvatljivi u okvirima OPKK, pa se postavlja pitanje zašto ih se sada marginalizira? Važno je napomenuti kako javne ustanove kojima su osnivači vjerske zajednice ne obavljaju profitnu djelatnosti (sukladno svojim Konstitucijama) i ne pripadaju u kategoriju državnih potpora., i kao mogući prihvatljivi korisnici navedeni su u PKK 2021-2027. I na kraju, postavlja se pitanje, zašto su djeca i roditelji, koji pohađaju vjerske vrtiće i iste žele pohađati, diskriminirana u odnosu na ostalu djecu i ostale vrtiće, a svi podijele istim zakonskim propisima i osnovani su sa istim ciljem? Molimo vas da vjerske zajednice i javne ustanove kojima su osnivači vjerske zajednice uvrstite kao prihvatljive prijavitelje u ovaj Poziv. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Vjerski vrtići, kao ni ustanove za RPOO drugih osnivača, nisu prihvatljivi prijavitelji, no za razliku od prethodnih poziva iz NPOO, pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u okviru ovog Poziva unutar kojeg su sam predmet investicije. S ciljem kojeg je Vlada RH postavila o osiguranju vrtićkih mjesta svoj djeci na području RH, ključni kriterij je upisnost na određenom teritorijalnom području gdje se prednost želi dati jedinicama s najslabijom pokrivenošću kapacitetima za upis djece u RPOO. Kako bi se navedeno moglo procijeniti, kriterijima se propitkuje postotak kapaciteta za upis djece u dječje vrtiće na području grada/općine prijavitelja u odnosu na broj živorođene djece u dobi za vrtić na istom području. Navedeno nije moguće procjenjivati na razini pojedine ustanove, već je stoga kriterij usmjeren na teritorijalno područje. Cilj obrazovne politike je osigurati svakom djetetu mjesto u vrtiću na području svih JLP(R)S te se osnivači trebaju dogovoriti o potrebama i mogućnostima intervencija na svom području zbog čega je predviđeno partnerstvo sa svim ustanovama za RPOO neovisno o tipu osnivača. |
18 | Valentina Ukaj | 1.Opće informacije, 1.4.Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstva | Molimo povećati maksimalne vrijednosti projektnih prijedloga obzirom da kretanje cijena na građevinskim tržištu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), ne predviđa se povećanje iznosa sredstava po jedinici dnevnog boravka. |
19 | Udruga privatnih dječjih vrtića Grada Splita | 2.Pravila Poziva, 2.2.Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva | Poštovani, Osim jedinica lokalne samouprave i Republike Hrvatske osnivači dječjih vrtića mogu biti druge domaće pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice (Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, članak 7. NN br. 10/97, 107/07, 94/13, 98/19 i 57/22). Javne ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja kojima su osnivači druge domaće pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice su obuhvaćeni Mrežom dječjih vrtića. Mrežu dječjih vrtića, prema odredbi Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Članak 14. NN 94/13, 57/22) donose jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb da bi se udovoljilo zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa na njihovom području za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima. Prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku od 14. srpnja 2023. godine u pedagoškoj godini 2022./2023. u Hrvatskoj su djelovala 356 vrtića kojima su osnivači druge domaće pravne i fizičke osobe i 58 vrtića kojima su osnivači vjerske zajednice. U njima je boravilo 27.851 dijete. Prijedlogom Nacrta prijedloga sažetka Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ da su prijavitelji samo jedinice lokalne ili regionalne (područne) samouprave koji su osnivači dječjih vrtića, dovode se u neravnopravni položaj sva djeca, i njihovi roditelji, koji pohađaju dječje vrtiće kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice koji mogu biti samo partneri u projektu. Predlažemo da Prijedlogom Nacrta prijedloga sažetka Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ prijavitelji mogu biti ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe te vjerske zajednice koji su obuhvaćeni Mrežom dječjih vrtića radi provođenja predškolskog odgoja i obrazovanja, a uz partnerstvo jedinica lokalne ili regionalne (područne) samouprave. Udruga privatnih dječjih vrtića Grada Splita Vjekoslav Krželj, predsjednik | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Vjerski vrtići, kao ni ustanove za RPOO drugih osnivača, nisu prihvatljivi prijavitelji, no za razliku od prethodnih poziva iz NPOO, pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u okviru ovog Poziva unutar kojeg su sam predmet investicije. S ciljem kojeg je Vlada RH postavila o osiguranju vrtićkih mjesta svoj djeci na području RH, ključni kriterij je upisnost na određenom teritorijalnom području gdje se prednost želi dati jedinicama s najslabijom pokrivenošću kapacitetima za upis djece u RPOO. Kako bi se navedeno moglo procijeniti, kriterijima se propitkuje postotak kapaciteta za upis djece u dječje vrtiće na području grada/općine prijavitelja u odnosu na broj živorođene djece u dobi za vrtić na istom području. Navedeno nije moguće procjenjivati na razini pojedine ustanove, već je stoga kriterij usmjeren na teritorijalno područje. Cilj obrazovne politike je osigurati svakom djetetu mjesto u vrtiću na području svih JLP(R)S te se osnivači trebaju dogovoriti o potrebama i mogućnostima intervencija na svom području zbog čega je predviđeno partnerstvo sa svim ustanovama za RPOO neovisno o tipu osnivača. |
20 | IVA BRAČIĆ JANJIĆ | 2.8.Prihvatljivost troškova projekta, 2.8.1.Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova projekta | Poštovani, molimo i u Uputama za prijavitelje da se umetne način na koji troškovnik mora biti izrađen. Odnosno do koje razine treba raspisati troškovnik te do koje razine treba biti razrađena ponuda. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Razina do koje je potrebno raspisati troškovnik navedena je u opisu kriterija odabira 1.1. U sklopu projektnog prijedloga (Troškovnik s referencama), za svaku od stavki troškova potrebno je dostaviti obrazloženje procijenjenih troškova. Troškovi moraju biti utemeljeni na nekom od provjerljivih izvora: • mišljenje stručnjaka - troškovnik potpisan od strane ovlaštenog projektanta ili - izjava projektanta o procijenjenoj vrijednosti radova uzimajući u obzir kategoriju ulaganja i broj dnevnih boravaka/kvadraturu koja je predmet ulaganja • ispitivanje tržišta - ponuda/e za planirane troškove potrebne za realizaciju projekta • usporedba sa sličnim projektima - u provedbi/provedenih posljednje dvije godine - postupak nabave sličnog predmeta. Troškovi se obrazlažu na razini na kojoj su definirani u opisu proračuna tj. Prijavnom obrascu (rubrika Proračun), a ne npr. troškovnika iz glavnog projekta. Obrazloženje može biti identično za više povezanih stavki (npr. stavke koje uključuju nabavu opreme). Svaki od izvora mora biti naveden te je, uz samo obrazloženje, nužno priložiti i dokumentarne dokaze ili reference (web stanice, oznake nabava …) putem kojih je moguća provjera navoda. |
21 | IVA BRAČIĆ JANJIĆ | 3.Postupak dodjele bespovratnih sredstava , 3.1.Procjena projektnih prijedloga u odnosu na kriterije definirane Pozivom | Poštovani, molimo i u Uputama za prijavitelje da se umetne način na koji troškovnik mora biti izrađen. Odnosno do koje razine treba raspisati troškovnik. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Razina do koje je potrebno raspisati troškovnik navedena je u opisu kriterija odabira 1.1. U sklopu projektnog prijedloga (Troškovnik s referencama), za svaku od stavki troškova potrebno je dostaviti obrazloženje procijenjenih troškova. Troškovi moraju biti utemeljeni na nekom od provjerljivih izvora: • mišljenje stručnjaka - troškovnik potpisan od strane ovlaštenog projektanta ili - izjava projektanta o procijenjenoj vrijednosti radova uzimajući u obzir kategoriju ulaganja i broj dnevnih boravaka/kvadraturu koja je predmet ulaganja • ispitivanje tržišta - ponuda/e za planirane troškove potrebne za realizaciju projekta • usporedba sa sličnim projektima - u provedbi/provedenih posljednje dvije godine - postupak nabave sličnog predmeta. Troškovi se obrazlažu na razini na kojoj su definirani u opisu proračuna tj. Prijavnom obrascu (rubrika Proračun), a ne npr. troškovnika iz glavnog projekta. Obrazloženje može biti identično za više povezanih stavki (npr. stavke koje uključuju nabavu opreme). Svaki od izvora mora biti naveden te je, uz samo obrazloženje, nužno priložiti i dokumentarne dokaze ili reference (web stanice, oznake nabava …) putem kojih je moguća provjera navoda. |
22 | V.S. | 2.Pravila Poziva, 2.5.Broj projektnih prijedloga koje može podnijeti prijavitelj u okviru Poziva | Poštovani, Kako je moguće da Prijavitelj može istovremeno biti i partner obzirom da su jedini prihvatljivi prijavitelji po ovom Pozivu navedene jedinice JLPRS???? I još uz to navodite "Prijavitelj prijavljuje projektni prijedlog na području prijavitelja" - Ovdje ste isključivu mogućnost dali vrtićima kojima su osnivači gradovi/općine i nalaze se isključivo na području tog grada ili općine. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su: - jedinice lokalne ili regionalne (područne) samouprave (JLP(R)S) na području Republike Hrvatske prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) i Zakonu o Gradu Zagrebu (NN br. 62/01, 125/08, 36/09, 119/14, 98/19 i 144/20). Navedeno se odnosi na sve JLP(R)S, neovisno o tome jesu li osnivači ustanove/a za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO), a cilj samog Poziva je povećanje dostupnosti RPOO. U skladu s tim, ovisno o specifičnostima nekog područja i imajući u vidu regionalnu učinkovitost (kriterij odabira 1.3.), JLP(R)S se može odlučiti raditi proširenje kapaciteta isključivo na svojem području i prijaviti projekt izgradnje/dogradnje/nadogradnje/ rekonstrukcije/adaptacije objekta na svojem području i/ili sudjelovati kao partner drugoj JLP(R)S u projektu proširenja kapaciteta koje će obuhvatiti djecu s područja oba JLP(R)S, što se definira Sporazumom o partnerstvu. Pritom JLP(R)S na čijem području se radi intervencija treba preuzeti ulogu prijavitelja, u skladu s kriterijem prihvatljivosti projekta 5. (aktivnosti se provode na području prijavitelja). |
23 | V.S. | 2.Pravila Poziva, 2.2.Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva | Poštovani, Način na koji ste dozvolili uključivanje vjerskih zajednica kao prihvatljive subjekte (partnere) u ovom Pozivu je neprihvatljivo. Naime, zašto vjerske zajednice koje su osnivači vrtića (u ovom slučaju vjerskih) nisu PRIHVATLJIV PRIJAVITELJ, nego ste ih stavili u kategoriju partnera? Isto je neprihvatljivo. Zašto sam vjerski vrtić kao pravna osoba nije prihvatljiv prijavitelj? Po istim zakonskim propisima su osnovani kao i vrtići kojima su osnivači JLPRS. Naime, koliko je vjerojatno da će bilo koja JLPRS imati volju i želju ulagati u tzv. privatni vrtić, u kojem nema vlasnički, osnivački, udio?? JLPRS osnivaju "svoje" vrtiće i njima raspolažu na sebi svojstven način i kao takvi su osnivači, vlasnici tih istih vrtića i sudjeluju u njihovom upravljanju. Vjerski vrtići osnovani od strane vjerske zajednice i nalaze su prostorima koji su u vlasništvu ili te iste vjerske zajednice, ili im je vjerska zajednica isto dala u vlasništvo/korištenje, pa vas molimo da pojasnite koja je svrha i namjera JLPRS da ulaže u objekte koje nisu njezino vlasništvo? Isto tako vas molimo pojašnjenje, budući da JLPRS-ovi imaju vrtiće u "svojem" vlasništvu, kolika je njihova volja, namjera ili obaveza ulagati u vjerske/privatne vrtiće a ne u vrtiće kojima su oni osnivači??? Javne ustanove kojima su osnivački vjerske zajednice prihvatljivi su prijavitelji u okvirima NPOO (energetska obnova), bili su prihvatljivi u okvirima OPKK, pa se postavlja pitanje zašto ih se sada marginalizira? Važno je napomenuti kako javne ustanove kojima su osnivači vjerske zajednice ne obavljaju profitnu djelatnosti (sukladno svojim Konstitucijama) i ne pripadaju u kategoriju državnih potpora., i kao mogući prihvatljivi korisnici navedeni su u PKK 2021-2027. I na kraju, postavlja se pitanje, zašto su djeca i roditelji, koji pohađaju vjerske vrtiće i iste žele pohađati, diskriminirana u odnosu na ostalu djecu i ostale vrtiće, a svi podijele istim zakonskim propisima i osnovani su sa istim ciljem? Molimo vas da vjerske zajednice i javne ustanove kojima su osnivači vjerske zajednice uvrstite kao prihvatljive prijavitelje u ovaj Poziv. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Vjerski vrtići, kao ni ustanove za RPOO drugih osnivača, nisu prihvatljivi prijavitelji, no za razliku od prethodnih poziva iz NPOO, pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u okviru ovog Poziva unutar kojeg su sam predmet investicije. S ciljem kojeg je Vlada RH postavila o osiguranju vrtićkih mjesta svoj djeci na području RH, ključni kriterij je upisnost na određenom teritorijalnom području gdje se prednost želi dati jedinicama s najslabijom pokrivenošću kapacitetima za upis djece u RPOO. Kako bi se navedeno moglo procijeniti, kriterijima se propitkuje postotak kapaciteta za upis djece u dječje vrtiće na području grada/općine prijavitelja u odnosu na broj živorođene djece u dobi za vrtić na istom području. Navedeno nije moguće procjenjivati na razini pojedine ustanove, već je stoga kriterij usmjeren na teritorijalno područje. Cilj obrazovne politike je osigurati svakom djetetu mjesto u vrtiću na području svih JLP(R)S te se osnivači trebaju dogovoriti o potrebama i mogućnostima intervencija na svom području zbog čega je predviđeno partnerstvo sa svim ustanovama za RPOO neovisno o tipu osnivača. |
24 | V.S. | 1.Opće informacije, 1.4.Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstva | Molimo povećati maksimalne vrijednosti projektnih prijedloga obzirom da kretanje cijena na građevinskim tržištu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), ne predviđa se povećanje iznosa sredstava po jedinici dnevnog boravka. |
25 | RENATO STANKOVIĆ | 2.Pravila Poziva, 2.5.Broj projektnih prijedloga koje može podnijeti prijavitelj u okviru Poziva | Poštovani, prema jednom od kriterija kojeg ste naveli, a koji nalaže da ukupan zbroj postojećih i dodatnih mjesta za jasličke i vrtićke skupine ne smije prelaziti 100% broja živorođene djece u dobi za vrtić, isključuju se projektni prijedlozi prijavitelja koji prema podacima MUP-a imaju zabilježen značajan broj doseljene djece iz drugih gradova, općina, ili država. Time se takve prijavitelje stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na druge prijavitelje, iako je njihova potreba za osiguravanjem infrastrukturnih uvjeta jednako stvarna. Smatramo da bi konačan prijedlog predmetnog Poziva trebao u ovom elementu ponuditi mogućnost drugačijeg ili dodatnog izračuna, koji bi uvažio i broj doseljene djece iz drugih gradova, općina i država, uz obvezu dokazivanja podataka temeljem službene evidencije MUP-a, kako bi se prijaviteljima u ranije opisanoj situaciji omogućilo jednakopravno sudjelovanje u predmetnom Pozivu, sve s ciljem osiguravanja infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Unaprijed zahvaljujemo. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), te s obzirom na uvjet trajnosti projekta od 30 godina unutar čega je teško predvidjeti sve moguće parametre koji mogu utjecati na broj djece na nekom području (uključujući utjecaje migracije), u obzir se uzima broj živorođene djece u dobi za vrtić i demografski trend (kriterij 7.1.), a ne predviđa se dodatni izračun koji uključuje broj doseljene djece. |
26 | TAJANA PAVIĆ | 1.Opće informacije, 1.4.Financijska alokacija i iznos bespovratnih sredstva | Molimo povećati maksimalne vrijednosti projektnih prijedloga obzirom da kretanje cijena na građevinskim tržištu. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. U svrhu osiguravanja jednakog postupanja prema svim (potencijalnim) prijaviteljima na predmetni Poziv i prijaviteljima/korisnicima sredstava osiguranih kroz provedena dva poziva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi i drugi Poziv), ne predviđa se povećanje iznosa sredstava po jedinici dnevnog boravka. |
27 | TAJANA PAVIĆ | 2.Pravila Poziva, 2.2.Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva | Poštovani, Način na koji ste dozvolili uključivanje vjerskih zajednica kao prihvatljive subjekte (partnere) u ovom Pozivu je neprihvatljivo. Naime, zašto vjerske zajednice koje su osnivači vrtića (u ovom slučaju vjerskih) nisu PRIHVATLJIV PRIJAVITELJ, nego ste ih stavili u kategoriju partnera? Isto je neprihvatljivo. Zašto sam vjerski vrtić kao pravna osoba nije prihvatljiv prijavitelj? Po istim zakonskim propisima su osnovani kao i vrtići kojima su osnivači JLPRS. Naime, koliko je vjerojatno da će bilo koja JLPRS imati volju i želju ulagati u tzv. privatni vrtić, u kojem nema vlasnički, osnivački, udio?? JLPRS osnivaju "svoje" vrtiće i njima raspolažu na sebi svojstven način i kao takvi su osnivači, vlasnici tih istih vrtića i sudjeluju u njihovom upravljanju. Vjerski vrtići osnovani od strane vjerske zajednice i nalaze su prostorima koji su u vlasništvu ili te iste vjerske zajednice, ili im je vjerska zajednica isto dala u vlasništvo/korištenje, pa vas molimo da pojasnite koja je svrha i namjera JLPRS da ulaže u objekte koje nisu njezino vlasništvo? Isto tako vas molimo pojašnjenje, budući da JLPRS-ovi imaju vrtiće u "svojem" vlasništvu, kolika je njihova volja, namjera ili obaveza ulagati u vjerske/privatne vrtiće a ne u vrtiće kojima su oni osnivači??? Javne ustanove kojima su osnivački vjerske zajednice prihvatljivi su prijavitelji u okvirima NPOO (energetska obnova), bili su prihvatljivi u okvirima OPKK, pa se postavlja pitanje zašto ih se sada marginalizira? Važno je napomenuti kako javne ustanove kojima su osnivači vjerske zajednice ne obavljaju profitnu djelatnosti (sukladno svojim Konstitucijama) i ne pripadaju u kategoriju državnih potpora., i kao mogući prihvatljivi korisnici navedeni su u PKK 2021-2027. I na kraju, postavlja se pitanje, zašto su djeca i roditelji, koji pohađaju vjerske vrtiće i iste žele pohađati, diskriminirana u odnosu na ostalu djecu i ostale vrtiće, a svi podijele istim zakonskim propisima i osnovani su sa istim ciljem? Molimo vas da vjerske zajednice i javne ustanove kojima su osnivači vjerske zajednice uvrstite kao prihvatljive prijavitelje u ovaj Poziv. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Vjerski vrtići, kao ni ustanove za RPOO drugih osnivača, nisu prihvatljivi prijavitelji, no za razliku od prethodnih poziva iz NPOO, pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati u okviru ovog Poziva unutar kojeg su sam predmet investicije. S ciljem kojeg je Vlada RH postavila o osiguranju vrtićkih mjesta svoj djeci na području RH, ključni kriterij je upisnost na određenom teritorijalnom području gdje se prednost želi dati jedinicama s najslabijom pokrivenošću kapacitetima za upis djece u RPOO. Kako bi se navedeno moglo procijeniti, kriterijima se propitkuje postotak kapaciteta za upis djece u dječje vrtiće na području grada/općine prijavitelja u odnosu na broj živorođene djece u dobi za vrtić na istom području. Navedeno nije moguće procjenjivati na razini pojedine ustanove, već je stoga kriterij usmjeren na teritorijalno područje. Cilj obrazovne politike je osigurati svakom djetetu mjesto u vrtiću na području svih JLP(R)S te se osnivači trebaju dogovoriti o potrebama i mogućnostima intervencija na svom području zbog čega je predviđeno partnerstvo sa svim ustanovama za RPOO neovisno o tipu osnivača. |
28 | TAJANA PAVIĆ | 2.Pravila Poziva, 2.5.Broj projektnih prijedloga koje može podnijeti prijavitelj u okviru Poziva | Poštovani, Kako je moguće da Prijavitelj može istovremeno biti i partner obzirom da su jedini prihvatljivi prijavitelji po ovom Pozivu navedene jedinice JLPRS???? I još uz to navodite "Prijavitelj prijavljuje projektni prijedlog na području prijavitelja" - Ovdje ste isključivu mogućnost dali vrtićima kojima su osnivači gradovi/općine i nalaze se isključivo na području tog grada ili općine. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva su: - jedinice lokalne ili regionalne (područne) samouprave (JLP(R)S) na području Republike Hrvatske prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20) i Zakonu o Gradu Zagrebu (NN br. 62/01, 125/08, 36/09, 119/14, 98/19 i 144/20). Navedeno se odnosi na sve JLP(R)S, neovisno o tome jesu li osnivači ustanove/a za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO), a cilj samog Poziva je povećanje dostupnosti RPOO. U skladu s tim, ovisno o specifičnostima nekog područja i imajući u vidu regionalnu učinkovitost (kriterij odabira 1.3.), JLP(R)S se može odlučiti raditi proširenje kapaciteta isključivo na svojem području i prijaviti projekt izgradnje/dogradnje/nadogradnje/ rekonstrukcije/adaptacije objekta na svojem području i/ili sudjelovati kao partner drugoj JLP(R)S u projektu proširenja kapaciteta koje će obuhvatiti djecu s područja oba JLP(R)S, što se definira Sporazumom o partnerstvu. Pritom JLP(R)S na čijem području se radi intervencija treba preuzeti ulogu prijavitelja, u skladu s kriterijem prihvatljivosti projekta 5. (aktivnosti se provode na području prijavitelja). |