Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porastu, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 SAŠA PERIČAK ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti obavezne biološke module koji obuhvaćaju navedene sadržaje. Srdačan pozdrav Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulumom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulumom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Hrvatska obrtnička komora podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje komponente učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. U skladu s navedenim, u nastavku dostavljamo primjedbe na predloženi kurikulum: Predlažemo pod odjeljkom Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa jasno istaknuti da su uvjeti i načini obrazovanja uz navedene zakonske i podzakonske akte određeni i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Primjer: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. S obzirom da se pod Uvjetima i načinima obrazovanja u okviru obrazovnog programa ne navodi i potreba posjedovanja Ugovora o naukovanju smatramo da je navedenu napomenu da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju regulira posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja izrazito bitno istaknuti zbog jasnoće informacija o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu. Nadalje, u vezi Oblika učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikuluma predlažemo jasno uvrstiti informaciju da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca. Također, u kurikulumu se navodi najmanji mogući broj CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i postotci provedbe učenja temeljenog na radu ukupno i za svaki modul. Smatramo da je minimalno 50% CSVET bodova ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca. Konačno, predlažemo jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio naučnički ispit. U skladu s navedenim, ljubazno molimo da razmotrite navedene primjedbe u vezi jasnog i konkretnog isticanja naukovanja kod licenciranih poslodavaca kao dijela učenja temeljenog na radu, pridržavanje optimalnog broja CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i navođenja naučničkog ispita kao sastavnog dijela završnog rada. Navedene primjedbe dostavljamo s ciljem unaprjeđenja jasnoće i konkretnosti informacija u predloženom kurikulumu što će dovesti do kvalitetnije provedbe strukovnog obrazovanja za navedeno zanimanje. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. U odjeljku Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa stoji: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Navedenim su obuhvaćeni svi posebni propisi kojima se regulira provedba naukovanja uključujući i Ugovor o naukovanju kao i naučnički ispit. U odjeljku Oblici učenja temeljenog na radu stoji: Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod licenciranog poslodavca uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. Ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca, učenje temeljeno na radu može se ostvariti kod poslodavca, u Regionalnom centru kompetentnosti ili u ustanovi. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. U navedenom strukovnom kurikulu stoji da je najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu što upravo čini najmanje 50% bodova strukovnog dijela kvalifikacije. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 SNJEŽANA ERDELJAC ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Smatramo da je naziv kvalifikacije Građevinski radnik za održivu gradnju nedovoljno atraktivan današnjim učenicima pri upisu. Predlažemo promjenu naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji kojim se izbjegava riječ radnik koji sigurno odbija upis učenika ( to nam je pokazalo iskustvo ). Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 MARIN BENČIĆ ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Podržavam promjenu naziva GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU/GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u prikladniji naziv IZVOĐAČ RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI/IZVOĐAČICA RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI koji će zasigurno povećati interes za zanimanjem te će bolje kotirati u popisu zanimanja. Naime, čak i u današnje vrijeme velike potražnje i dobrih primanja koja ostvaruju kadrovi u graditeljstvu, škole vape za učenicima koji se žele obrazovati za rad u građevinskoj struci. Mislim da je predloženi naziv korak prema jačanju ove pozicije. Marin Benčić, ovlašteni arhitekt nastavnik strukovnih predmeta Srednja škola Bedekovčina Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 SANDRA TUĐA ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Podržavam promjenu naziva GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u prikladniji naziv IZVOĐAČ RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI / IZVOĐAČICA RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI. Smatram da naziv radnik / radnica nije dovoljno atraktivan i motivirajući za učenike te da ga je potrebno uskladiti sa suvremenim trendovima u obrazovanju i tržištu rada. S poštovanjem, Sandra Tuđa, mag.ing.aedif. nastavnica strukovnih predmeta Srednja škola Bedekovčina Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 ŽELJKO ROD ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Predlažem promjenu naziva kurikuluma "Građevinski radnik za održivu gradnju/Građevinska radnica za održivu gradnju" u "Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji". Novi naziv je atraktivniji, povećava interes učenika završnih razreda osnovnih škola, doprinosi pozitivnoj percepciji zanimanja u društvu, motivira učenike za stjecanje potrebnih znanja i vještina te usklađuje kurikulum s modernim trendovima u obrazovanju i tržištu rada, pripremajući učenike za buduće izazove u struci. Srdačan pozdrav, Željko Rod,dipl.ing.građ. Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 ZAJEDNICA GRADITELJSKIH ŠKOLA REPUBLIKE HRVATSKE ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, III. Zajednica graditeljskih škola koja okuplja 30 škola koje imaju sektor graditeljstvo i geodezija ima stav da riječ RADNIk u nazivu zanimanja neće biti afirmativno i odbit će učenika pri odabiru zanimanja . Stav Zajednice je da bi naziv " Građevinski radnik za održivu gradnju" " trebalo zamijeniti nazivom " IZVODITELJ RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI". Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 SANJA MARKUŠ ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Podržavam promjenu naziva GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU/GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u prikladniji naziv IZVOĐAČ RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI/IZVOĐAČICA RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI. Sanja Markuš, dipl. ing. arh. nastavnica strukovnih predmeta Srednja škola Bedekovčina Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 VERA HRVOJ ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, u potpunosti podržavam uvođenje modernih, modularnih strukovnih kurikuluma ali mislim da modernizaciju strukovnih kurikuluma mora pratiti i modernizacija naziva jer će naziv strukovnog kurikuluma koji predlažem biti učenicima i roditeljima jasniji i prihvatljiviji. Predlažem: - da se naziv GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU/GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU promijeni u IZVOĐAČ RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI/IZVOĐAČICA RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI S poštovanjem, Vera Hrvoj ravnateljica, Srednja škola Bedekovčina Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 MARTINA POTOČKI ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, I. Smatram da se treba promijeniti naziv u "Izvođač/ica radova u održivoj gradnji" jer će sam naziv biti privlačniji učenicima od naziva "radnik", zvuči suvremenije a ništa se ne mijenja. Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 KRISTINKA JURČEVIĆ ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Predlažem promjenu imena Strukovnog kurikuluma iz Građevinski radnik za održivu gradnju - u IZVODITELJ RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI. Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 SELA TECILAZIĆ ODLUKUo uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije GRAĐEVINSKI RADNIK ZA ODRŽIVU GRADNJU / GRAĐEVINSKA RADNICA ZA ODRŽIVU GRADNJU u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Komentar u vezi izmjene predloženih naziva: 3. Građevinski radnik za održivu gradnju - IZVOĐAČ RADOVA U ODRŽIVOJ GRADNJI Suštinski se ne mijenja ništa, ali našim učenicima zvuči suvremenije. Sela Tecilazić, dipl.ing.arh. ravnateljica Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split Prihvaćen Prihvaća se izmjena naziva u Izvođač radova u održivoj gradnji/Izvođačica radova u održivoj gradnji. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.