Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o ODLUCI O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KARLO MAK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 KLARA HORVAT ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovovani, Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 KARLO HORVAT ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 PETRA OGNJENOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, mišljenja sam da je Psihologija trebala biti predložena kao dio kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama (1 CSVET barem) iako je predložena kao dio strukovnog dijela kurikula pojedinih zanimanja te kao modul općeobrazovnih predmeta (Uvod u psihologiju koji je predložen, ali ne i obavezan). Smatram da bi saznanja iz područja Psihologije svakako doprinijela ostvarivanju Ciljeva strukovnog obrazovanja definiranim Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje 2018. "Psihologija je znanost o čovjeku, njegovim psihičkim procesima i ponašanju, zbog čega je neraskidivo povezana sa svim područjima ljudskoga života i djelovanja. Predmet Psihologija, s jedne strane, učenicima omogućava da iz perspektive znanstveno utemeljenih spoznaja promotre i objasne ljudsko ponašanje u kontekstu isprepletenih bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika. Tako bolje razumiju sebe, druge i društvo u cjelini… Ne treba zanemariti da boljim uvidom u sebe i druge učenici lakše upravljaju svojim emocijama, motivacijom, učenjem i ponašanjem. Zbog toga su uspješniji u svojim aktivnostima, stječu pozitivnu sliku o sebi, što im olakšava odnose s učiteljima i kolegama. Tako se postiže sinergijski učinak cjelokupnog obrazovnog procesa – i na razini sadržaja i na razini odnosa. Osim što je učenje i poučavanje psihologije u srednjoj školi korisno za mnoge studije i profesije kojima će se učenici baviti u budućnosti, i osobno je vrlo važno za svaku mladu osobu. Mnogima će stečeno znanje biti poticaj da i dalje u privatnom životu razvijaju psihologijsku pismenost koja povećava njihov kapacitet suočavanja s različitim zahtjevima suvremenoga života i to kako bi bili bolji roditelji, prijatelji, građani – zadovoljniji ljudi. " (iz KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET PSIHOLOGIJE ZA GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, MZO 2019.) Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Kako bi se osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz razne aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 MARTINA ŠULJIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Smatram da je ova odluka neprihvatljiva. U potpunosti se slažem s mišljenjem Hrvatskog geografskog društva. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Martina Šuljić, Treća ekonomska škola u Zagrebu Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 MIRELA GRUBIŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Zahvaljujem svim kolegicama i kolegama koji su argumentirano iznijeli primjedbe i prijedloge vezano uz najavljenu reformu strukovnog obrazovanja. Nikada nisam robovala definicijama, člancima, kraticama ishoda i sličnome, tako da ću i sada dati svoj osobni osvrt na nužnost o(p)stanka geografije u svim srednjim školama u našoj domovini. U razredu sam 26 godina, u istoj – Medicinskoj školi Osijek. Generacije učenika i učenica sam poučavala općeobrazovnom predmetu – geografiji. Smanjenje satnice i prebacivanje geografije u treći razred smatram apsolutnim atakom na prava i obvezu novih generacija da budu aktivni sudionici društva. Predložene promjene uskraćuju širinu odgoja i obrazovanja što je imperativ obrazovnog sustava. Geografija doprinosi odgoju mladih ljudi koji žive u kulturi globalizacije, međunarodnim interakcijama i integracijama, u vremenu i prostoru koji se mijenjaju kao nikada do sada. Kroz geografske sadržaje osnažujemo nacionalni, kulturni i osobni identitet, poučavamo toleranciji, poštivanju i razumijevanju različitosti, ljepoti suživota, osvješćivanju poštenijeg i odgovornijeg odnosa spram prirode i resursa. Malo li je, a? Svi želimo imati ljude koji će dobro raditi svoj posao, biti izvrsni u svojoj struci, ali život ima i onu drugu dimenziju. Geografski sadržaji oplemenjuju i daju širinu. I sam naziv „Geografija u struci“ mi je uvredljiv. Postoji li Michelangelo za kuhare, Neruda za kemičare, Krleža za informatičare? Ponosna sam što su moji učenici tijekom cijelog mog radnog vijeka pokazivali interes za geografiju sudjelujući na županijskim, ali i na državnim razinama natjecanjima. Uistinu mi nije jasno forsiranje obveznih predmeta na maturi za sva strukovna zanimanja. Je li zaista samo bitna statistika? Tko će predavati sve te silne sate matematike, kada je poznato da i gimnazije imaju problem naći stručnog predavača, budući da su matematičari traženi i često se odlučuju na rad izvan prosvjete. I pitam se, hoće li netko snositi sankcije za ovakve promašene odluke? Također izražavam apsolutno nezadovoljstvo sadržajem, nedostupnošću i nepreglednošću vaše stranice. Mirela Grubišić, prof. geologije i geografije Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 MARIJANA BAKSA 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA GEOGRAFIJA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE na razini 4.2 Podržavam u potpunosti dolje napisani tekst vezan za donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 BLAŽENKA BEGOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razini 4.1 i 4.2. niti podržavam smanjenje satnice geografije i ostalih općeobrazovnih predmeta. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine . Blaženka Begović, mag.geog., prof. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 DIJANA BAUMKIRCHER ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 DARIJA BORIĆ SALOPEK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, navedena odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 ANAMARIJA SVERIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 VALENTINA PIRC MEZGA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 IVAN ČANJEVAC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. izv. prof. dr. sc. Ivan Čanjevac, pročelnik u ime Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 TOMISLAV LEŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 IVICA BORIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA GEOGRAFIJA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE na razini 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 MARTINA ŠULJIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razini 4.1 i 4.2. Ukoliko nastojimo obrazovati samostalne i odgovorne pojedince koji će imati aktivnu ulogu u zajednici onda će im smanjenjem satnice geografije, povijesti, biologije, kemije i ostalih općeobrazovnih predmeta kojima se smanjuje satnica to biti onemogućeno. Ovaj komentar pišem kao nastavnica geografije u u strukovnoj školi te se pozivam na temeljne vrijednosti i načela učenja i poučavanje Geografije: Temeljna vrijednost učenja i poučavanja Geografije jest razvijanje znatiželje za svijet te poticanje nadahnuća za građenje bolje i uređenije sadašnjosti i budućnosti Hrvatske, Europe i svijeta. Geografija pruža znanja i vještine koje omogućuju učenicima potpunije razumijevanje vrlo složenoga i promjenjivoga svijeta i njihova položaja u njemu. Učenje i poučavanje Geografije posebno doprinosi razumijevanju održivosti. Suvremeni je svijet suočen s brojnim izazovima, kao što su osiguranje pitke vode, hrane i energije, koji su posljedica intenzivnoga razvoja koji nije usklađen s prirodnim mogućnostima. Pitanje održivoga razvoja i sudjelovanje u odgovornome vrednovanju prirodnih resursa koji neće nepovratno uništiti okoliš ne mogu se razumjeti bez geografije. U nastavnome predmetu Geografiji učenici razvijaju prostorno mišljenje, uče o prostoru, ali i u prostoru. Uče orijentirati se, kretati se, promatrati i prikupljati podatke u prostoru, koristiti se geografskim kartama, novim tehnologijama, uključujući i geografske informacijske sustave. Osposobljavaju se za prepoznavanje prostorno relevantnih problema od lokalne k sve višim prostornim razinama. Potiče ih se na predlaganje rješenja tih problema i na aktivno sudjelovanje u oblikovanju bolje budućnosti. Učenjem i poučavanjem Geografije u učenika se razvija osjećaj odgovornosti kako bi svaki naraštaj iza sebe ostavio skladniji i uređeniji prostor nego što ga je dobio u nasljeđe. Martina Šuljić, prof. Treća ekonomska škola u Zagrebu Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 HRVATSKO GEOGRAFSKO DRUŠTVO ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. U ime Hrvatskog geografskog društva: doc. dr. sc. Mladen Maradin, predsjednik Hrvatskog geografskog društva Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
18 NIKOLINA RATKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
19 HANA STUPALO ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
20 ANA ALBIN ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, najprije, stranica vam je očajna. Nisam sigurna jeste li s namjernom to napravili, ali za 2024. godinu je poprilično zaostao sustav. Zato upućujem i prijedlog za izmjenu e-Savjetovanja. Nadalje, kao mladi profesor geografije izuzetno sam razočarana ovakvim prijedlogom kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama. Izbacivanjem satnice općeobrazovnih predmeta izbaciujete samu srž općeljudskih vrijednosti i kompetencija koje se stječu tijekom učenja i poučavanja tih predmeta. U digitaliziranom svijetu je neophodno steći i posjedovati vještinu kritičkog promišljanja, a posebno analitičkih sposobnosti. Učenici bez osnovnog geografskog znanja neće biti u mogućnosti sudjelovati u rješavanju važnih društvenih i globalnih problema. Učenici neće moći niti prepoznati potencijalne probleme u društvu niti učiti iz povijesnih pogrešaka. Čitav prijedlog ovog kurikula se kosi sa Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Svako dobro! Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
21 ANA PEJDO D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Geografija, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. izv. prof. dr. sc. Ana Pejdo, tajnica HGD - Zadar, izv. prof. dr. sc. Jadranka Brkić-Vejmelka, predsjednica HGD - Zadar Primljeno na znanje Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (NKSO), iako je donesen 2018. godine, predstavlja relevantan okvir za strukovno obrazovanje zbog svoje sveobuhvatnosti i fleksibilnosti. NKSO promiče kritičko mišljenje, kreativnost i prilagodljivost u dinamičnom radnom okruženju. Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 RUŽICA LONČAR ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razini 4.1 i 4.2. Ukoliko nastojimo obrazovati samostalne i odgovorne pojedince koji će imati aktivnu ulogu u zajednici onda će im smanjenjem satnice geografije, povijesti i ostalih općeobrazovnih predmeta kojima se smanjuje satnica to biti onemogućeno. Na koji način će učenici jednoga dana moći predložiti moguća rješenja prepoznatih problema u zajednici? Iz svega navedenog vidljivo je da geografija u sustavu odgoja i obrazovanja holistički poučava o prostornom kompleksu i njegovoj identitetskoj osnovi (Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Geografija ,2016.). Današnje generacije ne poznaju život bez interneta i veliki su "konzumenti" tehnologije a ta tehnologija ima veliki utjecaj na stanovništvo, okoliš i gospodarstvo. Upravo uz odgovarajuća geografska znanja i vještine učenici mogu biti inovatori za određene društvene potrebe i probleme ili autori društvenih inovacija kao odgovor na nove društvene izazove. Jedino smisleno povezani nastavni sadržaji mogu učenicima dati cjelovitu sliku izučavanih sadržaja. Učenici strukovnih škola moraju imati pravo na cjelovito obrazovanje koje će im pomoći da budu samostalni, odgovorni i aktivni pojedinci koji prepoznaju, analiziraju i kritički promišljaju o složenim uzrocima, pojavama i posljedicama na lokalnoj i globalnoj razini. Srdačan pozdrav! Ružica Lončar, prof., savjetnik, voditeljica ŽSV -a nastavnika geografije u strukovnim školama Grada Zagreba Primljeno na znanje Općeobrazovni dio strukovnih kurikula te u modulima integrirana različita znanstvena područja zajedno s kurikulima međupredmetnih tema pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2 te kao zasebni predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja te osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava potiče suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 KREŠIMIR BLAZNIK 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, učenje predmeta povijesti JEDINA je mogućnost mladim ljudima da razviju sposobnost vremenskog i prostornog snalaženja; da se upoznaju s pregledom osnovnih dostignuća koja su postigle ranije generacije; kako u znanosti, umjetnosti, razvitku pravnih i društvenih postignuća koja su danas temelj života. Čak i pojmovi kao što je ustav, uzroci i posljedice zbivanja u nekadašnjem i današnjem svijetu. Onaj minimum od 70 nastavnih sati godišnje u strukovnim školama, po dvije godine učenja predstavlja naslijeđeno stanje koje se ne smije niti smanjiti, a niti prenamijeniti u nekakvu izbornu nastavu ili slične predstave. Je li cilj obrazovanja dostići neuke i neobrazovane? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
24 KREŠIMIR BLAZNIK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, posve je neprihvatljivo da postoje nekakvi "prijedlozi" (a čiji zapravo, da bi s takvima razmijenio argumente), kojima se nastoji ukinuti općeobrazovne predmete. Posve je svejedno je li tako nešto u formi "smanjene satnice" ili da ozbiljni dijelovi nastave kao predmet povijesti, geografije, biologije i kemije postanu "izbornima", "modulima" ili nekakvim drugim kreacijama. Eventualna smanjena satnica učenja nekog predmeta ne donosi niti osnovnu informaciju, a posebno ne osnovno znanje. Moje srednjoškolsko obrazovanje, u kojemu su u strukovnoj školi prve dvije godine bili i SVI općeobrazovni predmeti, meni je ipak omogućilo da položim prijemne ispite i upišem dvije studijske grupe na Filozofskom fakultetu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
25 TIN ŽAJA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, smatram da je apsolutno neprihvatljiv novi prijedlog smanjenja satnice geografije. Osnova poznavanja prostora i veza u društvu stječe se nastavnim predmetom čiji su prostor i međuovinost dionika prostora glavni predmet istraživanja. Geografija je jedan od temelja stjecanja znanja i iz drugih predmeta, ali i poticaj na promišljanje o povezanosti međupredmetnih tema koje se forsiraju novim kurikulumom. Mladi, a pogotovo oni koji se odlučuju za turističke smjerove, morali bi sve četiri godine stjecati znanje o prostoru i njegovim odrednicama s obzirom na to da je upravo prostor, odnosno turističke destinacije i ponuda ono što će toj mladosti odrediti budućnost jednog dana. Ukoliko ne želimo da nam budući turistički djelatnici ne znaju gdje se nalazi glavni grad države ili zašto su neke destinacije više ili manje prihvatljive u pojedinom dijelu godine, onda je pravo vrijeme za osvijestiti se i dati geografiji značaj koji zaslužuje imati u društvu. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
26 LJUBICA SAVIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2, F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Poštovani, mišljenja sam da u srednjoj školi učenik treba nastaviti s učenjem stranih jezika koje je učio u osnovnoj školi, da nastavi s učenjem prvog jezika, a ne da se događa da u srednjoj školi mijenja prvi jezik i bira engleski jezik. Do sada se u nekim srednjim školama događalo da su u grupi njemačkog kao drugog stranog jezika i učenici apsolutni početnici (koji nisu učili njemački jezik u osnovnoj školi), i nastavljači (koji su učili 2-4 godine) i pravi nastavljači (kojima je njemački bio prvi strani jezik i kojega su učili osam godina u osnovnoj školi, a u srednjoj školi su ga birali kao da im je drugi jezik). Pojedine srednje škole su omogućile posebne grupe u drugom stranom jeziku: grupe nastavljača odnosno grupe apsolutnih početnika i tako bi trebalo biti kako bi se omogućio kontinuitet učenja jezika. Tu naravno podrazumijevam zasebne skupine drugog jezika, a ne kombinirani odjel. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
27 DARIJA BORIĆ SALOPEK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, navedeno smanjenje satnice općeobrazovnih predmeta na razinama 4.1 i 4.2 je u potpunosti neprihvaljivo, posebno za smjer Hotelijrsko-turistički tehničar. Gotovo će u potpunosti izostati turistička geografija koja je osnova za razumijevanje svih turističkih procesa i promjena koje isti nosi u prostoru. Ukoliko je niže naveden opis spomenutog zanimanja točan, ne znam koji će hotelijrsko-turistički tehničar nakon srednje škole biti u mogućnosti adekvatno informirati turiste o ponudama, izletima ili će eventuralno organizirati turističku ponudu, ako o istoj nema nikakvo predznanje. "Hotelijersko-turistički tehničar informira domaće i strane turiste o turističkoj ponudi, organizira putovanja i izlete, obavlja administrativne poslove vezane uz prijam i boravak gostiju, te surađuje s drugim turističkim djelatnicima na organiziranju turističke ponude." Svesti geografiju, kao i ostale općeobrazovne predmete na minimalnu satnicu i primijeniti isto na nove generacije učenika koji u srednju školu dolaze u potpunosti nesvjesni sebe, svijeta i problema koji ih okružuju je neprihvatljivo. Obrazovanje treba reformu, ali ne na štetu općeobrazovnih predmeta. Svi su oni do sada s razlogom imali svoje mjesto u satnicama strukovnih škola, a sukladno tome i u odgoju i obrazovanju učenika. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Modularni pristup omogućava veću fleksibilnost i prilagodljivost kurikula specifičnim potrebama učenika. Učenici stječu relevantne kompetencije različitim modulima, uključujući i one koji se bave geografskim sadržajima, ali interdisciplinarnim i praktičnim pristupom. U Strukovnom kurikulu za stjecanje kvalifikacije turistički tehničar destinacije / turistička tehničarka destinacije područje geografije, osim u četvrtoj godini obrazovanja u općeobrazovnom predmetu, može se pronaći u skupu ishoda učenja Prirodne osnove turističkih destinacija kao i u skupu ishoda učenja Temeljni čimbenici i učinci turizma u prvoj godini obrazovanja. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
28 HELENA JILEK KUBALEK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Podržavam sve već napisano od kolegica i kolega. Osobno sam zabrinuta za budućnost učenika koji pohađaju strukovne škole u RH. Zaboravili ste da imaju pravo na cjelokupno obrazovanje a ne samo osposobljavanje za tržište rada! Smatram da ASOO nije kompetentna institucija za zadavanje okvira za općeobrazovne predmete te molim intervenciju MZO. Velika odgovornost leži na MZO ukoliko dozvoli provođenje predloženog bez korekcija koje se argumentirano traže u e-savjetovanju. Od 70% učenika srednjih škola koji pohađaju strukovne programe radite građane drugog reda. Učenici moraju imati pravo na cjelovito obrazovanje koje će ih pripremiti ne samo za tržište rada nego i za život kao aktivnog građanina RH! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
29 HELENA JILEK KUBALEK 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, ne slažem se s Kurikulom nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole u Republici Hrvatskoj na razinama 4.1 i 4.2. Satnica predviđena za postizanje ishoda učenja nije dovoljna. Sadržaj nastavnog predmeta nije potpun i cjelovit već izvađen iz konteksta što je u nastavi povijesti nedopustivo. Povijest je važan državotvorni predmet i kao takav ima nezamjenjivu ulogu u obrazovanju mladih ljudi. Povijest se treba učiti 2 godine po 2 školska sata tjedno. Jedino očuvanjem postojeće satnice možemo u potpunosti ispuniti svrhu učenja povijesti kako stoji u vašem opisu. Dakle 2 godine učenja po 70 sati godišnje je minimum za ostvarivanje potrebnih ishoda učenja. Smanjivanjem satnice povijest nanosi se velika šteta učenicima koji pohađaju strukovne škole, a takvih je ukupno 70% u RH, te ih se u odnosu na druge stavlja u poziciju građana drugog reda. Nedopustivo! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
30 KATARINA VUKELIĆ KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA ISLAMSKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.1 I 4.2 , C.STRUKTURA–ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULA Poštovani/a, kao i svi ostali koji sudjeluju u Savjetovanju, zgrožena sam prijedlogom smanjenja satnice općeobrazovnih predmeta i njihovim potpunim ukidanjem u višim razredima srednjih strukovnih škola. Smatram da djecu u strukovnim školama ne treba gledati samo kao buduću radnu snagu i svesti ih na to da postanu fah idioti. Obrazovanje je nešto puno šire, plemenitije i značajnije za osobu kao individuu, kao i za društvo općenito. Ovaj prijedlog je uvredljiv i ponižavajući za djecu koja upisuju strukovne škole, za njihov intelektualni potencijal, za razvoj potencijalno i drugih interesa pored onih vezanih za struku koju su odabrali. Općeobrazovni predmeti i njihova satnica su već sad svedeni na minimum (ipak su to strukovne škole pa je glavni interes nešto drugo, i to mogu razumjeti), ali daljnje smanjivanje zasigurno ne ide prema poboljšanju kvalitete obrazovnog sustava i stupnja obrazovanosti mladih ljudi koji kroz njega prođu. Za kraj, ako ima mjesta sve 4 godine za Vjeronauk i Etiku, zašto nema mjesta za znanstvene predmete poput povijesti i geografije? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
31 MILENA ROMANOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Ovako predloženi kurikul općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razini 4.1. i 4. 2. je neprihvatljiv. Teško je razumjeti neke komentare za pojedina zanimanja u svezi modularne nastave, točnije hvalospjeve istoj. Na kom temelju, tj. iskustvu grade svoje mišljenje, kada su modularnu nastavu primjenjivali ili bar vidjeli u praksi. Modularna nastava nije dio hrvatskog obrazovnog sustava, dio je tuđe tradicije. Zemlja smo specifičnih ljudi sa daleko dužom tradicijom i poviješću od onih čije sustave obrazovanja kopiramo. Zašto mislimo da je tuđe uvijek bolje od našeg? Osobno ne znam je li modularna nastava dobra ili loša. Vrijeme će pokazati... ONO ŠTO SIGURNO ZNAM JESTE DA IZBACIVANJE I/ILI SMANJENJE NEKIH OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA OVU REFORMU STRUKOVNOG OBRAZOVANJA ČINI JEDNOM OD NAJGORIH DO SADA. Tijekom života vidjela sam mnoge reforme obrazovanja. Sve su imale neke sličnosti: 1) Sve su najavljivane kao nove, moderne, neophodne za suvremeno društvo 2) Sve su kritizirale prethodni način obrazovanja 3) Sve su redom bile lošije od prethodnih Ono što još uvijek možete učiniti za hrvatsku mladost, a time i za budućnost Hrvatske (ne zaboravite da 70% djece pohađa stukovne škole) jeste da vratite općeobrazovne predmete (biologiju, povijest, geografiju, PiG) bar na onu razinu u kojoj su bili prisutni do sada. Argumente za navedeno možete naći u većini komentara za sva zanimanja objavljena na e-savjetovanju, u medijima, na održanim okruglim stolovima. S poštovanjem, Dr.sc. Milena Romanović, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
32 DAVOR RELJA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, prvo želim izraziti nezadovoljstvom oko sučelja na e-savjetovanju koje je jako nepregledno i treba dosta vremena da se pojedine komponente učitaju što dijelom demotivira nastavnike da ostave svoj komentar. Ne podržavam odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta na razini 4.1. i 4.2. Geografija je potpuno izbačena iz svih trogodišnjih zanimanja kao što su prodavači, konobari i vozači motornog vozila. Neprimjereno je da učenici imaju geografiju tek u 4. razredu koji ionako traje 3 tjedna kraće. Najveće smanjenje satnice je u zanimanju ekonomist gdje je geografija smanjena za čak 75%. U tom zanimanju geografija je u uskoj povezanosti sa strukom i dosada se učila u svim razredima. Podržavam modernizaciju srednjih strukovnih škola ali ne na štetu općeobrazovnih predmeta koji su važni dio kulturnog identiteta pojedinca. Davor Relja, prof. savjetnik Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
33 MARINA DUMANČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, I. Poštovani , "Fizika je temeljna prirodna znanost koja proučava energiju i materiju, međudjelovanja te gibanja u prostoru i vremenu te je temelj svih prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti. Kao nastavni predmet Fizika potiče razvoj kognitivnih sposobnosti te znanstvenog i stvaralačkog mišljenja. Zbog toga je fizika nezaobilazna u prirodoznanstvenom opismenjavanju. Učenjem fizike, uz deklarativno znanje, stječu se proceduralno i metakognitivno znanje, primjenjivi na rješavanje problemskih situacija u novim i drugačijim okolnostima. Stječu se znanja za razumijevanje prirodnih pojava i modernih tehnologija, razvijaju se vještine i sposobnosti potrebne u svakodnevnom životu. Nastavni predmet Fizika priprema učenike za daljnje školovanje i cjeloživotno učenje." Ovo je dio teksta iz dokumenta o ODLUKU O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Iz prijedloga modula za predmet fizika koji postaje fizika u struci vidljivo je da je značenje fizike bitno samo na papiru. Kvalitetno usvajanje znanja te razvoj metakognicije, proceduralnih znanja i rješavanje problemski situacija je drastično smanjeno prijedlogom satnice fizike i guranjem fizike u strukovni predmet. Učenici strukovnih škola time ostaju uskraćeni za kvalitetno obrazovanje i stjecanje bitnih vještina nužnih za tržište rada i daljnje napredovanje u struci i/ili nastavak obrazovanja. Ustav RH Članak 66. "Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima." Kako je obrazovanje svakom dostupno pod jednakim uvjetima kada učenici strukovnih škola , s ovakvim prijedlogom fizike , vrlo teško (praktički nemoguće) mogu položiti državnu maturu iz fizike ili savladavati gradivo fizike na fakultetima kojima je fizika temeljni ili vrlo značajan dio? S obzirom da se u dokumentu navodi koliko je fizika značajna i bitna potrebno je uskladiti duljinu trajanja i težinu modula sa zahtjevima struke ,kako se učenika srednjih strukovnih škola (kojih je 70% ) ne bi onemogućilo u daljnjem nastavku obrazovanja. S poštovanjem, Marina Dumančić Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
34 DRAGAN JOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani, potrebno je uskladiti dokument(e) s obzirom da je prema prijedlogu npr. geografija malo predmet u 3. razredu, a na drugim mjestima u 4. razredu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
35 DRAGAN JOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani, ne slažem se s predloženom satnicom. Smatram da podizanjem nekih predmeta na gimnazijsku razinu, a istovremeno smanjenjem satnice ostalih općeobrazovnih predmeta činimo štetu strukovnome obrazovanju. Predlažem zadržati postojeću satnicu HJ, MAT i stranih jezika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
36 IVANA ARAČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, želim izraziti nezadovoljstvo s ODLUKA O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 s dijelom koji se odnosi na satnicu geografije u strukovnim školama koja će nakon reforme biti smanjena za trećinu tj. bit će obavezan predmet u 4. razredu (2 sata tjedno).Profesorica sam geografije u smjerovima: ekonomist, poslovni tajnik, upravni referent i turističko - hotelski komercijalist i od sadašnjih 18 sati ostat će samo 8. Ne vidim razlog zbog kojeg je potrebno takvo drastično smanjenje i uskraćivanje obrazovanja djeci. Smatram da je potrebna promjena u strukovnim kurikuluma i njihova modernizacija, ali ne štetu općeobrazovnih predmeta poput geografije. Nadam se da ćete zadržati sve općeobrazovne predmete (s postojećom satnicom) koji su s razlogom bili prisutni u strukovnim zanimanjima. S poštovanjem, Ivana Aračić Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
37 MAJA PLANINIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Smatramo načelno da predloženi model fizike za strukovne škole nije najbolje rješenje za učinkovito i produktivno poučavanje sadržaja Fizike u strukovnim školama. Fizika je važan školski predmet i preduvjet za upis raznih STEM studijskih programa u Republici Hrvatskoj, kojima tipično želi pristupiti i značajan broj učenika iz strukovnih škola. Smatramo da uvrštavanje dijelova nastavnog programa iz Fizike u razne module, koje će škole po svojem nahođenju birati ili izostavljati, može otežati ili čak onemogućiti učenicima sustavno savladavanje gradiva Fizike, a time i smanjiti njihove šanse za uspjeh na ispitu državne mature iz Fizike. Učenici strukovnih škola već sada postižu značajno slabije rezultate na tom ispitu od gimnazijalaca (prosječno za oko 20%), te se njihov interes za taj ispit, nažalost, kroz godine smanjuje, iako oni još uvijek čine oko 35% ukupnog broja pristupnika. Stoga bi trebalo poraditi na jačanju nastave Fizike u strukovnim školama, čemu sadašnji prijedlog ukidanja Fizike kao samostalnog općeobrazovnog predmeta, te njeno razdjeljivanje u module, neće pridonijeti, a može imati i vrlo loše posljedice na pripremljenost učenika strukovnih škola za nastavak školovanja. Ostaje i pitanje hoće li taj predmet predavati nastavnici fizike ili nastavnici strukovnih predmeta, koji najčešće nisu obrazovani za suvremeno poučavanje sadržaja Fizike. Izgleda da se zaboravlja u ovome prijedlogu da predmet Fizika ima i važan općeobrazovni aspekt, a nije samo skupina sadržaja koje određena struka više ili manje koristi. Učenje fizike razvija kritičko mišljenje, znanstveno zaključivanje, osnovne ideje o prirodi znanosti i prirodi uopće. Sve je to potrebno, smatramo, i učenicima strukovnih škola, a ne vidimo da će se kroz ovaj pristup moći izgraditi. Jasno je da učenici u svim tipovima strukovnih škola ne trebaju jednaku razinu i obujam Fizike u svom obrazovanju, no to se može uzeti u obzir razvijanjem nekoliko tipova povezanih kurikula Fizike (ne skupova modula), koje onda pojedine škole mogu birati prema svojim potrebama. Moduli nisu i ne mogu biti samostalni, jer Fizika pretpostavlja stalno nadograđivanje na prethodno znanje. Bojimo se da će se ovim prijedlogom učenicima strukovnih škola, a time i onima koji tradicionalno imaju interes i sposobnosti za Fiziku, poput učenika tehničkih škola, onemogućiti sustavnost i koherentnost u učenju Fizike, a s druge strane ih vrednovati na način koji nije adekvatan načinu poučavanja. Nadamo se da nije prekasno da se sve ovo uzme u obzir i vrati predmet Fizika u strukovne škole. S poštovanjem, Izv. prof. dr. sc. Maja Planinić, Grupa za edukacijsku fiziku i metodiku nastave fizike, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Izv. prof. dr. sc. Ana Sušac, Fakultet za elektrotehniku i računarstvo, Sveučilište u Zagrebu; Doc. dr. sc. Katarina Jeličić, Grupa za edukacijsku fiziku i metodiku nastave fizike, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Dr. sc. Karolina Matejak Cvenić, v. pred., Grupa za edukacijsku fiziku i metodiku nastave fizike, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu Primljeno na znanje Poučavanje fizike je izuzetno važno, ne samo u općeobrazovnom smislu, već i za nastavak školovanja, posebno u STEM području., Predloženi model je osmišljen zato da omogući fleksibilnost i prilagodbu kurikula specifičnim potrebama učenika i strukovnih škola. Iako se može činiti da će škole proizvoljno birati module iz fizike, to nije slučaj. Škole su obvezne ostvarivati skupove ishoda učenja iz fizike prema strukovnom kurikulu. "Svojevoljnost" škola odnosi se samo na izborni i fakultativni dio strukovnog kurikula, što može biti korisno jer omogućuje školama zadovoljavanje specifičnih potreba svojih učenika. Točno je da učenici strukovnih škola ostvaruju slabije rezultate na državnoj maturi iz fizike u usporedbi s učenicima iz gimnazijskih programa i to se odnosi na dosadašnje poučavanje fizike kao općeobrazovnoga predmeta. Ispit državne mature iz fizike je izborni i nema A i B razinu te „ Usklađen je s odobrenim kurikulom nastavnoga predmeta Fizika za osnovne škole i gimnazije (četverogodišnje učenje Fizike, model 4×3) koji je objavljen u Narodnim novinama, br. 10/2019, Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Fizika za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.“…(citat iz Ispitnog kataloga za državnu maturu u školskoj godini 2023./2024.). Fizika se u većini strukovnih škola izvodi u prve dvije godine s dva sata tjedno. Izuzetak je većina kvalifikacija na razini 4.2 u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Za taj sektor i tu razinu obvezni se gotovo svi predloženi moduli iz fizike. Sustavnije poučavanje fizike može se omogućiti izborom različitih/slijednih modula, posebno za zainteresirane učenike. Na taj način, učenici koji žele polagati državnu maturu iz fizike mogu dobiti odgovarajuću pripremu bez opterećivanja cijele populacije učenika. U nekim strukovnim kurikulima postoji preklapanje ishoda učenja iz fizike sa strukovnim ishodima učenja. To nepotrebno opterećuje učenike i stvara redundanciju u njihovu obrazovanju. Predloženi moduli omogućavaju usklađivanje i integraciju sadržaja kako bi se izbjegla dupliciranja i optimiziralo učenje. Također, predloženi moduli sadrže sve ishode učenja iz važećeg kurikula za gimnazije, čime se osigurava kontinuitet i kvaliteta poučavanja fizike, a predloženi modeli vrednovanja i istraživačkog poučavanja osiguravaju da učenici dobiju kvalitetno i koherentno obrazovanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
38 NIKOLINA RATKOVIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Geografija, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Kurikulum za geografiju gdje su izostavljeni svi prirodni i društveni procesi koji se uče u prvom razredu, a koji svakodnevno oblikuju svijet u kojem živimo je neprihvatljiv za mlade ljude u 21. stoljeću. Učenici četverogodišnjih zanimanja kojima se povećanjem gradiva obaveznih predmeta na maturi očito pokušava potaknuti upis na fakultete će na tim istim fakultetima i u samom životu biti zakinuti za osnovne spoznaje i o planetu, funkcioniranju svijeta i s geografskog, ekološkog, političkog, povijesnog aspekta. Geografija koja se uči samo u četvrtom razredu je premalo da učenici dobiju znanje o državi u kojoj žive, a tek potpuno izostaviti sadržaj o Europi i svijetu (u svim aspektima koji su nam bitni; ekonomskom, kulturnom, razvojnom, ekološkom, sigurnosnom) je poražavajuće za reformu koja nastoji biti suvremena. Potrebno je učiti geografiju u bar još jednom razredu, gdje bi učenici učili o temama koje su od velike važnosti za sve građane Hrvatske i Europske unije kao što su: Europska unije, granice, globalizacija, svjetsko gospodarstvo, krizna žarišta, osnove klimatologije, utjecaj klimatskih promjena.... Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
39 NIKOLINA RATKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Kurikulum za geografiju gdje su izostavljene svi prirodni i društveni procesi koji svakodnevno oblikuju svijet u kojem živimo je neprihvatljiv za mlade ljude u 21. stoljeću. Učenici četverogodišnjih zanimanja kojima se povećanjem gradiva obaveznih predmeta na maturi očito pokušava potaknuti upis na fakultete će na tim istim fakultetima i u samom životu biti zakinuti za osnovne spoznaje i o planetu, funkcioniranju svijeta i s geografskog, ekološkog, političkog, povijesnog aspekta. Geografija samo u četvrtom razredu je premalo da učenici dobiju znanje o državi u kojoj žive, a potpuno izostaviti sadržaj o Europi, kontinentu koji je nedjeljiv s Hrvatskom u svakom kontekstu (ekonomskom, kulturnom, razvojnom, ekološkom, sigurnosnom) je poražavajuće za reformu koja nastoji biti suvremena. Potrebno je učiti geografiju u bar još jednom razredu, gdje bi učenici učili o temama koje su od velike važnosti za sve građane Hrvatske i Europske unije kao što su: Europska unije, granice, globalizacija, svjetsko gospodarstvo, krizna žarišta, osnove klimatologije, utjecaj klimatskih promjena.... O tome da učenici trogodišnjih škola uopće nemaju nikakvo učenje ni o državi ni o svijetu u kojem žive dovoljno govori o tome koliko ih ovom reformom zakidate i kao građane i kao buduće radnike. Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
40 DUŠAN VULETIĆ KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.2, I 4.1. , B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA: jasno su opisani. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
41 TARITA RADONIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA "Sadržaji općeobrazovnoga dijela strukovnog kurikuluma usmjereni su na cjeloviti razvoj učenika kao osobe i odgovornoga člana društva te se vezuju na strukovne kompetencije za određenu kvalifikaciju, kao i za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje“ ...pa se svakako treba zapitat izbog čega se, prema prijedlogu Zakona predviđa upravo suprotno. Zato što - Odgovoran član društva i razvijena osoba podrazumijeva određena znanja i razumijevanje procesa. - Strukovne kompetencije za određenu kvalifikaciju isto tako predviđaju određena znanja koja se vezuju za strukovne kompetencije (npr. hotelijersko turistički tehničar, agroturistički tehničar, turističko hotelijerski komercijalist, konobar.... - Priprema za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje – podrazumijeva isto tako stanovita znanja i savladavanje vještina Svi se ovi sadržaji savladavaju upravo na satovima nastave povijesti, koja je izbačena iz prijedloga dualnog obrazovanja. Pa se čovjek zapita kakvog učenika želimo? Želimo li odgovornog člana društva koji će, bez obzira kakvu je vrstu obrazovanja odabrao moći biti odgovoran član društva sa osnovnim znanjima o društvu, razvoju i procesima ili želimo stanovitg Aliju koji će htjeti za nagradu još jednu lopatu? Krenemo li dalje, povijest nije i ne smije biti samo nastavni predmet. Znanje i učenje povijesti znači očuvanje lokalnog i nacionalnog identiteta kojeg je nužno očuvati u globalnom svijetu, pogotovo ako si, a mi jesmo mlada i mala država. Učenje povijesti znači razumijevanje različitih interpretacija i perspektiva, u cilju definiranja postojećih problematika i rješenja za iste. Za same učenike strukovnih škola povijest kao obvezan općeobrazovni predmet znači nemarginaliziranje kao osobe i mogućeg budućeg obrazovanja tj. studiranja u odnosu na one koji odaberu gimnazijsko usmjerenje. Za one koji odaberu trogodišnje ili četverogodišnje obrazovanje savladavanje povijesnih ishoda znači razumijevanje prošlosti i mišljenje o sadašnjosti. Iz predloženog, da se zaključiti da u predloženom dualnom obrazovanju više praktičnog dijela znači više slušanja teorije stručnih predmeta u školi. Nastavnica sam povijesti u srednjoj školi koja ima program hotelijersko turističkog tehničara, kuhara, konobara, slastičara, turističko hotelijerskog komercijalistu i agroturističkog tehničara. Predavala sam povijesti kod JMO-a, kod trogodišnjih zanimanja – učili su u prvom razredu nacionalnu povijest i to je nužno. To je minimum minimuma. Uvođenje ovakvog dualnog obrazovanja u trogodišnje strukovne škole znači ukidanje povijesti kao obvezatnog predmeta na mala vrata. Uskoro će se isti model koristiti za četverogodišnje strukovne škole. Nakon toga će na red doći gimnazije u koje se već, prema Jokićevom prijedlogu kurikularne reforme, povijest trebala dovesti do statusa izbornog predmeta (na sreću nije uspjelo). Pitam se kako je moguće da se ovako ozbiljno pristupa izbacivanju nastavnog predmeta povijest kao obvezatnog, a u isti vrijeme imamo šlamperaj od razvikane Škole za život. Jer, na primjer, škola u kojoj ja radim nema niti upotrebljiv internet nego ga dijelim i plaćam sa vlastitog mobitela, ono nekoliko laptopa koji su nam na raspolaganju toliko su derutni da ih se bojiš dodirnuti, pametna ploča je SF pa ti glumi da radiš po modernom kurikulumu predmeta povijest. Ne bojim se za svoje radno mjesto. Najstarija sam profesorica povijesti u otočkoj školi koja osim strukovnih ima i gimnazijsko usmjerenje i moja satnica nikada neće biti upitna. Ali sram me o čemu oupće se savjetujemo. O tome da se prihvati prijedlog da se više se uči povijest. Tako da ne znamo ni tko smo ni što smo ni u kakvom svijetu živimo pa da našom djecom i unucima upravljaju oni koji će znati zaštiti sebe, svoju povijest i svoj narod. Jesmo li ovo zaslužili u svojoj državi nakon što smo toliko stoljeća u državama koje nisu bile samo naše znali koliko je važna povijest? Tarita Radonić, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
42 MARIJA GABELICA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Kurikulum za povijest je izrazito nacionalistički, jednostran, kurikulum za 19. stoljeće. Nema multiperspektive, ovo je povijest „slavnih muževa“. Kako će se učiti samo hrvatska povijest bez europskog i svjetskog konteksta? Hrvatska nije izolirani otok već zemlja EU. Kako razumjeti procese koji su utjecali na našu zemlju bez svjetskog konteksta? Zašto nema prosvjetiteljstva, francuske revolucije, borbe za radnička i ostala prava? Zašto se smanjuje važnost antifašističke borbe? Hrvatska je dio Zapada, članica NATO pakta i Europske Unije no po ovom kurikumu to neće biti. Također, učenike srednjih škola stavljate u nepovoljni položaja, ako će jednog dana studirati, imati će minimalna i nikakva znanja, ograničiti će im mogućnosti u usporedbi s gimnazijalcima. Radite građane dva reda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
43 MARIJA GABELICA KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA Povijest bi u četverogodišnjim strukovnim školama trebala biti zastupljena barem 2 godine, a ovisno o smjeru i 3, a ne samo jednu godinu, pošto su učenici tek kasnije zreli razumjeti neke stvari, a to se vidi po očajnim rezultatima male mature iz povijesti jer se previše toga "spustilo u OŠ". Ovakvim drastičnim rezanjem povijesti zakidate učenike za neka opća znanja, radite od njih fah idiote. Kako učiti hrvatski jezik bez povijesti? Zašto planirate samo hrvatsku nacionalnu povijest pa Hrvatska nije otok već zemlja EU. Ti učenici će jednog dana biti roditelji, građani ove zemlje, većina njih je sa sela i iz ruralnih krajeva možda nikad neće studirati, a vi im uskraćujete prava na cjelovito obrazovanje. Struku budu usavršavali cijeli život, možda budu mijenjali posao, a zadatak škole da im usadi neka znanja i iz humanizma, povijesti i sl. Oni koji budu studirali nakon strukovnih škola, imati će krnje znanje i neravnopravan položaj. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
44 ANTONIJA BERTOL ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, javljam se u e-savjetovanje jer smatram da ovaj novi nacrt kurikula oduzima mogućnost šireg općeg obrazovanja učenika strukovnih škola, a od kojih očekujemo da postanu proaktivni i konkurentni građani Republike Hrvatske i Europske unije. Poznavanje temeljnih zbivanja u prošlosti i razumijevanje istih nužan je preduvjet za razvoj demokracije i domoljublja na kvalitetnoj razini svih obrazovnih skupina društva. Svi primjećujemo i kritiziramo današnju mladež zbog nedostatka altruizma, smanjenog spektra interesa te pažnju dužine ekvivalentne trajanju jedne objave na tik-toku, no kako bi i moglo biti drugačije ako im ne ponudimo sadržaj u kojemu se vidi kronologija i kauzalnost?! Vjerujem da se poučavanjem različitih područja nacionalne i svjetske povijesti u njihovom međuodnosu, kronološkim slijedom i lociranjem u prostor, omogućava razvoj brojnih kompetencija. Stoga, ne slažem se s novim kurikulom koji limitira i reducira nastavu povijesti i geografije u strukovnim školama te ga vidim kao korak unazad našeg obrazovnog sustava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
45 HELENA STRUGAR ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Osvrt na općeobrazovnu komponentu strukovnog kurikuluma, s posebnim naglaskom na Društvenohumanističko područje Predviđenim promjenama u strukovnom obrazovanju, izuzev Hrvatskog jezika i Matematike, značajno se reducira satnica za druge općeobrazovne predmete u obaveznom dijelu kurikuluma. Veoma smo zabrinuti zbog takve redukcije općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društvenohumanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Evidentno je da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji u obaveznom dijelu obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti obaveznu općeobrazovnu komponentu kurikuluma, a posebice nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati za općeobrazovni dio veću satnicu koja omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i razvoj kompetencija na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Kako bi se osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz razne aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
46 KRISTINA JERČIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, tražim da se prilikom analize komentara na ovo savjetovanje uvaže svi komentari na koje nije odgovoreno na savjetovanju objavljenom 17. 1. 2024. za zanimanje: TEHNIČAR ZA 3-D TEHNOLOGIJE/TEHNIČARKA ZA 3-D TEHNOLOGIJE unutar kojeg je prvi put javno objavljen novi kurikulum nastave Povijesti i zatvoreno je 16. 02. 2024. Na ovo savjetovanje nismo dobili odgovor. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=26221#_Toc153810421 Zakonska obaveza Ministarstva je da na regularno objavljeno savjetovanje da odgovor, a ne da ga ignorira komentare i ponovo objavljuje savjetovanje za isto zanimanje 13. 05. 2024. Posebno zato što je agencija ASOO tvrdila javno da ga nije objavila, a je u sklopu ovog savjetovanja. Na to savjetovanje su pisale sve stručne institucije što se tiče kurikula i nastave Povijesti. Sada je i HMDCDR pisao u jedno od zanimanja na savjetovanju jer nisu mogli ući i pisati na ovaj kriukulum. Ujedno ulažem prigovor na način na koji je objavljeno ovo savjetovanje pod iznimno kompliciranim uvjetima izmjene rada sustava E-savjetovanje prilikom kojeg se teško uključiti u sustav koji ne reagira, ne otvara stranice i veći dio vremena ne radi zbog čega mnogi koji to žele nisu u mogućnosti objaviti komentar. Stoga tražim odgovore na komentare iz gore navedenog savjetovanja objavljenog 17. 01. 2024. Jednako tako bi završila sa mišlju da učenike četverogodišnjih zanimanja nikako ne smijete degradirati sa satnicom i sadržajima nastave povijesti jer bi sad trebali učiti isto što i učenici koji idu tri godine u srednju strukovnu školu. To je nedopustivo. I za kraj očekujem da se uvaže primjedbe nas nastavnika koje su na dobrobit naših učenika i našeg društva u cjelini. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
47 KRISTINA JERČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, tražim da se prilikom analize komentara na ovo savjetovanje uvaže svi komentari na koje nije odgovoreno na savjetovanju objavljenom 17. 1. 2024. za zanimanje: TEHNIČAR ZA 3-D TEHNOLOGIJE/TEHNIČARKA ZA 3-D TEHNOLOGIJE unutar kojeg se nalazi novi kurikulum Povijesti i zatvoreno je 16. 02. 2024. Na ovo savjetovanje nismo dobili odgovor. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=26221#_Toc153810421 Zakonska obaveza Ministarstva je da na regularno objavljeno savjetovanje da odgovor , a ne da ga ignorira komentare i ponovo objavljuje savjetovanje za isto zanimanje koje ponovo objavljeno 13. 05. 2024. Ujedno ulažem prigovor na način na koji je objavljeno ovo savjetovanje pod iznimno kompliciranim uvjetima izmjene rada sustava E-savjetovanje prilikom kojeg se teško uključiti u sustav koji ne reagira, ne otvara stranice i veći dio vremena ne radi zbog čega mnogi koji to žele nisu u mogućnosti objaviti komentar. Stoga tražim odgovore na komentare iz gore navedenog savjetovanja objavljenog 17. 01. 2024. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
48 ZVONIMIR BOŠNJAK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Komentar se odnosi na temeljni metodološki i pedagoški aspekt kurikuluma koji se uspostavlja ovom Odlukom: 1. Metodološki gledano, smatramo da kurikulum u ovom obliku zahtjeva "krovni" dokument kojim će se pojasniti najmanje dvije temeljne dimenzije promjena koje se predlažu (a koje su prilično velike s obzirom na ustaljenu praksu u strukovnom obrazovanju): a) modularni koncept od svake škole zahtjeva dodatne organizacijske i stručne prilagodbe (a možda i pravne!) jer se postavlja pitanje koji moduli u određenom razdoblju idu prije, koji poslije, a koji mogu ići paralelno. b) koji su kadrovski zahtjevi odnosno tko može predavati takvu nastavu i gdje će i kako steći temeljne nastavne vještine za održavanje takve nastave (namjerno ne koristimo termin nastavne kompetencije jer one ionako nisu definirane na razini cjelokupnog odgojnoobrazovnog sustava pa se jedna nepoznanica ne može rješavati drugom nepoznanicom!). Stoga sugeriramo neki oblik dopune ili pojašnjenje kojim se definiraju ne samo kvalifikacijske razine već i temeljne pojmovne kategorije reforme kao i njena načela (ne znam je li previše, ali do sada ni jedna reforma nije imala ugrađen evaluacijske mehanizme kojima se definiraju načini praćenja i "pragovi" prihvaćanja promjena, pa bi svakako bilo korektno to uzeti u obzir s obzirom da ova reforma zahvaća vrlo veliki broj učenika i nastavnika). 2. Pedagoški gledano, posljedice ovakvog kurikuluma mogu biti ozbiljnije nego što izgleda na prvo čitanje. Komentar se odnosi na dio u kojem se definiraju općeobrazovni predmeti i kompetencije koje se njima planiraju ostvariti, izdvajamo dvije dimenzije: a) odabrani općeobrazovni predmeti i kompetencije učenika kojima se teži (NOK, 2012/Europska komisija) nisu dio iste pedagoške paradigme pa je vrlo teško odabranim predmetima ostvariti odabrane kompetencije (podsjećamo, one zahtjevaju puni raspon općeobrazovnih sadržaja!). b) nejasno je na temelju kojih se kriterija vrši selekcija općeobrazovnih predmeta i koji su to kriteriji koji ti "izbačenii" predmeti moraju zadovoljiti u modularnim varijantama (tu ne mislimo na kurikulume općeobrazovnih modula iz drugog dokumenta nego na kompetencije koje moraju ostvariti - primjerice osobne i socijalne kompetencije, kompetencije učenja kako učiti, kompetencije građanstva, poduzetničke kompetencije te kompetencije kulturne svijesti i izražavanja, kao i osobni razvoj pojedinca - ako nema biologije, fizike, PiGa, psihologije, sociologije, povijesti (puni obujam), geografije (puni obujam) u statusima općeobrazovnih predmeta.... Da li je modularnost dovoljna za to i ako nije gdje će se to ostvariti? Ove dvije dimenzije su važne za učenike strukovnih škola jer će oni, unatoč pohađanju strukovnih škola, ipak velikim dijelom odabrati neki fakultet u ime nastavka svog obrazovnog puta. Mišljenja smo da tu ovaj dokument treba nadogradnju. Hvala unaprijed na čitanju i na odgovoru. Zvonimir Bošnjak Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Učenje i poučavanje kroz pojedinačne općeobrazovne predmete nije jedini način za stjecanje znanja i razvoj vještina potrebnih za uspješan osobni, profesionalni i društveni život. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. U školskoj godini 2024./2025. planiran je niz edukacija nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja koji će se odvijati u strukovnim školama, a obuhvatit će teme od planiranje i izvedbe modularne nastave do planiranje i izrade kurikula ustanove. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
49 MARKO VITEZ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA GEOGRAFIJA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE na razini 4.2 1. Hoće li nastavnici geografije (i povijesti) ostati bez trenutnih satnica/zaduženja? 2. Ako nastavnici neće ostati bez trenutnih satnica, po kojoj će formuli oni i dalje imati isto tjedno zaduženje? Iz predloženog kurikula se smanjuje fond sati geografije? 3. Koje je metodičko uporište stavljati geografiju u 4. razred srednje strukovne škole, a ne recimo u 1. razred? 4. Hoće li biti kakve edukacije za nastavnike s obzirom da do sada iz ASOO-a nikakve informacije nisu dolazile? Unaprijed se zahvaljujem na odgovorima. Srdačno! Marko Vitez, mag. educ. geogr. et hist., nastavnik mentor Primljeno na znanje Predloženi kurikul nastavnog predmeta Geografija za 4. razred srednje škole izrađen je kao općeobrazovni predmet te je isti za sve kvalifikacije na razini 4.2. Od učenika se zahtijeva kritičko promišljanje o raznim temama poput nacionalnih i europskih politika, klimatskih promjena, održivog razvoja i globalizacije te je primjereniji tom uzrastu učenika. Tjedna zaduženja nastavnika i raspored nisu predmet ovog savjetovanja. U školskoj godini 2024./2025. planiran je niz edukacija nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja koji će se odvijati u strukovnim školama, a obuhvatit će teme od planiranje i izvedbe modularne nastave do planiranje i izrade kurikula ustanove. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
50 MARIJAN NEJAŠMIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Na početku napominjem kako je ovo Savjetovanje, u dijelu koji se odnosi na e-Savjetovanja, upitne regularnosti. Stranica za postavljanje komentara ne funkcionira ispravno, potrebne su minute za učitavanje, pa se tako demotivira one koji bi željeli sudjelovati. Meritum - ovo nije nikakva reforma nego redukcija strukovnog obrazovanja, stoga predloženo treba odbiti - a limine! Predložene izmjene uskraćuju pravo učenicima strukovnih škola na kvalitetno društveno-humanističko obrazovanje. Teško je povjerovati kako netko može misliti da opće obrazovanje nije potrebno i u strukovnim školama. Svaka struka i svaki stručnjak živi i radi u općem kontekstu, jer čovjek je na prvom mjestu društveno biće, pa mu je pored stručnog potrebno i opće obrazovanje. Potvrđeno je da se sadašnje generacije formiraju u izgrađene ličnosti kasnije nego dosadašnje, tim više je potrebno da se opće obrazovanje provodi i u starijim godinama. Učenici strukovnih škola čine gotovo 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te čine većinu onih koji će biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Predložene promjene osakaćuju buduće generacije da ostvare cjelovit osobni i profesionalni razvoj, jer im se metodom amputacije ograničava dostupnost obrazovnih sadržaja koji su temelj civilizacijskog kruga u kojemu će živjeti. Pritom je osobito opasna redukcija povijesti i geografije, jer vodi prema tome da mladi ljudi više ne znaju tko su, što su, gdje i u kakvom okruženju žive i kakva im je budućnost. Ovo je masakr nad razumom. U prve dvije godine obrazovanja potrebno je produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s odgovarajućim kurikulumima. Na kraju, očigledno je da je riječ o nastavku voluntarizma u odgojno-obrazovnom sustavu u kojemu se stalno rade eksperimenti koji uvijek idu od lošega prema gorem, svi su sve više zbunjeni i ne znaju što im je raditi. Oni koji unose kaos znaju za koga i za što to rade, a na nama je da ih u tome spriječimo. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
51 IVICA BORIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA GEOGRAFIJA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE na razini 4.2 U odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2,; kurikul nastavnog predmeta geografija za srednje strukovne škole na razini 4.2 stoji kako je Geografija obvezni predmet u općeobrazovnom dijelu koji se poučava u trećem razredu. Iz samog dokumenta razvidno je da je pisan za 70 sati nastave, dakle ne može se izvoditi u 4. srednje (64 sata nastave). U predmetnoj strukturi kurikula (uvodi dio dokumenta) u tablicu je Geografija smještena u 4. razredu. Logično bi bilo da učenici slušaju Geografiju u 1. razredu srednje škole, kao logičan nastavak obrazovanja a pogotovo u zanimanjima u kojima će prema predloženim dokumentima učenici pojedinih kvalifikacija Geografiju imati u 1., 2. i 3. razredu kao strukovni modul. U svakom slučaju u dokumentu je nužno pozicionirati Geografiju u 3. razredu jer je kurikul po javnom pozivu i pisan za 3. razred. Primljeno na znanje Općeobrazovni nastavni predmet Geografija predložen je u 4.razredu za sve kvalifikacije na razini 4.2 u obujmu od 3 CSVET boda.
52 VALENTINA TOMAC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani, želim izraziti izrazito neslaganje s premještanjem Geografije tek u 4. razred. Najprije stvorit će se preveliki odmak od osnovne škole. Zatim geografija je povezana s brojnim strukovnim predmetima čije osnove se uče u 1. razredu i stoga bi i geografija trebala biti u 1. razredu kako bi se stvorila uspješna korelacija. Npr. ishod Učenik analizira strukturu šuma, voda, tla i mineralnih sirovina u zavičaju i Hrvatskoj, apsurdno je da učenik to uči u 4. razredu, a recimo šumarski tehničar ima pedologiju i osnovne šumarstva u 1. razredu, gdje je tu korelacija i međupredmetna povezanost? Takve nelogičosti se još mogu naći kod brojnih drugih struka. Također izrazito se protivim smanjenju satnice geografije kod smjera Ekonomist sa dosadašnjih 8 na planiranih 2 sata. Ekonomska geografija je izuzetno bitna za buduće ekonomiste, a vidimo da učenici ostaju po ovome uskraćeni za vrlo bitna znanja u svojoj struci. Nadam se da ćete za dobrobit učenika uvažiti ove sugestije. S poštovanjem, Valentina Tomac, mag.educ.geog. (nastavnik mentor) Primljeno na znanje Predloženi kurikul nastavnog predmeta Geografija za 4. razred srednje škole izrađen je kao općeobrazovni predmet za četvrti razred te je isti za sve kvalifikacije na razini 4.2. Od učenika se zahtijeva kritičko promišljanje o raznim temama poput nacionalnih i europskih politika, klimatskih promjena, održivog razvoja i globalizacije te je primjereniji tom uzrastu učenika. Geografija kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
53 RAJKA JURDANA-ŠEPIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Živimo u svijetu znanosti i tehnologije u kojem o znanosti i tehnologiji gotovo nitko ništa ne zna (Carl Sagan, prije pola stoljeća). Redukcija općeobrazovne komponente kurikuluma, posebno izbacivanje fizike (najčešće polaganog izbornog predmeta na maturi te osnove svake tehnike i medicine), a također kemije i biologije iz općeobrazovnih predmeta u stoljeću i tisućljeću znanosti i tehnologije je potpuno neprihvatljiva. Nadalje, svaka redukcija STEM i prirodoznanstvene pismenosti u potpunom je neskladu s: https://education.ec.europa.eu/hr/education-levels/higher-education/relevant-and-high-quality-higher-education Snažno podupirem primjedbe uvaženih komentatora i skupina komentatora s institucija koji s pravom ukazuju na - sučelje e-savjetovanja koje je iznimno neprohodno čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje - zabrinutost zbog načina na koji se provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva, stavljanjem na javno savjetovanje golemog broja dokumenata - nekonzistentno i nejednoznačno korištenje termina modul - rokove za javna savjetovanja koji završavaju istodobno i točno (slučajno? dopustite mi kritičko sumnjanje) u vrijeme kraja školske godine kad nastavnici i svi školnici imaju najviše posla - nedostatno obavještavanje zainteresirane javnosti, mail obavijesti su stigle tek o manjem broju novootvorenih javnih savjetovanja Smatram da je prijedlog kurikuluma u ovakvoj formi neprihvatljiv te da vodi krajnjoj devastaciji ionako devastirane opće kulture, znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. Prof. dr. sc. Rajka Jurdana-Šepić, dekanica Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci Primljeno na znanje Kontinuirano se radi na poboljšanju procesa e-savjetovanja kako bi bio što pristupačniji i transparentniji za sve sudionike. Poticanje STEM-a i prirodoznanstvene pismenosti izuzetno je važno, stoga su predloženi kurikuli osmišljeni tako da integriraju ključne prirodoznanstvene sadržaje unutar strukovnih kurikula. Time se osigurava da učenici razvijaju kompetencije potrebne za nastavak obrazovanja u STEM područjima, gdje je to primjenjivo, kao i za uspjeh na tržištu rada. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju s zainteresiranom javnošću.
54 STJEPAN RADIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Geografija, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Poštovani, radim u Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Vinkovcima te se nikako ne mogu složiti s ovim prijedlogom prema kojem se nastava geografije s 4 godine učenja degradira na samo jednu godinu. Na stranu materijalni viškovi koji se time stvaraju, radi se općeobrazovnom predmetu koji je duboko prožet s ekonomijom i trgovinom a dokaz tome je da je Ekonomski fakultet u vrijeme prijemnih ispita uvrstio Geografiju kao izborni predmet koji se polaže na upis novih studenata. Geografija je multidisciplinarna znanost, jedina takva, te je bitna jer je i društvena i prirodna te samim tim bitna za ekonomiju i ekonomsku struku. Prirodne zakonitosti bitno utječu na društvene zakonitosti i obratno a to se uči upravo na ovome predmetu. Geografija je prije svega i opća kultura te uči (npr ekonomiste) da moraju prilagoditi svoju ponudu uvjetima na tržištu koje bitno karakteriziraju i prirodne i društvene osobitosti određenog mjesta. Ovdje se ne radi o duplom smanjenju satnice, ovdje govorimo o trenutnom učenju geografije koje iznosi 4 godine (te je jedan od rijetkih općih predmeta koji se uče cijelu srednju skolu) na, prema vašem prijedlogu, učenje samo jednu godinu. Izričito sam protiv ovoga kao i sve kolege s kojima sam komunicirao. Smatram da se ne smiju oduzimati sadržaj i satnica nastave geografije jer geografija ima nezamjenjivu ulogu u odgoju i obrazovanju srednjoškolaca koji pohađaju strukovne škole. Oni već uspješno polažu državnu maturu iako kao strukovnjaci po završetku školovanja imaju diplomu pa mogu i ne moraju nastaviti obrazovanje. Neovisno o tome hoće li nastaviti daljnje školovanje Geografija je predmet koji trebaju imati svi prema nastavnom planu i programu u srednjim školama dvije odnosno četiri godine. Svake godine u našoj školi pisala se i državna matura iz Geografije te bi često netko upravo to studirao. Nemojmo učenike ograničavati odmah u startu jer upravo brojni učenici upisuju četverogodišnju ekonomsku školu kako bi što lakše došli do državne mature te kako ne bi učili predmete koji ih ne zanimaju. Predlažem zadržavanje satnice u strukovnim školama na dvije godine učenja, odnosno četiri godine (a posebno 4 godine učenja u ekonomskim školama) jer je geografija iznimno bitna u razumijevanju svijeta oko nas, tržišta za koje se obrazuju budući ekonomisti te objašnjava brojne prirodne, društvene i gospodarske zakonitosti koje su sastavni dio života svih nas a posebno su važni za razumijevanje današnjeg tržišta. Geografija je ključna za razumijevanje ekonomskih aktivnosti, poput trgovine, potrošnje i proizvodnje. Pomaže nam da shvatimo kako i na koji način koristiti prirodne resurse te kako njima pravilno gospodariti u duhu održivog razvoja. Geografija je važna i za planiranje i razvoj, urbanizam, izgradnju infrastrukture i zaštitu životne sredine. Na osnovi geografskih podataka donose se odluke o izgradnji naselja i industrijskih zona. Poznavanje geografije jača i svijest o globalnim problemima poput siromaštva, sukoba, klimatskih promjena i migracija a to je iznimno bitno za izgradnju odgovornog i svjesnog društva Uistinu smatram da ćete moj komentar razmotriti u cilju dobrobiti učenika te cijelog obrazovanja Republike Hrvatske S poštovanjem, Stjepan Radić Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
55 IVANA KOVAČ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 redloženi kurikulum obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., a ne cjelovitu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Hrvatsko gospodarstvo u turizmu čini velik dio BDP-a i naša je zemlja oslonjena na stvaranje proizvoda koji se oslanjaju na prošlost, kulturu i tradiciju. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Istaknimo vrijednost predmeta za cijelu državu, njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Učenici 4.2 smjerova stavljaju se u nepovoljan položaj jer su upisom u strukovne škole izgubili pravo na kvalitetno društveno-humanističko obrazovanje, a satnica i sadržaji matematike i engleskog jezika su im na razini gimnazijskih programa koje nisu željeli upisati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
56 ADRIAN BORNA BAŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Politika i Gospodarstvo (PiG) temeljni je predmet za obrazovanje mladih ljudi koji će sudjelovati u demokraciji i mora ostati obavezan da bi se nastavila graditi demokratska kultura jer u protivnom će mladi glasaći lako padati pod demagogiju, a o nezainteresiranosti za politiku da i ne govorim. PiG treba jačati, a ne staviti na nekakve margine! Ja prvi neću glasati za one koji bi ga ukinuli! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
57 ANDREA PANDURIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ovim bih putem izrazila svoje NESLAGANJE s namjerom smanjivanja satnice iz predmeta POVIJEST. Učenici imaju pravo na cjelovito obrazovanje što uključuje povijest, kako nacionalnu tako i europsku/svjetsku. Također povijest je važan preduvjet za poučavanje velikog broja tema iz hrvatskog jezika, vjeronauka i umjetnosti. Kako uvijek ponosno ističemo da smo europski građani pa onda nam dopustite da te europske građanine obrazujemo cjelovito i da imaju neka osnovna humanistička znanja bez obzira što će kasnije raditi. Hvala LP, A.P. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
58 IVAN GAMBIROŽA D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Geografija, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Poštovani, ne radim u strukovnim školama, no nedopustivo je da se na ovakav način postupa s općeobrazovnim predmetima u četverogodišnjim školama kao što su npr. ekonomske, turističke i dr. škole. Slažem se s prethodno napisanim komentarima kolega koji kao osobe iz sustava jasno obrazlažu koji se eventualni problemi mogu javiti u ovakvom novopredloženom vidu poučavanja. Geografija kao općeobrazovni predmet treba biti on nacionalne važnosti te proučavanje preobrazbe prostora mora biti jedan od ključnih faktora daljnjeg razvoja Hrvatske, a upravo geografija kao nastavni predmet ima funkciju da to približi učenicima te da ih pripremi za život. Kao netko tko je sam završio srednju ekonomsku školu te studij geografije nerazdvojive su mi te dvije cjeline koje bi trebale biti komplementarne te se maksimalno nadopunjavati, a ovo čime se teži tzv. reformi ide u sasvim drugom smjeru. Nadam se da se ''rezanjem'' geografije kao temelja za razumijevanje prostorne analize neće zanemariti u Vašim odlukama i promjenama na štetu školstva i budućnosti ove države. Sretno nam svima. Nadam se razmatranju napisanoga. Lijep pozdrav, Ivan Gambiroža (OŠ Veruda - Pula i Gimnazija Pula) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
59 KATARINA ŠKOT ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ne slažem se sa predloženim smanjenjem satnice Povijesti i Geografije. Modernizacija programa je poželjna ali je nedopustivo takvo rezanje satnice i dovođenje učenika strukovnih škola u lošiju poziciju od gimnazijalaca. Strukovnjaci će biti zakinuti za društveno-humanističko i prirodoslovno obrazovanje i zakida ih se za sadržaje koji se nalaze u izbornim predmetima DM. Treba zadržati temeljne nastavne sadržaje, a ostale ponuditi u obliku izbornih modula prilagođenih struci. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
60 SANJA GREGORINIĆ TRUMIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2 , G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, mislim da je ukidanje satnice povijesti u srednjim školama zabrinjavajuće za opću kulturu našim učenika. Povijest nije samo predmet gdje se uči o osobama, događajima, već je predmet gdje se uči i građanski odgoj, oblici vlasti, način funkcioniranja društva i politike od početka do danas. U povijesti se djeca uče javnim nastupima, razmišljanju, povezivanju različitih predmeta. Nijedan predmet nije toliko vezan za sve druge predmete kao što je povijest. Povijest se u četverogodišnjim strukovnim školama treba učiti 2 godine kao i do sad ili 3 godine, ovisno o programu. Osim toga mislim da se ne može učiti samo hrvatska povijest jer nismo izolirani otok već je naša povijest vezana uz europsku i svjetsku povijest, to je jedna cjelina. Ukoliko se ukine povijest učenici će imati problema i u drugim predmetima, npr. hrvatski neće shvaćati povijesna razdoblja. Svi smo mi građani EU i svi bi trebali imati neka osnovna humanistička znanja bez obzira što će kasnije u životu raditi. Učenici OŠ nisu još dovoljno zreli svladati toliko sadržaja, a u Srednjoj, kad su zreliji više neće imati prilike. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
61 JOSIPA MATIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2 , G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani, prijedlog ovo kurikula me je kao nastavnicu povijesti ,blago rečeno , šokirao. Umjesto da im omogućimo ravnomjeran pregled svjetske povijesti , trpa se cijela suvremena povijest u samo dvije godine!! Molim Vas, poštovani da se produži na dvije godine, barem treći i četvrti razred. S poštovanjem, Josipa Matić, nastavnica povijesti Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
62 MATEJ PRIBANIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, odnos prema predmetu Politika i gospodarstvo u novoj reformi kurikuluma za srednje škole je blagorečeno zanimljiv. Predmet se do sada u strukovnim školama slušao tek na završnoj godini i to svega 35 nastavnih sati u nastavnoj godini. Obrađivao se sadržaj koji je doslovno bio minimum (osnove osnova) koji se mogao prezentirati učenicima strukovnih škola. Za razliku od gimnazijskog programa gdje je satnica veća i može se detaljnije prezentirati sadržaj predmeta. Usprkos dosadašnjim „osnovama osnova“, došlo se do zaključka kako oko 100.000 učenika strukovnih škola mora biti zakinuto za znanje iz politike i gospodarstva te postati politički i ekonomski nepismeni građani. Postavlja se pitanje: „Koji je cilj?“. Očito je političarima u interesu imati što više politički nepismenog stanovništva bez kritičkog razmišljanja jer se onda može lakše njima manipulirati te ne postavljaju pitanja kada na površinu isplivaju razne afere tih istih političara. Treba li napominjati kako su provedena istraživanja po pitanju političke pismenosti među mladima te da rezultati pokazuju nedostatak istog, sve manje vjere u demokraciju i sklonosti totalitarnim sustavima?! Ukoliko je cilj ove reforme dobiti što više politički nepismenog stanovništva, onda bi bilo najbolje prilikom upisa u srednje strukovne škole odmah iste učenike učlaniti u mladež vladajuće stranke i na taj način ukloniti sve potencijalne opasnosti da ti ljudi u budućnosti razmišljaju svojom glavom. Treba ih od malih nogu izložiti propagandi „Partije“ tako da znaju da je članstvo u istoj jednako domoljublju, a svi ostali elementi su dio pete kolone? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
63 MATEJ PRIBANIĆ 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA GEOGRAFIJA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE na razini 4.2 Poštovani, može li mi netko objasniti cilj smanjenja satnice geografije u strukovnim školama? Već sada velika većina učenika koji upisuju srednje škole, bilo gimnazija ili strukovne, imaju manjak predznanja iz geografije. Ovim potezom će se znanje i poznavanje geografije još više razvodniti i svesti na minimum minimuma (poznavanje strana svijeta i eventualno određivanje kontinenata). Ukoliko je cilj proizvesti učenike koji će moći konkurirati američkim učenicima u poznavanju geografije (kakve možemo vidjeti na YouTube videima) onda je ova reforma pun pogodak i treba čestitati autorima kurikuluma! Pretvorimo radnju znanstveno-fantastične komedije "Idiokracija" u stvarnost unutar hrvatskog školstva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
64 VALENTINA LASIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Poštovani, u potpunosti se slažem s kolegom. Nemoguće je usvojiti znanje bez osnovnih temelja. Hrvatska povijest ne počinje s 18. i 19. stoljećem. Učenici koji završe strukovno obrazovanje neće biti u istom položaju ni za polaganje Državne mature ni za upis na humanistički studij kao ostali učenici. četverogodišnjih škola. Također, kao učiteljica i nastavnica s 24 godine radnog iskustva smatram da su izborne teme jako loše izabrane (s brda s dola, bez niti poveznice). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
65 "GONG" ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE Ako društveno-humanističko područje obuhvaća predmete Povijest, Etika, Katolički vjeronauk, Pravoslavni vjeronauk, Islamski vjeronauk, Politika i gospodarstvo, Psihologija, Sociologija, pozivamo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da pojasni na osnovu kojih kriterija su samo predmeti Etika i Vjeronauk uključeni kao obvezni izborni predmet tijekom cijelog srednjoškolskog obrazovanja, a Povijest samo u prvom razredu za trogodišnji program i trećem razredu za četverogodišnji program, dok nijedan od preostalih sadržaja nije obvezan. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
66 MILENA ROMANOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, U obraćanju Vama osvrnuti ću se na važne događaje u proteklih nekoliko mjeseci. 1) Prvo što moram primijetiti, kao i ostale kolege, jeste da je stranica e-savjetovanja promijenjena, ponekad nedostupna, ostavljanje komentara otežano i dugotrajno, često neuspješno. Ujedno, nije moguće pregledati sve komentare. Zbog čega ste promijenili stranicu koja je bila funkcionalna i jednostavna za korištenje to znate samo Vi. 2) 17. siječnja 2024. godine otvoreno je e-savjetovanje za zanimanje „Tehničar za 3D tehnologije“. Ukupno je bilo 156 komentara. Više od 90 % svih komentara bilo je vezano za općeobrazovni dio svih strukovnih kurikula na razinama 4.1 i 4.2. a ne samo za spomenuto zanimanje. U tim komentarima nije bilo primjedbi vezanih za reformu strukovnog obrazovanja, ali vrlo argumentirano su iznošeni stavovi protiv ukidanja i smanjenja nekih općeobrazovnih predmeta koji predstavljaju sami temelj života pojedinca i društva kako po pitanju zdravlja, tako i po pitanju identiteta. Iz svih komentara mogli ste iščitati jasno NE segregaciji djece srednjoškolske dobi, gdje po Vašim prijedlozima pitanja zdravlja, spolnosti, prve pomoći, rizičnih ponašanja u društvu, ovisnosti, kao i pitanja nacionalnog identiteta kroz cjelovitu nastavu povijesti, postaju privilegija gimnazijalaca. Takve teme ne smiju biti privilegija manjine, već pravo sve djece u Republici Hrvatskoj. Statistički podaci relevantnih ustanova u RH i njihovo mišljenje u vezi ove tematike (Vama i Agenciji za strukovno obrazovanje dostavljeni još prošle godine) govore u prilog navedenom. Vaše izvješće koje je trebalo biti objavljeno 22. ožujka 2024. godine do danas nismo vidjeli. Jeste li htjeli poslati poruku da Vas mišljenje hrvatske javnosti ne zanima? 3) 29. svibnja 2024. godine nastavnici općeobrazovnih predmeta s Predstavništvom Europske komisije organizirali su okrugli stol na temu: „Mladi i kompetencije za suvremeno društvo“, gdje su još jednom argumentirali manjkavosti strukovnih kurikula u dijelu općeobrazovnih predmeta, nudeći rješenja za sveukupnu dobrobit prije svega budućih generacija djece u strukovnom obrazovanju, njihovih roditelja i društva u cjelini. Na okrugli stol pozvani su predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za strukovno obrazovanje. Nitko se nije odazvao. Jeste li još jednom htjeli poslati poruku da Vas mišljenje hrvatske javnosti ne zanima? Želim vjerovati da to nije tako, stoga predlažem da ovaj put Vi organizirate još jedan okrugli stol sa predstavnicima općeobrazovnih predmeta koji su sudjelovali 29. svibnja 2024. u Kući Europe u Zagrebu. Ispravci strukovnih kurikula u općeobrazovnom dijelu nužni su za sadašnjost i budućnost svih građana Republike Hrvatske u koju se toliko deklarativno zaklinjete. Želim vjerovati da neću još jednom napisati: Jeste li još jednom htjeli poslati poruku da Vas mišljenje hrvatske javnosti ne zanima? Srdačan pozdrav, dr.sc. Milena Romanović, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
67 DANIELA BURAZIN D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Geografija, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Poštovani, ne podržavam donošenje ovog kurikula jer mislim da je izuzetno loše što je nastava geografije u strukovnim školama znatno reducirana i to na samo 70 sati kroz cijelo srednjoškolsko obrazovanje i planirana tek u 4. razredu. Do sada se Opća geografija slušala u 1. i 2. razredu što je imalo puno više smisla. Ja konkretno radim u Turističkoj školi i ja ću učenicima pričati o fjordovima u Norveškoj ili gejzirima u Yellowstonu u sklopu modula Prirodne osnove turističkih destinacija a oni ne znaju kako su i zašto fjordovi i gejziri nastali jer eto Opću geografiju će imati tek u četvrtom razredu. Mislim da je to veliki propust i nadam se da će te uvažiti moje sugestije. Lp. Daniela Burazin, Turističko ugostiteljska škola Split Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
68 MIROSLAV ŠAŠIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, jedna godina učenja, 4 CSVET-a "Povijest, jedna godina učenja, 4 CSVET-a" je u suprotnosti s podatcima s početka dokumenta gdje se navodi 3 CSVET-a. Primljeno na znanje Predloženi kurikul nastavnog predmeta Povijest prediviđa za razinu 4.1 i 4.2 3 CSVET boda. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
69 MIROSLAV ŠAŠIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA Kako će učenik "u povijesnim razdobljima koje proučava razumjeti korijene i razvoj hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu" kada prijedlog u osakaćenoj satnici predviđa samo nacionalnu povijest od 18.st.? Kako će učenik prema ovom prijedlogu u tim okolnostima "poznati ciljeve, vrijednosti i politike društvenih i političkih pokreta europske integracije i razumjeti raznolikosti i kulturne identitete u Europi i svijetu?". Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
70 MIROSLAV ŠAŠIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI "Nastava Povijesti u strukovnim školama prati strukturu učenja prema domenama, s težištem na novijoj i suvremenoj povijesti hrvatskog naroda u europskom i svjetskom kontekstu, a uči se i poučava u dva sata tjedno, na razini 4.1 u 1. razredu i na razini 4.2 u 2. razredu." Ovaj je navod u suprotnosti s tablicama na početku teksta prijedloga gdje se navodi da se Povijest na razini 4.2 poučava u 3. razredu. Primljeno na znanje U predloženoj strukturi općeobrazovnih predmeta za razinu 4.1 povijest se poučava u prvom razredu, a za razinu 4.2 u trećem razredu. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
71 MIROSLAV ŠAŠIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Prijedlog u bitno smanjenoj satnici predviđa učenje o vlastitoj naciji, državi, društvu, gospodarstvu, kulturnoj i povijesnoj baštini i IZOSTAVLJAJUĆI smještaj u europski i globalni okvir. SMANJENJEM SATNICE učenicima se onemogućava stjecanje znanja i razvijanje vještina koje omogućuju USPOREDBU i razumijevanje vlastitog identiteta i identiteta drugih. Pregledi prošlosti pojedine struke i slični prijedlozi nisu povijest niti imaju zadaću, ni ciljeve koje ima nastava povijesti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
72 MIROSLAV ŠAŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD U prikazanim tablicama predmet Povijest se na razini 4.1 predviđa u 1. razredu, a razini 4.2. u 3. razredu i nosi tri CSVET bodova. U nastavku dokumenta (5. Društveno-humanističko područje - Kurikul nastavnog predmeta Povijest) se navodi da se Povijest predviđa na razini 4.1 u 1. razredu, a razini 4.2. u 2. razredu i nosi četiri CSVET bodova. Što je od toga točno? Primljeno na znanje Predloženi kurikul nastavnog predmeta Povijest prediviđa za razinu 4.1 i 4.2 3 CSVET boda. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
73 MIROSLAV ŠAŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE Predloženi prijedlog nije u skladu s Nacionalnim okvirnim kurikulom koji za strukovne škole (str 197.) izrijekom propisuje sadržaje nacionale povijesti i povijest naroda Europe i svijeta. Prijedlog ASOO predviđa isključivo nacionalnu povijest (od razdoblja prosvjetiteljstva) i smanjenjem satnice ukida sadržaje opće povijesti bez kojih je učenicima bespotrebno otežano razumijevanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
74 MARIO DONKOV 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA GEOGRAFIJA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE na razini 4.2 Poštovani, Uspoređujući objavljena e – savjetovanja dana 13.5.2024 uočio sam pojedine NEPRAVILNOSTI i nedostatak KOORDINACIJE između dva međusobno povezana kurikuluma. 1. ODLUKA O DONOŠENJU MODULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 (GEOGRAFIJA U STRUCI) i 2.ODLUKE O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE REFERENT/ ICA ZA POSLOVNU EKONOMIJU U sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA. 1. Unutar MODULA GEOGRAFIJA U STRUCI objavljena su tri modula. MODUL1: Prostorno – ekonomske aktivnosti MODUL 2: Globalizacija – lokalizacija MODUL 3: Prostorni problemi i ekonomija U tekstu se navodi da su moduli za kvalifikaciju referent/referentica za poslovnu ekonomiju obvezni, a za ostale kvalifikacije u sektoru Ekonomija, trgovina i poslovna administracija izborni. 2. Detaljno čitajući strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije referent/ referentica za poslovnu ekonomiju nije vidljiv ni jedan od tih modula! Trenutno se u ekonomskim školama predmet geografija sluša sve četiri godine školovanja (274 školska sata), dok je novim prijedlogom geografija kao samostalan predmet planiran samo na četvrtoj godini školovanja (64 školska sata) što je nedostatno za učenike ekonomskih škola. Učenici ekonomskih škola trebala bi usvojiti temeljna znanja iz područja Ekonomske Geografije upravo iz objavljenog savjetovanja – GEOGRAFIJA U STRUCI. Iz svega navedenog uočava nedostatna koordinacija i neusklađenost radnih skupina između dviju agencija AZOO i ASOO. Smatram da objavljene module treba uvrstiti u strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije referent/referentica za Poslovnu Ekonomiju u sektoru EKONOMIJA I TRGOVINA. S poštovanjem, Mario Donkov Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
75 SANJA SARIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Kao nastavnica povijesti u srednjoj strukovnoj školi smatram da učenici rezanjem sati nastavnog predmeta povijesti ostaju bez potrebnih znanja iz društveno humanističkog područja. Također, Odluku o učenju sadržaja samo novije povijesti smatram nepravednom jer će učenici bez šireg povijesnog konteksta teže razumijevati kontinuitete, promjene, uzroke i posljedice. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
76 VALENTINA PIRC MEZGA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, pokušavam biti optimistična i vjerovati da Geografija ostaje u istoj satnici kao općeobrazovni predmet kod četverogodišnjih zanimanja. Prilagdba unutar premetnog kurikulima je poželjna, ali takva drastična redukcija satnice je nedopustiva. Smatram da se najmanje pitala struka, nastavnici koji predaju geografiju u strukovnim školama. Učenici neće biti konkurentni na tržišu rada doslovce gašenje jednog nastavnog predmeta koji je dio opće kulture svakog od nas. Lp Primljeno na znanje Općeobrazovni dio, te u modulima integrirana različita znanstvena područja, zajedno s kurikulima međupredmetnih tema, pružaju prilagodljiv okvir za stjecanje znanja i vještina potrebnih učenicima za svakodnevni život, ali i relevantnih za njihovu struku. Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećivanja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika kroz zajedničke aktivnosti. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
77 RUŽICA LENĐER 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, najprije izražavam svoju zabrinutost i žaljenje što se MZO nije očitovalo u zakonski predviđenom roku na prijedloge i primjedbe iznesene u e-savjetovanju na kurikulum i satnicu nastave Povijesti unutar programa TEHNIČAR/TEHNIČARKA ZA 3D TEHNOLOGIJE koje je bilo otvoreno od 17.1.2024. do 16.2. 2024. Stoga ću uopćeno ponoviti ono što sam i tada napisala. Apsolutno ne podržavam i ne slažem se s novim kurikulom nastavnog predmeta Povijest u srednjim strukovnim školama koji predviđa rezanje satnice i nastavnih sadržaja na pola. Na taj način se učenici strukovnih škola zakidaju za cjelovito obrazovanje koje je nemoguće ostvariti ako se "štedi" na vremenu i sadržajima za kvalitetno poučavanje povijesti koje će tako biti svedeno na puko upamćivanje bez konteksta svjetskih okvira i bez razumijevanja sadašnjosti, što je opet veliki iskorak unatrag u vremenima kada svi u prvi plan guramo ideju o cjeloživotnom obrazovanju i važnosti kritičkog razmišljanja i zaključivanja. Ne mogu se oduprijeti dojmu da se se na ovaj način učenike strukovnih škola priprema isključivo za tržište rada i/ili fakultete, a osporava i zanemaruje odgojna i društvena uloga tako važnog predmeta Povijesti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
78 IVO BORŠĆAK 3. PRIRODOSLOVNO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA GEOGRAFIJA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE na razini 4.2 Poštovani, mišljenja sam da bi Geografija i Povijest trebali ostati u prvom razredu SŠ, a ne u trećem i četvrtom razredu kako je planirano. Satnica za učenike se ne bi mijenjala samo bi se ti predmeti prebacili malo ranije. S time bi se dobilo to da nastavnici tih predmeta neće gubiti satnicu i ostajati privremeno bez posla, a učenici bi u višim godinama obrazovanja imali više stručnih sadržaja. Osim toga, učenici dolaze iz OŠ u kojoj imaju povijest i geografiju te bi samo nastavili s učenjem tih predmeta - imat će kontinuitet. Ako će imati stanku od 2-3 godine, puno toga što će naučiti u OŠ će zaboraviti te će nastavnicima koji predaju u SŠ biti puno teže ostvariti planirane SIU. Primljeno na znanje Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
79 SANJA NJARI ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, nejasno mi je razmišljanje da biologija više nije dio "općeg obrazovanja". Kao da se ne radi o sadržajima koji su za učenike životno važni. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
80 ZDRAVKA JELASKA MARIJAN 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, načelno podržavam modernizaciju strukovnog školstva, ali se ne slažem s rezanjem nastave povijesti i njezinim ograničavanjem samo na nacionalnu povijest od 18. do 20. stoljeća. Učenici strukovnih škola nisu samo buduća radna snaga, već i budući građani s pravom glasa kojima je osim poznavanja struke potrebno i primjereno opće obrazovanje, u sklopu kojega je nastava povijesti izuzetno važna za razumijevanje sadašnjosti Hrvatske i Europe, razvoj kritičkog mišljenja, izgradnju osobnog identiteta, njegovanje humanističkih i demokratskih vrijednosti, odnos prema kulturnom nasljeđu, tehnološkom razvoju te problemima društvenog i političkog života. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
81 ZRINKA SMOLJANOVIĆ BABURICA KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Ova stranica je jako loše napravljena, nepregledna, dugo se čeka da se otvori ....Nastavnici izgube volju i živce za pisanjem, još kad znamo da nam nije odgovoreno na već objavljeni kurikul u ožujku 2024. za zanimanje Tehničar za 3D tehnologije. Gdje je odgovor? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
82 ANA OKMACA PILEPIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, u ovakvom obliku ne slažem se s navedenom Odlukom. Naime, pišem kao nastavnica geografije te mi nikako nije jasno zašto se taj predmet i to sa umanjenom satnicom prebacuje isključivo u četvrti razred. Što će nastavnici do toga razreda raditi dok nove generacije tek dođu do četvrtog razreda? Nadalje, zanima me kako je to praktično osmišljeno da se treba provesti u modularnoj nastavi te u svrhu toga nameću se pitanja: 1. Na koji će način učenik moći nadoknaditi propuštene module (i glede gradiva i glede ocjenjivanja) u slučaju bolesti ili zbog nekog drugog razloga iz kojih je dulje izostao iz škole? 2. Što će kroz cijelu školsku godinu raditi nastavnici koji su već odradili svoj modul ili čekaju npr. 2. mjesec da započnu sa svojim modulom. 3. Na koji će način to moći praktično i funkcionalno provoditi nastavnici koji rade na više škola? Mišljenja sam da je ovakav tip reforme strukovnog obrazovanja nedovoljno osmišljen i pun manjkavosti gledano isključivo praktično s terena. Primljeno na znanje Predloženi kurikul nastavnog predmeta Geografija za 4. razred srednje škole izrađen je kao općeobrazovni predmet te je isti za sve kvalifikacije na razini 4.2. Od učenika se zahtijeva kritičko promišljanje o raznim temama poput nacionalnih i europskih politika, klimatskih promjena, održivog razvoja i globalizacije te je primjereniji tom uzrastu učenika. U školskoj godini 2024./2025. planiran je niz edukacija nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja koji će se odvijati u strukovnim školama, a obuhvatit će teme od planiranje i izvedbe modularne nastave do planiranje i izrade kurikula ustanove. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
83 MAJA GRAČNER D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, Španjolski jezik, 1. razred, razina 4.2., 6 CSVET-a Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 jer kurikul onemogućava učenicima stjecanje cjelovitih općeobrazovnih sadržaja. Učenici strukovnih škola bez temeljnih općeobrazovnih sadržaja ne mogu razvijati poduzetnički duh u suvremenom gospodarstvu. Znanja i vještine geografije su ključna u razumijevanju suvremene stvarnosti i gospodarskog razvoja. Povijest i Politika i gospodarstvo su ključni predmeti za razumijevanje aktualne političke situacije, razvijanju kritičkog mišljenja i uočavanju uzročno-posljedičnih veza u vremenu i prostoru. Samo uz kvalitetno opće obrazovanje možemo imati kvalitetan i gospodarski aktivan kadar na tržištu rada. Zato smatram da je za razvoj suvremenog društva i gospodarstva bitno zadržati trenutne norme općeobrazovnih sadržaja. Lijep pozdrav, Maja Gračner Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
84 VLATKA BENKO ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, vezano za kurikul Talijanskoga jezika - u većini hrvatskih škola taj se jezik uči tek od 1. razreda srednje škole. Uglavnom ga škole u (pri)morskim područjima (Istra, Dalmacija i otoci) uče od prvog ili 4. razreda osnovne škole. Zbog toga ne možemo ovdje (u većini srednjih škola) govoriti o nastavku učenja, tj. o 9. godini pa do 12. godine učenja, već se uglavnom radi o 1. godini pa do 4. godine učenja ovoga predmeta. Nadalje, iako zagovarate autonomiju u odabiru nastavnih materijala, svakako biste trebali dozvoliti mogućnost ODABIRA NOVIH UDŽBENIKA (ne derem se, već ističem ono bitno!), barem za četverogodišnja strukovna zanimanja. NIje zgodno baš sve materijale pronalaziti online, printati ih i kopirati ili da sami izrađujemo nastavne materijale jer učenici još uvijek vole imati kod sebe konkretni udžbenik iz kojega će učiti. Ukoliko ukinemo sve udžbenike ili zabranimo izradu novih (a znamo da za strukovne škole u ovom predmetu stvano nedostaje udžbenika!), hoćete li time ukinuti i štampanje postojećih udžbenika, budući da oni stvarno više ne prate nove i suvremene trendove? I još me zanima jedna bitna stvar - zar matematika nije općeobrazovni predmet u trogodišnjim strukovnim školama? Vidim da je stavljena samo kod četverogodišnjih stukovnih škola. Budu li prodavači, konobari, kuhari... imali matematiku, ali ona neće biti u skupini općeobrazovnih predmeta ili ju izbacujete iz trogodišnjih strukovnih škola? S poštovanjem, Vlatka Benko, prof. Primljeno na znanje U srednjim školama potrebno je omogućiti nastavak učenja jezika započetog u osnovnoj školi, neovisno o broju učenika, te je nužno osigurati odgovarajući kurikul stranog jezika. Iako su engleski i njemački jezik najzastupljeniji, kurikuli za francuski, španjolski i talijanski jezik omogućuju nastavak učenja tih jezika od 9. do 12. razreda srednje škole. Nastavnici mogu odabrati one udžbenike koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. U kvalifikacijama na razini 4.1 matematika je sastavni dio strukovnog dijela strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
85 ŠIMUN NEJAŠMIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA, Geografija, jedna godina učenja, 4 CSVET-a U pretežnoj mjeri ne podržavam donošenje navedenog kurikula. U kurikulu su primjetna nastojanja za modernizacijom i aktualizacijom nastave geografije uvođenjem niza aktualnih tema (klimatske promjene, očuvanje okoliša, upravljanje prostorom, zaštita morskog okoliša i slično) što je svakako dobro. Međutim, donošenje ovog kurikula ne podržavam iz više razloga: 1) satnica geografije je reducirana s (već sada relativno skromnih 105 sati nastave, 70 u prvom i 35 u drugom razredu) na svega 70 sati nastave i to samo u četvrtom razredu. Uopće mi nisu poznati razlozi ovog "pomicanja" nastave geografije u četvrti razred, koje za sobom povlači pitanje tehnoloških viškova (što je iznimno opasno za materijalni i svaki drugi status nastavnika i ugled struke!), osobito u dvogodišnjem periodu tijekom kojeg se niti u jednoj strukovnoj školi u Hrvatskoj neće održavati (obavezna) nastava geografije. Osim toga, redukcija (obavezne, općeobrazovne) satnice geografije štetna je za status predmeta kao takvog, kao i status nastavnika geografije u strukovnim školama. Zbog toga je obavezno, prije uvođenja kurikula (u najmanjoj mjeri) zadržati aktualnu satnicu geografije od 105 sati u prvom i drugom razredu srednje škole. 2) Osim kadrovskih problema, "pomicanje" održavanja nastave geografije u četvrti razred stvara kod učenika iznimno dug, trogodišnji diskontinuitet u učenju predmeta tijekom kojeg učenici zaborave (gotovo) sve što su naučili u osnovnoj školi. Upravo zbog toga (kao i zbog iznimno skromne satnice) ovaj zahtjevni kurikul koji obuhvaća složene teme (dok izostavlja temeljna geografska znanja i vještine, valjda uz pretpostavku da su ih učenici u osnovnoj školi trajno usvojili) u praksi uopće nije provediv. Iluzorno je i besmisleno, naime baviti se promjenama u valorizaciji priobalnog pojasa dok istodobno učenici ne znaju kojom se bojom na karti prikazuju nizine, a kojom planine, niti znaju iščitavati i tumačiti klimatske dijagrame i slično. Zbog toga predlažem sljedeće: 1) Zadržavanje satnice od ukupno (minimalno) 105 sati nastave u prvom i drugom razredu 2) Zadržavanje temeljnih nastavnih sadržaja iz područja Zemlja u svemiru, Reljef, Klima na Zemlji, koji su do sada bili dio obavezne nastave. Ostale nastavne sadržaje, ponuditi školi u obliku izbornih modula, prilagođenih struci za koju se učenik obrazuje. S poštovanjem, Šimun Nejašmić, Prehrambeno-tehnološka škola, Zagreb Primljeno na znanje Geografija, kao općeobrazovni nastavni predmet, zastupljena je u četvrtom razredu u svim kvalifikacijama na razini 4.2, te kao zaseban predmet nije jedini način za stjecanje pripadajućih kompetencija. Kako bi se izbjeglo preklapanje ishoda učenja i osiguralo stjecanje potrebnih kompetencija bez nepotrebnog opterećenja učenika, modularna nastava pretpostavlja suradnju između strukovnih i općeobrazovnih nastavnika na ostvarenju propisanih ishoda učenja. Također, ustanove za strukovno obrazovanje imaju autonomiju da se kurikulom ustanove prilagode interesima učenika, ustanove i specifičnim potrebama lokalne zajednice izborom različitih modula kao izbornih ili fakultativnih. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
86 GORANA VIDOVIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, vezano uz sramotno ograničavanje nastave Povijesti u 4-godišnjim strukovnim školama, izražavam nezadovoljstvo i neslaganje s novim kurikulumom. Ovo se odnosi na sve strukovne škole te ću jednako komentirati novi kurikulum za svako zanimanje. Povijest je najcjelovitija društveno-humanistička znanosti te smatram da bi satnicu ovog predmeta trebalo pojačati, a ne oslabiti. Trebali bismo napokon kapitalizirati naše "kaskanje" za naprednim europskim državama i uzeti u obzir da su ovakvi pokušaji propali te se Povijest vratila na velika vrata. Satnica Povijesti bi trebala barem donekle parirati satnici Hrvatskog jezika ako razmišljamo o značaju u kreiranju nacionalnog identiteta. 70% učenika bi ovime bilo zakinuto u obrazovanju jer Povijest je puno više od priča iz prošlosti; ona nas uči kako na temelju prošlosti bolje kreirati budućnost, njegujući kritički um i promišljanje. Tvorcima ovog kurikuluma, čini se, nije važna budućnost, barem ne ona daleka, koja ostaje iza nas. I baš zato što sam nastavnik Povijesti, na to nikako ne mogu pristati. Iskreno se nadam se da ovaj kurikulum s ovakvom satnicom općeobrazovnih predmeta neće zaživjeti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
87 MATEJ PRIBANIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Repetitio est mater studiorum - Ponavljanje je majka znanja! Pošto niste odgovorili na prvotne komentare vezane uz kurikulum nastave povijesti u e-savjetovanju za zanimanje tehničar/tehničarka za 3D tehnologije, onda sam prisiljen ponovno komentirati i tako sve dok nekome više ne dođe do glave da ovaj prijedlog kurikuluma nije i neće biti prihvaćen od strane nastavnika povijesti dok se ne usvoje prijedlozi i komentari koji su postavljeni na e-savjetovanja, ali se gospoda nisu udostojila niti pogledati ih, a kamoli odgovoriti. Pa krenimo ispočetka: Poštovani, do sada su učenici četverogodišnjih smjerova učili cijelu hrvatsku i svjetsku povijest dvije školske godine. Novim kurikulumom se u četverogodišnjim smjerovima uzimaju satnica i sadržaji nastave povijesti čime je jasno da se ukida velik dio povijesti. Postavlja se pitanje kome i zašto toliko smeta povijest? Koja je svrha i smisao smanjivanja sadržaja i satnice povijesti? Izgleda da je netko pročitao Francisa Fukuyamu i došao do zaključka kako je stvarno došlo do "kraja povijesti". Nastava povijesti ima višestruko značenje za naše društvo, državu i obrazovanje, a kvaliteta poučavanja povijesti dokaz je civilizacijskog dosega nekog društva. Povijesno mišljenje je vještina izuzetno potrebna u vremenu u kojem živimo. Zašto se to pravo uskraćuje učenicima srednjih strukovnih škola kojih je trenutno oko 100 000? Šalje li se ovime poruka kako državi i društvu ne trebaju mladi koji razumiju uzročno posljedične veze nego mladi koji ne razmišljaju već samo prihvaćaju gotove informacije i služe kao potrošna roba? Srednje strukovne škole dosad bile poznate po svojoj posebnosti jer su učenicima pružale struku, cjelovito obrazovanje i mogućnost nastavka školovanja. Između ostalog i osobno sam "proizvod" jedne takve škole i mogu ustvrditi kako nisam uopće bio zakinut dosadašnjim načinom rada takvih škola, ali očito netko ima potrebu izmišljati toplu vodu iako sustav funkcionira. Ovom reformom se grubo i nepotrebno marginaliziraju društveno-humanistički aspekti obrazovanja u strukovnim školama. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. Volio bih da autori ove reforme objasne kako bi se trebala poučavati isključivo povijest Hrvatske u 18.-20. stoljeću bez spominjanja ranijih razdoblja Hrvatske i svjetske povijesti. Kako objasniti razdoblje narodnog preporoda bez spominjanja Francuske revolucije i njezinih ideja? Kako objasniti revoluciju 1848. bez doticanja i objašnjavanja cijelog procesa na području Europe? Identična stvar za događaje u 20. stoljeću. Do sada je navedeno bilo problem podučavati u trogodišnjim strukovnim smjerovima s obzirom kako oni uče isključivo povijest Hrvatske bez doticaja ostatka Europe i svijeta s kojim su povezani. Ista stvar će se dogoditi s ovim prijedlogom reforme, ali očito mi koji radimo u sustavu nismo na dovoljno visokoj intelektualnoj razini kao autori ove reforme pa jednostavno nismo sposobni razumjeti ovakve genijalne prijedloge i ideje. Napominjem kako je nastava Povijesti nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U suvremenim okolnostima nitko se ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrednovanja informacija u modernom svijetu koji je preopterećen infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Kritičko mišljenje je sastavni dio povijesnog mišljenja, empatija, humanost, uključivost i timski rad neizostavni su dio nastave. Ponovno se vraćamo na činjenicu kako srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika. Jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Nema niti valjanih, niti istinitih argumenta koji mogu opravdati ukidanje polovine, a u nekim slučajevima i 66% nastave povijesti u srednjim strukovnim školama. Nema suvremenog obrazovanja niti građanina koji razumije svijet koji ga okružuje bez kompetencija koje mu pruža nastava povijesti. Nacrt prijedloga koji se predlaže za strukovno obrazovanje neprihvatljiv za učenike, nastavnike i za naše društvo u cjelini. Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godine. “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost.” Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
88 ŠIMUN NEJAŠMIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ne podržavam donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta iz više razloga: 1.) Kao nastavniku geografije neprihvatljivo mi je reduciranje satnice geografije kao obaveznog općeobrazovnog predmeta u četverogodišnjim srednjim strukovnim školama na svega dva sata nastave u završnom razredu srednjoškolskog obrazovanja. U prvom redu ova odluka ostavlja za sobom pitanje iznimno velikog broja nastavnika koji će (potencijalno) biti proglašeni tehnološkim viškom potpuno ili u dijelu nastavne norme. U tom je kontekstu, osobito neprihvatljiva, neobična, pa i pomalo čudna odluka da geografija postane obavezan predmet u četvrtom razredu srednje škole (umjesto prvog i drugog razreda kao što je to do sada bio slučaj). Nastavno na tu odluku javlja se niz problema: Prvo, svi nastavnici geografije, zaposleni u strukovnim školama diljem Hrvatske, ostali bi u u potpunosti bez nastavnih zaduženja na čak dvije godine. Pritom se o tom pitanju uopće nije raspravljalo, te ostaje u potpunosti nejasno hoće li se navedenim nastavnicima otkazati ugovor o radu (što je izvjesnije) ili će im se radno mjesto dvije godine "čuvati", kako bi u četvrtom razredu nastavili predavati u smanjenoj nastavnoj normi (što je manje izvjesno). Osim nastavnika geografije pred isti su problem stavljeni i nastavnici povijesti dok su nastavnici: kemije, fizike, biologije i politike i gospodarstva u potpunosti "izbačeni" iz obveznog dijela kurikuluma četverogodišnjih strukovnih škola, čime je njihova egzistencija ugrožena u još većoj mjeri. Budući da se upravo u četverogodišnjim strukovnim školama školuje najveći broj naših učenika srednjih škola , te sukladno tomu, u njima radi i najveći broj srednjoškolskih nastavnika, spomenute bi promjene neposredno ugrozile egzistenciju više stotina, a vjerojatno i preko tisuću nastavnika, te više tisuća članova njihovih obitelji. O posljedicama takvih izmjena na status i ugled nastavnika i motivaciju mladih za nastavnička zanimanja u potpunosti je suvišno govoriti. 2) U potpunosti su nejasni motivi smještanja nastave geografije u četvrti razred, pri čemu je učenicima trogodišnjim pauzom, tijekom prva tri razreda srednje škole, u potpunosti prekinut bilo kakav kontinuitet učenja. Besmisleno je očekivati da će se učenik nakon trogodišnje stanke sjećati nastavnih sadržaja obrađenih u osnovnoj školi, a kamoli da će ih znati primijeniti u nastavku svoga geografskog obrazovanja, u četvrtom razredu srednje škole. 3) Pokušaj podjele općeobrazovnih predmeta u "dva tabora": one koji su obavezni na maturi, i kojima se tjedna satnica povećava (izjednačava sa satnicom u općoj gimnaziji!) i one koji nisu obavezni, i kojima se satnica smanjuje, također je u potpunosti promašen pokušaj "sjedenja na dva stolca". Time se, tobože, pokušava izjednačiti obrazovne šanse gimnazijalaca i "strukovnjaka" i omogućiti učenicima strukovnih škola upis na fakultet, međutim, u stvari se zaboravlja da veća satnica nužno znači i zahtjevniji kurikul.... A što je s onim učenicima strukovnih škola koji ne žele na fakultet? Oni moraju znati derivacije i integrale, limese i krivulje drugog reda, obilježja francuskog književnog ekspresionizma, i romana ruskog realizma jednako dobro kao i gimnazijalci?! Zašto, ako na maturu i na fakultet ne žele ići, već nakon završene srednje škole žele raditi? Odgovora nema! 4) Načela provođenja nastave u modularnom sustavu većini su nastavnika potpuno nejasna pri čemu je jasno jedino da se napušta nastavno-satni sustav i kontinuitet učenja predmeta kroz nastavnu godinu, koji su ujedno i temelji odvijanja nastave u hrvatskom obrazovnom sustavu. O navedenim se izmjenama ne zna ništa osim da su "moderne i revolucionarne". U praksi bi, suprotno tome, vrlo lako mogle ispasti neprovedive i kaotične, kao i čitav niz pomodnih, kratkoročnih i neuspjelih reformi obrazovanja provedenih u posljednjih pola stoljeća, koje su redovito donosile mnogo više štete nego koristi... Zaključno, pokušaj uvođenja tzv "Kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 4.2" skup je potpuno nejasnih, kaotičnih i upitno provedivih promjena s kojima nastavnici uopće nisu upoznati. Navedene su promjene, nadalje, protivne hrvatskoj obrazovnoj tradiciji, neskladne sa stanjem hrvatskog gospodarstva, te iznad svega imaju za cilj smanjiti važnost općeg obrazovanja učenika. Osim toga (i najvažnije!) zbog toga što stvaraju velik broj potencijalnih tehnoloških viškova nastavnika, ugrožavaju egzistenciju velikog broja ljudi, stvaraju podjele među nastavnicima i degradiraju, ionako već značajno degradiran status nastavnika u Hrvatskoj i obrazovanja uopće. I zato modularnoj nastavi i novim strukovnim kurikulima u ovom obliku, jedno veliko NE Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašim konstruktivnim prijedlozima te doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
89 SANJA JELAKOVIĆ KÜHNER ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 U predmetnom kurikulumu Talijanski jezik navodi se da je riječ o nastavku učenja (9. do 12. godina učenja ili 9.do 11. godina učenja) što je i razumljivo jer se radi o prvom stranom jeziku. Problem je u činjeničnom stanju da se kao prvi strani jezik uče isključivo engleski ili njemački jezik, dok se svi ostali jezici (talijanski, španjolski i francuski jezik) uče u svojstvu drugog ili trećeg stranog jezika. Kurikulumom nije predviđeno da drugi ili treći strani jezik ulaze uopćeobrazovne predmete što je potpuno nerazumljivo i nejasno. Drugi i strani jezik učit će se modularno u obveznom ili izbornom dijelu kurikuluma svake kvalifikacije? Smatram da je strani jezik općeobrazovni predmet u koji se mogu uključiti dijelovi struke i da bi ga kao takvog trebalo ostaviti u općeobrazovnom dijelu kurikuluma. Bespredmetno je raspravljati o kurikulumu za nešto što ne postoji (talijanski, francuski ili španjolski kao prvi strani jezik!). Željela bih i naglasiti preporuku Vijeća Europe o poticanju višejezičnosti koja evidentno u ovim kurikulima izostaje. Smatram da je nužno uvesti barem još jedan (2.strani) jezik kao općeobrazovni predmet barem u kvalifikacijama na razini 4.2. Primljeno na znanje U obrazovanju, jezik se često koristi u stručne svrhe, što znači da može biti i jest sastavni dio strukovnog dijela kurikula, gdje je primjenjivo. Kurikul treba predvidjeti sve situacije koje bi mogle nastati u budućnosti, a budući da za osnovne škole postoje kurikuli za učenje svih stranih jezika od 1. razreda OŠ, kurikuli za strukovne škole moraju predvidjeti nastavak učenja svih stranih jezika kao potencijalno prvih stranih jezika. Drugi i/ili treći strani jezik, ovisno o kvalifikaciji, izvodi se modularno u obaveznom i/ili izbornom (ukoliko škola ima kadrovske uvjete ponuditi učenicima, a učenici iskažu zanimanje za neki drugi strani jezik od onoga koji uče kao prvi strani jezik) dijelu svake kvalifikacije. Modul s pripadajućim skupovima ishoda učenja izabire se ovisno o godini učenja. Modularni program stranoga jezika struke zamišljen je na način da se može prilagoditi za sve jezične razine i za sve godine učenja stranoga jezika u strukovnome obrazovanju. Skupovi ishoda učenja i sadržaji koncipirani su tako da prate jezičnu progresiju od razine znanja jezika opisane Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike počevši od razine A1 sve do razine B2 te pokrivaju sve ishode učenja receptivnih i produktivnih vještina, kao i ishode koji se odnose na međukulturnu komunikacijsku kompetenciju i samostalnost u ovladavanju jezikom. Jezična razina A1 prema ZEROJ-u dostiže se ostvarivanjem skupova ishoda učenja (SIU) od 1 do 4, razina A2 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 5 do 9, razina B1 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 10 do 15, a razina B2 prema ZEROJ-u ostvarivanjem skupova ishoda učenja od 16 do 21. Jezični sadržaji svakog skupa ishoda učenja prate jezičnu progresiju te se nadograđuju na prethodni SIU. Iz toga se razloga prilikom povlačenja SIU mora pratiti njegov broj, te se oni ne mogu nasumično povlačiti prema tematskim preferencijama. Iznimku čini Modul 8 čiji SIU povlači u prvom redu sektor Turizma i ugostiteljstva kao nadopunu kurikulumu i obaveznim modulima, ali ga mogu povući dodatno prema potrebi i ostali sektori kojima su potrebni sadržaji koji se obrađuju u Modulu 8. Ako nastavnik na početku školske godine procijeni da učenici nisu na predviđenoj jezičnoj razini, može započeti s nižim skupom ishoda učenja i prilagoditi progresiju prema potrebama učenika. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću i preporukama koje potiču na promicanje višejezičnosti u skladu s europskim smjernicama.
90 Gordana Rešicki Degoricija ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ne slažem se s brisanjem predmeta Politika i gospodarstvo. U današnjem vremenu lake medijske manipulacije učenici svih profila trebaju produbiti uvide u politiku, političko djelovanje, demokratske procese. To je veliki gubitak za strukovno obrazovanje i apeliram da se kurikul prilagodi i misli na budućnost svih nas. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
91 Magdalena Ajduk ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ne slažem se uopće sa kurikulumom. Smatram da dijelim mišljenje većine, ako ne i svih kolega koji su zaposleni i strukovnim školama, a i sa roditeljima sadašnjih i budućih učenika. Donošenjem odluke o "brisanju pojedinih predmeta" ili " smanjenjem na minimum " dovodi do ograničavanja njihovih mogućnosti, sposobnosti, a i kritičkog mišljenja ( kao što navodi prethodnik). Jesu li djeca onih koji su donijeli ovakvu odluku završili školovanje ili se još školuju?? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
92 IVAN BITUNJAC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Izbacivanje nastave Politike i gospodarstva je podcjenjivanje (da ne kažem omalovažavanje) učenika strukovnih škola. Kako ste vi to zamislili? Obrazovati učenike koji ne znaju osnove o demokraciji i institucijama hrvatske države? Promijenite to, jer isključivanjem takvih predmeta je očito da ne želite razvijati kritičko mišljenje kod učenika, nego poslušno glasačko stado. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
93 ZLATICA KOZJAK MIKIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Smatram da bi trebalo temeljitije obrađivati povijest te na razini 4.2. planirati učenje povijesti kroz dvije godine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
94 ZLATICA KOZJAK MIKIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Učenici s posebnim potrebama su i učenici koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik te je to potrebno dodati svugdje gdje se navode skupine učenika s posebnim odg-obr potrebama Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
95 ZRINKA SMOLJANOVIĆ BABURICA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi kod četverogodišnjih zanimanja. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
96 ROBERT KURELIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, stav je Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli da nastava povijesti u strukovnim školama mora ostati u dosadašnjem obujmu. Reforma strukovnoga obrazovanja nesumnjivo je potrebna, ali je neprihvatljiv smjer u kojem se ona planira provesti. Sve dok su strukovne škole odgojno-obrazovne ustanove – a ne samo mjesto gdje se učenici osposobljavaju za tržište rada, što se očito želi postići ovakvim reformama – one moraju raditi na izgradnji cjelokupne osobe, budućega odrasloga građanina ove zemlje. To se ne može postići reduciranjem općeobrazovnih predmeta. Zanemarivanje humanističkih znanosti u društvu, pa tako i predmeta društveno-humanističkoga područja u školi, za posljedicu ima nerazvijanje odgovornosti pojedinca prema društvu, bližnjima i budućim naraštajima jer one potiču spoznavanje svijeta u kojemu čovjek živi, kao i njegova odnosa prema tom svijetu. Znanje o prošlosti i odnosima među pojedincima i društvenim skupinama nužan je preduvjet za razumijevanje svijeta u kojem živimo, a kritičko preispitivanje prošlosti nužan preduvjet za kritičko preispitivanje sadašnjosti, odnosno za oblikovanje osobnih stavova i sustava vrijednosti. U cijelosti podržavamo Reakciju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Prijedlog kurikuluma povijesti za srednjoškolsko strukovno obrazovanje kojim se predmet Povijest izvodi samo u 3. razredu strukovnih srednjih škola i reducira na pregled nacionalne povijesti od kraja 18. stoljeća do suvremenog doba. Maurizio Levak, predstojnik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
97 ŽELJKA TRAVAŠ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne podržavam namjeru Ministarstva znanosti i obrazovanja da sada obavezni nastavni predmet Politika i gospodarstvo u strukovnim školama postane modul te predlažem izmjenu nacrta Odluke o donošenju Kurikuluma općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 i Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim na razinama 4.1 i 4.2 kako bi nastavni predmet Politika i gospodarstvo i nadalje ostao obavezan predmet u svim strukovnim školama, u svim programima obrazovanja. Ciljevi i ishodi modula Politika i gospodarstvo su koncipirani „rasprčkavanjem“ teksta postojećeg Kurikuluma Politike i gospodarstva za gimnazije bez konzultacija s nama autorima tog kurikuluma. Ovako postavljeni ciljevi i ishodi su neusklađeni i kontradiktorni te sadržaji ishoda ne prate ciljeve koji su ionako nejasno postavljeni. Primjerice, od učenika se u ishodima traži konformizam oko društvenih normi i pravila dok se ujedno traži aktivno sudjelovanje u zaštiti ljudskih prava. Aktivno sudjelovanje ne podrazumijeva konformizam već generalno traži sukobljavanje s društvenim vrijednostima i informirano odlučivanje za građanske akcije. Zar ne trebamo biti politički pismeni? Za funkcioniranje suvremenog političkog sustava i suvremenog gospodarskog sustava za kakve se je svojim Ustavom Republika Hrvatska odredila potrebna je demokratska politička kultura, a procesi putem kojih se takav tip političke kulture stvara i prenosi uče se. Uče se! Nastavni predmet Politika i gospodarstvo jedini je nastavni predmet tijekom srednjoškolskog obrazovanja koji cjelovito i sustavno omogućuje stjecanje političke i ekonomske pismenosti kao i osposobljenost za informirano i odgovorno građansko djelovanje i participiranje u svim aspektima civilnog društva. Ukidanjem obaveznog nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim školama, velik dio hrvatske mladeži (oko 70 % srednjoškolske populacije) ne samo da se dovodi u diskriminiranu poziciju naspram gimnazijskih učenika koji će i dalje imati obavezan predmet, već se svjesno i namjerno tretiraju jedino kao buduća poslušna radna snaga koja se treba do maksimuma dati tržištu rada. Sve to upućuje na model modernoga ropstva i nije u skladu s ustavnom zaštitom ljudskih prava. Očita je intencija da budući radnici niti ne budu svjesni svojih prava, a kamoli snage, postupaka i procedura da se bore za svoja prava. Jer, to može samo politički opismenjeno stanovništvo. Politika i gospodarstvo treba ostati obavezan nastavni predmet za sve učenike strukovnih škola. Tko, prema ustavu Republike hrvatske ima pravo sudjelovati u upravljanju određenom lokalnom zajednicom, nacionalnom pa i europskom? Teza na kojoj počiva reforma strukovnog obrazovanja da se učenici trebaju „…bolje pripremiti za tržište rada…“ odražava nedostatno znanje i razumijevanje glavnih aktera reforme o donošenju javnih politika u demokratskoj zajednici. I, što je najvažnije, govori o nerazumijevanju i/ili neuvažavanju činjenice da samo cjelovito obrazovanje omogućuje razvoj učenika u svjesnu, samostalnu i odgovornu osobu koja će razumjeti i kritički promišljati o svojemu položaju i ulozi u suvremenom svijetu te aktivno djelovati u društvenome, kulturnom, ekonomskom i političkom razvoju zajednice u kojoj živi. Nasuprot otvorenih tehničkih, ekonomskih i tržišnih tendencija zanemarivanja i čak nijekanja temeljnih ljudskih vrijednosti i potreba, kako na lokalnom tako i na globalnom planu, nastavni predmet Politika i gospodarstvo kao dio društveno-humanističkog područja razvija idejne i promiče vrijednosne pretpostavke za zaštitu pojedinca i zajednice od svih suvremenih oblika negacije, nasilja, diskriminacije i ropstva. Smatram da ASOO nije kompetentna institucija za zadavanje okvira za općeobrazovne predmete. Nama nastavnicima teško pada uskraćivanje mogućnosti da u razvoju i očuvanju demokracije ne možemo osobnim duhovnim naporom i znanjem osmišljavati političko opismenjavanje mlade generacije kako bi spremno participirala u političkom životu svoje države. Demokracija se uči. Škola koja to ne bi uvažavala, učinila bi djecu i mlade sakatima, bezličnima i nesposobnima za humaniji i produktivniji život. Osim nacionalne svijesti i razvijanja osjećaja za domovinu, učenicima su potrebni i oni sadržaji koji otvaraju uvid u stanje ljudskih prava, političke kulture, izbornih političkih procesa, vladavine prava… Neophodno je da novi sustav strukovnog obrazovanja uspostavi ravnotežu općeobrazovne i strukovne kulture, a ne da bez dvoumljenja, u cijelosti eliminira predmet Politika i gospodarstvo unatoč znanstvenim istraživanjima potvrđene političke nepismenosti mladeži. O poduci mladih strukovnjaka i političkom opismenjavanju ovisit će njihova budućnost. Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno demokratsko ustrojstvo države i stvaranje slobodnog demokratskog života njenih građana, općeg i njihovog osobnog dobra, nalaže da prokuristi reforme strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj još jednom promisle o jednostranoj, znanstveno neutemeljenoj odluci ukidanja nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo. I još nešto, gdje je komentar kojim sam se već ranije osvrnula na ove Odluke MZO? Zašto nije dostupan ovdje na e-savjetovanju? Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
98 JULIJA BARUNČIĆ PLETIKOSIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata podržava prijedlog i osvrt Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu na odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama u dijelu koji upozorava na potrebu većeg broja sati odnosno neslaganje sa smanjivanjem satnice iz nastavnog predmeta POVIJEST. Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, ravnatelj dr. Ante Nazor Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
99 JANA LETILOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani,  Ne slažem se s ukidanjem sadržaja biologije (spolni sustav i kontracepcija, pravilna prehrana i briga o zdravlju, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj), jer mi nije jasno kako ćemo obrazovati i odgojiti buduće naraštaje, na ovaj način ćemo ih samo unazaditi. Pogotovo se ne slažem s tim, ako se te teme i odrađuju, da ih odradi nastavnik koji po struci nije biolog. Samo biolozi smisleno i u potpunosti mogu objasniti kako se odnositi najbolje prema sebi, svom zdravlju i zdravlju okoliša. Lijep  pozdrav, Jana Letilović Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
100 BISERKA BILIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, II. Poštovani , ne slažem se s prijedlogom kurikula povijesti . Potrebne su dvije godine obavezne nastave povijesti s po 70 sati nastave godišnje za sve strukovne smjerove 4.2., četverogodišnja strukovna škola. Svi učenici 4.1, trogodišnjih smjerova trebali bi imati nastavu povijesti jednu godinu kao obvezan predmet. Odnos vlasti prema nastavi Povijesti je poruka o tome kakve su vrijednosti koje njegujemo, do čega nam je stalo ili čega se odričemo. Ako ne bude kvalitetne nastave povijesti u hrvatskoj državi i ako vlast smatra da je povijest nije važna, kao i da nacionalna država nije važna, dobro obrazovani mladi ljudi koji će u svakom pogledu graditi budućnost nisu važni, onda više ništa nije važno. Smatram da se ne smiju oduzimati sadržaj i satnica nastave povijesti i dodjeljivati dodatni sati nastavi engleskog jezika i matematike jer povijest ima nezamjenjivu ulogu u odgoju i obrazovanju srednjoškolaca koji pohađaju strukovne škole. Oni već uspješno polažu državnu maturu iako kao strukovnjaci po završetku školovanja imaju diplomu pa mogu i ne moraju nastaviti obrazovanje. Neovisno o tome hoće li nastaviti daljnje školovanje Povijest je predmet koji trebaju imati svi prema nastavnom planu i programu dvije školske godine i s novim udžbenicima, obvezno. Predloženi kurikulum obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., a ne cjelovitu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Hrvatsko gospodarstvo u turizmu čini velik dio BDP-a i naša je zemlja oslonjena na stvaranje proizvoda koji se oslanjaju na prošlost, kulturu i tradiciju. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Istaknimo vrijednost predmeta za cijelu državu, njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Učenici 4.2 smjerova stavljaju se u nepovoljan položaj jer su upisom u strukovne škole izgubili pravo na kvalitetno društveno-humanističko obrazovanje, a satnica i sadržaji matematike i engleskog jezika su im na razini gimnazijskih programa koje nisu željeli upisati. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrednovanja informacija u modernom svijetu preopterećen infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu unutar četverogodišnjih strukovnih smjerova 4.2 sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. To su učenici kojima se sada dokida društveno-humanističko obrazovanje iz povijesti iz obveznog djela nastave. Smatram da trebaju imati nastavu povijesti kao obvezan predmet dvije školske godine jer su to učenici koji uz stručne studija često nastavljaju svoje obrazovanje unutar društveno-humanističkih studija. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle ispoštovati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum iz Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i pripadajuću kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi kod četverogodišnjih zanimanja. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Količina predviđenih sadržaja ograničava nastavničku autonomiju i usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. Striktna dioba sadržaja po domenama se nije pokazala kao najbolje rješenje u kurikuluma u O.Š. i gimnazija i nema historiografsko utemeljenje te značajno otežava učeničko razumijevanje. Treba podučavati različita područja povijesti u njihovom međuodnosu, kronološkim slijedom. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu prema gimnazijalcima. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama treba učenicima omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj u dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om i koju predlagatelj, tj. Ministarstvo mora ispoštovati. Svako dijete ima pravo na cjelovito obrazovanje koje mu omogućava razvoj u svestranu, obrazovanu i humanu osobu. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve: “osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Kako jedna mlada država, poput RH može tako drastično rezati nastavu povijesti? To nikako nije slučaj u Austriji, Belgiji, Češkoj, Grčkoj, Italiji, Mađarskoj, Finskoj, Irskoj, Poljskoj i mnogim drugim državama. Moj suprug koji je sudionik Domovinskog rata i nositelj Spomenice Domovinskog rata ne može prihvatiti činjenicu da institucije hrvatske države nude ovakav prijedlog kurikula povijesti. Smatram da je nacrt prijedloga koji predlaže Agencija za strukovno obrazovanje neprihvatljiv za učenike, nastavnike i za naše društvo u cjelini. Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima 4.2 treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godine. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
101 DIJANA DIJANIĆ PLEŠKO 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Podržavam modernizaciju strukovnog obrazovanja no ona ne treba biti usmjerena samo na kvalitetu strukovnog dijela kurikula. Modernizacija bi trebala dati cjelokupno kvalitetno rješenje kako bi mladi ljudi imali sve kompetencije za funkcioniranje demokratskom društvu. Podržavam argumente Nastavnika Povijesti. Odnos prema nastavi Povijesti poruka je o vrijednostima koje njegujemo, do čega nam je stalo ili čega se odričemo. Povijest i kvalitetna nastava povijesti važni su kako bi imali dobro obrazovane mlade ljude. Smatramo da se ne smiju oduzimati sadržaji i satnica nastave povijesti jer povijest ima nezamjenjivu ulogu u odgoju i obrazovanju srednjoškolaca koji pohađaju strukovne škole. Oni već uspješno polažu državnu maturu iako po završetku srednjoškolskog obrazovanja imaju mogućnost nastaviti obrazovanje ili odmah ući u svijet rada. Neovisno o tome hoće li nastaviti daljnje školovanje Povijest je predmet koji trebaju imati svi prema nastavnom planu i programu dvije školske godine i s novim udžbenicima, obvezno. Predloženi kurikulum obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., a ne cjelovitu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Hrvatsko gospodarstvo u turizmu čini velik dio BDP-a i naša je zemlja oslonjena na stvaranje proizvoda koji se oslanjaju na prošlost, kulturu i tradiciju. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Istaknimo vrijednost predmeta za cijelu državu, njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Učenici 4.2 smjerova stavljaju se u nepovoljan položaj jer su upisom u strukovne škole izgubili pravo na kvalitetno društveno-humanističko obrazovanje, a satnica i sadržaji matematike i engleskog jezika su im na razini gimnazijskih programa koje nisu željeli upisati. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Vještina prikupljanja, analiziranja, uspoređivanja i vrednovanja informacija u modernom svijetu preopterećen infodemijom vježba se na nastavi povijesti. Srednje strukovne škole pohađa 70% srednjoškolaca, odnosno 100 000 učenika, jako je važno da svi oni povijest uče prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu unutar četverogodišnjih strukovnih smjerova 4.2 sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina, odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Neargumentirano se oduzimaju ranije stečena prava na satnicu iz nastave povijesti. To su učenici kojima se sada dokida društveno-humanističko obrazovanje iz povijesti iz obveznog dijela nastave. Smatramo da trebaju imati nastavu povijesti kao obvezan predmet dvije školske godine jer su to učenici koji uz stručne studije često nastavljaju svoje obrazovanje unutar društveno-humanističkih studija. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u O.Š., što u predloženom kurikulumu nije slučaj, jer je predviđena satnica nije dovoljna da bi se mogle realizirati teme: 37 obveznih + 2 izborne teme. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja Povijesti u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Kurikulum Povijesti nije uravnotežen s obzirom na kognitivni razvoj učenika i kumulativnost u odnosu na osnovnoškolsko obrazovanje. Težina ishoda treba biti u skladu s kognitivnim mogućnostima srednjoškolaca, a ne ispod toga. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi kod četverogodišnjih zanimanja. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena na učenike, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Izuzetno kompleksne teme u jednom ili dva sata u jednoj godini učenja nije moguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno nastojanjima za reduciranjem broja tema. Količina predviđenih sadržaja ograničava nastavničku autonomiju i usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu sadržaj, a ne učenik i njegove potrebe. Striktna dioba sadržaja po domenama se nije pokazala kao najbolje rješenje u kurikuluma u O.Š. i gimnazija i nema historiografsko utemeljenje te značajno otežava učeničko razumijevanje. Treba podučavati različita područja povijesti u njihovom međuodnosu, kronološkim slijedom. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ih se ne smije u tom smislu diskvalificirati u odnosu na gimnazijalce. Srednjoškolsko obrazovanje u strukovnim školama učenicima treba omogućiti cjelovit osobni i profesionalni razvoj i dobro informiranu i angažiranu osobu koja participira u svim sferama društva. Cjelovito i kvalitetno obrazovanje je obveza koja je propisana NOK-om koju predlagatelj, tj. Ministarstvo treba poštovati. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. upravo njima predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve: “osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog društveno-humanističkog studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju. Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje. Švicarski psiholog i filozof Jean Piaget, jedan od najvažnijih istraživača kognitivnog razvoja djece davno je zaključio da je razdoblje adolescencije vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće. Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti. “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost.” Kao što učenici ne mogu bez savladavanja kompetencija iz hrvatskog jezika ili matematike voljeli to ili ne, tako nema ni suvremenog obrazovanja niti građanina koji razumije svijet koji ga okružuje i sebe u tom svijetu/ društvu bez kompetencija koje mu pruža nastava povijesti. Kako jedna mlada država, poput RH može tako drastično rezati nastavu povijesti? To nikako nije slučaj u Austriji, Belgiji, Češkoj, Grčkoj, Italiji, Mađarskoj, Finskoj, Irskoj, Poljskoj i mnogim drugim državama. Smatram da je nacrt prijedloga koji predlaže Agencija za strukovno obrazovanje neprihvatljiv za učenike, nastavnike i za naše društvo u cjelini. Nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima 4.2 treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu od dvije školske godine. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
102 SUNČICA REMENAR ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani, NE slažem se s predloženom strukturom općeobrazovnih predmeta. Pojačani kurikulum Hrvatskog jezika, Matematike i Engleskog jezika ima za cilj omogućiti vertikalnu prohodnost strukovnih škola prema Državnoj maturi no neće svi učenici strukovnih škola izlaziti na maturu. Onim učenicima koji žele izaći na maturu mogu se omogućiti dodatni moduli iz ovih predmeta kao IZBORNI ili FAKULTATIVNI, a ovaj oslobođeni prostor među općeobrazovnim predmetima se može osigurati za predmete koji predstavljaju sine qua non u obrazovanju mladih ljudi - onih predmeta koji su izbrisani ovom reformom (između ostalog Biologija). Kao nastavnica u sustavu strukovnog obrazovanja svjesna sam goruće potrebe za modernizacijom radi što uspješnijeg praćenja brzo razvijajućeg tržišta rada. No, u svom trudu da obrazujemo učenike da budu uspješni u svojim budućim zanimanjima nikako ne smijemo zaboraviti da ih obrazujemo i da budu USPJEŠNI U ŽIVOTU općenito - ODGOVORNI za svoje zdravlje i spolno ponašanje, za svoje potomstvo i obitelj, za zajednicu u kojoj žive i konačno za društvo i prirodu kojih su dio. Srdačno, Sunčica Remenar Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
103 SUNČICA REMENAR ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani, NE slažem se s predloženom strukturom općeobrazovnih predmeta. Učenicima, budućim građanima/radnicima/poslodavcima/roditeljima, treba Biologija za život! Zašto? Jer SVAKOM ČOVJEKU TREBAJU OSNOVNA ZNANJA IZ BIOLOGIJE! A s obzirom na kognitivni razvoj djece, ove sadržaje potrebno je obraditi u srednjoj školi! Ako se pitate zašto... Zar nema SVAKI srednjoškolac/srednjoškolka obvezu upoznati svoje tijelo, svoj GLAVNI ŽIVOTNI ALAT? Zar nije ZA SVAKOG budućeg radnika važno kako prepoznati simptome bolesti i na njih ispravno reagirati? Zar nije ZA SVAKOG čovjeka bitno razumijeti kako funkcionira imunosni sustav te kako se uspješno obraniti od bolesti ili je prevenirati? Zar nije za prosperitetno buduće društvo važno obrazovati SVE učenike u smjeru planiranja i održavanja zdravih i zadovoljnih obitelji? I konačno, zar nije ZA SVAKOG učenika ili odraslog čovjeka, radnika ili poslodavca važno, pogotovo u današnje vrijeme, poznavati i primjenjivati načela održivog razvoja? U doba kada je PRIORITET Europske unije upravo održivi razvoj, ovaj modul MORA biti obvezan. Jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” pa i "Održivo življenje" možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". Kako mislimo strukovnim obrazovanjem omogućiti stjecanje prirodoslovnih kompetencija ako prirodoslovlje stavljamo na marginu, ako Biologija bar u nekoj minimalnoj mjeri nije obvezna? U doba kada svijet shvaća koliko je STEM važan za osobni razvoj, u doba kada se borimo protiv internet društva neznanja, kada nerazumijevanje imunologije sve više raste, kada se djeca bore s pretilošću i lošom prehranom, a nastavnici s prekomjernom uporabom štetnih energetskih pića i sve žešćih novih duhanskih proizvoda u školama, NEDOPUSTIVO je da osnovna biološka znanja nisu OBAVEZAN modul. Predlažem da sadržaji i ishodi modula "Brinem o svom zdravlju", "Spolnost" te "Održivi razvoj" budu OBAVEZNI u kurikulumima SVIH SEKTORA srednjih strukovnih škola, razine 4.1 i 4.2. "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost" moduli su koji se tiču općeg obrazovanja čovjeka pa je njihovo mjesto upravo u općeobrazovnim modulima. Odgojno-obrazovne teme iz ova dva modula KLJUČNE su za cjeloviti razvoj svih učenika i učenica srednjih škola, a strukovno obrazovanje dužno je I SVOJE učenike/ice pripremiti za život, a ne ih tretirati samo kao robu za tržište rada. Srdačno, Sunčica Remenar, čovjek promišljajući, mag. educ. biol. et chem., nastavnica strukovnih predmeta Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
104 JANJA ROGINIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Rezultati brojnih znanstvenih istraživanja govore o sve nižim razinama znanja kod učenika srednjih škola u kontekstu političkih pojmova, procesa i koncepata, ali i o velikoj potrebi i želji učenika za većim razumijevanjem društva na svim razinama. S obzirom na poražavajući postotak izlaznosti na izbore za Europski parlament 2024.godine u Republici Hrvatskoj, izrazito zabrinjava prijedlog kojim se Politika i gospodarstvo stavlja u kategoriju izbornog ili fakultativnog modula. Kao i ostali stručnjaci i praktičari u svom području, smatram slijedeće: 1. Politika i gospodarstvo je jedini nastavni predmet koji temama političke i ekonomske pismenosti pristupa temeljito i opširno. 2. Europska unija nalaže uvođenje više edukacije i obrazovanja u području političke participacije. Smanjenje iste dovodi do ugrožavanja temeljnih demokratskih vrijednosti, pa i samih temelja Europske unije. 3. Svaki učenik (budući odgovorni građanin, radnik, poduzetnik, poslodavac) ima pravo biti informiran o svojim političkim pravima i dužnostima kako bi mogao donositi slobodne i informirane odluke. 4. Oslanjajući se na poražavajuće rezultate političke pismenosti mladih, smatram da satnicu nastave Politike i gospodarstva treba povećati kako bi se ojačao kapacitet učenika strukovnih škola za sudjelovanje u procesima demokratskog društva, a posredno i unaprijedilo naše društvo. Na kraju ću naglasiti da i sami učenici, kada odslušaju ovaj nastavni predmet, shvate koliko im je on važan za njihovu budućnost i budućnost zajednice u kojoj žive te kako se broj sati treba povećati, a nikako ne ukinuti. Nakon uvida u reformske dokumente na javnom savjetovanju smatram da je nužno uvođenje Politike i gospodarstva kao OBAVEZNOG modula za SVE učenike srednjih strukovnih škola. S poštovanjem, Janja Roginić Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
105 ALEKSANDAR ÖHLHOFER ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, III. Najkorisnija dodatna vrijednost predmeta Biologija za svaku srednju školu pa time i strukovnu je jedinstveni doprinos razumijevanju ljudskog tijela. Razumijevanje ljudskog tijela je preduvjet svih kasnijih spoznaja o zdravom načinu života, prepoznavanju bolesnih pojava te održavanju psiho-fizičkog zdravlja pojedinca dugi niz godina na dobrobit obitelji, šire zajednice pa time i naše države. Sve gore navedeno postaje urgentno upravo u osjetljivoj adolescentskoj/srednjoškolskoj dobi kada mladi ljudi imaju obilje dvojbi i pitanja na koja im malo tko može dati znanstveno utemeljen odgovor. Paradoksalno, sve to usprkos brojnim digitalnim i mrežnim platformama koje mladi obožavaju. Takvom stanju je kumovao trend omalovažavanja znanosti kojem svjedočimo zadnjih godina a koji ide ruku pod ruku sa raznim teorijama zavjere. Dovoljno se prisjetiti nedavne Corona epidemije i poplave svakakvih „teorija“ raznih samozvanih stručnjaka i „influencera“. Nastavno na istu argumentaciju, a uzevši da će poslovi koje će obavljati ti mladi ljudi nakon strukovne škole nositi veći rizik od ozljeda na radu i narušavanja zdravlja, zašto ga ne umanjiti (rizik) sustavnim razumijevanjem procesa u ljudskom tijelu i pratećom edukacijom. Da ne bude zabune, nisam ni zagovornik skraćivanja programa Biologije samo na učenje o čovjeku. Jer, kao i sve drugo, lakše je razumjeti složena bića učeći na jednostavnijim oblicima života i postepeno proširivati vidike složenijim. Nakon ovih općih, nastavio bih sa pogodnostima znanja iz Biologije upravo za graditeljsku struku. Uslijed klimatskih promjena, graditeljstvo se novonastaloj situaciji prilagođava uvođenjem živih-bioloških organizama prilikom izrade nastambi za stanovanje. Nekada se to sporadično radilo samo po krovovima a sada je trend i po fasadama zgrada. Već se rade i fasadni stakleni paneli sa podlogom za razvoj algi. Slično tome, a u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova uvode se organski materijali i materijali nastali iz biljaka u proces izrade građevinskih materijala (zamjena za cement pri izradi betona, zamjena za opeku, zamjena za armaturu). Sve ove novosti zahtijevaju od budućih tehničara posebna znanja o uvjetima primjene, načinu ugradnje i održavanja a što je razumljivije uz neke osnove iz Biologije. Imajući sve ovo u vidu, nove generacije učenika bi bez Biologije prije bile hendikepirane nego rasterećene. Kad bi javnost imala uvid u komparativnu analizu pros/cons ukidanja Biologije u odnosu na, recimo, ukidanje Povijesti prethodna tvrdnja bi se dala i dokazati. Svejedno, umjesto ukidanja predmeta, samo rasterećenje je bolje ostvariti službenim uvođenjem razlike u vrednovanju ocjena iz strukovnih i ne-strukovnih predmeta, uz smanjenje kriterija za ocjenu „dovoljan (2)“ za ne-strukovne premete. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
106 NIKOLA BAKETA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ministarstvo znanosti i obrazovanja je 13. svibnja stavila tekstove nacrta Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 i Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 u savjetovanje s javnošću. Smatramo neprihvatljivim prijedlog odluke da se predmeti Politika i gospodarstvo i Sociologija izbrišu iz kurikula općeobrazovnih predmeta i delegiraju u module. Navedeni nastavni predmeti imaju svoju ulogu u odgoju i obrazovanju mladih osoba u Hrvatskoj. Njihova funkcija se ne smije svesti na njihovu tržišnu funkciju. MZO je povećanjem satnice za općeobrazovne predmete ukazalo na nužnost prohodnosti u sustavu obrazovanja, ali je pokazalo i potpuno nerazumijevanje za nastavne ishode fokusirane na informiranost i participaciju mladih osoba u društevnom, političkom i ekonomskom životu Hrvatske. MZO je ovakvim potezom ukazalo na vlastitu nemoć ili izostanak želje da mlade zadrži u Hrvatskoj; jer im ne želi dati ni alate za život u Hrvatskoj. Tražimo vraćanje navedenih predmeta u kurikul općeobrazovnih predmeta s pripadajućim modulima koji će biti namijenjeni potrebama svakog građanina RH i svakog strukovnog zanimanja. Spremni smo pružiti svaku logističku i stratešku potporu svim dionicima u ovom procesu. U navedenom dokumentu su objavljene i smjernice za module Politika i gospodarstvo i Sociologija u struci (modul: Uvod u sociologiju). Ovim putem se Hrvatsko politološko društvo obraća javnosti i Ministarstvu s komentarima i zahtjevom oko uvođenja sadržaja (znanja, vještina, kompetencija, stavova) ovih predmeta u strukovno obrazovanje. Važnost strukovnog obrazovanja i nužnost promjene u sustavu strukovnog obrazovanja je jasna. Smatramo kako ne možemo doprinijeti raspravi u smjeru što će učiniti strukovno obrazovanje kvalitetnim u suvremenom tržištu rada. No, stava smo kako kozmetičke izmjene, koje su samo micanje opće obrazovnih sadržaja i zamjene istih s praksom nisu u skladu s vrijednostima obrazovanja niti zahtjev suvremenog tržišta rada. Ministarstvo se može obraniti činjenicom kako je sadržaj tu te da je sad na školama kako će iskoristiti priliku implementacije sadržaja u samoj nastavi. Da ministarstvo uistinu ima ovaj stav, sveo bi nužnost strukovnog obrazovanja na samo jezične i matematičke kompetencije te praksu u struci, a sve ostalo bi bio izbor na razini škole. Svi učenici u strukovnom obrazovanju su izabrali svoju struku, ali ne mogu izabrati ne biti građani Republike Hrvatske. Komentari koji slijede su opći i služe samo kao orijentacija za sve koji žele sudjelovati u javnoj raspravi. Kolege/ice nastavnici će dati svoje komentare u samoj javnoj raspravi. Moduli Sociologije i Politike i gospodarstva su jezično i metodički nedorađeni, terminološki nedosljedni i neudjenačeni u razlikovanju pojmova i koncepata ; time i netočni uz poneke jezične pogreške. Ovo je prvi i važan komentar jer smatramo kako je brzina i nesmotrenost pridonijela ovakvom rezultatu. Moduli za ove predmete su trebali biti rezultat rasprave koja je dugotrajna i demokratska. Mi nemamo nikakve informacije o vremenskom razdoblju pisanja niti o broju autora samih prijedloga, ali nam je očigledno kako je odgovor u oba slučaja, premalo. Potrebno je uz prošli komentar naglasiti kako u samoj dokumentaciji ne nalazimo definiciju modula, kako bi se modul provodio kroz nastavnu godinu niti tko će moći raditi na ostvarivanju ishoda jer ako moduli nisu više predmeti, vežu li ih isti zakoni ili pravilnici? Ne želimo ulaziti u način na koji će Vlada RH odlučiti organizirati obrazovanje u RH, ali ako je odluka povećati broj određenih općeobrazovnih predmeta kako bi im se omogućila bolja ili barem jednakija pozicija na maturi, nejasno je kako odluka o brisanju ostalih predmeta poboljšava njihovu poziciju za upis na fakultete ili ih uopće može motivirati kad neki neće uopće imati više nastavu iz tih predmeta. Ova odluka šteti i budućim studentima društveno humanističkih studija. Ne smijemo miješati izostanak radnih mjesta s izostankom potrebe za određenim stručnjacima. Gašenje radnih mjesta, jednim od glavnih za neke studijske smjerove neće pomoći razvoju ekonomije u Hrvatskoj. Racionalizacija i učinkovitost ne smiju značiti samo oduzimanje radnih mjesta. Istraživanja pokazuju kako je i u trenutnoj situaciji politička i ekonomska pismenost učenika na niskoj razini. Nema nijednog dokaza koji govori kako će ova odluka dovesti do boljih rezultata tj. informiranih i aktivnih građana RH. Moduli ne omogućuju kontinuitet i sistematičnost usvajanja znanja, vještina, stavova i kompetencija jer je njihova struktura nedosljedna, ali čak i da je, ostavljena je na arbitraran i nejasni izbor. Ishodi oba modula su u potpunosti preuzeti iz kurikul(um)a za međupredmetne teme koji su trenutno važeći za gimnazije. Nije jasno kako i zašto je tome tako. U modulima uopće nema ishoda iz samih kurikul(uma)a predmeta što bi bilo za očekivati ako su preuzeti ishodi iz samih međupredmetnih tema. Ali ako i je slučaj da se iz nekog razloga nije htjelo, nije smjelo, autori/ce su zasigurno mogli osmisliti vlastite ishode za module koji bi bili bliži samim potrebama strukovnog obrazovanja. Želimo jasno upozoriti kako moduli nemaju ishode koje se stručno ili metodički mogu nedvosmisleno povezati sa Sociologijom ili Politikom i gospodarstvom. Ciljevi i ishodi modula su neusklađeni i kontradiktorni. Od učenika se u ishodima traži konformizam oko društvenih normi i pravila dok se ujedno traži aktivno sudjelovanje u zaštiti ljudskih prava (aktivnost koja generalno traži sukobljavanje s društvenim vrijednostima), dok ujedno u ciljevima učenik treba “njegovati” domoljublje bez sadržajnog ishoda koji bi pratio ovako nejasno postavljen cilj. Iako moduli opisuju nužnost aktivnog angažmana učenika u procesu učenja kroz istraživački rad ili rad u zajednici, tek 10 od sveukupno 46 (provjeri opet) ishoda nalažu neki vid aktivnost učenika. Prijedlog da se nastava orijentira na iskustveno učenje smatramo hvalevrijednim, ali jedino pod uvjetom da se učenicima može omogućiti usvajanje znanja o predmetu spoznaje. Znanje, vještine i kompetencije su integrativne aktivnosti i nedopustivo je birati pojedinosti kako bismo ubrzali proces obrazovanja. Fragmentacija u ovom polju dovodi opasnost da učenici postanu pseudo stručnjaci kroz arbitrarni odabir metoda i pristupa gdje nastavnik umjesto da vodi proces učenja manevrira između zadanih ishoda i nedostatka znanja učenika. Ovo dovodi u opasnost proces učenja, ali važnije, može dovesti učenike u situacije iskrivljene slike o tome kako funkcioniraju politički i ekonomski procesi. Iskustvo govori kako liječnici koji reagiraju na hitne slučajeve automobilskih nesreća iskustvom postaju bolji, dok vatrogasci s istim iskustvom ne postaju bolje liječnici. Primjeri za ostvarivanje ishoda u oba modula kao i primjeri vođenja evidencije vrednovanja nisu usklađeni s već usvojenim oblicima formativnog i sumativnog vrednovanja. Sama obrazloženja u modulima, smatramo nisu uvela jasne inovacije u procese vrednovanja i načine ostvarivanja ishoda zbog kojih bismo smatrali nužnim odbaciti one koji su aktualni u pedagoškoj praksi. Modul Povijesti uz jednako nejasno korištenje ishoda za cijeli modul, ima dobro razrađene ishode za modul “Aktivan građanin kroz povijest i danas” koji su verbatim ishodi za modul Politike i gospodarstva. Smatramo nužnim sadržaj različitih predmeta povezati oko nekoliko temeljnih kompetencija, ali smatramo nedopustivim i neprofesionalnim da se sadržaj koji je jedinstveno područje nastave Politike i gospodarstvo pojavljuje kao modul u nastavi Povijesti. Kao primjer želimo samo navesti jedan ishod iz modula Povijesti: “Usporediti trodiobu vlasti Europske unije i Republike Hrvatske”. Dijalog, interakcija, integracija su nužni, ali ne kroz isključivanje. Očekivanje je kako će iako različiti predmeti iz područja društvenih i humanističkih znanosti imati jedinstvene kvalifikacije; tj. ishode koji se onda komuniciraju i nadograđuju. Slučaj pred nama ima Sociologiju bez gotovo ijedne dodirne točke s Politikom i gospodarstvom i Povijesti koja ima nedvosmislene ishode Politike i gospodarstva uz dodavanje izraza “...kroz povijest” Ravnatelji imaju jako važan posao makar i kao medijator između različitih dionika u procesu obrazovanja (učenici, nastavnici, lokalna zajednica, roditelji, sindikati, MZO, EU institucije) i jasno nam je kako ovaj posao ravnatelji rade s puno truda i želje, ali organizirati na mikro razini cijeli obrazovni proces jedne škole smatramo neprihvatljivim teretom za ljude koji stručno nisu kompetentni niti educirani raditi taj posao. Strah nas je kako će se samovolja pokazati kao glavni izvor odabira smjera i cilj obrazovanja u školama. Škole nisu privatne institucije. Nužni su ciljevi i ishodi koji bilo uzimaju u obzir temeljna znanja, vještine, stavove i kompetencije vezane za sam predmet, ali uz naglasak na zahtjeve struke ili puno bogatiji program za svaku struku. Potreban je sveobuhvatan kurikul(um) kroz koji uz izbornost svi dionici provođenja modula Politike i gospodarstva ili Sociologije mogu prilagoditi potrebama struke; što smatramo da trenutni prijedlog nema ili povećati broj modula na broj potencijalnih zanimanja koja onda unaprijed definiraju temeljne zahtjeve struke i opće obrazovne ciljeve i ishode. Izbornost smatramo temeljnom pretpostavkom kvalitetnog obrazovanja. Učenik koji može samostalno odabrati ove predmete promišljajući svoje moguće izbore i posljedice tih izbora je cilj kojem stremimo kao obrazovni radnici. Na ovom putu su ipak dva problema. Nema uputa o tome što ako samo jedan učenik odabere modul, što ako modul uopće ne bude ponuđen na adekvatan način, što ako učenik jer nije imao do sada mogućnost suočiti se s izborom i posljedicama istog ne može zrelo odlučiti o svojim interesima. Dokument zloupotrebljava riječ izbornost kako bi sakrio izraz irelevantnosti. Pozivamo Ministarstvo na opoziv ovako napisanih modula koji ne osiguravaju kvalitetno odvijanje nastavnog procesa, usvajanje ishoda informiranih i angažiranih građana te tražimo jasan stav Vlade oko toga kako je informiran i aktivan građanin preduvjet razvoja demokracije u Hrvatskoj a ne obvezan, izborni ili fakultativan. Uvjereni smo kako postoji veliki broj nastavnika/ca iz struke koji su dovoljno stručni ponuditi dijapazon ciljeva i ishoda za kvalitetnu realizaciju cilja da imamo informirane i aktivne građane. dr. sc. Nikola Baketa Član Izvršnog odbora Hrvatskog politološkog društva Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
107 SANJA ZAGOREC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, mogu razumjeti potrebu za osuvremenjivanjem strukovnog obrazovanja, no nimalo se ne slažem s odlukom „brisanja“ pojedinih općeobrazovnih predmeta iz novih kurikula i uvođenja istih kao modula, a posebno se to odnosi na predmet Politika i gospodarstvo koji predajem. Podupirem potrebu da se učenici strukovnih škola trebaju usmjeriti prema tržištu rada, međutim, zanemarivanje njihovog obrazovanja u područjima koja nadilaze strukovne kompetencije može dovesti do društvene marginalizacije i ograničiti njihove mogućnosti za potpuno sudjelovanje u demokratskim procesima. Obrazovanje nije samo o pripremi za tržište rada, već i o pripremi za život u demokratskom društvu. Ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo iz kurikula općeobrazovnih predmeta i prenamjena u modul, u srednjim strukovnim školama predstavlja ozbiljan korak unazad u obrazovanju budućih generacija. Ovaj predmet igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za razumijevanje demokratskih načela, ekonomskih sustava i njihovih prava i dužnosti kao građana. Bez temeljnog znanja iz politike i gospodarstva, mladi ljudi su uskraćeni za osnovne alate potrebne za kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje u društvu. Ukidanje ovog predmeta šalje i pogrešnu poruku da učenici strukovnih škola ne zaslužuju isto kvalitetno obrazovanje kao njihovi vršnjaci u gimnazijama. Svaki učenik treba imati priliku razumjeti kako funkcionira njihova zemlja, kako se donose odluke koje utječu na njihove živote i kako mogu doprinijeti boljem društvu. Kako bi se osigurala ravnopravnost i pravednost u obrazovanju, važno je da svi učenici, bez obzira na tip škole koju pohađaju, imaju pristup ključnim znanjima koja ih osnažuju kao građane. Iz navedenih je razloga ključno ponovno razmotriti ovu odluku i pronaći načine da se predmet Politika i gospodarstvo zadrži u kurikulu srednjih strukovnih škola. Srdačan pozdrav Sanja Zagorec Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
108 VESNA SLAVIČEK 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, strukovni kurikulumi koji velikim dijelom su bazirani na posebne kompetencije trebaju razvijati i opće kompetencije kroz općeobrazovne predmete. Kurikul predmeta Povijest trebao bi zadržati dvije godine učenja povijesti s godišnjim fondom od 70 sati u četverogodišnjim strukovnim školama i jednu godinu učenja povijesti u trogodišnjim strukovnim školama. Novi prijedlog kurikuluma smanjenjem satnice u poučavanju povijesti i tematskim reduciranjem na hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. stoljeća ne omogućava sagledavanje hrvatske povijesti u kontekstu europskih integracija i svjetske povijesti, uvodi nejednakost obrazovnih mogućnosti za sve te otežava vertikalnu prohodnost u obrazovanju. Ujedno se ograničava razvoj kritičkog mišljenja i temeljnih povijesnih znanja o povijesti svoje nacije, Europe i svijeta kao i razvoj socijalnih i građanskih kompetencija za aktivnu participaciju u demokratskim procesima upravljanja. Ostaje neizvjesno koliko će nova reforma strukovnog obrazovanja biti djelotvorna i kvalitetna bez potrebnog licenciranja nastavnika. S poštovanjem, Vesna Slaviček, prof. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
109 MARA IVANKO PAJIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Svatko bitrebao imati pravo na opće znanje iz Biologije. Poznavanje vlastitog tijela, prepoznavanje simptoma bolesti je od neophodnog značenje za buduće generacije. Smatram da modul Čovjek i zdravlje i modul Održivi razvoj trebaju biti prisutni u kurukulima svih sektora srednjih strukovnih škola. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
110 EMA ŽUFIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Politika i gospodarstvo kao predmet pruža obrazovanje o demokraciji, političkom sustavu Hrvatske, političkoj kulturi i participaciji te ima za cilj razvijati demokratske vrijednosti i stavove među učenicima i učenicama. Gotovo 70% hrvatskih srednjoškolaca i srednjoškolki pohađa strukovne škole, no prema istraživanjima o političkoj pismenosti maturanata i maturantica, pokazalo se da oni već ostvaruju lošije rezultate kod ispitivanja političkih znanja i vještina u usporedbi s gimnazijalcima i gimnazijalkama. Izbacivanjem Politike i gospodarstva iz obveznog dijela velikog broja kurikula strukovnih zanimanja ostavit će velik broj učenika i učenica bez prilike za stjecanje znanja i vještina o političkim procesima i političkim pravima čime ih se stavlja u nepovoljan položaj te ih se zakida za razvijanje građanskih kompetencija i kvalitetno obrazovanje. Također, nije sasvim jasno iz kojih razloga i na temelju kojih argumenata Politika i gospodarstvo izbačena iz nekih strukovnih zanimanja, a ostavljena u drugim. Zbog gore navedenih razloga, nisam suglasna s ovom Odlukom. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
111 NIKA KRAJNOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s ovom odlukom o izmijenama kurikula srednjih strukovnih škola zbog smanjenja fonda sati iz društveno-humanističkih predmeta te smanjenja ili potpunog izbacivanja iz kurikula predmeta Politike i gospodarstva. Smatram apsolutno nedopustivim lišavanje brojnih učenika srednjih škola (70% učenika čine oni u strukovnim školama) vrijednih znanja i vještina koje su krucijalne za kvalitetan život i građansku svijest u 21. stoljeću. U srednjim školama već uvelike nedostaje predmeta koji nude učenicima širi i realniji uvid u funkcioniranje svijeta i kritičko promišljanje svoje okoline, a ovaj nepromišljeni potez bi ih dodatno diskriminirao na njihovom obrazovnom putu. Netko tko se nakon osnovne škole opredijelio za strukovno obrazovanje nije se nužno za cijeli život opredijelio za određenu struku niti je u startu odustao od visokog obrazovanja. Također, postoje opća kultura i vrijedna znanja koja su potrebna za svaku struku, poput znanja o političkom funkcioniranju države i EU, ekonomije i globalne politike, funkcioniranja poreza, bankovnog sustava, poduzetništva itd. koji su obahvaćeni predmetom Politika i gospodartsvo. Nema nikakvog smisla oduzeti učenicima/cama strukovnih škola ova korisna i bitna znjanja za svoj život i buduću struku. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
112 NIKOLINA KUCELJ TKALČIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, Ne slažem se sa predloženim kurikulom nastave povijesti zato što Nacionalni kurikul za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve:“...osobe (misli se na učenike) koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Dakle, nastava povijesti ovdje ima nezamjenjivu ulogu. Smanjenje satnice povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini se opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojim se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Predloženi kurikulum obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., a ne cjelovitu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Hrvatsko gospodarstvo u turizmu čini velik dio BDP-a i naša je zemlja oslonjena na stvaranje proizvoda koji se oslanjaju na prošlost, kulturu i tradiciju. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Ovim se prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Srdačan pozdrav, Nikolina Kucelj Tkalčić, prof. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
113 SUZANA ĐURKAN ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, u nacrtu Kurikuluma stoji da su važne kompetencije strukovnog obrazovanja, između ostalih, kompetencije učenja kako učiti, kompetencije građanstva, poduzetničke kompetencije te kompetencije kulturne svijesti i izražavanja, kao i osobni razvoj pojedinca. Sve navedene kompetencije razvijaju se i unutar predmeta Povijest. Nastava povijesti razvija kritičko mišljenje, sposobnost analize i sinteze informacija, te evaluacije različitih izvora. Učenici uče kako postavljati pitanja, istraživati odgovore i procjenjivati ispravnost informacija, što su vještine koje su korisne u svim aspektima života i rada. Povijest pruža kontekst za razumijevanje današnjeg društva, politike i ekonomije. Učenici uče o demokraciji, pravima i odgovornostima građana, te o povijesnim borbama za slobodu i pravdu. Na taj način i sami postaju informirani i angažirani građani koji razumiju važnost aktivnog sudjelovanja u društvenim procesima. Proučavanje povijesti uključuje analizu industrijskih revolucija i tehnoloških inovacija. Učenici na taj način uče o rizicima, inovacijama, o utjecaju inovacija na razvoj suvremenog društva. Povijest pomaže učenicima da razumiju i cijene kulturnu raznolikost, kao i vlastitu kulturnu baštinu. Oni uče o različitim kulturama, običajima, umjetničkim izričajima i povijesnim događajima. Na taj način se kod učenika potiče kulturna svijest i tolerancija. Učenici izražavaju svoje misli i osjećaje te komuniciraju s poštovanjem. Nastava povijesti razvija samosvijest i identitet. Učenici istražuju svoje korijene, razumiju povijesne događaje koji su oblikovali njihovu zajednicu i kulturu, te razvijaju osjećaj pripadnosti. To pridonosi njihovom emocionalnom i socijalnom razvoju. Također, u prijedlogu Kurikuluma stoji: „u strukovnom obrazovanju naglašena i kvalitetna priprema za snalaženje u promjenjivim životnim i društveno-gospodarskim uvjetima, mogućnost nastavka obrazovanja i cjeloživotnog učenja.” Smatram da upravo nastava povijesti priprema učenike na snalaženje u promjenjivim životnim i društveno-gospodarskim uvjetima te ih priprema za cjeloživotno učenje. Smanjenje satnice povijesti ograničava mogućnost učenika da steknu širi pogled na svijet. Povijest nije samo skup događaja, već alat za razumijevanje suvremenih društvenih, političkih i ekonomskih procesa. Upravo se u nastavi povijesti razvija učenička kompetencija kritičkog promišljanja i mišljenja. Smatram da smanjenje satnice povijesti može imati dalekosežne negativne posljedice na obrazovanje i razvoj učenika. Integracija povijesti u širi obrazovni kontekst ključna je za razvoj kompetencija koje su neophodne za uspjeh u suvremenom društvu i na tržištu rada. Ne slažem se s odlukom da se povijest počinje učiti od 18. st. Učenici neće imati potpuni uvid u to kako su se razvijale današnje političke, društvene i kulturne strukture. Primjerice, razumijevanje demokracije zahtijeva znanje o antičkoj Grčkoj, dok je poznavanje rimskog prava važno za shvaćanje modernih pravnih sustava. Srednji vijek je ključan za razumijevanje formiranja europskih država i društava. Također, izumi poput tiskarskog stroja ili otkrića poput heliocentričnog sustava imaju utjecaj na razvoj društava. Globalna povijest je međusobno povezana, a događaji u jednom dijelu svijeta često utječu na događaje u drugim dijelovima svijeta. Primjerice, razumijevanje globalnih trgovačkih mreža u srednjem vijeku, kao što je Put svile, ključno je za shvaćanje kasnijih ekonomskih i kulturnih interakcija. Učenici bez temeljnog povijesnog znanja iz prethodnih razdoblja mogu imati poteškoća u razumijevanju i kontekstualizaciji događaja iz 18. stoljeća nadalje. Smanjenje satnice povijesti može imati dalekosežne negativne posljedice na obrazovanje i razvoj učenika. Integracija povijesti u širi obrazovni kontekst ključna je za razvoj kompetencija koje su neophodne za uspjeh u suvremenom društvu i na tržištu rada. Stoga, smatram da je važno zadržati satnicu povijesti kakva je bila dosad, ako ne i povećati istu u srednjim strukovnim školama. Srdačan pozdrav Suzana Đurkan Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
114 ANTE ROJE ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ne slažem se s predloženim kurikulom povijesti. Smatram da treba zadržati dvije godine učenja povijesti u četverogodišnjim školama i godinu godinu u trogodišnjim strukovnim školama. Predloženi kurikulum obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. stoljeća, a nedostaje cjelovita hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekst. Zbog toga će učenici biti zakinuti i slabije će poznavati svijet u kojem žive. Smatram da svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetno društveno - humanističko obrazovanje i ne smije ih se diskriminirati. Treba imati u vidu da učenici četverogodišnjih strukovnih škola često nastavljaju svoje školovanje na društveno - humanističkim studijima. Nastava povijesti je nezamjenjiva i po rangu je u važnosti s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o kulturi, identitetu, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. Srednje strukovne škole pogađa 70 posto srednjoškolaca i važno je da uče povijest po kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
115 DUŠAN VULETIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, Katolički vjeronauk, 4. razred, razina 4.2., 1 CSVET-a DOMENA A: Ishod SSŠ KV A.4.3. je preopširno definiran. Umjesto „u razvoju poznatih civilizacija“ staviti „u razvoju zapadne civilizacije“. DOMENA B: odgojno-obrazovni ishodi su jasno definirani i sustavno su povezani. DOMENA C: odgojno-obrazovni ishodi su jasno definirani i sustavno su povezani. DOMENA D: • Odgojno-obrazovni ishod SSŠ KV D.4.1. je preopširan. Dio toga ishoda treba prebaciti u SSŠ KV D.4.3 • Odgojno-obrazovni ishod SSŠ KV D.4.2. je vrlo neprecizno definiran, a neprecizna je i njegova razrada. Predlažem da se na to mjesto prebace dijelovi ishoda SSŠ KV D.4.3. • Odgojno-obrazovni ishod SSŠ KV D.4.3. je preopširan (dijelom se ponavlja ishod SŠK KV D.2.3.) i nepotrebno je ograničen na hrvatske prostore i na 20. stoljeće. Treba mu dat aktualnu dimenziju, treba ga smjestiti u naše vrijeme. PREDLAŽEM: SSŠ KV D.4.1. Učenik kritički promišlja o stradanjima Katoličke crkve od 20. st. do danas i njezinu doprinosu očuvanju temeljnih ljudskih prava i sloboda. SSŠ KV D.4.2. Učenik sintetizira i vrednuje kršćansku zauzetost i djelovanje Crkve u području znanosti, ljudskog rada i stvaralaštva koje je doprinijelo razvoju i napretku obrazovanja i školstva, kulture i umjetnosti u Hrvatskoj. SSŠ KV D.4.3. Učenik objašnjava i vrednuje kršćanske primjere aktivnoga i odgovornoga uključivanja u život Crkve i društva u naše vrijeme (u svijetu rada, socijalnog služenja, znanosti, kulture i obrazovanja). Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog za D domenu: SSŠ KV D.4.1. Učenik kritički promišlja o stradanjima Katoličke crkve od 20. st. do danas i njezinu doprinosu očuvanju temeljnih ljudskih prava i sloboda. SSŠ KV D.4.2. Učenik sintetizira i vrednuje kršćansku zauzetost i djelovanje Crkve u području znanosti, ljudskog rada i stvaralaštva koje je doprinijelo razvoju i napretku obrazovanja i školstva, kulture i umjetnosti u Hrvatskoj. SSŠ KV D.4.3. Učenik objašnjava i vrednuje kršćanske primjere aktivnoga i odgovornoga uključivanja u život Crkve i društva u naše vrijeme (u svijetu rada, socijalnog služenja, znanosti, kulture i obrazovanja. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
116 DUŠAN VULETIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, Katolički vjeronauk, 2. razred, razina 4.2., 1 CSVET-a DOMENA A: odgojno-obrazovni ishodi su jasno definirani i sustavno su povezani. DOMENA B: U ishodu SSŠ KV B.2.2 izraz „ekumensko“ promijeniti u „misijsko“. Time se ne isključuje važnost ekumenizma, no zadaća Crkve je ponajprije misijska: „Pođite po svem svijetu…“. Iz ishoda SSŠ KV B.2.3 izbrisati „i sakramenta pomirenja“ i prebaciti u SSŠ KV B.3.2. DOMENA C: Za razliku od ishoda SSŠ KV C.2.2. gdje se točno navode „vrednote slobode, odgovornosti, služenja“, ishod SSŠ KV C.2.1 vrlo je neprecizan: „Učenik objašnjava evanđeoske vrednote…“. Koje vrednote učenika treba objasniti? O kojim vrednotama je riječ? To se ne navodi ni u razradi ishoda. U ishodu SSŠ KV C.2.3. ponavljaju se „vrednote slobode, odgovornosti, služenja“ o kojima je već bilo riječi u prethodnom ishodu. Razrada ishoda ipak najveći naglasak stavlja na vrednotu istine. Trebalo bi uskladiti taj odgojno-obrazovni ishod s njegovom razradom. Nadalje, učenik objašnjava kako su te vrednote „prisutne među ljudima različitih svjetonazora i velikih svjetskih religija“. Ako se taj aspekt želi staviti u prvi plan, onda do pripada domeni D. Uglavnom, odgojno obrazovni ishodi u ovoj domeni treba biti sustavnije povezani te jasnije i preciznije definirani. DOMENA D: SSŠ KV D.2.1 sadržajno je preširok. Kako bi se smanjili povijesni ishodi u 2. razredu (ovdje obuhvaćaju petnaest stoljeća), predlažem da se ishod SSŠ KV D.2.2. prebaciti u 3. razred kao ishod SSŠ KV D.3.1. Drugi razlog za prebacivanje toga ishoda u 3. razred je taj što u postojećem prijedlogu za 3. razred ne postoje ishodi o povijesti Crkve, čime se prekida horizontalna povezanost povijesnih tema od 1. do 4. razreda. Ishod SSŠ KV D.2.3. treba promijeniti i dati mu naglasak na nešto što je danas aktualno. Ne bismo nipošto uklonili ishod o doprinosu Crkve u „izgradnji hrvatske znanosti i školstva, kulture, graditeljstva, književnosti i umjetnosti“, nego bismo ga integrirali u ishod SSŠ KV D.2.1. Dakle, predlažem: • SSŠ KV D.2.1. Učenik istražuje i vrednuje proces pokrštenja Hrvata i utjecaj prihvaćanja kršćanstva na izgradnju i stvaranje identiteta hrvatskog naroda • SSŠ KV D.2.2. Učenik istražuje i kritički vrednuje najvažnije pozitivne i negativne događaje Crkve od 11. do 15. st. (pojava prosjačkih redova, izgradnja europskog kršćanskog društva, istočni raskol, križarski ratovi i inkvizicija) • SSŠ KV D.2.3. Učenik prepoznaje važnost služenja Crkve u našem vremenu (misije, nova evangelizacija, mladi – misionari u digitalnom svijetu, ekumenizam, suradnja s pripadnicima drugih religija i svim ljudima dobre volje) Djelomično prihvaćen U ishodu C.2.2. stavit će se naglasak na kršćansko shvaćanje istine o kojoj se govori u razradi. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
117 DUŠAN VULETIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, Katolički vjeronauk, 2. razred, razina 4.1., 1 CSVET-a DOMENA A: odgojno-obrazovni ishodi su jasni i sustavno su povezani. DOMENA B: Zamijeniti redoslijed ishoda SSŠ KV B.2.1 i SSŠ KV B.2.1B.2.2. jer je sustavnije najprije govoriti o Isusu, a nakon toga o Crkvi. U ishod SSŠ KV B.2.1 nakon riječi „objašnjava“ dodati „utemeljenje“. DOMENA C: odgojno-obrazovni ishodi su jasni i sustavno su povezani. DOMENA D: Ishod SSŠ KV D 2.1. je preopširan (obuhvaća petnaest stoljeća). Treba ga podijeliti na dva zasebna ishoda. Postojeći ishod SSŠ KV D.2.2. ne treba biti zaseban, već uključen u D.2.1. i D.2.2. Dakle, predlažem: • SSŠ KV D.2.1 Učenik istražuje i kritički promišlja najvažnije događaje iz povijesti Crkve u srednjem vijeku. • SSŠ KV D.2.2. Učenik istražuje i kritički promišlja najvažnije događaje povijesti opće Crkve od 16. do 19.st. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se mijenjanje redoslijeda ishoda. Ishodi se ne rade po takvom redu! Ne prihvaća se mijenjanje ishoda u D domeni. Prihvaća se da se u ishod SSŠ KV B.2.1 nakon riječi „objašnjava“ nadoda „utemeljenje“. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
118 PERO IVANČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, II. Poštovani, ovakvim prijedlogom reforme strukovnog obrazovanja oko 70% srednjoškolaca u Hrvatskoj bilo bi zakinuto za adekvatno društveno-humanističko te prirodoslovno obrazovanje. Povijesti i geografiji kao nastavnim predmetima trebalo bi biti dodijeljeno 8 CSVET bodova s minimalnim trajanjem kao obaveznih predmeta dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Isti princip trebao bi zahvatiti nastavne predmete biologije, fizike i kemije. Za ove predmete u nekim strukovnim programima predviđene su teme unutar modularne nastave. Smatram da to nije dovoljno jer učenici na taj način nemaju cjeloviti pristup obrazovanju u prirodnim znanostima. Poznavanje društveno-humanističkih i prirodnih znanosti omogućuje đacima da kao budući građani mogu sudjelovati u svim demokratskim procesima u društvu te pristupati raspravama o svim temama koje muče suvremeni svijet. Zbog manjka adekvatne nastave u ovim predmetima đaci strukovnih škola stavljaju se u nepovoljan položaj prema gimnazijskim jer u rješavanju izbornih ispita Državne matura nemaju istu startnu poziciju. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
119 NIKOLINA MANDIĆ MATIJEVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, početna procjena u 1. razredu odnosi se na ovladanost morfološkim kategorijama, a kako je u ishodima navedena morfosintaksa, trebalo bi dodati i izraz „sintaktičke kategorije". Predlažem da ih objedinite pod nazivom "gramatičke kategorije". U tome slučaju predlažem da se u ishodu A.2.4. doda početna procjena samo za prethodni (prvi) razred. Djelomično prihvaćen Tekst se mijenja u ishodu A.1.4. i za razinu 4.1. i za razinu 4.2.: „Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Ovladanost gramatičkim kategorijama riječi provjerava se na lingvometodičkome predlošku (na tekstu) i prema načelu vertikalno-spiralnoga slijeda u početnoj procjeni. Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati aktivnosti učenja koje će im to omogućiti. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (ojezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.“ Sukladno tome tekst se mijenja u ishodu A.2.4. i za razinu 4.1. i za razinu 4.2.: „ Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sintaksa se poučava na temelju početne procjene o ovladanosti sintaktičkim pravilima u prethodnome (prvom) razredu s naglaskom na poučavanju funkcionalne pismenosti. U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (ojezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
120 MARIJA PLAZONIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Politika i gospodarstvo kao predmet u obrazovnim institucijama rijetko je mjesto gdje se mladi mogu, u sigurnom okruženju, upoznati s pojmovima koji itekako utječu na svijet oko njih. Razumijevanje političkih i gospodarstva procesa može samo pozitivno utjecati na razvoj kako pojedinca tako i društvo općenito. Upravo razumijevanje demokratskih procesa, alata i sl. stvara preduvjete za doista demokratsko društvo. Smanjenje satnice predmeta Politika i gospodarstvo, degradaciju predmeta općenito, može samo negativno utjecati razvoj mladih time i društva budućnosti. Kao društvo koje težimo napretku, jedino razumno i logično bilo bi povećanje satnice spomenutog predmeta. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
121 SARA SUŠANJ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Politika i gospodarstvo kao predmet pruža obrazovanje o demokraciji, političkom sustavu Hrvatske, političkoj kulturi i participaciji, te ima za cilj razvijati demokratske vrijednosti i stavove među učenicima i učenicama. Zanimljivo je napomenuti da gotovo 70% hrvatskih srednjoškolaca i srednjoškolki pohađa strukovne škole, no prema istraživanju o političkoj pismenosti maturanata i maturantica, pokazalo se da oni već ostvaruju lošije rezultate kod ispitivanja političkih znanja i vještina u usporedbi s gimnazijalcima i gimnazijalkama. Postoje nelogičnosti i nejasnoće u odabiru strukovnih zanimanja kojima će Politika i gospodarstvo ostati obvezan predmet, a kojima neće. Ukidanjem predmeta PiGa, učenici i učenice strukovnih zanimanja usmjeravaju se prema strukovnom obrazovanju, ali istovremeno propuštaju priliku za razvoj građanskih kompetencija koje su također važne za aktivno sudjelovanje u društvu. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
122 SANJA GARAC 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, koristim priliku obratiti se i naglasiti kako se ne slažem s prijedlogom strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije. Povijest je predmet od nacionalne važnosti i stoga se dosadašnja satnica povijesti nikako ne bi smjela smanjivati a pogotovo ne svesti isključivo na proučavanje nacionalne povijesti od 18. do 20. st. i zanemariti raniju hrvatsku povijest kao i povijest Europe i svijeta. Proučavanje samo hrvatske povijesti bez šireg konteksta nema smisla. Povijest je uvijek bila predmet od nacionalne važnosti a kako bi mladi ljudi bili kompletno obrazovani i kako bi se mogli snalaziti u novim međunarodnim okolnostima povijest moraju poznavati. Stoga predlažem: da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada u dvije, odnosno tri školske godine i obuhvati kako hrvatsku tako i povijest Europe i svijeta. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi kompleksniji samostalni radovi. Svi učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na kvalitetan društveno-humanistički aspekt obrazovanja i nikako ne smiju u tom smislu biti zakinuti. Stoga nastava povijesti treba biti obavezan predmet u svim trogodišnjim zanimanjima gdje bi se proučavala kao i dosad jednu školsku godinu i obavezan u četverogodišnjim strukovnim smjerovima gdje treba biti cjelovit i kvalitetan prikaz hrvatske, europske i svjetske povijesti koji će se moći obraditi stručno u za to primjerenom vremenu i obliku od dvije školske godini s mogućnošću ostanka i 3. godine gdje bi se kao i dosad proučavala lokalna povijest. Neke europske zemlje odavno su shvatile važnost povijesti kao predmeta pa su odredile da povijest ne može u njihovim državama predavati stranac. Kod nas se teži umanjenju odnosno ukidanju predmeta. Oni koji donose odluke trebali bi poraditi na nacionalnoj osviještenosti jer su očito izostali s nastave kada se govorilo o buđenju nacionalne svijesti. S poštovanjem! Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
123 SAŠA PERIČAK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je prijedlog kurikuluma u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njihovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. I kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. U kurikulumima općeobrazovnih predmeta nema biologije pa tako ni ključnih sadržaja/ishoda učenja: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... Smatram kako je nužno uvesti općeobrazovni predmet biologije koji će obuhvatiti sve navedene sadržaje ključne u edukaciji svih mladih ljudi bez obzira na odabrano zanimanje. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnih kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
124 JELENA VUKOSAVLJEVIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Poštovani, smatram da se uvođenjem novog kurikuluma za strukovna zanimanja naglo unosi dosta promjena. Jedna od njih je smanjivanje fonda sati iz nastavnog predmeta povijesti. Do sada su učenici koji pohađaju strukovna zanimanja uglavnom imali povijest samo dvije godine (po dva sata tjedno). Gradivo je znatno smanjeno od onoga u gimnazijama, ali je nudilo osnovna znanja o razvoju prošlosti ljudskog društva, omogućavalo razvoj retoričkih vještina te kritičkog mišljenja i samostalnog zaključivanja. Novim strukovnim kurikulumom, nastava povijesti se reducira na samo jednu godinu učenja (dva sata tjedno), što dodatno onemogućava razvojni proces koji uključuje stjecanje znanja o povijesnim procesima i njihovom utjecaju na današnja događanja. Učenici kroz samo jednu godinu učenja povijesti neće biti u mogućnosti usvojiti nastavne ishode, razvijati komunikacijske vještine i samostalno rasuđivanje. Upravo je povijest, nastavni predmet koji usmjerava učenike prema vrijednostima povijesne i kulturne baštine, razumijevanju socijalnih i političkih promjena i procesa, te razvoju nacionalne svijesti i identiteta. Redukcija nastave povijesti na samo jednu godinu onemogućava proces kontinuiranog učenja i rada mladih ljudi. Stoga, smatram da je potrebno barem zadržati nastavu povijesti u strukovnim zanimanjima na dvije godine učenja (dva sata u tjednu). Srdačan pozdrav, Jelena Vukosavljević Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
125 STJEPAN MARKOVIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, o nedostacima i pogreškama u predloženom kurkulumu nastave povijesti za strukovne škole napisano je jako mnogo. U potpunosti podržavam komentare svih kolega povjesničara. Posebno izdvajam komentar prof. Kristine Jerčić, a kolegama profesorima Odsjeka za Povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu zahvaljujem na iscrpnoj analizi, uočenim nedostacima te prijedlozima za poboljšanje predloženog kurikuluma koje u potpunosti podržavam. Ukratko, učenje nastave povijesti u strukovnim školama treba provesti u najmanje dvije školske godine počevši od najranije svjetske i nacionalne povijesti do suvremenog doba, s manjim brojem tema u kojima će se pristupiti analizi i vrednovanju svih aspekata ljudskog djelovanja, a ne samo trčanju kroz šture činjenice što predlaže novi kurikulum. U nadi kako će mjerodavni pozitivno odgovoriti na prijedloge i primjedbe brojnih nastavnika povijesti u čijem je temelju jedino skrb o adekvatnom društveno-humanističkom obrazovanju učenika strukovnih škola srdačno Vas pozdravljam Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
126 INES ZORKO KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, ovakvim prijedlogom reforme strukovnog obrazovanja oko 70% srednjoškolaca u Hrvatskoj bilo bi zakinuto za adekvatno društveno-humanističko obrazovanje. Upravo stoga Povijesti kao nastavnom predmetu trebalo bi biti dodijeljeno 8 CSVET bodova s minimalnim trajanjem kao obaveznog predmeta dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Nepoznavanje prošlosti može imati velike posljedice po društvo. Poznavanje povijesti i povijesnih procesa pomaže i omogućuje đacima da kao budući građani mogu sudjelovati u demokratskim procesima u društvu te da mogu pristupati raspravama o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama. Kroz odgojne ishode učenici mogu specificirati etičke norme te proširiti suvremen humanistički svjetonazor neophodan u suvremenom svijetu. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
127 SERGEJ FILIPOVIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, javljam se kao nekadašnji nastavnik povijesti s iskustvom rada u osnovnoj školi, gimnaziji i strukovnoj školi, a danas zaposlenik Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje držim nastavu metodike. Komentar koncipiram u nekoliko dijelova: 1. Problem s učenjem samo nacionalne povijesti U predloženom Kurikulumu piše da se od učenika očekuje "upućeno i aktivno sudjelovanje u društvu kao građana lokalne zajednice, Hrvatske, Europe i svijeta", ali se uopće ne predviđa satnica za svjetsku povijest, već samo hrvatsku povijest? Navedeno je u potpunosti besmisleno te svrha predmeta ne može biti ispunjena. Štoviše, suprotno je najnovijim europskim smjernicama po kojima u nastavi povijesti naglasak treba biti premješten na opću povijest. 2. Problem s učenjem samo 18., 19. i 20. st. Redukcija cjelokupne povijest čovječanstva na samo tri stoljeća je nedopustiva, osobito ako znamo da se, primjerice, europska civilizacija u značajnoj mjeri temelji na antičkoj civilizaciji Grčke i Rima, a što se ovdje u potpunosti ignorira. 3. Problem rada s tehničkim konceptima Kurikulum se temelji na tehničkim konceptima u nastavi Povijesti, no satnica predmeta je u potpunosti neadekvatna da bi se nastava zaista temeljila na navedenim konceptima. S ovako predloženom satnicom od učenika se ne može očekivati razumijevanje povijesti, već samo upoznavanje s određenim činjenicama. 4. Podjela tema po domenama Podjela nastavnih tema po domenama pokazala se izuzetno lošom i nepraktičnom u osnovnoškolskoj i gimnazijskoj nastavi, zašto se onda i ovdje inzistira na tom konceptu? Naravno da se nastava treba dotaknuti svih pet područja ljudskog života, ali umjetno odvajati politiku od društva i slično je izrazito loša ideja i zapravo je nevjerojatno da je ovakakv koncept ponovno predložen. 5. Problem satnice S obzirom da Hrvatskoj otprilike 70 % učenika polazi strukovne škole, ne smije se dogoditi da toliki postotak učenika ostane zakinut za znanja i vještine koje se stječu unutar nastave Povijesti, pogotovo u ovako zahtjevnim vremenima kad je poznavanje i vlastite, ali i svjetske povijesti nužno za shvaćanje globalnih odnosa koji itekako utječu i na građane Hrvatske. Satnica Povijesti u strukovnim školama, da bi se bar koliko-toliko uspjelo ostvariti svrhu Povijesti, mora biti minimalno 70 sati po nastavnoj godini, a mora se učiti minimalno dvije nastavne godine, iako bi poželjno bilo da je satnica i veća. Zahvaljujem i nadam se da će se prigovori uvažiti jer se ovakvim prijedlogom Kurikuluma čini ogromna šteta obrazovanju naših učenika. Naveo sam samo neke od problema, no zaista su veliki te se bojim da bi povijesni dio Kurikuluma trebalo napisati praktički ispočetka i to na način da je struka puno uključenija. I sam se stavljam na raspolaganje. Srdačno dr. sc. Sergej Filipović Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
128 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 KOMENTARI ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOF FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJESTI ZA STRUKOVNE ŠKOLE U nastavku ćemo se osvrnuti na Kurikul nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole u Republici Hrvatskoj na razinama 4.1 i 4.2 koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta. Tim je kurikulumom predviđena jedna godina učenja povijesti s dva sata nastave tjedno (70 sati godišnje). U toj jednoj godini predviđeno je učenje hrvatske povijesti od 18. stoljeća do danas. Dosad se u četverogodišnjim strukovnim školama u pravilu učilo dvije godine povijesti te su učenici dobivali pregled svjetske i hrvatske povijesti od prapovijesti do danas. Već i ta kombinacija satnice i obujma gradiva nije omogućavala nadogradnju povijesnih znanja i vještina stečenih u osnovnoj školi u kojoj se povijest uči i podučava ukupno 280 sati (četiri godine učenja po dva sata tjedno). U predloženom kurikulumu evidentno je da se učenje povijesti u strukovnim školama reducira na polovicu dosadašnje satnice te se izostavljaju teme o europskoj i svjetskoj povijesti koje daju kontekst za temeljitije razumijevanje hrvatske povijesti. Zbog toga nije moguće ostvariti zahtjev naveden u prijedlogu kurikuluma da se sadržaji povijesti u strukovnoj školi podučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. Štoviše, tim prijedlogom predviđeno je učenje i podučavanje koje je na nižoj razini nego u osnovnoj školi, što je ponajprije evidentno u predviđenim ishodima (o tome više kasnije). Stoga smatramo da bi bilo nužno razmotriti mogućnost dodatne godine učenja povijesti, tim više što je Povijest jedini općeobrazovni predmet u obaveznom dijelu strukovnog kurikuluma kojim se posreduju znanja o društvu. U prijedlogu kurikuluma povijesti koji je stavljen na javno savjetovanje postoji nekoliko problema, koji dijelom proizlaze i iz reducirane satnice. Držimo da najveći problem prijedloga predstavlja neusklađenost njegovih ključnih dijelova, ponajprije ishoda i sadržaja koji nisu dovoljno usklađeni s ciljevima, pristupima učenju i podučavanju te s vrednovanjem, kao i prevelik broj predviđenih tema. Dio tih problema proizlazi iz toga što su za strukovni kurikulum povijesti, koji predviđa jednu godinu učenja, preuzeta i prilagođena poglavlja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama koji je rađen za ukupno osam godina učenja povijesti (četiri godine u osnovnoj školi te četiri godine u gimnaziji). Problemi su najočigledniji u preuzimanju organizacijske strukture, odnosno domena (poglavlje C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene), koje su se u, sada već četverogodišnjoj, primjeni kurikuluma u osnovnim školama i gimnazijama pokazale iznimno problematičnima. Drugi ključan problem predstavlja poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje nije usklađeno s drugim poglavljima kurikuluma, ponajprije A. Svrha i opis predmeta, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja, F. Učenje i poučavanje predmeta i G. Vrednovanje. Po našoj procjeni, upravo poglavlje D zahtijeva najveću doradu, dok ostala poglavlja traže manje do srednje promjene. U nastavku se ove primjedbe razrađuju po poglavljima dokumenta. A. Svrha i opis predmeta Dijelovi poglavlja A. i poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti nisu usklađeni. U posljednjem odlomku u poglavlju A referira se na aktivno građanstvo, održivi razvoj te ključne kompetencije za cjeloživotno obrazovanje, što nije vidljivo u ishodima i sadržajima predviđenima u poglavlju D. Držimo da bi ishodima i sadržajima kurikuluma povijesti trebalo više istaknuti kompetencije koje se navode u poglavlju A. Postoje sintagme koje su nejasne: „očuvati osobni identitet“ (držimo da bi nastava povijesti trebala pomoći učenicima u izgradnji osobnih identiteta koji su višeslojni i promjenjivi); „očuvati nacionalni identitet“ (iako se ovaj koncept koristi kao samorazumljiv, radi se o kompleksnom konceptu kojemu se u znanosti pristupa iz različitih rakursa, a u javnosti postoje različita shvaćanja; stoga predlažemo da se ukratko objasni u bilješci). U ovom dijelu postoji tvrdnja koja nije utemeljena u prijedlogu Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama: „Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja učenici su razvili vještine potrebne za uporabu tehničkih koncepata predmeta Povijesti (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, rad s povijesnim izvorima, povijesna perspektiva te usporedba i sučeljavanje), koje su u prikladnom okviru primjenjive i u nastavi Povijesti u strukovnom obrazovanju.“ Nasuprot ovoj tvrdnji, u kurikulumu za osnovnu školu i gimnazije je razvijanje znanja i vještina potrebnih za uporabu ovih koncepata predviđeno tijekom osam godina osnovnoškolskog i srednjoškolskog učenja povijesti, a ne samo tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, pri čemu se uzima u obzir psihofizički razvoj učenika. Budući da su ti koncepti esencijalni ne samo za razumijevanje povijesti, već i za upućeno i aktivno građanstvo, srednjoškolska nastava povijesti i u strukovnom obrazovanju treba omogućiti ne samo primjenu znanja i vještina stečenih u osnovnoj školi, nego i njihovu nužnu nadogradnju. Takvu orijentaciju treba iskazati ne samo u poglavlju A, već i u poglavlju C u kojemu se razmatraju „tehnički koncepti“ te u ishodima u poglavlju D (o čemu će više govora biti kasnije). B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Odgojno-obrazovni ciljevi predviđeni dokumentom bolje su utemeljeni u suvremenoj metodici nastave povijesti od ishoda i sadržaja predviđenih za njihovo ostvarivanje, no zbog te su neusklađenosti teško ostvarivi. Terminologija korištena u ciljevima, kao i u cijelom dokumentu, treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. U cilju 3 se istovremeno govori o povijesnim izvorima, povijesnom gradivu i o medijima, u cilju 4 o povijesnim tekstovima, dok se poslije u opisu tehničkih koncepata koristi termin povijesna vrela. Te nejasnoće treba ukloniti, a terminologiju usustaviti. U cilju 6 kolokvijalni termin kritičko razmišljanje treba zamijeniti ispravnim stručnim terminom kritičko mišljenje. Napominjemo i da se u poglavlju F (Učenje i podučavanje) koristi termin kritičko mišljenje pa i u tom segmentu terminologiju treba usustaviti. Pojedine ciljeve treba doraditi. U ciljevima 5 i 6 miješa se kognitivna i afektivna domena, što bi trebalo razlučiti. Primjerice, u cilju 6 “vještine kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i vještine argumentiranja” odnose se na kognitivnu domenu, dok se ostale formulacije odnose na afektivnu domenu. U ciljevima 1, 2 i 5 traži se povezivanje s europskim i svjetskim kontekstom, razmatranje svjetske kulturne baštine te razumijevanje raznolikosti i kulturnih identiteta u Europi i svijetu. To je teško ostvarivo budući da kurikulum zbog reducirane satnice u većini tema ne predviđa podučavanje europske i svjetske povijesti, a količina sadržaja je takva da se postavlja pitanje mogu li se teme iz hrvatske povijesti obraditi u cijelosti, a kamoli u širem europskom i svjetskom kontekstu. U pojedinim ciljevima postoje sintagme koje su nejasne ili nemaju smisla – primjerice, u cilju 2 “očuvanje hrvatskog jezika u cjelini”, u cilju 3 “sposobnost pristupa tradicionalnim i novim medijima”, u cilju 4 “istražuje i rješava problemska pitanja na temelju jasnih kriterija” (kojih?). Formulacija u cilju 5 primjerenija je za ishod nego za cilj pa predlažemo da se taj cilj izostavi i ugradi u ishode u poglavlju D. U ciljevima 6 i 7 navode se kompetencije za koje nije vidljivo kako ih kurikulum podržava. Cilj 7 u ovom obliku nije ostvariv u okviru nastave povijesti u školi. Predlažemo preoblikovanje: Stječe znanja i vještine koje omogućuju osobni razvoj te odgovorno djelovanje u zajednici. O odabiru i nazivu pojedinih koncepata koji se navode u cilju 3 bit će više govora u dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene. C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene U kurikulumu su predviđena dva organizacijska načela – domene i tehnički koncepti pa je stoga tako i strukturiran naš komentar za ovo poglavlje. Domene U prijedlog strukovnog Kurikuluma povijesti integrirane su domene iz Kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije iz 2019. godine: Društvo, Ekonomija, Znanost i tehnologija, Politika, Filozofsko-religijsko-kulturno područje. U opisu domena se tvrdi da “Izvorište za ovakav pristup nalazi se u povijesnoj znanosti koja proučava prošlost u sklopu pet različitih područja ljudske djelatnosti, a to su: društveno, političko, znanstveno i tehnološko, ekonomsko i kulturno područje”. Ovdje valja istaknuti da subdiscipline ili grane historijske znanosti nisu ekvivalent domenama kurikuluma. U određivanju domena u kurikulumu primarno treba voditi računa o njihovom utjecaju na učenje i podučavanje. To nije učinjeno u ovom prijedlogu domena koji bespotrebno dijeli sadržaje koji pripadaju istoj cjelini na više područja te tako učenicima znatno otežava razumijevanje materije. Ovakav se odabir domena u protekle četiri godine primjene kurikuluma u osnovnoj školi i gimnaziji pokazao izuzetno neproduktivnim i štetnim za kvalitetno učenje i podučavanje. Zato u strukovnom kurikulumu povijesti ne treba ponavljati iste pogreške koje su počinjene u kurikulumu za osnovnu školu i gimnaziju. O tome se više govori u primjedbama na poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti. Ipak, smatramo potrebnim ukazati na to da se na iste probleme upozoravalo i na javnim savjetovanjima (u veljači i ožujku 2019.) prilikom donošenja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti za osnovne škole i gimnazije pa nije jasno zašto se u novim dokumentima ne ispravljaju materijalne i logičke pogreške te u stručnom pogledu problematična rješenja. Svjesni smo da prijedlog novih domena dovodi do neusklađenosti strukovnog kurikuluma s kurikulumom općeobrazovnih škola. Zato držimo da treba revidirati kurikulum za osnovnu školu i gimnaziju, posebice stoga što je već prošlo četiri godine od njegova uvođenja, umjesto da se njegova loša rješenja ponavljaju kao okvir u novim kurikularnim dokumentima. O tome će biti više riječi u primjedbama na poglavlje D. Tehnički koncepti Uvođenje koncepata važna je metodička inovacija za nastavu povijesti koja je prisutna u suvremenoj stručnoj literaturi i novijim kurikulumima. Stoga pozdravljamo njihovo uključivanje u kurikulum povijesti, kako onaj za osnovnu školu i gimnaziju, tako i za strukovnu školu. Kao što smo već napomenuli, terminologija korištena u dokumentu treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. Stoga ukazujemo na neke terminološke probleme u ovom dijelu dokumenta. U novijoj se literaturi ne koristi termin “tehnički koncepti” već se umjesto toga koriste termini “koncepti povijesnog mišljenja” ili “disciplinarni koncepti” (jer upućuju na koncepte koji su ključni za razumijevanje discipline). Termin „Rad s povijesnim izvorima“ nije prikladan jer upućuje na metode, postupke i procedure u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje (kao što stoji u opisu ekvivalentnog elementa vrednovanja u poglavlju G). Koncept pak podrazumijeva konceptualno znanje, što znači da bi naziv ovog koncepta trebao glasiti „Povijesni izvori“. Nadalje, u opisu ovog koncepta naizmjence se i nesustavno koriste termini povijesni izvori i povijesna vrela pa predlažemo da se terminologija usustavi. Koncept usporedbe i sučeljavanja ne navodi se u stručnoj literaturi i inozemnim kurikulumima povijesti (za usporedbu, u pojedinim kurikulumima se spominju koncepti poput “sličnosti” i “razlike”), već se radi o pristupu podučavanju. Podjednako, svi ishodi koji upućuju na usporedbu u poglavlju D nisu u kategoriji konceptualnog znanja. Posebice želimo naglasiti da u poglavlju D uopće nema ishoda koji se odnose bilo na tehničke/disciplinarne koncepte bilo na kategoriju konceptualnog znanja. To svakako treba ispraviti. O tome će biti više riječi u komentarima na poglavlje D. U ovom poglavlju se, osim koncepata drugog reda, spominju i koncepti prvog reda (substantive concepts). Prijedlog kurikuluma ispravno ukazuje na te dvije vrste koncepata koje čine konceptualno znanje (koncepti prvog i drugog reda u starijoj terminologiji, odnosno supstancijalni i disciplinarni koncepti u novijoj terminologiji), no koncepte prvog reda/supstancijalne nakon toga više ne razmatra. To nije problem u ovom poglavlju koje se doista odnosi na tehničke/disciplinarne koncepte, ali čini određeni problem u definiranju ishoda te elemenata vrednovanja. Naime, jedan od tri elementa vrednovanja je Konceptualno znanje, no u objašnjenju tog elementa spominju se samo tehnički/disciplinarni koncepti. O tome više u analizi poglavlja F. Supstancijalne koncepte trebalo bi pak više istaknuti u ishodima i sadržajima. Zaključno, iako bi se opisi koncepata mogli osuvremeniti, te iako se u literaturi i inozemnoj praksi koriste i neki drugi koncepti, odabir koncepata u prijedlogu je prihvatljiv jer povezuje i hrvatsku tradiciju podučavanja povijesti (koncepti vremena i prostora te uzroka i posljedica) i suvremenu metodičku literaturu (koncepti kontinuiteta i promjene, povijesne perspektive i povijesnih izvora). Što se tiče navodnog koncepta usporedbe i sučeljavanja, predlažemo da se izostavi iz popisa tehničkih/disciplinarnih koncepata. Budući da se ipak radi o pristupu podučavanju koji je važan za nastavu povijesti, smatramo da bi se na njega moglo ukazati u poglavlju F. Učenje i podučavanje predmeta. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI U ovom smo poglavlju uočili tri skupine problema koje su povezane s organizacijom sadržaja po domenama, količinom i odabirom sadržaja te ishodima i razinama usvojenosti. Organizacija sadržaja po domenama Prijedlog kurikuluma zahtijeva striktnu diobu sadržaja po domenama, što se u nastavi povijesti u osnovnim školama i gimnazijama proteklih godina pokazalo veoma problematičnim. Pozitivno je što kurikulum pokriva različita područja ljudskog djelovanja u prošlosti jer je u starijim nastavnim planovima i programima dominirala politička povijest. No, striktna raspodjela sadržaja po domenama nema historiografskog utemeljenja te značajno otežava učeničko razumijevanje. Autori prijedloga kurikuluma povijesti za strukovne škole ispravno su konstatirali da sadržaji nastave povijesti „često povezuju više domena“. Također su pokušali predviđene teme poredati kronološkim redoslijedom te ih povezati s različitim domenama (referiramo na Vennov dijagram koji se, iako nije vidljiv, spominje u ovoj inačici kurikuluma, a postojao je u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije), no taj je pokušaj otvorio nove probleme jer značajan broj tema nije povezan sa svim pripadajućim domenama. Primjerice, tema 5. Jezična, kulturna i nacionalna integracija hrvatskih zemalja u 19. stoljeću svrstana je samo u Filozofsko-kulturno-religijsko područje, no njezini sadržaji neizostavno pripadaju i domenama Društvo i Politika. Podjednako, tema 15 Hladni rat – blokovska podjela svijeta svrstana je u domene Gospodarstvo i Društvo, iako njezini sadržaji primarno pripadaju domeni Politika, a zahvaćaju i domenu Znanost i tehnologija (npr. istraživanje svemira) te Filozofsko-religijsko-kulturno područje (npr. uloga kulture i religije u Hladnom ratu). Poput navedenih primjera, sadržaji većine predviđenih tema zahvaćaju razne (pa i sve) domene, što dovodi u pitanje potrebu za raspoređivanjem sadržaja po domenama. Kurikulumska rješenja trebaju omogućiti podučavanje različitih područja povijesti u njihovom međuodnosu. Ukazujemo i na to da je pokušaj da se sadržaji istovremeno organiziraju po domenama i kronološki te da teme povezuju različite domene doveo do niza nelogičnosti. Njih posebno ima u posljednjem odlomku prije tablice u kojemu su izneseni zahtjevi koji se međusobno isključuju. U ovom dijelu nastavnike se obvezuje na odabir dviju izbornih tema koje se predlažu kao “nadopuna propisanim ishodima”. Takva formulacija nije jasna, osobito stoga što se u sljedećoj rečenici navodi da nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode za izborne teme. Odabir i raspored sadržaja i tema Prijedlog strukovnog kurikuluma povijesti predviđa 37 obaveznih i dvije izborne teme za 70 sati nastave u jednoj godini učenja. To znači da se jednoj temi u prosjeku može posvetiti tek jedan ili (rjeđe) dva nastavna sata, iako su predviđene teme iznimno kompleksne. Toliki broj zahtjevnih tema nemoguće je s danom satnicom kvalitetno obraditi u jednoj godini učenja, a posebice ne na načelima aktivnog učenja koje prijedlog kurikuluma zastupa u poglavlju F. Učenje i poučavanje predmeta. Broj predviđenih tema ograničava nastavničku autonomiju te usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. S obzirom na takvu količinu sadržaja, teme će se nužno obrađivati površinski, što je suprotno i zahtjevu da nastava povijesti u strukovnoj školi bude nadogradnja nastavi povijesti u osnovnoj školi. Suprotno je i zahtjevima odgojno-obrazovnih ciljeva u poglavlju B. ovog dokumenta u kojima se traži razvoj kritičkog mišljenja, a ono podrazumijeva dubinsko proučavanje sadržaja. U prijedlogu kurikuluma predviđeno je podučavanje hrvatske povijesti od kraja 18. stoljeća do suvremenosti. Jasno je da broj tema treba ograničiti, no baš zato potrebno je posvetiti osobitu pažnju odabiru tema i sadržaja koji su važni za razumijevanje suvremenosti i aktivno građanstvo (što je posebice istaknuto u poglavlju A). To primjerice znači tumačenje hrvatske povijesti u regionalnom, europskom i globalnom kontekstu ili poznavanje kulture baštine koja obuhvaća sva razdoblja povijesti od prapovijesti do suvremenog doba (s obzirom na turističku orijentaciju hrvatskog gospodarstva). Također je važno voditi računa o sadržajima i temama kojima je moguće ostvariti svrhu i odgojno-obrazovne ciljeve, primjerice razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Bilo bi također potrebno dodati teme i sadržaje koji bi bolje posredovali svrhu učenja povijesti izraženu u poglavlju A. Svjesni smo da su mogućnosti ostvarenja svih tih zahtjeva u samo jednoj godini učenja predmeta ograničene, što ponovo postavlja pitanje primjerenosti predviđene satnice. Na temelju navedenoga, držimo potrebnim: a) smanjiti broj tema kako bi se omogućilo dubinsko učenje primjereno uzrastu učenika srednje škole, b) odabrati teme koje omogućuju ostvarivanje svrhe i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja predmeta, c) razmotriti mogućnost povećanja satnice za predmet Povijest. Uz pretpostavku da se povijest uči i podučava samo jednu godinu, te uzimajući u obzir sadašnju orijentaciju prijedloga kurikuluma, teme bi mogle izgledati ovako (ovo je samo primjer kojim želimo ilustrirati izneseno, a ne alternativni prijedlog tema): 1. Hrvatska povijesna i kulturna baština od prapovijesti do danas; 2. Procesi oblikovanja hrvatske nacije u europskom i svjetskom kontekstu (od kraja 18. stoljeća do danas); 3. Hrvatsko povijesno iskustvo u 20. stoljeću u europskom i svjetskom kontekstu (1914./18. - 1990.); 4. Holokaust (kao jedinstveni fenomen u europskoj i hrvatskoj povijesti, od ranih pojava antijudaizma i antisemitizma do kraja Drugog svjetskog rata); 5. Stvaranje hrvatske države, Domovinski rat i suvremeno hrvatsko društvo; 6. Tema iz lokalne/zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika. Uz pretpostavku postojanja još jedne godine učenja predmeta, mogli bi se intenzivnije uključiti i sadržaji koji povezuju predmet Povijest s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje, a koji se odnose na razvoj ljudskih prava, demokracije te političkih sustava i institucija u prošlosti i sadašnjosti. Taj prijedlog bi mogao izgledati ovako: PRVA GODINA UČENJA: 1. Sapiens 2. Hrvatska povijesna i kulturna baština od prapovijesti do danas 3. Od antičke do suvremene demokracije 4. Razvoj političkih sustava, institucija i ideologija modernoga i suvremenog doba 5. Invencija ljudskih prava 6. Izborna tema / Istraživačka tema ili projekt / Tema iz lokalne, odnosno zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika DRUGA GODINA UČENJA: 7. Procesi oblikovanja hrvatske nacije u europskom i svjetskom kontekstu (od kraja 18. stoljeća do danas) 8. Svijet u 20. i 21. stoljeću – ključni procesi 9. Hrvatsko povijesno iskustvo u 20. stoljeću (1914./18. - 1990.) 10. Holokaust (kao jedinstveni fenomen u europskoj i hrvatskoj povijesti, od ranih pojava antijudaizma i antisemitizma do kraja Drugog svjetskog rata); 11. Stvaranje hrvatske države, Domovinski rat i suvremeno hrvatsko društvo; 12. Izborna tema / Istraživačka tema ili projekt / Tema iz lokalne, odnosno zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika. Autori prijedloga strukovnog kurikuluma povijesti s pravom su preporučili da predviđene teme treba podučavati kronološkim redoslijedom, što je jedno od uvriježenih načela u organizaciji sadržaja. No, ukazujemo na to da ta preporuka nije dosljedno primijenjena u rasporedu tema. Ponajviše je riječ o tematskim cjelinama III., IV. i V. u kojima se odustalo od kronološkog načela. Primjerice, u tematskoj cjelini III., nakon obrade totalitarnih režima u međuraću (tema 14) slijedi obrada poslijeratnog razdoblja, a ne Drugog svjetskog rata koji se obrađuje tek u tematskoj cjelini V. Zbog toga se učenje i podučavanje o Holokaustu i ostalim zločinima u Drugom svjetskom ratu (tematska cjelina IV.) obrađuje prije obrade Drugog svjetskog rata, što otežava učenje ove zahtjevne i osjetljive teme. Predlažemo da se raspored tema kronološki uredi. Držimo da popis predloženih izbornih tema treba iz temelja revidirati, pod uvjetom da je uopće potrebno kurikulumom predlagati i izborne teme; ako pak one služe samo kao ilustracija, takvi se primjeri mogu navesti i u poglavlju E. Učenje i podučavanje. U sadašnjem popisu postoji niz problema i nelogičnosti. Velik broj izbornih tema odnosi se na starija povijesna razdoblja čije podučavanje nije predviđeno kurikulumom pa ne mogu biti – kao što se konstatira u tekstu dokumenta – nadopuna ishodima koji se direktno odnose na novija razdoblja. Drugo, pitanje je ima li u 70 nastavnih sati, uz 37 obaveznih tema, uopće vremena još i za obradu izbornih tema. Držimo da nema te smatramo da ovakav koncept u kojemu se de facto propisuju nastavne jedince, a ne teme, nije održiv. Treće, niz predloženih tema je problematičan na različite načine. Primjerice, u predloženoj izbornoj temi u domeni E Postmodernizam u Hrvatskoj – umjetnost u službi države ili pojedinca, nije jasno kako su povezana dva dijela naslova. Naime, u većem dijelu 20. stoljeća prevladavala je modernistička paradigma, a nije jasno ni zašto bi se postmodernističkoj umjetnosti nametala takva dilema. Naslovi tema Globalizacijski procesi i hrvatsko društvo (domena A), Aktualna pitanja i izazovi u suvremenim globalnim odnosima (domena D) ili Hrvatska u kontekstu suvremenih kriza (domena D) su toliko općeniti da nije jasno što se točno predlaže za obradu. Naslovi pojedinih tema su nelogični. Primjerice, u temi Hrvati i Habsburgovci do oslobođenja od Osmanlija (domena D) nije jasno bavi li se tema odnosom Hrvata i Habsburgovaca ili Hrvatima i Habsburgovcima u vrijeme osmanlijskih osvajanja. Dodatno, sintagma „Habsburgovci do oslobođenja od Osmanlija“ nije smislena. Na sličan način, u temi Gospodarski modeli i strategije nije jasno što su „gospodarske strategije“, a u temi Kolonije – preduvjet gospodarske moći? nejasna je dilema koja se postavlja u naslovu te zašto se ograničuje samo na gospodarsku moć. Za još neke teme nije jasno zašto su ograničene samo na jednu domenu. Primjerice, Pojava i razvoj potrošačkog društva je u domeni B. Ekonomija, a kao što naslov govori ona svakako pripada i domeni A. Društvo. Podjednako, iz naslova teme Putovanja i otkrića novih svjetova nije jasno zašto bi ona pripadala samo domeni C. Znanost i tehnologija. Za neke teme nije jasno zašto su ograničene samo na starija razdoblja, primjerice Umjetnost u službi vladara kroz povijest u domeni E (zašto samo u službi vladara, a ne i npr. totalitarnih vođa pa i demokratski izabranih vođa tijekom 20. i 21. stoljeća ?). Konačno, previđene su i teme za koje je upitno jesu li nastavnici povijesti kvalificirani da ih stručno razlože, primjerice Hrvatska na pragu industrije 4.0. Ishodi Sljedeći krucijalni problem su prenisko postavljeni odgojno-obrazovni ishodi koji ne omogućuju kognitivni razvoj učenika primjeren stupnju srednjoškolskog obrazovanja. U prijedlogu kurikuluma s pravom se naglašava da se nastavni sadržaji povijesti u strukovnoj školi poučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. No, predviđeni ishodi su većinom na razinama prepoznavanja i reprodukcije činjeničnog znanja koja je neprimjerena za srednjoškolski stupanj obrazovanja. To se očituje u dominantnim glagolima i sintagmama poput "navodi", "opisuje", "prepoznaje", "objašnjava“, „ilustrira primjerima“. Štoviše, ishodi predviđeni strukovnim kurikulumom na znatno su nižoj razini od ishoda u kurikulumu povijesti za osnovnu školu. Stoga ne stoji ni tvrdnja u poglavlja F. Učenje i poučavanje predmeta da su ishodi postavljeni tako da „vode dubljem razumijevanju novije i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu“. Drugi je problem u tome što su ishodi definirani u poglavlju D u nesuglasju s postavkama ostalih poglavlja dokumenta, ponajprije poglavlja B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i podučavanja te F. Učenje i poučavanje predmeta u kojima je predviđeno aktivno, istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje te razvoj kritičkog mišljenja. U nesuglasju su i s elementima vrednovanja (Činjenično znanje, Konceptualno znanje, Proceduralno znanje) koji su predviđeni u poglavlju G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ishodi su gotovo u potpunosti orijentirani na činjenično znanje. Da ilustriramo ovu tvrdnju, nije svako spominjanje uzroka, promjene i usporedbe u ishodima (drugi koncepti se čak ni ne spominju u ishodima) automatski konceptualno znanje. Konceptualno znanje znači izravno podučavanje o konceptu i odgovara, primjerice, na pitanje Što je uzrok?. Takvih ishoda u poglavlju D nema. Ishod kojim se traži objašnjavanje uzroka Domovinskog rata primarno spada u kategoriju činjeničnog znanja jer se bavi konkretnim povijesnim događajem. Podjednako, nema nijednog ishoda koji izravno upućuje na učenje metoda, postupaka i procedura u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje. Takva orijentacija ishoda najvjerojatnije proizlazi iz toga što je u hrvatskim nastavnim planovima i programima povijesti sve donedavno fokus bio na sadržajima podučavanja koji su se navodili u obliku natuknica, bez uputa o učenju koje se očekuje od učenika. Ishodi pak proizlaze iz drugačijeg pristupa učenju i podučavanju koje je usmjereno na učenika i učenička postignuća. No, u prijedlogu kurikuluma povijesti forma ishoda koristi se samo da bi se prepričali sadržaji (odnosno činjenično znanje), što je rezultiralo izostankom ishoda koji se odnose na razvoj vještina, tehničkih/disciplinarnih koncepata i općenito konceptualnog znanja, kao i procedura i metoda koje su sastavni dio proceduralnog znanja. To upućuje na neusklađenost ključnih dijelova kurikuluma (ciljeva i ishoda, načina učenja i podučavanja te vrednovanja) te dovodi u pitanje funkcionalnost nastavnog procesa. Također smo primijetili da ishodi sustavno ne referiraju na cjelokupno razdoblje koje je kurikulumom predviđeno za obradu (od kraja 18. stoljeća do suvremenosti). Primjerice, u domeni A. Društvo ishod referira na razdoblje od prosvjetiteljstva do modernog doba. Budući da kraj modernog i početak suvremenog doba obično određujemo krajem Prvog svjetskog rata, ovako oblikovani ishod isključuje podučavanje o društvenom razvoju u 20. i 21. stoljeću. Predlažemo „od prosvjetiteljstva do modernog i suvremenog doba“. U domeni B. Gospodarstvo ishod referira na razdoblje od 18. do 20. stoljeća, što isključuje 21. stoljeće. U domeni C. Znanost i tehnologija ishod referira na period od 19. do. 21. stoljeća, što isključuje 18. stoljeće, iako se na to stoljeće referira u razradi ishoda. Ishod i razradu ishoda treba uskladiti. U domeni D. Politika, prvim ishodom obuhvaćeno je razdoblje od 19. do 21. stoljeća, što ponovo isključuje 18. stoljeće (primjerice, teme poput prosvijećenog apsolutizma). Drugi ishod odnosi se na totalitarne režime u 20. stoljeću, no takvih ima i u 21. stoljeću, npr. Sjeverna Koreja; osim ispravka vremenske odrednice predložili bismo da se ishod proširi i na autoritarne režime 20. i 21. stoljeća jer se ovako isključuje djelovanje autoritarnih režima koji su utjecali na hrvatsku povijest tijekom tog razdoblja. U ishodu u domeni E. Filozofsko-religijsko-kulturno područje obuhvaćeno je samo 19. i 20. stoljeće, čime su izostavljeni sadržaji iz 18. i 21. stoljeća. Konačno, u oblikovanju ishoda treba izbjegavati unošenje emotivnog jezika i kvalifikacija (primjerice, “zločinačko djelovanje totalitarnih režima”; također usporedi: “obrazlaže ulogu i postupke totalitarnog režima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj vezano uz holokaust, rasne zakone te progone na nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi; izdvaja zločinačke postupke komunističkog režima u Hrvatskoj krajem Drugog svjetskog rata i u poraću”). Kurikulumom se ne bi trebale izražavati političke i ideološke preferencije autora. F. Učenje i poučavanje predmeta Ovo je poglavlje najčvršće utemeljeno u suvremenim pristupima učenju i podučavanju (povijesti). No, osnovni je problem u tome što je ovo poglavlje u očiglednom raskoraku s poglavljem D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje čini jezgru dokumenta. Navodimo nekoliko primjera koji pokazuju diskrepanciju između ovih dvaju poglavlja. U poglavlju F predviđa se suradničko učenje i učenje temeljeno na učeničkim aktivnostima. Uz udžbenik, predviđa se korištenje raznovrsnih izvora za učenje („zbirke izvora, povijesni atlasi, slijepe karte, reprodukcije, povijesne replike, časopisi, fotografije, filmovi, audio materijali, digitalni izvori (internetske stranice, časopisi, alati, arhivi, zbirke, repozitoriji znanja) i dr.“). Preporuča se učenje izvan škole „u baštinskim ustanovama (muzejima, arhivima, galerijama, knjižnicama i sl.), na različitim drugim lokalitetima u sklopu terenske nastave, školskih izleta i ekskurzija“. S obzirom na sve to, potrebno je ponovo podsjetiti da je strukovnim kurikulumom predviđena samo jedna godina učenja povijesti te da je za 70 školskih sati predviđeno 39 iznimno kompleksnih tema koje se teško mogu pokriti izravnim podučavanjem i metodom izlaganja. Nasuprot, suradničko učenje, kao i učenje koje se bazira na aktivnostima učenika, zahtijeva puno više vremena od izravnog podučavanja, kojeg u ovako postavljenom kurikulumu naprosto nema. Korištenje raznovrsnih izvora za učenje bilo bi svakako poželjno, no teško je zamislivo iz istih razloga koji su prethodno spomenuti. Nadalje, nastavnika se upućuje na razvoj učeničkog kritičkog mišljenja temeljenog na radu s povijesnim izvorima. Kritičko mišljenje zahtijeva primjenu kompleksnih kognitivnih procesa te dubinsko poznavanje teme, no teško je zamisliti da će, s obzirom na omjer broja tema i broja sati, na nastavi biti vremena za rad s povijesnim izvorima na tim razinama. No, razvoj kritičkog mišljenja svakako treba u većoj mjeri ugraditi u kurikulum povijesti jer je neophodan ne samo za ostvarenje svrhe i ciljeva nastave povijesti već i za aktivno i odgovorno djelovanje u zajednici, u čemu kritičko razumijevanje povijesti ima važnu ulogu. Zaključno, način na koji su oblikovani ishodi, kao i predviđen broj tema u poglavlju D, potkopava načela aktivnog učenja na kojemu se temelji poglavlje F pa i svi kurikularni dokumenti od 2010. nadalje. G. Vrednovanje Kao i poglavlje F, i ovo poglavlje upućuje na suvremene pristupe vrednovanju, poput formativnog vrednovanja čija je temeljna svrha poticanje i usmjeravanje učenja. Ključan problem ovog poglavlja leži u neusklađenosti s ostalim dijelovima kurikuluma, posebice neusklađenosti elemenata vrednovanja i odgojno-obrazovnih ishoda. Predviđeni elementi vrednovanja proizlaze iz revidirane Bloomove taksonomije: Činjenično znanje („poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja povijesnih i zemljopisnih karata te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije“), Konceptualno znanje („poznavanje, korištenje i razumijevanje tehničkih koncepata kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava“) i P Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
129 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 OSVRT ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u siječnju 2024. godine stavilo na javno savjetovanje Odluku o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u obrazovnom sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Sastavni dio te Odluke bio je i kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u kojemu su bili obuhvaćeni i kurikulumi općeobrazovnih predmeta. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu reagirao je svojim komentarom, kako na status općeobrazovnih predmeta, tako i na kurikulum nastavnoga predmeta Povijesti, a njegovu reakciju poduprli su odsjeci za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci. Napominjemo da dosad nije objavljen izvještaj o provedenom javnom savjetovanju, iako je njegova objava bila najavljena za 22. ožujka 2024. U svibnju 2024. godine na javno je savjetovanje stavljena nova Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. U toj su Odluci izdvojeni kurikulumi za Hrvatski jezik, Matematiku, strane jezike, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Povijest, Geografiju te izborni predmet Vjeronauk/Etiku. Odabir općeobrazovnih predmeta, njihova satnica te kurikulum povijesti ostali su nepromijenjeni u odnosu na tekst objavljen u siječnju 2024. u okviru kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije. No, istog je dana na javno savjetovanje stavljena i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2, a potom i više desetaka strukovnih kurikuluma za stjecanje kvalifikacija na razinama 4.2, 4.1 i 3. S obzirom na to, stavljamo na javno savjetovanje dorađenu verziju komentara, primjedbi i preporuka za izmjene i dorade koje je Odsjek za povijest dostavio u siječnju 2024. godine. U nastavku, donosimo osvrt na obavezni dio (Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta), no nužno je referirati i na izborni dio (Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta) jer je procjenu općeobrazovne komponente u strukovnom obrazovanju moguće dati tek analizom oba dijela. Na module općeobrazovnih predmeta detaljnije ćemo se osvrnuti i na javnom savjetovanju za tu odluku. Opći komentari Opći komentari odnose se na sve kurikulume strukovnog obrazovanja koji su dosad stavljeni na javno savjetovanje – Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2, Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 te na sve odluke o uvođenju strukovnih kurikula za stjecanje pojedinih kvalifikacija na razinama 4., 4.2 i 3 koje su stavljene na javno savjetovanje od siječnja do svibnja 2024. godine. Kao prvo, želimo izraziti zabrinutost zbog načina na koji se provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva. U samo nekoliko dana na javno je savjetovanje stavljen golem broj dokumenata (odluka o općeobrazovnim kurikulima, modulima općeobrazovnih predmeta, strukovnih kurikula), a sva ta savjetovanja završavaju otprilike u isto vrijeme. S obzirom na količinu dokumenata, rok za davanje komentara je iznimno kratak, tim više što je bez uvida u sve te strukovne kurikulume (njih stotinjak) nemoguće imati cjelovitu sliku o učinku odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta. Nadalje, zakazao je i sustav obavještavanja zainteresirane javnosti jer, suprotno dosadašnjoj praksi, na email adrese stigle su obavijesti tek o manjem broju novootvorenih javnih savjetovanja. Konačno, nije jasno zbog čega su moduli općeobrazovnih predmeta stavljeni na javno savjetovanje istovremeno sa strukovnim kurikulumima za pojedina zanimanja u kojima su već odabrani kako strukovni tako općeobrazovni moduli o kojima se javnost tek treba očitovati. Ovime se isključuje mogućnost promjena u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u postupku javnog savjetovanja. Drugo, kurikulumi koji su stavljeni na javno savjetovanje iznimno su nepregledni, što zbog broja stranica, što zbog grafičkog oblikovanja dokumenata. Primjerice, dokument koji sadrži kurikule općeobrazovnih predmeta ima više od 500 stranica, dokument s modulima općeobrazovnih predmeta više od 900 stranica, a svaki pojedini strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacija za određena zanimanja ima više stotina stranica. Broj stranica, nedefinirani i međusobno preklapajući ključni termini te – paradoksalno – nedostatne informacije usprkos veličini samih dokumenta, čine kurikularne dokumente neprohodnima, iako bi oni trebali biti pristupačni ne samo stručnjacima već i široj zainteresiranoj javnosti. Posebice su problematični sljedeći segmenti: 1. Trenutačno ne postoji dokument na javnom savjetovanju u kojemu bi se mogla jasno vidjeti struktura strukovnog kurikuluma i odnos među njegovim sastavnicama. Posebice se to odnosi na objašnjenja o udjelima i međusobnim odnosima općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela kurikuluma. Takve se informacije mogu naći u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje iz 2018. no taj se dokument uopće ne spominje u odlukama o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta te modula općeobrazovnih predmeta stavljenima na javno savjetovanje, već se ti dokumenti pozivaju na Nacionalni okvirni kurikulum iz 2011. godine u kojemu takvih podataka nema. Ne postoje naznake o sektorskim kurikulumima koji su, prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (ASOO, 2021.) trebali činiti fazu III u izradi novih kurikuluma te prethoditi izradi strukovnih kurikuluma (faza IV.) 2. Objašnjenja o funkciji pojedinih kurikuluma te dijelova kurikuluma su nedostatna. Uvodna objašnjenja u Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta su identična, a posebice nedostatna za module općeobrazovnih predmeta. Osobito zbunjuju tvrdnje poput „U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.“ koje se bez daljnjih objašnjenja učestalo ponavljaju ispod tablica s popisom izbornih strukovnih modula. 3. Ističemo nesustavno i netransparentno korištenje ključnih termina. Posebice je nejasno što je modul jer se termin koristi za elemente kurikuluma koji nisu istovjetni po svojoj funkciji u kurikulumu niti su hijerarhijski izjednačeni. Prvo, postoje općeobrazovni, strukovni i izborni moduli i u strukovnom i sektorskom dijelu kurikuluma, a njihov međusobni odnos nije dostatno objašnjen. Potom se termin modul koristi u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta kako bi se opisale jedinice unutar pojedinih predmeta (primjerice Biologija u struci sadrži 8 modula, Kemija u struci 7 modula, Povijest u struci 14 modula), iako ti „moduli“ često više nalikuju predmetima, cjelinama ili čak temama unutar predmeta. U tablicama s popisima izbornih strukovnih modula u strukovnim kurikulumima naziv modul se pak izjednačuje s nastavnim predmetom. Potom se u napomenama ispod tih tablica termin modul koristi kao istoznačnica za „izborne dijelove“ koji nigdje nisu objašnjeni, a javljaju se i termini izbornost te izabrana izbornost unutar koje postoje i dodatni izborni blokovi. Evo kako taj segment izgleda u integralnom obliku (podebljani dijelovi su naši): „Ponuđeni su izborni dijelovi/moduli, ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 4 CSVET boda u jednoj školskoj godini. Kroz sve 4 školske godine u ukupnom obujmu od 16 CSVET bodova.“ Svi ovi problemi čine dokumente nejasnima i nekoherentnima, a proces reforme strukovnog školstva netransparentnim. Na taj se način onemogućuje primjereni doprinos zainteresirane javnosti izradi što kvalitetnijih dokumenata koje hrvatski učenici u strukovnim školama zaslužuju. Osvrt na općeobrazovnu komponentu strukovnog kurikuluma, s posebnim naglaskom na Društveno-humanističko područje Predviđenim promjenama u strukovnom obrazovanju, izuzev Hrvatskog jezika i Matematike, značajno se reducira satnica za druge općeobrazovne predmete u obaveznom dijelu kurikuluma. Veoma smo zabrinuti zbog takve redukcije općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Evidentno je da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji u obaveznom dijelu obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Naša je analiza dvadesetak nasumice odabranih strukovnih kurikuluma pokazala da moduli općeobrazovnih predmeta ne ispunjavaju funkciju nadopune kompetencija učenika iz osnovnog općeobrazovnog dijela. To posebice vrijedi za Društveno-humanističko područje koje je iznimno loše zastupljeno u izbornim modulima. Nadalje, neki drugi moduli/predmeti koji bi po svom sadržaju logično pripadali modulima općeobrazovnih predmeta uvršteni su u kurikulume kao strukovni moduli, što ukazuje na nedostatnu koordinaciju među radnim skupinama. Primjerice, moduli/predmeti Povijesna obilježja Republike Hrvatske i Geografska obilježja Republike Hrvatske u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije upravno-poslovnog referenta nisu dio Povijesti u struci i Geografije u struci; podjednako, Psihologija rada u željezničkom prometu u kurikulumima za stjecanje kvalifikacija strojovođe i prometnika vlakova nije dio Psihologije u struci. Drugi su strukovni moduli/predmeti vrlo slični po svojem nazivlju pojedinim modulima općeobrazovnih predmeta, što pak otvara pitanja o usklađivanju nazivlja ili nepotrebnom dupliranju pojedinih modula/predmeta (primjerice, Poslovni strani jezik ili Poslovno komuniciranje na stranom jeziku). Ukupan broj strukovnih izbornih modula/predmeta nije poznat jer ne postoji dokument s popisom svih takvih modula koji bi bio ekvivalent Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta. Zaključno: 1. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su pojedini općeobrazovni moduli/predmeti uvršteni u strukovne kurikulume. 2. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su neki moduli/predmeti označeni kao općeobrazovni, a drugi kao strukovni, iako je evidentno da i jedni i drugi razvijaju općeobrazovne kompetencije. 3. Slaba zastupljenost modula općeobrazovnih predmeta u strukovnom kurikulumu ukazuje na to da funkcija razvijanja općeobrazovnih kompetencija primarno pripada obaveznom općeobrazovnom, a ne strukovnom dijelu kurikuluma. Na temelju svega navedenoga, smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti obaveznu općeobrazovnu komponentu kurikuluma, a posebice nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati za općeobrazovni dio veću satnicu koja omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i razvoj kompetencija na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Predlažemo sljedeće izmjene općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma: 1. S obzirom na važnost reforme strukovnog obrazovanja, kao i na broj i obujam dokumenata stavljenih na javno savjetovanje, predlažemo produljenje trajanja javnog savjetovanja do kraja rujna. 2. Osigurati veći udio općeobrazovnih predmeta u ukupnom broju sati, posebice u prve dvije godine obrazovanja. Predlažemo podizanje tog udjela sa sadašnjih 20-25 posto na minimalno 30-35 posto na razini 4.1, te sa sadašnjih 40-45 posto na minimalno 50–55 posto na razini 4.2. 3. Osigurati da se i u prve dvije godine, u sklopu obaveznog općeobrazovnog dijela kurikuluma, na svim razinama (4.1 i 4.2) podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja koji podupiru razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. 4. Alternativno, umjesto uvođenja novih društveno-humanističkih predmeta, predlažemo da se razmotri mogućnost produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s kurikulumima prikladnima za razvoj takvih kompetencija. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pročelnica Odsjeka za povijest: prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti: doc. dr. sc. Snježana Koren Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest: prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka: prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. u trajnom Izboru Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka: prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. u trajnom izboru Predstojnik Katedre za staru povijest: prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoistočne Europe: prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije: prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
130 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI KOMENTARI ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOF FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA PRIJEDLOG KURIKULA NASTAVNOG PREDMETA POVIJESTI ZA STRUKOVNE ŠKOLE U nastavku ćemo se osvrnuti na Kurikul nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole u Republici Hrvatskoj na razinama 4.1 i 4.2 koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta. Tim je kurikulumom predviđena jedna godina učenja povijesti s dva sata nastave tjedno (70 sati godišnje). U toj jednoj godini predviđeno je učenje hrvatske povijesti od 18. stoljeća do danas. Dosad se u četverogodišnjim strukovnim školama u pravilu učilo dvije godine povijesti te su učenici dobivali pregled svjetske i hrvatske povijesti od prapovijesti do danas. Već i ta kombinacija satnice i obujma gradiva nije omogućavala nadogradnju povijesnih znanja i vještina stečenih u osnovnoj školi u kojoj se povijest uči i podučava ukupno 280 sati (četiri godine učenja po dva sata tjedno). U predloženom kurikulumu evidentno je da se učenje povijesti u strukovnim školama reducira na polovicu dosadašnje satnice te se izostavljaju teme o europskoj i svjetskoj povijesti koje daju kontekst za temeljitije razumijevanje hrvatske povijesti. Zbog toga nije moguće ostvariti zahtjev naveden u prijedlogu kurikuluma da se sadržaji povijesti u strukovnoj školi podučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. Štoviše, tim prijedlogom predviđeno je učenje i podučavanje koje je na nižoj razini nego u osnovnoj školi, što je ponajprije evidentno u predviđenim ishodima (o tome više kasnije). Stoga smatramo da bi bilo nužno razmotriti mogućnost dodatne godine učenja povijesti, tim više što je Povijest jedini općeobrazovni predmet u obaveznom dijelu strukovnog kurikuluma kojim se posreduju znanja o društvu. U prijedlogu kurikuluma povijesti koji je stavljen na javno savjetovanje postoji nekoliko problema, koji dijelom proizlaze i iz reducirane satnice. Držimo da najveći problem prijedloga predstavlja neusklađenost njegovih ključnih dijelova, ponajprije ishoda i sadržaja koji nisu dovoljno usklađeni s ciljevima, pristupima učenju i podučavanju te s vrednovanjem, kao i prevelik broj predviđenih tema. Dio tih problema proizlazi iz toga što su za strukovni kurikulum povijesti, koji predviđa jednu godinu učenja, preuzeta i prilagođena poglavlja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama koji je rađen za ukupno osam godina učenja povijesti (četiri godine u osnovnoj školi te četiri godine u gimnaziji). Problemi su najočigledniji u preuzimanju organizacijske strukture, odnosno domena (poglavlje C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene), koje su se u, sada već četverogodišnjoj, primjeni kurikuluma u osnovnim školama i gimnazijama pokazale iznimno problematičnima. Drugi ključan problem predstavlja poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje nije usklađeno s drugim poglavljima kurikuluma, ponajprije A. Svrha i opis predmeta, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja, F. Učenje i poučavanje predmeta i G. Vrednovanje. Po našoj procjeni, upravo poglavlje D zahtijeva najveću doradu, dok ostala poglavlja traže manje do srednje promjene. U nastavku se ove primjedbe razrađuju po poglavljima dokumenta. A. Svrha i opis predmeta Dijelovi poglavlja A. i poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti nisu usklađeni. U posljednjem odlomku u poglavlju A referira se na aktivno građanstvo, održivi razvoj te ključne kompetencije za cjeloživotno obrazovanje, što nije vidljivo u ishodima i sadržajima predviđenima u poglavlju D. Držimo da bi ishodima i sadržajima kurikuluma povijesti trebalo više istaknuti kompetencije koje se navode u poglavlju A. Postoje sintagme koje su nejasne: „očuvati osobni identitet“ (držimo da bi nastava povijesti trebala pomoći učenicima u izgradnji osobnih identiteta koji su višeslojni i promjenjivi); „očuvati nacionalni identitet“ (iako se ovaj koncept koristi kao samorazumljiv, radi se o kompleksnom konceptu kojemu se u znanosti pristupa iz različitih rakursa, a u javnosti postoje različita shvaćanja; stoga predlažemo da se ukratko objasni u bilješci). U ovom dijelu postoji tvrdnja koja nije utemeljena u prijedlogu Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti u osnovnim školama i gimnazijama: „Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja učenici su razvili vještine potrebne za uporabu tehničkih koncepata predmeta Povijesti (vrijeme i prostor, uzroci i posljedice, kontinuiteti i promjene, rad s povijesnim izvorima, povijesna perspektiva te usporedba i sučeljavanje), koje su u prikladnom okviru primjenjive i u nastavi Povijesti u strukovnom obrazovanju.“ Nasuprot ovoj tvrdnji, u kurikulumu za osnovnu školu i gimnazije je razvijanje znanja i vještina potrebnih za uporabu ovih koncepata predviđeno tijekom osam godina osnovnoškolskog i srednjoškolskog učenja povijesti, a ne samo tijekom osnovnoškolskog obrazovanja, pri čemu se uzima u obzir psihofizički razvoj učenika. Budući da su ti koncepti esencijalni ne samo za razumijevanje povijesti, već i za upućeno i aktivno građanstvo, srednjoškolska nastava povijesti i u strukovnom obrazovanju treba omogućiti ne samo primjenu znanja i vještina stečenih u osnovnoj školi, nego i njihovu nužnu nadogradnju. Takvu orijentaciju treba iskazati ne samo u poglavlju A, već i u poglavlju C u kojemu se razmatraju „tehnički koncepti“ te u ishodima u poglavlju D (o čemu će više govora biti kasnije). B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja Odgojno-obrazovni ciljevi predviđeni dokumentom bolje su utemeljeni u suvremenoj metodici nastave povijesti od ishoda i sadržaja predviđenih za njihovo ostvarivanje, no zbog te su neusklađenosti teško ostvarivi. Terminologija korištena u ciljevima, kao i u cijelom dokumentu, treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. U cilju 3 se istovremeno govori o povijesnim izvorima, povijesnom gradivu i o medijima, u cilju 4 o povijesnim tekstovima, dok se poslije u opisu tehničkih koncepata koristi termin povijesna vrela. Te nejasnoće treba ukloniti, a terminologiju usustaviti. U cilju 6 kolokvijalni termin kritičko razmišljanje treba zamijeniti ispravnim stručnim terminom kritičko mišljenje. Napominjemo i da se u poglavlju F (Učenje i podučavanje) koristi termin kritičko mišljenje pa i u tom segmentu terminologiju treba usustaviti. Pojedine ciljeve treba doraditi. U ciljevima 5 i 6 miješa se kognitivna i afektivna domena, što bi trebalo razlučiti. Primjerice, u cilju 6 “vještine kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i vještine argumentiranja” odnose se na kognitivnu domenu, dok se ostale formulacije odnose na afektivnu domenu. U ciljevima 1, 2 i 5 traži se povezivanje s europskim i svjetskim kontekstom, razmatranje svjetske kulturne baštine te razumijevanje raznolikosti i kulturnih identiteta u Europi i svijetu. To je teško ostvarivo budući da kurikulum zbog reducirane satnice u većini tema ne predviđa podučavanje europske i svjetske povijesti, a količina sadržaja je takva da se postavlja pitanje mogu li se teme iz hrvatske povijesti obraditi u cijelosti, a kamoli u širem europskom i svjetskom kontekstu. U pojedinim ciljevima postoje sintagme koje su nejasne ili nemaju smisla – primjerice, u cilju 2 “očuvanje hrvatskog jezika u cjelini”, u cilju 3 “sposobnost pristupa tradicionalnim i novim medijima”, u cilju 4 “istražuje i rješava problemska pitanja na temelju jasnih kriterija” (kojih?). Formulacija u cilju 5 primjerenija je za ishod nego za cilj pa predlažemo da se taj cilj izostavi i ugradi u ishode u poglavlju D. U ciljevima 6 i 7 navode se kompetencije za koje nije vidljivo kako ih kurikulum podržava. Cilj 7 u ovom obliku nije ostvariv u okviru nastave povijesti u školi. Predlažemo preoblikovanje: Stječe znanja i vještine koje omogućuju osobni razvoj te odgovorno djelovanje u zajednici. O odabiru i nazivu pojedinih koncepata koji se navode u cilju 3 bit će više govora u dijelu C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene. C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma/domene U kurikulumu su predviđena dva organizacijska načela – domene i tehnički koncepti pa je stoga tako i strukturiran naš komentar za ovo poglavlje. Domene U prijedlog strukovnog Kurikuluma povijesti integrirane su domene iz Kurikuluma povijesti za osnovne škole i gimnazije iz 2019. godine: Društvo, Ekonomija, Znanost i tehnologija, Politika, Filozofsko-religijsko-kulturno područje. U opisu domena se tvrdi da “Izvorište za ovakav pristup nalazi se u povijesnoj znanosti koja proučava prošlost u sklopu pet različitih područja ljudske djelatnosti, a to su: društveno, političko, znanstveno i tehnološko, ekonomsko i kulturno područje”. Ovdje valja istaknuti da subdiscipline ili grane historijske znanosti nisu ekvivalent domenama kurikuluma. U određivanju domena u kurikulumu primarno treba voditi računa o njihovom utjecaju na učenje i podučavanje. To nije učinjeno u ovom prijedlogu domena koji bespotrebno dijeli sadržaje koji pripadaju istoj cjelini na više područja te tako učenicima znatno otežava razumijevanje materije. Ovakav se odabir domena u protekle četiri godine primjene kurikuluma u osnovnoj školi i gimnaziji pokazao izuzetno neproduktivnim i štetnim za kvalitetno učenje i podučavanje. Zato u strukovnom kurikulumu povijesti ne treba ponavljati iste pogreške koje su počinjene u kurikulumu za osnovnu školu i gimnaziju. O tome se više govori u primjedbama na poglavlje D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti. Ipak, smatramo potrebnim ukazati na to da se na iste probleme upozoravalo i na javnim savjetovanjima (u veljači i ožujku 2019.) prilikom donošenja Kurikuluma nastavnoga predmeta Povijesti za osnovne škole i gimnazije pa nije jasno zašto se u novim dokumentima ne ispravljaju materijalne i logičke pogreške te u stručnom pogledu problematična rješenja. Svjesni smo da prijedlog novih domena dovodi do neusklađenosti strukovnog kurikuluma s kurikulumom općeobrazovnih škola. Zato držimo da treba revidirati kurikulum za osnovnu školu i gimnaziju, posebice stoga što je već prošlo četiri godine od njegova uvođenja, umjesto da se njegova loša rješenja ponavljaju kao okvir u novim kurikularnim dokumentima. O tome će biti više riječi u primjedbama na poglavlje D. Tehnički koncepti Uvođenje koncepata važna je metodička inovacija za nastavu povijesti koja je prisutna u suvremenoj stručnoj literaturi i novijim kurikulumima. Stoga pozdravljamo njihovo uključivanje u kurikulum povijesti, kako onaj za osnovnu školu i gimnaziju, tako i za strukovnu školu. Kao što smo već napomenuli, terminologija korištena u dokumentu treba biti jasna, sustavna i utemeljena u suvremenoj stručnoj literaturi. Stoga ukazujemo na neke terminološke probleme u ovom dijelu dokumenta. U novijoj se literaturi ne koristi termin “tehnički koncepti” već se umjesto toga koriste termini “koncepti povijesnog mišljenja” ili “disciplinarni koncepti” (jer upućuju na koncepte koji su ključni za razumijevanje discipline). Termin „Rad s povijesnim izvorima“ nije prikladan jer upućuje na metode, postupke i procedure u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje (kao što stoji u opisu ekvivalentnog elementa vrednovanja u poglavlju G). Koncept pak podrazumijeva konceptualno znanje, što znači da bi naziv ovog koncepta trebao glasiti „Povijesni izvori“. Nadalje, u opisu ovog koncepta naizmjence se i nesustavno koriste termini povijesni izvori i povijesna vrela pa predlažemo da se terminologija usustavi. Koncept usporedbe i sučeljavanja ne navodi se u stručnoj literaturi i inozemnim kurikulumima povijesti (za usporedbu, u pojedinim kurikulumima se spominju koncepti poput “sličnosti” i “razlike”), već se radi o pristupu podučavanju. Podjednako, svi ishodi koji upućuju na usporedbu u poglavlju D nisu u kategoriji konceptualnog znanja. Posebice želimo naglasiti da u poglavlju D uopće nema ishoda koji se odnose bilo na tehničke/disciplinarne koncepte bilo na kategoriju konceptualnog znanja. To svakako treba ispraviti. O tome će biti više riječi u komentarima na poglavlje D. U ovom poglavlju se, osim koncepata drugog reda, spominju i koncepti prvog reda (substantive concepts). Prijedlog kurikuluma ispravno ukazuje na te dvije vrste koncepata koje čine konceptualno znanje (koncepti prvog i drugog reda u starijoj terminologiji, odnosno supstancijalni i disciplinarni koncepti u novijoj terminologiji), no koncepte prvog reda/supstancijalne nakon toga više ne razmatra. To nije problem u ovom poglavlju koje se doista odnosi na tehničke/disciplinarne koncepte, ali čini određeni problem u definiranju ishoda te elemenata vrednovanja. Naime, jedan od tri elementa vrednovanja je Konceptualno znanje, no u objašnjenju tog elementa spominju se samo tehnički/disciplinarni koncepti. O tome više u analizi poglavlja F. Supstancijalne koncepte trebalo bi pak više istaknuti u ishodima i sadržajima. Zaključno, iako bi se opisi koncepata mogli osuvremeniti, te iako se u literaturi i inozemnoj praksi koriste i neki drugi koncepti, odabir koncepata u prijedlogu je prihvatljiv jer povezuje i hrvatsku tradiciju podučavanja povijesti (koncepti vremena i prostora te uzroka i posljedica) i suvremenu metodičku literaturu (koncepti kontinuiteta i promjene, povijesne perspektive i povijesnih izvora). Što se tiče navodnog koncepta usporedbe i sučeljavanja, predlažemo da se izostavi iz popisa tehničkih/disciplinarnih koncepata. Budući da se ipak radi o pristupu podučavanju koji je važan za nastavu povijesti, smatramo da bi se na njega moglo ukazati u poglavlju F. Učenje i podučavanje predmeta. D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI U ovom smo poglavlju uočili tri skupine problema koje su povezane s organizacijom sadržaja po domenama, količinom i odabirom sadržaja te ishodima i razinama usvojenosti. Organizacija sadržaja po domenama Prijedlog kurikuluma zahtijeva striktnu diobu sadržaja po domenama, što se u nastavi povijesti u osnovnim školama i gimnazijama proteklih godina pokazalo veoma problematičnim. Pozitivno je što kurikulum pokriva različita područja ljudskog djelovanja u prošlosti jer je u starijim nastavnim planovima i programima dominirala politička povijest. No, striktna raspodjela sadržaja po domenama nema historiografskog utemeljenja te značajno otežava učeničko razumijevanje. Autori prijedloga kurikuluma povijesti za strukovne škole ispravno su konstatirali da sadržaji nastave povijesti „često povezuju više domena“. Također su pokušali predviđene teme poredati kronološkim redoslijedom te ih povezati s različitim domenama (referiramo na Vennov dijagram koji se, iako nije vidljiv, spominje u ovoj inačici kurikuluma, a postojao je u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije), no taj je pokušaj otvorio nove probleme jer značajan broj tema nije povezan sa svim pripadajućim domenama. Primjerice, tema 5. Jezična, kulturna i nacionalna integracija hrvatskih zemalja u 19. stoljeću svrstana je samo u Filozofsko-kulturno-religijsko područje, no njezini sadržaji neizostavno pripadaju i domenama Društvo i Politika. Podjednako, tema 15 Hladni rat – blokovska podjela svijeta svrstana je u domene Gospodarstvo i Društvo, iako njezini sadržaji primarno pripadaju domeni Politika, a zahvaćaju i domenu Znanost i tehnologija (npr. istraživanje svemira) te Filozofsko-religijsko-kulturno područje (npr. uloga kulture i religije u Hladnom ratu). Poput navedenih primjera, sadržaji većine predviđenih tema zahvaćaju razne (pa i sve) domene, što dovodi u pitanje potrebu za raspoređivanjem sadržaja po domenama. Kurikulumska rješenja trebaju omogućiti podučavanje različitih područja povijesti u njihovom međuodnosu. Ukazujemo i na to da je pokušaj da se sadržaji istovremeno organiziraju po domenama i kronološki te da teme povezuju različite domene doveo do niza nelogičnosti. Njih posebno ima u posljednjem odlomku prije tablice u kojemu su izneseni zahtjevi koji se međusobno isključuju. U ovom dijelu nastavnike se obvezuje na odabir dviju izbornih tema koje se predlažu kao “nadopuna propisanim ishodima”. Takva formulacija nije jasna, osobito stoga što se u sljedećoj rečenici navodi da nastavnici sami oblikuju odgojno-obrazovne ishode za izborne teme. Odabir i raspored sadržaja i tema Prijedlog strukovnog kurikuluma povijesti predviđa 37 obaveznih i dvije izborne teme za 70 sati nastave u jednoj godini učenja. To znači da se jednoj temi u prosjeku može posvetiti tek jedan ili (rjeđe) dva nastavna sata, iako su predviđene teme iznimno kompleksne. Toliki broj zahtjevnih tema nemoguće je s danom satnicom kvalitetno obraditi u jednoj godini učenja, a posebice ne na načelima aktivnog učenja koje prijedlog kurikuluma zastupa u poglavlju F. Učenje i poučavanje predmeta. Broj predviđenih tema ograničava nastavničku autonomiju te usmjerava nastavnike na tradicionalnu nastavu kojoj je u središtu predavanje sadržaja, a ne učenik i njegove potrebe. S obzirom na takvu količinu sadržaja, teme će se nužno obrađivati površinski, što je suprotno i zahtjevu da nastava povijesti u strukovnoj školi bude nadogradnja nastavi povijesti u osnovnoj školi. Suprotno je i zahtjevima odgojno-obrazovnih ciljeva u poglavlju B. ovog dokumenta u kojima se traži razvoj kritičkog mišljenja, a ono podrazumijeva dubinsko proučavanje sadržaja. U prijedlogu kurikuluma predviđeno je podučavanje hrvatske povijesti od kraja 18. stoljeća do suvremenosti. Jasno je da broj tema treba ograničiti, no baš zato potrebno je posvetiti osobitu pažnju odabiru tema i sadržaja koji su važni za razumijevanje suvremenosti i aktivno građanstvo (što je posebice istaknuto u poglavlju A). To primjerice znači tumačenje hrvatske povijesti u regionalnom, europskom i globalnom kontekstu ili poznavanje kulture baštine koja obuhvaća sva razdoblja povijesti od prapovijesti do suvremenog doba (s obzirom na turističku orijentaciju hrvatskog gospodarstva). Također je važno voditi računa o sadržajima i temama kojima je moguće ostvariti svrhu i odgojno-obrazovne ciljeve, primjerice razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje. Bilo bi također potrebno dodati teme i sadržaje koji bi bolje posredovali svrhu učenja povijesti izraženu u poglavlju A. Svjesni smo da su mogućnosti ostvarenja svih tih zahtjeva u samo jednoj godini učenja predmeta ograničene, što ponovo postavlja pitanje primjerenosti predviđene satnice. Na temelju navedenoga, držimo potrebnim: a) smanjiti broj tema kako bi se omogućilo dubinsko učenje primjereno uzrastu učenika srednje škole, b) odabrati teme koje omogućuju ostvarivanje svrhe i odgojno-obrazovnih ciljeva učenja predmeta, c) razmotriti mogućnost povećanja satnice za predmet Povijest. Uz pretpostavku da se povijest uči i podučava samo jednu godinu, te uzimajući u obzir sadašnju orijentaciju prijedloga kurikuluma, teme bi mogle izgledati ovako (ovo je samo primjer kojim želimo ilustrirati izneseno, a ne alternativni prijedlog tema): 1. Hrvatska povijesna i kulturna baština od prapovijesti do danas; 2. Procesi oblikovanja hrvatske nacije u europskom i svjetskom kontekstu (od kraja 18. stoljeća do danas); 3. Hrvatsko povijesno iskustvo u 20. stoljeću u europskom i svjetskom kontekstu (1914./18. - 1990.); 4. Holokaust (kao jedinstveni fenomen u europskoj i hrvatskoj povijesti, od ranih pojava antijudaizma i antisemitizma do kraja Drugog svjetskog rata); 5. Stvaranje hrvatske države, Domovinski rat i suvremeno hrvatsko društvo; 6. Tema iz lokalne/zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika. Uz pretpostavku postojanja još jedne godine učenja predmeta, mogli bi se intenzivnije uključiti i sadržaji koji povezuju predmet Povijest s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje, a koji se odnose na razvoj ljudskih prava, demokracije te političkih sustava i institucija u prošlosti i sadašnjosti. Taj prijedlog bi mogao izgledati ovako: PRVA GODINA UČENJA: 1. Sapiens 2. Hrvatska povijesna i kulturna baština od prapovijesti do danas 3. Od antičke do suvremene demokracije 4. Razvoj političkih sustava, institucija i ideologija modernoga i suvremenog doba 5. Invencija ljudskih prava 6. Izborna tema / Istraživačka tema ili projekt / Tema iz lokalne, odnosno zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika DRUGA GODINA UČENJA: 7. Procesi oblikovanja hrvatske nacije u europskom i svjetskom kontekstu (od kraja 18. stoljeća do danas) 8. Svijet u 20. i 21. stoljeću – ključni procesi 9. Hrvatsko povijesno iskustvo u 20. stoljeću (1914./18. - 1990.) 10. Holokaust (kao jedinstveni fenomen u europskoj i hrvatskoj povijesti, od ranih pojava antijudaizma i antisemitizma do kraja Drugog svjetskog rata); 11. Stvaranje hrvatske države, Domovinski rat i suvremeno hrvatsko društvo; 12. Izborna tema / Istraživačka tema ili projekt / Tema iz lokalne, odnosno zavičajne povijesti po izboru nastavnika i učenika. Autori prijedloga strukovnog kurikuluma povijesti s pravom su preporučili da predviđene teme treba podučavati kronološkim redoslijedom, što je jedno od uvriježenih načela u organizaciji sadržaja. No, ukazujemo na to da ta preporuka nije dosljedno primijenjena u rasporedu tema. Ponajviše je riječ o tematskim cjelinama III., IV. i V. u kojima se odustalo od kronološkog načela. Primjerice, u tematskoj cjelini III., nakon obrade totalitarnih režima u međuraću (tema 14) slijedi obrada poslijeratnog razdoblja, a ne Drugog svjetskog rata koji se obrađuje tek u tematskoj cjelini V. Zbog toga se učenje i podučavanje o Holokaustu i ostalim zločinima u Drugom svjetskom ratu (tematska cjelina IV.) obrađuje prije obrade Drugog svjetskog rata, što otežava učenje ove zahtjevne i osjetljive teme. Predlažemo da se raspored tema kronološki uredi. Držimo da popis predloženih izbornih tema treba iz temelja revidirati, pod uvjetom da je uopće potrebno kurikulumom predlagati i izborne teme; ako pak one služe samo kao ilustracija, takvi se primjeri mogu navesti i u poglavlju E. Učenje i podučavanje. U sadašnjem popisu postoji niz problema i nelogičnosti. Velik broj izbornih tema odnosi se na starija povijesna razdoblja čije podučavanje nije predviđeno kurikulumom pa ne mogu biti – kao što se konstatira u tekstu dokumenta – nadopuna ishodima koji se direktno odnose na novija razdoblja. Drugo, pitanje je ima li u 70 nastavnih sati, uz 37 obaveznih tema, uopće vremena još i za obradu izbornih tema. Držimo da nema te smatramo da ovakav koncept u kojemu se de facto propisuju nastavne jedince, a ne teme, nije održiv. Treće, niz predloženih tema je problematičan na različite načine. Primjerice, u predloženoj izbornoj temi u domeni E Postmodernizam u Hrvatskoj – umjetnost u službi države ili pojedinca, nije jasno kako su povezana dva dijela naslova. Naime, u većem dijelu 20. stoljeća prevladavala je modernistička paradigma, a nije jasno ni zašto bi se postmodernističkoj umjetnosti nametala takva dilema. Naslovi tema Globalizacijski procesi i hrvatsko društvo (domena A), Aktualna pitanja i izazovi u suvremenim globalnim odnosima (domena D) ili Hrvatska u kontekstu suvremenih kriza (domena D) su toliko općeniti da nije jasno što se točno predlaže za obradu. Naslovi pojedinih tema su nelogični. Primjerice, u temi Hrvati i Habsburgovci do oslobođenja od Osmanlija (domena D) nije jasno bavi li se tema odnosom Hrvata i Habsburgovaca ili Hrvatima i Habsburgovcima u vrijeme osmanlijskih osvajanja. Dodatno, sintagma „Habsburgovci do oslobođenja od Osmanlija“ nije smislena. Na sličan način, u temi Gospodarski modeli i strategije nije jasno što su „gospodarske strategije“, a u temi Kolonije – preduvjet gospodarske moći? nejasna je dilema koja se postavlja u naslovu te zašto se ograničuje samo na gospodarsku moć. Za još neke teme nije jasno zašto su ograničene samo na jednu domenu. Primjerice, Pojava i razvoj potrošačkog društva je u domeni B. Ekonomija, a kao što naslov govori ona svakako pripada i domeni A. Društvo. Podjednako, iz naslova teme Putovanja i otkrića novih svjetova nije jasno zašto bi ona pripadala samo domeni C. Znanost i tehnologija. Za neke teme nije jasno zašto su ograničene samo na starija razdoblja, primjerice Umjetnost u službi vladara kroz povijest u domeni E (zašto samo u službi vladara, a ne i npr. totalitarnih vođa pa i demokratski izabranih vođa tijekom 20. i 21. stoljeća ?). Konačno, previđene su i teme za koje je upitno jesu li nastavnici povijesti kvalificirani da ih stručno razlože, primjerice Hrvatska na pragu industrije 4.0. Ishodi Sljedeći krucijalni problem su prenisko postavljeni odgojno-obrazovni ishodi koji ne omogućuju kognitivni razvoj učenika primjeren stupnju srednjoškolskog obrazovanja. U prijedlogu kurikuluma s pravom se naglašava da se nastavni sadržaji povijesti u strukovnoj školi poučavaju „kao nadogradnja na temeljna znanja iz osnovne škole“. No, predviđeni ishodi su većinom na razinama prepoznavanja i reprodukcije činjeničnog znanja koja je neprimjerena za srednjoškolski stupanj obrazovanja. To se očituje u dominantnim glagolima i sintagmama poput "navodi", "opisuje", "prepoznaje", "objašnjava“, „ilustrira primjerima“. Štoviše, ishodi predviđeni strukovnim kurikulumom na znatno su nižoj razini od ishoda u kurikulumu povijesti za osnovnu školu. Stoga ne stoji ni tvrdnja u poglavlja F. Učenje i poučavanje predmeta da su ishodi postavljeni tako da „vode dubljem razumijevanju novije i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu“. Drugi je problem u tome što su ishodi definirani u poglavlju D u nesuglasju s postavkama ostalih poglavlja dokumenta, ponajprije poglavlja B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i podučavanja te F. Učenje i poučavanje predmeta u kojima je predviđeno aktivno, istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje te razvoj kritičkog mišljenja. U nesuglasju su i s elementima vrednovanja (Činjenično znanje, Konceptualno znanje, Proceduralno znanje) koji su predviđeni u poglavlju G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Ishodi su gotovo u potpunosti orijentirani na činjenično znanje. Da ilustriramo ovu tvrdnju, nije svako spominjanje uzroka, promjene i usporedbe u ishodima (drugi koncepti se čak ni ne spominju u ishodima) automatski konceptualno znanje. Konceptualno znanje znači izravno podučavanje o konceptu i odgovara, primjerice, na pitanje Što je uzrok?. Takvih ishoda u poglavlju D nema. Ishod kojim se traži objašnjavanje uzroka Domovinskog rata primarno spada u kategoriju činjeničnog znanja jer se bavi konkretnim povijesnim događajem. Podjednako, nema nijednog ishoda koji izravno upućuje na učenje metoda, postupaka i procedura u radu s izvorima i istraživanju prošlosti, odnosno na proceduralno znanje. Takva orijentacija ishoda najvjerojatnije proizlazi iz toga što je u hrvatskim nastavnim planovima i programima povijesti sve donedavno fokus bio na sadržajima podučavanja koji su se navodili u obliku natuknica, bez uputa o učenju koje se očekuje od učenika. Ishodi pak proizlaze iz drugačijeg pristupa učenju i podučavanju koje je usmjereno na učenika i učenička postignuća. No, u prijedlogu kurikuluma povijesti forma ishoda koristi se samo da bi se prepričali sadržaji (odnosno činjenično znanje), što je rezultiralo izostankom ishoda koji se odnose na razvoj vještina, tehničkih/disciplinarnih koncepata i općenito konceptualnog znanja, kao i procedura i metoda koje su sastavni dio proceduralnog znanja. To upućuje na neusklađenost ključnih dijelova kurikuluma (ciljeva i ishoda, načina učenja i podučavanja te vrednovanja) te dovodi u pitanje funkcionalnost nastavnog procesa. Također smo primijetili da ishodi sustavno ne referiraju na cjelokupno razdoblje koje je kurikulumom predviđeno za obradu (od kraja 18. stoljeća do suvremenosti). Primjerice, u domeni A. Društvo ishod referira na razdoblje od prosvjetiteljstva do modernog doba. Budući da kraj modernog i početak suvremenog doba obično određujemo krajem Prvog svjetskog rata, ovako oblikovani ishod isključuje podučavanje o društvenom razvoju u 20. i 21. stoljeću. Predlažemo „od prosvjetiteljstva do modernog i suvremenog doba“. U domeni B. Gospodarstvo ishod referira na razdoblje od 18. do 20. stoljeća, što isključuje 21. stoljeće. U domeni C. Znanost i tehnologija ishod referira na period od 19. do. 21. stoljeća, što isključuje 18. stoljeće, iako se na to stoljeće referira u razradi ishoda. Ishod i razradu ishoda treba uskladiti. U domeni D. Politika, prvim ishodom obuhvaćeno je razdoblje od 19. do 21. stoljeća, što ponovo isključuje 18. stoljeće (primjerice, teme poput prosvijećenog apsolutizma). Drugi ishod odnosi se na totalitarne režime u 20. stoljeću, no takvih ima i u 21. stoljeću, npr. Sjeverna Koreja; osim ispravka vremenske odrednice predložili bismo da se ishod proširi i na autoritarne režime 20. i 21. stoljeća jer se ovako isključuje djelovanje autoritarnih režima koji su utjecali na hrvatsku povijest tijekom tog razdoblja. U ishodu u domeni E. Filozofsko-religijsko-kulturno područje obuhvaćeno je samo 19. i 20. stoljeće, čime su izostavljeni sadržaji iz 18. i 21. stoljeća. Konačno, u oblikovanju ishoda treba izbjegavati unošenje emotivnog jezika i kvalifikacija (primjerice, “zločinačko djelovanje totalitarnih režima”; također usporedi: “obrazlaže ulogu i postupke totalitarnog režima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj vezano uz holokaust, rasne zakone te progone na nacionalnoj, vjerskoj i političkoj osnovi; izdvaja zločinačke postupke komunističkog režima u Hrvatskoj krajem Drugog svjetskog rata i u poraću”). Kurikulumom se ne bi trebale izražavati političke i ideološke preferencije autora. F. Učenje i poučavanje predmeta Ovo je poglavlje najčvršće utemeljeno u suvremenim pristupima učenju i podučavanju (povijesti). No, osnovni je problem u tome što je ovo poglavlje u očiglednom raskoraku s poglavljem D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti koje čini jezgru dokumenta. Navodimo nekoliko primjera koji pokazuju diskrepanciju između ovih dvaju poglavlja. U poglavlju F predviđa se suradničko učenje i učenje temeljeno na učeničkim aktivnostima. Uz udžbenik, predviđa se korištenje raznovrsnih izvora za učenje („zbirke izvora, povijesni atlasi, slijepe karte, reprodukcije, povijesne replike, časopisi, fotografije, filmovi, audio materijali, digitalni izvori (internetske stranice, časopisi, alati, arhivi, zbirke, repozitoriji znanja) i dr.“). Preporuča se učenje izvan škole „u baštinskim ustanovama (muzejima, arhivima, galerijama, knjižnicama i sl.), na različitim drugim lokalitetima u sklopu terenske nastave, školskih izleta i ekskurzija“. S obzirom na sve to, potrebno je ponovo podsjetiti da je strukovnim kurikulumom predviđena samo jedna godina učenja povijesti te da je za 70 školskih sati predviđeno 39 iznimno kompleksnih tema koje se teško mogu pokriti izravnim podučavanjem i metodom izlaganja. Nasuprot, suradničko učenje, kao i učenje koje se bazira na aktivnostima učenika, zahtijeva puno više vremena od izravnog podučavanja, kojeg u ovako postavljenom kurikulumu naprosto nema. Korištenje raznovrsnih izvora za učenje bilo bi svakako poželjno, no teško je zamislivo iz istih razloga koji su prethodno spomenuti. Nadalje, nastavnika se upućuje na razvoj učeničkog kritičkog mišljenja temeljenog na radu s povijesnim izvorima. Kritičko mišljenje zahtijeva primjenu kompleksnih kognitivnih procesa te dubinsko poznavanje teme, no teško je zamisliti da će, s obzirom na omjer broja tema i broja sati, na nastavi biti vremena za rad s povijesnim izvorima na tim razinama. No, razvoj kritičkog mišljenja svakako treba u većoj mjeri ugraditi u kurikulum povijesti jer je neophodan ne samo za ostvarenje svrhe i ciljeva nastave povijesti već i za aktivno i odgovorno djelovanje u zajednici, u čemu kritičko razumijevanje povijesti ima važnu ulogu. Zaključno, način na koji su oblikovani ishodi, kao i predviđen broj tema u poglavlju D, potkopava načela aktivnog učenja na kojemu se temelji poglavlje F pa i svi kurikularni dokumenti od 2010. nadalje. G. Vrednovanje Kao i poglavlje F, i ovo poglavlje upućuje na suvremene pristupe vrednovanju, poput formativnog vrednovanja čija je temeljna svrha poticanje i usmjeravanje učenja. Ključan problem ovog poglavlja leži u neusklađenosti s ostalim dijelovima kurikuluma, posebice neusklađenosti elemenata vrednovanja i odgojno-obrazovnih ishoda. Predviđeni elementi vrednovanja proizlaze iz revidirane Bloomove taksonomije: Činjenično znanje („poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja povijesnih i zemljopisnih karata te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije“), Konceptualno znanje („poznavanje, korištenje i razumijevanje tehničkih koncepata kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava“) i P Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
131 ZRINKA NIKOLIĆ JAKUS ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, I. OSVRT ODSJEKA ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU NA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u siječnju 2024. godine stavilo na javno savjetovanje Odluku o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u obrazovnom sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija. Sastavni dio te Odluke bio je i kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije u kojemu su bili obuhvaćeni i kurikulumi općeobrazovnih predmeta. Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu reagirao je svojim komentarom, kako na status općeobrazovnih predmeta, tako i na kurikulum nastavnoga predmeta Povijesti, a njegovu reakciju poduprli su odsjeci za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Rijeci. Napominjemo da dosad nije objavljen izvještaj o provedenom javnom savjetovanju, iako je njegova objava bila najavljena za 22. ožujka 2024. U svibnju 2024. godine na javno je savjetovanje stavljena nova Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. U toj su Odluci izdvojeni kurikulumi za Hrvatski jezik, Matematiku, strane jezike, Tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Povijest, Geografiju te izborni predmet Vjeronauk/Etiku. Odabir općeobrazovnih predmeta, njihova satnica te kurikulum povijesti ostali su nepromijenjeni u odnosu na tekst objavljen u siječnju 2024. u okviru kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar/tehničarka za 3D tehnologije. No, istog je dana na javno savjetovanje stavljena i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2, a potom i više desetaka strukovnih kurikuluma za stjecanje kvalifikacija na razinama 4.2, 4.1 i 3. S obzirom na to, stavljamo na javno savjetovanje dorađenu verziju komentara, primjedbi i preporuka za izmjene i dorade koje je Odsjek za povijest dostavio u siječnju 2024. godine. U nastavku, donosimo osvrt na obavezni dio (Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta), no nužno je referirati i na izborni dio (Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta) jer je procjenu općeobrazovne komponente u strukovnom obrazovanju moguće dati tek analizom oba dijela. Na module općeobrazovnih predmeta detaljnije ćemo se osvrnuti i na javnom savjetovanju za tu odluku. Opći komentari Opći komentari odnose se na sve kurikulume strukovnog obrazovanja koji su dosad stavljeni na javno savjetovanje – Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2, Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 te na sve odluke o uvođenju strukovnih kurikula za stjecanje pojedinih kvalifikacija na razinama 4., 4.2 i 3 koje su stavljene na javno savjetovanje od siječnja do svibnja 2024. godine. Kao prvo, želimo izraziti zabrinutost zbog načina na koji se provodi javno savjetovanje u postupku reforme strukovnog školstva. U samo nekoliko dana na javno je savjetovanje stavljen golem broj dokumenata (odluka o općeobrazovnim kurikulima, modulima općeobrazovnih predmeta, strukovnih kurikula), a sva ta savjetovanja završavaju otprilike u isto vrijeme. S obzirom na količinu dokumenata, rok za davanje komentara je iznimno kratak, tim više što je bez uvida u sve te strukovne kurikulume (njih stotinjak) nemoguće imati cjelovitu sliku o učinku odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta. Nadalje, zakazao je i sustav obavještavanja zainteresirane javnosti jer, suprotno dosadašnjoj praksi, na email adrese stigle su obavijesti tek o manjem broju novootvorenih javnih savjetovanja. Konačno, nije jasno zbog čega su moduli općeobrazovnih predmeta stavljeni na javno savjetovanje istovremeno sa strukovnim kurikulumima za pojedina zanimanja u kojima su već odabrani kako strukovni tako općeobrazovni moduli o kojima se javnost tek treba očitovati. Ovime se isključuje mogućnost promjena u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u postupku javnog savjetovanja. Drugo, kurikulumi koji su stavljeni na javno savjetovanje iznimno su nepregledni, što zbog broja stranica, što zbog grafičkog oblikovanja dokumenata. Primjerice, dokument koji sadrži kurikule općeobrazovnih predmeta ima više od 500 stranica, dokument s modulima općeobrazovnih predmeta više od 900 stranica, a svaki pojedini strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacija za određena zanimanja ima više stotina stranica. Broj stranica, nedefinirani i međusobno preklapajući ključni termini te – paradoksalno – nedostatne informacije usprkos veličini samih dokumenta, čine kurikularne dokumente neprohodnima, iako bi oni trebali biti pristupačni ne samo stručnjacima već i široj zainteresiranoj javnosti. Posebice su problematični sljedeći segmenti: 1. Trenutačno ne postoji dokument na javnom savjetovanju u kojemu bi se mogla jasno vidjeti struktura strukovnog kurikuluma i odnos među njegovim sastavnicama. Posebice se to odnosi na objašnjenja o udjelima i međusobnim odnosima općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela kurikuluma. Takve se informacije mogu naći u Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje iz 2018. no taj se dokument uopće ne spominje u odlukama o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta te modula općeobrazovnih predmeta stavljenima na javno savjetovanje, već se ti dokumenti pozivaju na Nacionalni okvirni kurikulum iz 2011. godine u kojemu takvih podataka nema. Ne postoje naznake o sektorskim kurikulumima koji su, prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (ASOO, 2021.) trebali činiti fazu III u izradi novih kurikuluma te prethoditi izradi strukovnih kurikuluma (faza IV.) 2. Objašnjenja o funkciji pojedinih kurikuluma te dijelova kurikuluma su nedostatna. Uvodna objašnjenja u Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta i u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta su identična, a posebice nedostatna za module općeobrazovnih predmeta. Osobito zbunjuju tvrdnje poput „U pravilu nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s nastavnim predmetima.“ koje se bez daljnjih objašnjenja učestalo ponavljaju ispod tablica s popisom izbornih strukovnih modula. 3. Ističemo nesustavno i netransparentno korištenje ključnih termina. Posebice je nejasno što je modul jer se termin koristi za elemente kurikuluma koji nisu istovjetni po svojoj funkciji u kurikulumu niti su hijerarhijski izjednačeni. Prvo, postoje općeobrazovni, strukovni i izborni moduli i u strukovnom i sektorskom dijelu kurikuluma, a njihov međusobni odnos nije dostatno objašnjen. Potom se termin modul koristi u Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta kako bi se opisale jedinice unutar pojedinih predmeta (primjerice Biologija u struci sadrži 8 modula, Kemija u struci 7 modula, Povijest u struci 14 modula), iako ti „moduli“ često više nalikuju predmetima, cjelinama ili čak temama unutar predmeta. U tablicama s popisima izbornih strukovnih modula u strukovnim kurikulumima naziv modul se pak izjednačuje s nastavnim predmetom. Potom se u napomenama ispod tih tablica termin modul koristi kao istoznačnica za „izborne dijelove“ koji nigdje nisu objašnjeni, a javljaju se i termini izbornost te izabrana izbornost unutar koje postoje i dodatni izborni blokovi. Evo kako taj segment izgleda u integralnom obliku (podebljani dijelovi su naši): „Ponuđeni su izborni dijelovi/moduli, ovisno o željama učenika, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole, učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 4 CSVET boda u jednoj školskoj godini. Kroz sve 4 školske godine u ukupnom obujmu od 16 CSVET bodova.“ Svi ovi problemi čine dokumente nejasnima i nekoherentnima, a proces reforme strukovnog školstva netransparentnim. Na taj se način onemogućuje primjereni doprinos zainteresirane javnosti izradi što kvalitetnijih dokumenata koje hrvatski učenici u strukovnim školama zaslužuju. Osvrt na općeobrazovnu komponentu strukovnog kurikuluma, s posebnim naglaskom na Društveno-humanističko područje Predviđenim promjenama u strukovnom obrazovanju, izuzev Hrvatskog jezika i Matematike, značajno se reducira satnica za druge općeobrazovne predmete u obaveznom dijelu kurikuluma. Veoma smo zabrinuti zbog takve redukcije općeobrazovne komponente kurikuluma, a posebice njegove društveno-humanističke sastavnice. To se dobro vidi iz popisa općeobrazovnih predmeta u kurikulumu koji je stavljen na javno savjetovanje. U te su predmete uključeni Hrvatski jezik (četiri godine učenja), strani jezici (Engleski/Njemački/Talijanski – četiri godine učenja), Matematika (četiri godine učenja), Tjelesna i zdravstvena kultura (četiri godine učenja), Povijest (samo treći razred), Geografija (samo četvrti razred), Katolički/pravoslavni/islamski vjeronauk ili Etika (četiri godine učenja). Evidentno je da učenici u prve dvije godine nemaju nijedan obavezni predmet koji bi im davao opća znanja o društvu i čovjeku u društvu. Etika je, naime, samo jedan manji dio onoga čime se bave društveno-humanističke znanosti, a ni taj predmet ne pohađaju svi učenici. To se najbolje vidi u usporedbi s gimnazijskim kurikulumom koji u obaveznom dijelu obuhvaća društveno-humanističke predmete poput Povijesti, Geografije, Filozofije, Politike i gospodarstva, Sociologije, Psihologije, koji su ujedno ključni predmeti za obradu međupredmetnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja. Još su u lošijoj poziciji učenici koji pohađaju vjeronauk jer u prve dvije godine nemaju nijedan predmet sekularnog karaktera u kojemu dobivaju pogled na svijet i društvo koji ne dolazi iz partikularnih religijskih perspektiva, dok u trećem i četvrtom razredu imaju povijest i geografiju u značajno reduciranom obliku. Učenici strukovnih škola čine 70 posto učeničke srednjoškolske populacije te samim time većinu onih koji će u bliskoj budućnosti biti nositelji ne samo ekonomskoga, već i društvenog, političkog i kulturnog razvoja. Stoga im je potrebno srednjoškolsko obrazovanje koje omogućuje cjeloviti osobni i profesionalni razvoj te informiranu i angažiranu participaciju u društvu. Predmeti društveno-humanističkog područja u tome imaju nezamjenjivu ulogu jer stvaraju uvjete za razvoj socijalnih i građanskih kompetencija, kulturne svijesti i izražavanja te jačaju svijest o zajedničkim vrijednostima. S obzirom na psihofizički razvoj učenika, jasno je da osnovnoškolski odgoj i obrazovanje može pružiti osnovna znanja o društvu, a tek srednjoškolska nastava omogućuje temeljitije upoznavanje složenih društvenih fenomena u prošlosti i sadašnjosti čije je razumijevanje neophodno za razvoj navedenih kompetencija. Naša je analiza dvadesetak nasumice odabranih strukovnih kurikuluma pokazala da moduli općeobrazovnih predmeta ne ispunjavaju funkciju nadopune kompetencija učenika iz osnovnog općeobrazovnog dijela. To posebice vrijedi za Društveno-humanističko područje koje je iznimno loše zastupljeno u izbornim modulima. Nadalje, neki drugi moduli/predmeti koji bi po svom sadržaju logično pripadali modulima općeobrazovnih predmeta uvršteni su u kurikulume kao strukovni moduli, što ukazuje na nedostatnu koordinaciju među radnim skupinama. Primjerice, moduli/predmeti Povijesna obilježja Republike Hrvatske i Geografska obilježja Republike Hrvatske u kurikulumu za stjecanje kvalifikacije upravno-poslovnog referenta nisu dio Povijesti u struci i Geografije u struci; podjednako, Psihologija rada u željezničkom prometu u kurikulumima za stjecanje kvalifikacija strojovođe i prometnika vlakova nije dio Psihologije u struci. Drugi su strukovni moduli/predmeti vrlo slični po svojem nazivlju pojedinim modulima općeobrazovnih predmeta, što pak otvara pitanja o usklađivanju nazivlja ili nepotrebnom dupliranju pojedinih modula/predmeta (primjerice, Poslovni strani jezik ili Poslovno komuniciranje na stranom jeziku). Ukupan broj strukovnih izbornih modula/predmeta nije poznat jer ne postoji dokument s popisom svih takvih modula koji bi bio ekvivalent Odluci o donošenju modula općeobrazovnih predmeta. Zaključno: 1. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su pojedini općeobrazovni moduli/predmeti uvršteni u strukovne kurikulume. 2. Nejasni su kriteriji temeljem kojih su neki moduli/predmeti označeni kao općeobrazovni, a drugi kao strukovni, iako je evidentno da i jedni i drugi razvijaju općeobrazovne kompetencije. 3. Slaba zastupljenost modula općeobrazovnih predmeta u strukovnom kurikulumu ukazuje na to da funkcija razvijanja općeobrazovnih kompetencija primarno pripada obaveznom općeobrazovnom, a ne strukovnom dijelu kurikuluma. Na temelju svega navedenoga, smatramo da u strukovnom kurikulumu treba osnažiti obaveznu općeobrazovnu komponentu kurikuluma, a posebice nastavu društveno-humanističkih predmeta te osigurati za općeobrazovni dio veću satnicu koja omogućuje ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i razvoj kompetencija na razini primjerenoj za učenike srednjih škola. Predlažemo sljedeće izmjene općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma: 1. S obzirom na važnost reforme strukovnog obrazovanja, kao i na broj i obujam dokumenata stavljenih na javno savjetovanje, predlažemo produljenje trajanja javnog savjetovanja do kraja rujna. 2. Osigurati veći udio općeobrazovnih predmeta u ukupnom broju sati, posebice u prve dvije godine obrazovanja. Predlažemo podizanje tog udjela sa sadašnjih 20-25 posto na minimalno 30-35 posto na razini 4.1, te sa sadašnjih 40-45 posto na minimalno 50–55 posto na razini 4.2. 3. Osigurati da se i u prve dvije godine, u sklopu obaveznog općeobrazovnog dijela kurikuluma, na svim razinama (4.1 i 4.2) podučavaju predmeti društveno-humanističkog područja koji podupiru razvoj učeničkih socijalnih i građanskih kompetencija te kompetencija potrebnih za aktivnu participaciju u zajednici. 4. Alternativno, umjesto uvođenja novih društveno-humanističkih predmeta, predlažemo da se razmotri mogućnost produljenja nastave povijesti i geografije s jedne na dvije godine učenja, s kurikulumima prikladnima za razvoj takvih kompetencija. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Pročelnica Odsjeka za povijest: prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, red. prof. Predstojnica Katedre za metodiku nastave povijesti: doc. dr. sc. Snježana Koren Predstojnik Katedre za hrvatsku povijest: prof. dr. sc. Ivica Šute, red. prof. Predstojnik Katedre za svjetsku povijest novog vijeka: prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, red. prof. u trajnom izboru Predstojnik Katedre za svjetsku povijest srednjeg vijeka: prof. dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. u trajnom izboru Predstojnik Katedre za staru povijest: prof. dr. sc. Boris Olujić, red. prof. Predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i jugoistočne Europe: prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije: prof. dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
132 "GONG" ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Politika i gospodarstvo mora ostati kao obvezan predmet za sve strukovne škole. To je jedan od rijetkih prostora unutar kurikuluma koji je mladima pružao obrazovanje o demokraciji, političkom sustavu Hrvatske, političkoj kulturi i participaciji te kod njih razvijao demokratske vrijednosti i stavove. Izbacivanje PiG kao obveznog predmeta je neprihvatljivo, opasno i imat će dalekosežne posljedice u vidu srozavanja ionako krhke demokratske političke kulture. Ovako reformiran PiG ima niz nelogičnosti koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora objasniti. Primjerice, PiG postaje obvezan modul samo za pomoćna trogodišnja zanimanja. Reformom je zamišljeno da budući pomoćni kuhari ili pomoćni krojači, kao i druga pomoćna zanimanja, imaju obvezni predmetni kurikulum/modul dok je za većinu strukovnih zanimanja (primjerice automehatroničar, električar, cvjećar) PiG definiran kao modul koji može biti obvezni, izborni ili fakultativni. Pozivamo Ministarstvo znanosti i obrazovanja da objasni kako će osigurati da to koji će od ovih oblika biti ponuđen učenicima ne ovisi o odluci ravnatelja. Također, kurikulumi previđaju da monteri strojarskih konstrukcija imaju PiG kao obvezni modul dva sata tjedno, dok će mehaničarima poljoprivredne mehanizacije isti predmet biti ponuđen u vidu izbornog modula od dva sata nastave tjedno. Smatramo da je jednako sporno i smanjenje satnice za Povijest i Geografiju. Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola provedeno je u tri vala terenskih istraživanja – 2010., 2015. i 2021. godine, a rezultati pokazuju kontinuirano lošije političko znanje učenika strukovnih škola, a posebice učenika trogodišnjih programa, u odnosu na njihove vršnjake gimnazijalce. (Više informacija https://www.gong.hr/media/uploads/odgaja_li_skola_dobre_gradjane.pdf , https://goo.hr/wp-content/uploads/2015/09/ISTRAŽIVANJE-POLITIČKE-PISMENOSTI-UČENIKA-ZAVRŠNIH-RAZREDA-SREDNJIH-ŠKOLA.pdf i https://goo.hr/wp-content/uploads/2021/05/politicka_pismenost_ucenika_i_ucenica_2021_istrazivacki_izvjestaj.pdf ) Mladi odrastaju u društvu u kojem građani sve manje vjeruju u demokraciju, imaju nisko povjerenje u institucije i medije, a sve su izloženiji dezinformacijama i teorijama zavjere. Zato je važno da obrazovne institucije ulože dodatni napor i omoguće učenicima unapređenje političkih znanja i vještina, a ne da ukidaju rijetki sadržaj koji obrazuju mlade za za aktivno sudjelovanje u društvu. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
133 IVICA BORIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, želim izraziti nezadovoljstvo prijedlogom donošenja novih strukovnih kurikula kojima se smanjuje satnica općeobrazovnih predmeta koji nisu obavezni na državnoj maturi, a povećava satnica obaveznih predmeta s državne mature. Razumijem važnost prilagodbe kurikula kako bi učenici stekli potrebna znanja i vještine za uspješno polaganje državne mature. Također razumijem i podržavam izmjene u strukovnom dijelu kurikula jer ih je potrebno modernizirati. Međutim, smatram da ovakva promjena ne uzima u obzir širu sliku i ulogu obrazovnog sustava odgoja i obrazovanja. Neću ovdje objašnjavati očitu važnost koju nastavni predmeti poput Geografije, Povijesti, Biologije, Sociologije i ostalih reformom djelomično ili potpuno izbrisanih predmeta imaju za naše školstvo i društvo, nego ću iznijeti prijedlog kako se mogu zadržati predloženi omjeri strukovnog i općeobrazovnog dijela a da ne uništimo strukovno obrazovanje što nadam se nije cilj ove reforme. U javnosti se stvara dojam da se gube sati općeobrazovnih predmeta na račun povećanja satnice strukovnih predmeta. Smatram da u većini slučajeva to nije tako. Štoviše, kod nekih kurikula smanjio se strukovni dio (!!!) a kod svih se značajno povećao udio u bodovima i satnici obaveznih predmeta s državne mature. Kao primjer iznosim usporedbu sadašnjeg i predloženog kurikula za kvalifikaciju komercijalist. U trenutno još uvijek važećem kurikulu za kvalifikaciju komercijalist strukovni dio obuhvaća 57 % od ukupnih bodova dok se u predloženom kurikulu za kvalifikaciju komercijalist strukovnom dijelu smanjuje (!!!) udio na 42 %. Satnica Geografije i Povijesti se smanjuje za 50 %, a Matematika i Hrvatski jezik s 3 ili 2 sata tjedno idu na 4 ili 3 sata tjedno (ovisno o razredu). Po meni, ovdje je pokazan sav besmisao ovako posložene reforme. Učenici ne upisuju gimnazije jer ne žele niti mogu savladati Matematiku od 4 sata tjedno. Sad ih to čeka u svim četverogodišnjim strukovnim školama pa će tako učenik koji upiše četverogodišnji program frizera, konobara, kuhara ili kozmetičara učiti Matematiku 4 sata tjedno. S obzirom na sve gore rečeno predlažem: 1. prihvatiti predloženi omjer strukovnih i općeobrazovnih sadržaja 2. značajno smanjiti (za najmanje 25 %) predloženo opterećenje općeobrazovnih predmeta Matematika, Hrvatski jezik i Engleski jezik (državna matura nije obavezna u strukovnim školama) 3. Zadržati sve općeobrazovne predmete (s postojećom satnicom) koji su s razlogom bili prisutni u strukovnim zanimanjima. Očekujem da će moji prijedlozi biti prihvaćeni jer kao nastavnik savjetnik s preko 20 godina staža u strukovnoj školi svjestan sam činjenice da će ovako predložena reforma smanjiti atraktivnost i važnost strukovnog školstva. S poštovanjem, Ivica Borić Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
134 MIRJANA KAMBER D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Poštovani, Ovim putem izražavam veliko nezadovoljstvo predloženim. Svođenjem nastave Povijesti na ovaj broj sati nemoguće je organizirati nastavu usmjerenu na učenika koji će ostvariti više razine ishoda primjerene njegovu kognitivnu razvoju. Ovakvim rezanjem satnice onemogućava se kvalitetan rad (bit će uskraćeni za različite aktivnosti te provođenje istraživačke nastave). Onemogućeno je i ostvarivanje traženih ishoda. Ovakvom satnicom učenici će se samo informirati o događajima, bez prilike da se odmaknu od razine nabrajanja, prepoznavanja, memoriranja pojedinih činjenica. Na ovaj način se sužava prostor za razvoj temeljnih znanja i vještina koje nastava Povijesti potiče: kritičko mišljenje, povijesnu interpretaciju, analizu povijesnih događaja, postavljanje teza i razvijanje argumentacije. Što je i u suprotnosti sa samim prijedlogom kurikuluma. Jako je važno učenicima omogućiti učenje Povijesti prema kvalitetnom kurikulumu i unutar primjerene satnice kako bi ostvarili svoje pravo na obrazovanje te imali i mogućnost i uvjete za sveobuhvatan razvoj osobe. Nedostatna je satnica da bi se ostvarili traženi ishodi i obradile sve teme te će učenici biti zakinuti za temeljno pravo na obrazovanje. Stoga, Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova u četverogodišnjim strukovnim smjerovima i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. S poštovanjem, Mirjana Kamber, prof. povijesti i filozofije Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
135 IVAN ZVONIMIR IVANČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani, izražavam oštro neslaganje s predloženim smanjenjem satnice Povijesti i Geografije i ukidanjem Politike i gospodarstva. Ako je cilj reforme omogućiti bolju vertikalnu prohodnost učenicima, onda smatram da je ova reforma promašaj. Iako se satnica predmeta koji su obvezni na državnoj maturi povećala i na taj način se povećavaju šanse učenika strukovnih škola da polože Državnu maturu i upišu željeni studij. Ipak, time ih se zakida za sadržaje koji će se nalaziti na ispitima izbornih predmeta. U skladu s tim, predlažem da se satnica Hrvatskog jezika u 3. i 4. razredu četverogodišnjih programa smanji s predloženih četiri smanji na tri sata, a da se u 4. razred doda još dva sata Povijesti. Također, predlažem da se satnica stranog jezika u 3. i 4. razredu četverogodišnjih programa smanji s tri na dva sata tjedno, a da se u 3. razredu doda jedan sat Geografije, a u 4. razredu jedan sat Politike i gospodarstva. Na taj način bi se osigurao optimalan opseg znanja koji učenicima omogućuje širu vertikalnu prohodnost, za razliku od predloženog gdje je fokus gotovo isključivo na predmetima koji su obvezni na Državnoj maturi. Lijep pozdrav, Ivan Zvonimir Ivančić, mag. paed. et mag. educ. hist. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
136 VALENTINA LASIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2, A. SVRHA I OPIS PREDMETA Poštovani, smatram da ste bili kontradiktorni i nemarni pri pisanju i oblikovanju ovog kurikula. "Odgoj i obrazovanje osiguravaju stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za budući život i mogućnost daljnjeg školovanja. U okviru strukovnog obrazovanja naglašena je i kvalitetna priprema za snalaženje u promjenjivim životnim i društveno-gospodarskim uvjetima kao i izazovima cjeloživotnog učenja. Iako je strukovno obrazovanje usmjereno na stjecanje znanja i vještina potrebnih za određenu kvalifikaciju, njegova važna komponenta je i stjecanje temeljnih kompetencija kao i osobni razvoj pojedinca te u tom okviru nastava Povijesti ima važno i neizostavno mjesto u okviru strukovnog obrazovanja . Učeći o vlastitoj naciji, državi, društvu, gospodarstvu, kulturnoj i povijesnoj baštini i smještajući ih u europski i globalni okvir, učenici stječu znanja i razvijaju vještine koje omogućuju razumijevanje vlastitog identiteta i identiteta drugih, pri čemu treba očuvati osobni i nacionalni identitet te cijeniti i čuvati svoju kulturnu i duhovnu baštinu. Nastava Povijesti omogućava učenicima razumijevanje povijesnih uvjetovanosti današnjih zbivanja, čime pruža mogućnost snalaženja u procesima sve dinamičnijih društvenih i gospodarskih gibanja, sve bržeg dotoka i protoka informacija te brzih tehnoloških inovacija." Kako je ovo moguće ukoliko učenik ima nastavu Povijesti samo 1 godinu? Kako je moguće da učenici s ovim kurikulom nastave daljnje obrazovanje na humanističkim studijima, polažu maturu? Nadalje, neizostavno mjesto je učenje o postanku i razvoju vlastite nacije a to znači od početka doseljenja i oblikovanja hrvatske države na ovim prostorima ne od 19. stoljeća. Temelji hrvatske nacije leže u borbama hrvatskih pojedinaca (gramatičara, povjesničara) s kojima naši učenici neće biti upoznati. Identitet jednog naroda ne počinje s 19. stoljećem. Kako omogućiti učenicima europski i globalni okvir bez poznavanja temelja Europe - grčke i rimske civilizacije? Temelji modernog aktivnog građanstva leže u Aristotelovim zapisima, grčkim zakonodavcima, borbama za jednakost i ravnopravnost. Organizacijska struktura i svrha predmeta koje ste naveli ne omogućuju ostvarivanje planiranih odgojno-obrazovnih ciljeva. U svim domenama navodite kako učenici uče i razumijevaju (npr. znanstveni i tehnološki razvoj koji je pokrenuo promjene, proces izgradnje vlasti....kako su ideje, vjerovanja i vrijednosti utjecale na ljudsko djelovanje tijekom povijesti), kako ste zamislili obradu svih navedenih tema (nesumnjivo je ovdje riječ o temama koje vremenski spadaju u razdoblje prije 18. i 19. stoljeća) smanjenjem satnice? Velike riječi koje ste upotrijebili pri opisu nastave Povijesti: "razumijevanje vlastitog identiteta i identiteta drugih, pri čemu treba čuvati osobni i nacionalni identitet te cijeniti kulturnu baštinu" u potpunom su srazu s napisanim kurikulumom i smanjenjem satnice nastave Povijesti. Usvajanje i upoznavanje sa svim povijesnim konceptima koje ste naveli te oblikovanje učenika kao modernih proaktivnih građana koji prihvaćaju odgovornost, toleranciju i globalnu perspektivu održivog razvoja nije moguće minoriziranjem nastave Povijesti. Kao učiteljica Povijesti u osnovnoj školi, nastavnica Povijesti u srednjoj školi te kao znanstvenica apsolutno se ne slažem s napisanim kurikulumom za sve strukovne smjerove četverogodišnjih škola. dr.sc. Valentina Lasić Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
137 MIROSLAV ŠAŠIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani! Uz žaljenje što se MZO nije očitovalo u zakonski predviđenom roku na prijedloge i primjedbe iznesene u e-savjetovanju na kurikulum i satnicu nastave Povijesti unutar programa TEHNIČAR/TEHNIČARKA ZA 3D TEHNOLOGIJE (otvoreno od 17.1.2024. do 16.2. 2024.) ponavljam tada napisano: Povijest kao školski predmet oblikuju tri ključne dimenzije mladog čovjeka: 1. znanje i razumijevanje, 2. sposobnosti i vještine, te 3. stavove i vrijednosti. Povijest je ključ za razumijevanje svijeta u kojemu živimo. Cjelokupni ljudski razvoj ima svoju povijesnu dimenziju. Stoga predmet Povijest omogućava učenicima da dožive sebe i sadašnje događaje kao dio tog procesa i razumiju vlastiti položaj u društvu. Ovo im znanje omogućava preuzimanje odgovornost i ravnopravno sudjelovanje u demokratskom društvu. Znanje stečeno u nastavi Povijesti pomaže učenicima u otkrivanju vlastitih i kolektivnih identiteta. Kako bi se dobio točan uvid u europsku i svjetsku povijest neophodno je povezivanje univerzalnog, nacionalnog, lokalnog i regionalnog. Razvijanjem svijesti o globalnoj raznolikosti učenici postaju sposobni utjecati na oblikovanje budućnosti. Ravnoteža između svjetske, europske, nacionalne i regionalne povijesti jedan je od bitnih čimbenika u tom procesu. Predloženi kurikulum ne nudi takvo rješenje. Vještine čine temelj zapošljavanja. Univerzalna i svima neophodna je vještina ili sposobnost cjeloživotnog obrazovanja. Snalaženje u suvremenim izvorima informacija, pri čemu se ističu vještine pronalaženja i vrednovanja informacija, kritičko i kreativno promišljanje, analitički pristup, rješavanje problema, argumentiranje, razvoj komunikacijskih vještina, organizacija i prezentacija sadržaja na različite načine, razvoj radnih navika, vještine učenja, sposobnost rada u timu, informatička pismenost. Sve su to sastavnice nastave Povijesti. Smanjivanjem nastave Povijesti kojeg sadrži ovaj prijedlog kurikuluma sto tisuća učenika stavlja u neravnopravni položaj jer im je vrijeme za uvježbavanje neophodnih vještina sasječeno na minimum. Povijest kao školski predmet ima jedinstvenu i posebnu ulogu u nastavi. Niti jedan drugi školski predmet ne pruža takvu mogućnost prijenosa vrijednosnog aspekta društva na nove, mlade generacije. Kojim drugima kanalima učinkovito poput nastave Povijesti naše društvo može mladim generacijama prenijeti koje su to vrijednosti koje podržava naša zajednica, naše društvo? Za što smo, protiv čega smo? Samo nastava Povijesti. Smanjivanjem nastavne Povijesti, ili na primjeru predloženog kurikuluma, grubom sječom na „ostatke ostataka“ predlagač (Agencija za strukovno obrazovanje) ozbiljno sužava, moglo bi se reći i zatvara uobičajeni, uvriježeni put da se formalnim obrazovanjem, u ovom slučaju nastavom Povijesti mladima prenesu zajedničke vrednote, vrijednosti i vrline koje kao zajednica dijelimo. Zbog navedenog ne podržavam predloženi prijedlog kurikuluma. Njegova bi primjena dovela do dalekosežne štete za učenike, nastavnike povijesti i društvo u cjelini. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
138 MIROSLAV ŠAŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ukidanje povijesti/smanjenje satnice u strukovnim školama nije u skladu ni sa smjernicama vlade ("treba učvrstiti nacionalni identitet, između ostaloga, kroz hrvatski jezik, naše vrijednosti, našu kulturu i povijest“). Smanjenje satnice nastave Povijesti tome zasigurno ne ide u prilog. Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora istaknuo je prijedlog predlagaču (ASOO) da iznađe rješenje s ciljem da se broj nastavnih sati povijesti, kao opće obrazovnih predmeta, u strukovnim školama ne smanjuje. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
139 GORDANA ČIČMIR-VESTIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s predloženim izmjenama satnice za nastavu povijesti. Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve: “osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.” Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje. Švicarski psiholog i filozof Jean Piaget, jedan od najvažnijih istraživača kognitivnog razvoja djece davno je zaključio da je razdoblje adolescencije vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće. Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
140 PETRA KATARINČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s predloženim izmjenama satnice za nastavu povijesti. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi kod četverogodišnjih zanimanja. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. Žalosno je da jedna mlada država toliko malo drži do svojeg identiteta i svoje prošlosti. Dok druge države Europske unije, na koju se stalno pozivamo, imaju obvezno polaganje povijesti na državnoj maturi, vi ovim prijedlogom uništavate i to malo povijesti koje je ostalo u strukovnim zanimanjima. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
141 KATARINA ŠKOT D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Poštovani, ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Smatram da učenici rezanjem sati povijesti ostaju bez potrebnih znanja te učenjem samo jedne godine povijesti ostaju i bez šireg povijesnog konteksta, te će tako teže razumijeti kontinuitet, uzroke i posljedice. Nastava povijesti trebala bi ostati obvezan predmet jednu godinu u svim trogodišnjim smjerovima i dvije školske godine u svim četverogodišnjim smjerovima. Osim toga, povijest treba ostaviti u prvom i drugom razredu zbog kontinuiteta iz osnovne škole. Novi prijedlog kurikuluma za povijesti treba u osuvremeniti, ali ne na način smanjivanja satnice jer se tako ne mogu ostvariti ni ishodi propisani samim kurikulom. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
142 IVANA LOZANČIĆ ŠANTIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani, ovakav Prijedlog strukovnog kurikuluma mora izazvati zabrinutost svih stručnjaka iz područja društvenih i humanističkih znanosti, roditelja školaraca i društva u cjelini. Kako društvo koje se poziva na njegovanje baštine, tradicije i kulture može zakinuti toliki broj učenika srednjoškolskog obrazovanja za stjecanje znanja i kritičko razmišljanje o vlastitoj prošlosti? Kako povijest koja obrađuje razdoblje od 18. stoljeća do danas može našim učenicima, njih 70 % dati uvid u potpuno razumijevanje, analizu i vrednovanje procesa? Kakva znanja očekujemo od njih kojima smo tijekom srednjoškolskog obrazovanja pružili 70 sati podučavanja nacionalne povijesti? Što je s istraživačkim i problemskim učenjem, formativnim vrednovanjem i razvojem kritičkog mišljenja? Kakvo društvo želimo stvoriti budućim generacijama ako školski predmet koji podučava učenike svim navedenim vještinama marginaliziramo na ovakav način? Europske države koje često uzimamo za uzore smatraju podučavanje povijesti iznimno važnim za održavanje nacionalnog identiteta. Nažalost, naše društvo i obrazovanje svojim pokušajima reformi ne prepoznaje one vrijednosti koje su drugi već implementirali i zbog kojih njihovi učenici ne ostaju zakinuti za ključan segment obrazovanja - stjecanje slike o sebi i o drugima. Podupirem svoje kolege koji su se već izjasnili kako Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Ili jednostavno, ukinite povijest potpuno iz strukovnog obrazovanja jer u zemljama kamo će naši učenici nakon srednjoškolskog obrazovanja ionako neće biti potrebna takva znanja. S poštovanjem, Ivana Lozančić Šantić Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
143 GORANA VIDOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, vezano uz sramotno ograničavanje nastave Povijesti u 4-godišnjim strukovnim školama, izražavam nezadovoljstvo i neslaganje s novim kurikulumom. Ovo se odnosi na sve strukovne škole te ću jednako komentirati novi kurikulum za svako zanimanje. Povijest je najcjelovitija društveno-humanistička znanosti te smatram da bi satnicu ovog predmeta trebalo pojačati, a ne oslabiti. Trebali bismo napokon kapitalizirati naše "kaskanje" za naprednim europskim državama i uzeti u obzir da su ovakvi pokušaji propali te se Povijest vratila na velika vrata. Satnica Povijesti bi trebala barem donekle parirati satnici Hrvatskog jezika ako razmišljamo o značaju u kreiranju nacionalnog identiteta. 70% učenika bi ovime bilo zakinuto u obrazovanju jer Povijest je puno više od priča iz prošlosti; ona nas uči kako na temelju prošlosti bolje kreirati budućnost, njegujući kritički um i promišljanje. Dodajem i da se ne slažem s učenjem samo novije povijesti jer je važno razumjeti kontinuitet razvoja civilizacije, društva, države. nacije... Tvorcima ovog kurikuluma, čini se, nije važna budućnost, barem ne ona daleka, koja ostaje iza nas. I baš zato što sam nastavnik Povijesti, na to nikako ne mogu pristati. Iskreno se nadam se da ovaj kurikulum s ovakvom satnicom općeobrazovnih predmeta neće zaživjeti. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
144 IVANA GRABIĆ KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2 , G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Poštovani Prema predloženom kurikulumu za nastavni predmet povijest na razini 4.2 zastupljeno je samo razdoblje 18. do 20. stoljeća . Smatram da učenici ne mogu razumjeti uzroke i posljedice povijesnih događaja , kontinuitet i promjene jer nisu zastupljena razdoblja od prapovijesti do 18. stoljeća. Kurikulum treba promijeniti i omogućiti učenicima strukovnih škola učenje povijesti kako je ona realizirana u strukovnim zanimanjima do sada , odnosno u prvom i drugom razredu po 70 sati nastave godišnje. Učenici imaju pravo na kvalitetan društveno - humanistički aspekt obrazovanja . Učenjem nacionalne i svjetske povijesti od prapovijesti mogu razumjeti suvremena događanja u državi i svijetu. Svođenjem učenja povijesti na jednu godinu sužava se prostor temeljnih znanja i razvoja učeničkih vještina , odnosno stjecanja povijesnog mišljenja u kontinuitetu povijesnih zbivanja. Prema predloženom kurikulumu povijest je zastupljena u trećem razredu i jedno od bitnih pitanja je i satnica profesora u strukovnim školama . Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
145 SNJEŽANA PERVAN PRIMORAC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, ne slažem se s navedenom Odlukom iz razloga što nema općeobrazovnog predmeta Politika i gospodarstvo. Ukidamo jedini predmet na kojem su učenici mogli učiti o Ustavu RH kao temeljnom zakonu i čuvaru naše državnosti i suverenosti. Osim toga, učenici su stjecali vještine političke pismenosti, ukoliko je ikome to danas u interesu. Modularna nastava je uvjetovana odlukama ravnatelja, kolega i aktiva pa ne bi mogla zadovoljiti ishode koje imamo sada s predmetom Politika i gospodarstvo. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
146 KRISTINA JERČIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani! Ne slažem se s Odlukom o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Ponuđena tablica općeobrazovnog dijela reforme strukovnog obrazovanja je iz hrvatskog obrazovanja u potpunosti izbrisala predmete biologiju i srodne predmete, zatim politiku i gospodarstvo. Nejasno je što će se dogoditi s kemijom i fizikom tamo gdje se predavala, na koji način će nastavnici predavati sadržaje tih predmeta. Filozofije i logike nema u upravnim usmjerenjima u kojima su ovi predmeti činili ta zanimanja daleko kvalitetnijima od ostalih strukovnih smjerova, omogućavali su učenicima vrlo kvalitetno obrazovanje i upis na pravne i srodne fakultete. Nastava povijesti je za učenike četverogodišnjih zanimanja svedena na „ostatke ostataka“. Zamislite buduće generacije koje u srednjoj školi nisu imale ništa od prirodoslovnog i društveno-humanističkog obrazovanja. Tko bi osviješten poslao svoju djecu ili unuke u ovakve škole? Danas svatko može završiti tečaj i za tri mjeseca steći novu struku ili nove vještine. Ono što je kroz državno strukovno obrazovanje do sada bilo dostupno većini srednjoškolaca, a to je kvalitetna slika sebe, svijeta i cjelovito obrazovanje ostati će povlastica gimnazijalaca. Zamišljam upravne referente sa 4 sata matematike tjedno, učenici upisuju taj smjer jer se ne žele baviti matematikom već pravom, upravom, treba im opće obrazovanje, povijest, geografija i slika o sebi kroz biologiju. I do sada su redovno i uspješno polagali državnu maturu iz matematike, vi predviđate da je imaju koliko i gimnazijalci, čak i više. U zbornicama ste stvorili muk i jad, ekskomunicirajući nastavnike filozofije, logike, biologije, politike i gospodarstva i ponižavajući sadržaje iz nastave povijesti i geografije i nastavnike tih predmeta. Nastavnici više ne znaju koga bi i što pitali, za svoje radnike u sustavu obrazovanja nemate odgovore, a mijenjali bi cijeli sustav i državu. Ne konzultirate se sa fakultetima i strukom koja nije vaša, jer druge struke osim ASOO-a, nema. Na neutemeljenost smanjenja satnice i sadržaja nastave povijesti INICIJATIVA NASTAVNICI POVIJESTI vas upozorava dvije godine. Saborski odbor vam je poslao negativno mišljenje o predloženoj satnici nastave povijesti. Pisanim putem i razgovorima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu obrazložili smo svoje stavove. Građani su nam pružili podršku u velikom broju javno i putem peticije: STOP SJEČI NASTAVE POVIJESTI U HRVATSKIM ŠKOLAMA - Peticijeonline.com. Pisanu podršku smo dobili od: Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatskog arhivističkog društva Fakulteta hrvatskih studija Saborskog odbora za obrazovanje koje navodi: „Na 59. sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (održanoj u svibnju 2023. godine) članovima Odbora prezentirano je Izvješće o modernizaciji strukovnog obrazovanja od strane ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. U tom smislu, na sjednici je istaknut prijedlog Agenciji da „pro futuro“ iznađe rješenje s ciljem da se broj nastavnih sati povijesti, kao općeobrazovnog predmeta, u strukovnim školama ne smanjuje. Također, istaknuto je da, s obzirom na važnost povijesti kao pitanja identiteta, povijest kao predmet treba biti zastupljen i u strukovnim programima.“ Saborski odbor je ponovio isto u svom očitovanju iz siječnja 2024. godine. Svi su gore navedeni spisi proslijeđeni Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje iz 2018. za 4.2 smjerove predviđen je omjer od 40% u prvoj i 45% općeobrazovnog dijela u drugoj, trećoj i četvrtoj godini školovanja. Nastava povijesti je sastavni dio općeobrazovnog dijela strukovnog obrazovanja i do sada se odvijala dvije ili tri školske godine kao obvezan predmet, a u nekim smjerovima tri školske godine (smjerovi u turizmu, upravni referent, neki smjerovi u medicinskim školama. Obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest od početka do 21. stoljeća. Novi tablični odnos predloženog općeobrazovnog dijela u odnosu na dio koji se odnosi na struku u novom NKS ne razlikuje se bitno od onoga što se godinama provodi u školama. Mijenjanje odnosa satnice između općeobrazovnih predmeta na štetu nastave povijesti nije bilo predmet savjetovanja uoči donošenja NKS-a. ASOO je samoinicijativno mijenjao te odnose. Prema kojim kriterijima, tko, zašto i na osnovu kojih istraživanja je odlučio uzimati satnicu nastave povijesti i povećavati satnicu nekih drugih već dobro zastupljenih općeobrazovnih predmeta? Tko je i prema kakvom istraživanju odlučio o rasponu učenja povijesti koje obuhvaća samo zadnja tri stoljeća hrvatske povijesti, a izbacuje sve ono što su učenici učili do sada, cjelokupnu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu? Nastava povijesti se do sada u trogodišnjim strukovnim zanimanjima odvijala jednu školsku godinu i obuhvaćala je cjelokupnu hrvatsku povijest. Svi učenici trogodišnjih zanimanja trebaju imati kvalitetnu nastavu povijesti. Međutim, zašto se novim prijedlogom ukida jedna ili dvije godine učenja u četverogodišnjim zanimanjima 4.2? Isti jednogodišnji koncept učenja povijesti koji se predlaže novim kurikulumom da bi pokrio dvije baze, trogodišnje i četverogodišnje smjerove u ovome slučaju zadovoljava samo formu, ostaje predmet imenom Povijest i smanjuje kvalitetu humanističkog obrazovanja. Do sada su učenici trogodišnjih i četverogodišnjih smjerova imali drugačiji kurikulum i satnicu nastave povijesti. Sad se kvaliteta nastave znatno smanjuje učenicima četverogodišnjih smjerova. Argumentacija ASOO-a i HOK-a da se novim kurikuluma povećava horizontalna i vertikalna prohodnost učenika na način da im se povećava satnica hrvatskoga jezika, stranih jezika i matematike na štetu satnice nastave povijesti nije utemeljena jer je ta prohodnost već sada jako dobra. Učenici srednjih strukovnih škola uspješno polažu državnu maturu u postotku od 80% i 90% i upisuju fakultete i stručne studije. Dapače, nakon završetka strukovne škole učenici imaju struku, opće obrazovanje i mogućnost nastavka školovanja. Koja je zakonska obveza strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj? …da učenike priprema za fakultete? …da učenike priprema isključivo za svijet rada? …da učenicima pruži struku i cjelovito obrazovanje? Nema racionalnog opravdanja za oduzimanje satnice i sadržaja nastave Povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima. Srednja škola je za sve učenike posljednja prilika da dobiju cjelovito obrazovanje. NKS u generičkim kompetencijama među ostalim predviđa osobni i socijalni razvoj učenika upravljanje sobom, povezivanje s drugima i aktivno građanstvo. Cjelovito obrazovanje učenika je obveza propisana Nacionalnim okvirnim kurikulumom koji za strukovne škole izrijekom propisuje sadržaje nacionalne povijesti i povijest naroda Europe i svijeta. Od 140 000 učenika u hrvatskim srednjim školama, njih 100 000 pohađa strukovne programe. Upravo zato treba izbjeći stvaranje nepremostivih razlika u kvaliteti društveno-humanističkog obrazovanja između učenika gimnazija i učenika strukovnih škola. Kao nastavnik iz prakse znam da uzimanje od satnice povijesti i društveno-humanističkih sadržaja nema nikakvu argumentiranu podlogu u jačanju struke ili drugih predmeta u strukovnom obrazovanju koji su već sada jako dobro zastupljeni. Nastava povijesti u ovom slučaju ima nezamjenjivu ulogu. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje neovisno o njihovu podrijetlu i mjestu stanovanja. Na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja stečena razina obrazovanja i obrazovna postignuća bi trebali biti odvojena od društvenog, gospodarskog i kulturnog statusa. Satnica nastave povijesti u hrvatskim strukovnim školama je oduvijek bila među siromašnijima u odnosu na npr. nastavu u Italiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Latviji i Poljskoj gdje je u okviru zasebnog predmeta zastupljena čak kroz četiri školske godine. Zemlje koje se ukinule nastavu povijesti, poput Nizozemske, vraćaju povijest ponovo u školske klupe. Nastava povijesti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika u smislu nacionalne i identitetske važnosti i nema alternativu. NOK, Nacionalni okvirni kurikulum koji je nadređen NKS-u predviđa niz ciljeva koji se mogu ostvariti samo kroz nastavu povijesti kao što su da: „sustav odgoja i obrazovanja RH uspostavlja i dugoročno osigurava okruženje koje djeci i mladim osobama omogućuje i pruža podršku da se razviju u osobe koje u punoj mjeri ostvaruju osobne potencijale, koje temeljem razumijevanja sebe i okruženja realistično prepoznaju vlastite potencijale, koje kritički promišljaju samoga sebe i sve što ih okružuje, preispituju, uspoređuju, vrednuju i zaključuju o različitim i vlastitim mišljenjima i perspektivama uzimajući u obzir kontekst, okolnosti, osobna i društvena vrijednosna načela, imaju razvijenu svijest o važnosti demokracije.“ Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točki 2.3 navodi kao ciljeve: „osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađenu svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.“ Neovisno o tome hoće li učenici strukovnih škola nastaviti svoje školovanje ili će se odmah uključiti u svijet rada oni su ravnopravan i većinski dio hrvatskog društva koji ima pravo na društveno-humanističko obrazovanje. Nastava povijesti u strukovnim školama omogućava cjelovito, kvalitetno i profesionalno ispunjenje ciljeva NKS-a na dobrobit naših učenika, gospodarstva i naše države. Reforma prije svega treba služiti dobrobiti našeg društva u cjelini i poštivati društveno-humanističku struku i stav javnosti. Ujedno se osigurava Hrvatskoj toliko potrebna i posebna jedinstvenost među različitostima naroda Europske Unije. Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Prvotni cilj strukovne reforme je bio povezati struku sa svijetom rada, međutim, tu će funkciju zbog nedostatka firmi i obrta preuzeti škole u kojima neće biti cjelovitog obrazovanja bez kvalitetne nastave povijesti. Ovakvim prijedlogom obrazovanja učenici neće znati koje su im vrijednosti zajedničke, a kamoli razumjeti njihov sadržaj i važnost. Sigurni smo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorno prepoznaje svoju ulogu u očuvanju važnosti nastave povijesti u svrhu ostvarivanja zakonom propisanog cjelovitog obrazovanja za učenike srednjih strukovnih škola koji se ne obrazuju samo i isključivo za svijet rada već i da aktivno pridonose svim aspektima života u svojoj domovini i šire. Poštovani, nastava povijesti treba ostati obvezan predmet barem jednu godinu u svim trogodišnjim smjerovima i dvije školske godine u svim 4.2 smjerovima s mogućnošću još jedne godine, lokalna povijest i kulturna baština. Smatram da se ne smiju oduzimati sadržaj i satnica nastave povijesti i dodjeljivati dodatni sati nastavi engleskog jezika i matematike jer povijest ima nezamjenjivu ulogu u odgoju i obrazovanju srednjoškolaca koji pohađaju strukovne škole. Oni već uspješno polažu državnu maturu iako kao strukovnjaci po završetku školovanja imaju diplomu pa mogu i ne moraju nastaviti obrazovanje. Neovisno o tome hoće li nastaviti daljnje školovanje Povijest je predmet koji trebaju imati svi prema nastavnom planu i programu dvije školske godine i s novim udžbenicima, obvezno. Predloženi kurikulum obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., a ne cjelovitu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Hrvatsko gospodarstvo u turizmu čini velik dio BDP-a i naša je zemlja oslonjena na stvaranje proizvoda koji se oslanjaju na prošlost, kulturu i tradiciju. Manjak satnice i marginalizacija predmeta otežat će učenicima bavljenje povijesnim temama i prouzročiti da učenici slabije poznaju svijet u kojem žive, a i posljedično vole svoju domovinu. Istaknimo vrijednost predmeta za cijelu državu, njene stanovnike i činjenicu da se ovim prijedlogom degradira hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu. Učenici 4.2 smjerova stavljaju se u nepovoljan položaj jer su upisom u strukovne škole izgubili pravo na kvalitetno društveno-humanističko obrazovanje, a satnica i sadržaji matematike i engleskog jezika su im na razini gimnazijskih programa koje nisu željeli upisati. Kristina Jerčić, prof. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
147 STJEPAN MARKOVIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI, Povijest, jedna godina učenja, 4 CSVET-a Poštovani, referiram se na predloženi kurikul Savjetovanje s javnošću o Odluci o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2., poglavito na njegov dio koji definira promjene u predmetu Povijest. Za općeobrazovni predmet Povijest kurikul predviđa učenje u jednoj školskoj godini počevši s temama europske i hrvatske povijesti od18. stoljeću do suvremenog doba. Držim kako učenici ne mogu ni na najnižim kognitivnim razinama razumjeti povijesni razvoj europskih naroda (među njima i hrvatskog) bez uvida u prapovijesno doba i antičko doba. Povijest hrvatskog naroda počiva na stvaranju ranosrednjovjekovne hrvatske države u razdoblju Trpimirovića, a to razdoblje, temelj hrvatske kulture, jezika i državnosti, nije predviđeno kurikulumom, što je neoprostivi propust. Ni idućih šest stoljeća povijesti hrvatskog naroda nije predviđeno u nastavi povijesti. Dakle, propušteno je analizirati suživot Hrvata s Mađarima, Austrijancima, Venecijom, zemljama europskog zapada čija su kulturna postignuća u temeljima današnje Europe, a koja su baštinili i naši preci. Ta su kulturna postignuća Hrvate smjestila u krug zemalja zapadne Europe, dakle na ono mjesto gdje smo, uz iznimne napore i brojne žrtve (nažalost), ušli tek krajem 20. stoljeća. Ni ovo razdoblje zapadnoeuropske povijesti Hrvatske nije našlo svoje mjesto u predloženom kurikulumu. Nije time oštećena samo Povijest! Pokušajte učenicima na satu Hrvatskog jezika pojasniti djela hrvatskih pisaca i pjesnika nastala u razdoblju humanizma i renesanse, a bez utjecaja Italije i njenog povijesnog razvoja u 15. i 16. stoljeću. U obrani predloženog kurikula može se navesti kako su ovo razdoblje hrvatske i europske povijesti učenici učili u osnovnoj školi, pa ga nije potrebno ponavljati. Navedene teme vežu se uz peti i šesti razred. Nastavnici povijesti strukovnih škola potvrditi će kako je znanje učenika o navedenim temama vrlo oskudno, ako uopće i postoji. Razina razumijevanja povijesti učenika osnovne škole (radio sam i u osnovnoj školi) bitno je niža nego je to kod učenika npr. u drugom i trećem razredu srednje škole gdje su zastupljene više razine kognitivnog znanja. Učenici tek u ovom razdoblju razumiju svu složenost društvenog, kulturnog i gospodarskog razvoja ljudskog društva, pa tako i hrvatskog naroda. Predloženi kurikul nastavu povijesti započinje 18. stoljećem, dakle ostavlja ih bez temeljnih povijesnih znanja, što mi osobno izgleda kao gradnja kuće bez temelja i prizemlja. Povijest u strukovnim školama temelj je društveno-humanističkog obrazovanja koje je zakonski utemeljeno te time i nužno svim učenicima Republike Hrvatske. Učenje Povijest treba mora biti što bliže svome izvornom obliku utemeljenom na kronološkom slijedu događaja i razvoju ljudskog društva. Molim sve odgovorne osobe koje rade na reformi strukovnog obrazovanja neka pažljivo pristupaju zastupljenosti općeobrazovnih predmeta, a poglavito Povijesti. Podsjećam na neke reforme: Šuvarovu reformu koja je ugasila gimnazije što se pokazalo katastrofalnim, a zatim i HNOS koji je na velika vrata ušao u obrazovni sustav, a onda potiho i zauvijek nestao. Konačno, predlažem učenje opće i hrvatske povijesti u trajanju od najmanje dvije školske godine, a predloženi moduli koji se također mogu iščitati mogli bi biti nadogradnja navedenog učenja Povijesti te se učiti u trećem razredu strukovnih škola. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
148 ZVONIMIRA ŠPOLJAR ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Znamo da se radio Posebni kurikul općeobrazovnog predmeta Politika i gospodarstvo koji definira obavezni sadržaj učenja i poučavanja učenika koji svoje srednjoškolsko obrazovanje pohađaju uz određene teškoće, a u Kurikulu općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama Politike i gospodarstva uopće nema, tj. maknut je kao općeobrazovni predmet. Nije li to apsurdno? Ne slažem se s novim Kurikulom jer se maknuo predmet koji priprema učenike: na sudjelovanje u zajednici, ali i odgovornosti za istu, na sudjelovanje u političkim i ekonomskim procesima, na oblikovanje svoje okoline i društva s obzirom na potrebe i želje. Isto tako gube dodir i osnovno znanje o važnim hrvatskim političkim institucijama koje provode političke odluke koje oblikuju živote tih istih učenika. Koliko znamo Vijeće Europe usvojilo je preporuku Europske komisije o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje gdje bi bi države članice trebale poticati i podupirati razvoj kompetencija građanstva s ciljem jačanja svijesti o zajedničkim vrijednostima te podupirati razvoj poduzetničkih kompetencija, kreativnosti i osjećaja inicijative u bilo kojem obliku i na bilo kojoj razini. Kako će ostvariti svoj puni potencijal ako im se oduzima mogućnost stjecanja znanja o demokratskim procesima, aktivnom građanstvu, političkoj i ekonomskoj pismenosti, ulozi građanina, izborima itd. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
149 NATAŠA MODRIĆ TIĆAK D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Hrvatski jezik, 1. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a Općenito, pohvaljujem primjerenije ishode za sva 4 razreda, pogotovo što se tiče B domene. No, imam i neka pitanja i zapažanja koja bih ovim putem iznijela. A.1.3 - u preporukama piše: "Učenik piše jednu školsku zadaću u svakomu polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja književnoumjetničkoga stila". Znači li to da učenik školsku zadaću oblikuje književnoumjetničkim stilom? Nadalje, u ishodu koji se tiče pisanja nema narativnog životopisa. Zašto je on izostavljen jer je najprimjereniji za pisanje školske zadaće, a prisutan je u ishodima koji se odnose na govorenje, slušanje i čitanje. A.1.4 - u razradi ishoda piše: "razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu". Znači li to da se od učenika ne treba više tražiti gramatički opis riječi (određvanje roda, broja, padeža i dr.)? To su temeljna znanja na koja se oslanjaju i profesori stranih jezika. B.1.1 - u preporukama stoji mogućnost sumativnog vrednovanja. Predlažem njegovo izostavljanje iz razloga jer učenik iskazuje doživljaj, a vrijednosti i stavove teško je vrednovati (koje bi se smjernice za vrednovanje u tom slučaju postavile?). No, ukoliko se dojam shvati na način koji zauzima u Barrettovoj taksonomiji, tada bi učenik trebao uključiti sve prethodne razine u iskazivanju svoga dojma, a to je poznavanje činjenične razine teksta, njegova struktura, implicitno značenje (zaključivanje), procjena (evaluacija) i dojam. Primjena Barrettove taksonomije kreće s neknjiževnim tekstovima, a kasnije se može uključiti u provjeru razumijevanja književnih tekstova. B.1.2 - sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: ovi pojmovi pokazuju implicitno vraćanje na nekadašnji programski pristup u obradi sadržaja. Nije mi jasno zašto se kombiniraju dva pristupa, kurikularni i književnopovijesni. U tom je slučajuteže uključiti suvremene tekstove, iako kurikul ostavlja slobodu nastavnika u izboru. Ovi povijesni tekstovi učenicima su strani, i iskustveno, i jezično. Djelomično prihvaćen Komentar na A.1.3 se prihvaća te se tekst mijenja: ""Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu."" Narativni životopis prisutan je u prvome razredu u slušanju i čitanju, a u pisanju je prisutan europski stil pisanja životopisa zbog praktične primjene prema posebnostima odabrane struke i zanimanja. Komentar na A.1.4 je primljen na znanje: Učenici su „gramatički opis riječi“ usvojili u osnovnoj školi, i to se dalje primjenjuje u srednjoj školi prema vertikalno-spiralnome slijedu. ""Gramatički opis riječi"" provjerava se na primjerima u kontekstu. Komentar na B.1.1 se ne prihvaća: Mogućnost unaprijed planiranoga sumativnog vrednovanja prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima otvara put različitim pristupima poučavanja i učenja. Odgojno-obrazovni ishod B.1.1. može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima. Komentar na B.1.2 se ne prihvaća: Učenici u nastavi Hrvatskoga jezika usvajaju i znanja, a ne samo vještine, stavove i vrijednosti. Kanonski tekstovi i poznavanje temeljnih obilježja povijesti književnosti dio su opće kulture i kao takvi imaju mjesto u nastavi materinskoga jezika. Osim toga, usvajanje suvremenih tekstova vrlo je često povezano s intertekstualnošću, tj. u njima je vrlo čest dijalog s tradicijom, pa poznavanje temeljnih kanonskih tekstova omogućuje bolje razumijevanje suvremenih tekstova. Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.1.1.). Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
150 KRISTINA JERČIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Poštovani! Koristim ovo savjetovanje da kao profesor povijesti koji 25 godina radi u trogodišnjim strukovnim, četverogodišnjim strukovnim i gimnazijskim smjerovima argumentirano obrazložim neutemeljenost smanjenja satnice i sadržaja nastave povijesti. INICIJATIVA NASTAVNICI POVIJESTI je isto već učinila nekoliko puta pisanim putem i razgovorima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Građani su nam svoju podršku pružili putem peticije: STOP SJEČI NASTAVE POVIJESTI U HRVATSKIM ŠKOLAMA - Peticijeonline.com Pisanu podršku smo dobili od: Odjela za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatskog arhivističkog društva Fakulteta hrvatskih studija Saborskog odbora za obrazovanje koje navodi: „Na 59. sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu (održanoj u svibnju 2023. godine) članovima Odbora prezentirano je Izvješće o modernizaciji strukovnog obrazovanja od strane ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. U tom smislu, na sjednici je istaknut prijedlog Agenciji da „pro futuro“ iznađe rješenje s ciljem da se broj nastavnih sati povijesti, kao općeobrazovnog predmeta, u strukovnim školama ne smanjuje. Također, istaknuto je da, s obzirom na važnost povijesti kao pitanja identiteta, povijest kao predmet treba biti zastupljen i u strukovnim programima.“ Svi su gore navedeni spisi proslijeđeni Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih mailom i poštom preporučeno. Posebno ističem da se na primjedbe koje smo iznijeli u e-savjetovanju na kurikulum i satnicu nastave Povijesti unutar programa TEHNIČAR/TEHNIČARKA ZA 3D TEHNOLOGIJE koje je bilo otvoreno od 17. 1. 204. do 16. 2. 2024. MZO nije očitovalo iako je prošao zakonski rok za to. Navedeno savjetovanje i komentari se nalaze na sljedećoj poveznici. https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=26221#_Toc153810421 Molim da se svi komentari s tog savjetovanja uvaže na ovom savjetovanju jer na njih nije ranije odgovoreno. Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje iz 2018. za 4.2 smjerove predviđen je omjer od 40% u prvoj i 45% općeobrazovnog dijela u drugoj, trećoj i četvrtoj godini školovanja. Nastava povijesti je sastavni dio općeobrazovnog dijela strukovnog obrazovanja i do sada se odvijala dvije ili tri školske godine kao obvezan predmet, a u nekim smjerovima tri školske godine (smjerovi u turizmu, upravni referent, neki smjerovi u medicinskim školama). Obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest od početka do 21. stoljeća. Novi postotno/tablični odnos predloženog općeobrazovnog dijela u odnosu na dio koji se odnosi na struku u novom NKS ne razlikuje se bitno od onoga što se godinama provodi u školama. Mijenjanje odnosa satnice između općeobrazovnih predmeta na štetu nastave povijesti nije bilo predmet savjetovanja uoči donošenja NKS-a. ASOO je samoinicijativno mijenjao te odnose. Prema kojim kriterijima, tko, zašto i na osnovu kojih istraživanja je odlučio uzimati satnicu nastave povijesti i povećavati satnicu nekih drugih već dobro zastupljenih općeobrazovnih predmeta? Tko je i prema kakvom istraživanju odlučio o rasponu učenja povijesti koje obuhvaća samo zadnja tri stoljeća hrvatske povijesti, a izbacuje sve ono što su učenici učili do sada, cjelokupnu hrvatsku povijest u europskom i svjetskom kontekstu? Nastava povijesti se do sada u trogodišnjim strukovnim zanimanjima odvijala jednu školsku godinu i obuhvaćala je cjelokupnu hrvatsku povijest. Svi učenici trogodišnjih zanimanja trebaju imati kvalitetnu nastavu povijesti. Međutim, zašto se novim prijedlogom ukida jedna ili dvije godine učenja u četverogodišnjim zanimanjima 4.2? Isti jednogodišnji koncept učenja povijesti koji se predlaže novim kurikulumom da bi pokrio dvije baze, trogodišnje i četverogodišnje smjerove u ovome slučaju zadovoljava samo formu, ostaje predmet imenom Povijest i smanjuje kvalitetu humanističkog obrazovanja. Do sada su učenici trogodišnjih i četverogodišnjih smjerova imali drugačiji kurikulum i satnicu nastave povijesti. Sad se kvaliteta nastave znatno smanjuje učenicima četverogodišnjih smjerova. Prema novom prijedlogu učenici trebaju obraditi 37 tema u 70 nastavnih sati što je izazovno za učenike i nastavnike, nastava se orijentira prema sadržajima a ne prema učeniku. U srednjoj školi nastava povijesti treba razvijati povijesno mišljenje, empatiju, humanost, kritičko mišljenje, medijsku pismenost, aktivno građanstvo, ali i ono što je jednako važno a to je znanje o vlastitom identitetu, podrijetlu i prošlosti. Da bi se taj cilj ostvario potreban je novi program i za to primjerena satnica, dovoljan broj nastavnih sati iz nastave Povijesti. Argumentacija ASOO-a i HOK-a da se novim kurikuluma povećava horizontalna i vertikalna prohodnost učenika na način da im se povećava satnica hrvatskoga jezika, stranih jezika i matematike na štetu satnice nastave povijesti nije utemeljena jer je ta prohodnost već sada jako dobra. Učenici srednjih strukovnih škola uspješno polažu državnu maturu u postotku od 80% i 90% i upisuju fakultete i stručne studije. Dapače, nakon završetka strukovne škole učenici imaju struku, opće obrazovanje i mogućnost nastavka školovanja. Postavlja se pitanje: koja je zakonska obveza strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj? …da učenike priprema za fakultete? …da učenike priprema isključivo za svijet rada? …da učenicima pruži struku i cjelovito obrazovanje? Cjelovito obrazovanje uključuje kvalitetno društveno-humanističko obrazovanje i vještine koje ono razvija. Nema racionalnog opravdanja za oduzimanje satnice i sadržaja nastave Povijesti u četverogodišnjim strukovnim smjerovima. Srednja škola je za sve učenike posljednja prilika da dobiju cjelovito obrazovanje. Određivanje odnosa unutar općeobrazovnih sadržaja je supsidijarno pravo MZO-a i odgovornost je istog subjekta da oni budu u skladu s interesima učenika i interesima RH. NKS u generičkim kompetencijama među ostalim predviđa osobni i socijalni razvoj učenika upravljanje sobom, povezivanje s drugima i aktivno građanstvo. Cjelovito obrazovanje učenika je obveza propisana Nacionalnim okvirnim kurikulumom koji za strukovne škole izrijekom propisuje sadržaje nacionalne povijesti i povijest naroda Europe i svijeta. Od 140 000 učenika u hrvatskim srednjim školama, njih 100 000 pohađa strukovne programe. Upravo zato treba izbjeći stvaranje nepremostivih razlika u kvaliteti društveno-humanističkog obrazovanja između učenika gimnazija i učenika strukovnih škola. Nastava povijesti u ovom slučaju ima nezamjenjivu ulogu. Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje neovisno o njihovu podrijetlu i mjestu stanovanja. Na svim razinama i u svim oblicima obrazovanja i osposobljavanja stečena razina obrazovanja i obrazovna postignuća bi trebali biti odvojena od društvenog, gospodarskog i kulturnog statusa. Satnica nastave povijesti u hrvatskim strukovnim školama je oduvijek bila među siromašnijima u odnosu na npr. nastavu u Italiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Latviji i Poljskoj gdje je u okviru zasebnog predmeta zastupljena čak kroz četiri školske godine. Zemlje koje se ukinule nastavu povijesti, poput Nizozemske, vraćaju povijest ponovo u školske klupe.Nastava povijesti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika u smislu nacionalne i identitetske važnosti i nema alternativu. NOK, Nacionalni okvirni kurikulum koji je nadređen NKS-u predviđa niz ciljeva koji se mogu ostvariti samo kroz nastavu povijesti kao što su da: „sustav odgoja i obrazovanja RH uspostavlja i dugoročno osigurava okruženje koje djeci i mladim osobama omogućuje i pruža podršku da se razviju u osobe koje u punoj mjeri ostvaruju osobne potencijale, koje temeljem razumijevanja sebe i okruženja realistično prepoznaju vlastite potencijale, koje kritički promišljaju samoga sebe i sve što ih okružuje, preispituju, uspoređuju, vrednuju i zaključuju o različitim i vlastitim mišljenjima i perspektivama uzimajući u obzir kontekst, okolnosti, osobna i društvena vrijednosna načela, imaju razvijenu svijest o važnosti demokracije.“ Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točki 2.3 navodi kao ciljeve: „osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađenu svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.“ Neovisno o tome hoće li učenici strukovnih škola nastaviti svoje školovanje ili će se odmah uključiti u svijet rada oni su ravnopravan i većinski dio hrvatskog društva koji ima pravo na društveno-humanističko obrazovanje. Nastava povijesti u strukovnim školama omogućava cjelovito, kvalitetno i profesionalno ispunjenje ciljeva NKS-a na dobrobit naših učenika, gospodarstva i naše države. Ujedno se osigurava Hrvatskoj toliko potrebna i posebna jedinstvenost među različitostima naroda Europske Unije.Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. PREDLAŽEM: da se nastava povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima odvija kao do sada (u dvije, odnosno tri školske godine) i obuhvaća hrvatsku i svjetsku povijest. (ASOO trenutno predlaže samo nacionalnu povijest 19. i 20. st. u trećem razredu). To bi se postiglo odustajanjem od planiranog povećanja satnice hrvatskog jezika s 3 na 4 sata i engleskog jezika s 2 na 3 sata u jednoj od školskih godina kvalifikacije razine 4.2 (četverogodišnji strukovni programi). Učenici četverogodišnjih strukovnih škola već sada postižu vrlo visoku prolaznost iz ova dva predmeta državne mature, prosječno 80-90%. Mnogima od njih to je završni dio školovanja, a za druge koji namjeravaju nastaviti školovanje na fakultetu predlažemo da to povećanje satnice obveznih predmeta na maturi bude izborno u jednoj od školskih godina. U zanimanjima upravni referent i poslovni tajnik učenici oduvijek imaju 4 sata hrvatskog jezika (u prvom razredu, čak 5 i 6) i 3 sata engleskog jezika kroz cjelokupno srednjoškolsko obrazovanje. Nastavu povijesti pohađaju tri školske godine po 2 školska sata. PREDLAŽEM: da satnica povijesti u smjeru upravni referenti poslovni tajnik ostane u istom obujmu (3 godine) jer se učenici ovih smjerova obrazuju za rad u državnim i javnim službama pa je njihovo znanje nacionalne, svjetske, lokalne i političke povijesti od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku. Predlažemo da moguće povećanje satnice obveznih predmeta na maturi bude izborno u jednoj od školskih godina. Ujedno vas molimo da se nastavnicima povijesti u svim strukovnim kvalifikacijama omogući kao i do sada održavanje izborne i fakultativne nastave iz zavičajne povijesti i kulturne baštine. Sigurna sam da Ministarstvo znanosti i obrazovanja odgovorno prepoznaje svoju ulogu u očuvanju važnosti nastave povijesti u svrhu ostvarivanja zakonom propisanog cjelovitog obrazovanja za učenike srednjih strukovnih škola koji se ne obrazuju samo i isključivo za svijet rada već i da aktivno pridonose svim aspektima života u svojoj domovini i šire. Poštovani, nastava povijesti treba ostati obvezan predmet barem jednu godinu u svim trogodišnjim smjerovima i dvije školske godine u svim 4.2 smjerovima s mogućnošću još jedne godine, lokalna povijest i kulturna baština. Slažem s kolegama da novi prijedlog kurikuluma za povijesti treba u potpunosti revidirati. Učenici strukovnih škola nisu gimnazijalci pa trebaju imati jednaki i veći broj sati matematike i engleskog jezika, oni su građani RH, Europe i svijeta koji imaju pravo znati tko su, gdje žive i kako djelovati u društvu unutar svoje struke ali i svih drugih sfera života. Napomena: U predloženim tablicama općeobrazovnih predmeta i CSVET bodova ima nelogičnosti jer se negdje navodi da jedna godina nastave povijesti od 70 nastavnih sati nosi 3 CSVET boda, drugdje se za isto navode 4 CSVET boda (ne slaže se tablica koja se nalazi na početku s onima koje se nalaze unutar dokumenta). Nastava povijesti treba nositi minimalno 8 CSVET bodova i odvijati se kao obavezan predmet minimalno dvije godine u smjeru 4.2. prema novom kurikulumu i novim od strane struke i Ministarstva odobrenim udžbenicima. S poštovanjem! Kristina Jerčić, prof. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
151 ZRINKA SMOLJANOVIĆ BABURICA 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA POVIJEST ZA STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINAMA 4.1 i 4.2 Ovim putem se referiram na novi kurikul nastavnog predmeta Povijest za strukovne škole u Hrvatskoj na razinama 4.1 i 4.2 . Ne slažem se s prijedlogom kurikuluma koji je satnicu Povijesti prepolovio na pola. Ukidanjem velikog dijela satnice Povijesti učenici strukovnih škola su zakinuti za pravo na cjelovito obrazovanje koje je propisano NOK-om. Bez poznavanja i razumijevanja prošlosti, učenici ne mogu razumjeti sadašnje društvene i političke promjene i njihove uzroke. Ovaj prijedlog kurikuluma Povijesti u kojem se predmet uči samo u 3. razredu onemogućava učenicima kontinuirano usvajanje vještina prikupljanja, uspoređivanja, analiziranja i vrednovanja informacija te razumijevanja svijeta i društva u kojem žive i koje se ubrzano mijenja. U osnovnoj školi su se učenici upoznavali s poviješću, a kroz srednjoškolsko obrazovanje je tek mogu razumjeti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u osnovnoj školi, što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle realizirati navedene teme. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena po načelima aktivnog učenja. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Ovaj prijedlog kurikuluma sigurno neće stvoriti mladog čovjeka koji će biti sposoban kritički promišljati o društvu i svijetu u kojem živi. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
152 ZRINKA SMOLJANOVIĆ BABURICA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Ovim putem se referiram na Odluku o donošenju kurikuluma općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2 kao i na sve kurikulume nastave povijesti za SVA zanimanja koja su i koja će biti na e-savjetovanju u NOVOJ REFORMI STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U RH. Ne slažem se s prijedlogom kurikuluma koji je satnicu Povijesti prepolovio na pola. Ukidanjem velikog dijela satnice Povijesti učenici strukovnih škola su zakinuti za pravo na cjelovito obrazovanje koje je propisano NOK-om. Bez poznavanja i razumijevanja prošlosti, učenici ne mogu razumjeti sadašnje društvene i političke promjene i njihove uzroke. Ovaj prijedlog kurikuluma Povijesti u kojem se predmet uči samo u 3. razredu onemogućava učenicima kontinuirano usvajanje vještina prikupljanja, uspoređivanja, analiziranja i vrednovanja informacija te razumijevanja svijeta i društva u kojem žive i koje se ubrzano mijenja. U osnovnoj školi su se učenici upoznavali s poviješću, a kroz srednjoškolsko obrazovanje je tek mogu razumjeti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u osnovnoj školi, što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle realizirati navedene teme. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena po načelima aktivnog učenja. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Ovaj prijedlog kurikuluma sigurno neće stvoriti mladog čovjeka koji će biti sposoban kritički promišljati o društvu i svijetu u kojem živi. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
153 DENIS NJARI ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE Iako srednje strukovne škole prvenstveno pripremaju učenike za specifične karijere i praktične vještine, ukidanje ili smanjivanje satnice povijesti iz njihovih nastavnih programa imalo bi štetne posljedice. Povijest nije samo priča o prošlim događajima; to je vitalna disciplina koja pomaže u razvoju kritičkog razmišljanja, građanske svijesti i kulturne pismenosti. Jedan od ključnih razloga za očuvanje predmeta povijest je njegovo nezamjenjivo mjesto u razvoju kritičkog razmišljanja. Proučavanje povijesti zahtijeva analizu različitih izvora, razumijevanje konteksta i prepoznavanje uzroka i posljedica. Učenici se uče preispitivati informacije, razlikovati činjenice od interpretacija i razvijati argumente temeljem dokaza. Te vještine su neophodne ne samo u akademskom svijetu, nego su potrebne za uspjeh u profesionalnom životu, bez obzira na struku. Povijest igra ključnu ulogu u oblikovanju građanske svijesti. Kroz nastavni predmet povijesti, učenici uče o demokraciji, pravima i odgovornostima građana, te o povijesnim borbama za slobodu i pravdu. Ta znanja potiču učenike da postanu aktivni i odgovorni članovi društva. Ukidanje povijesti moglo bi dovesti do generacije koja je manje svjesna političkih i društvenih mehanizama, te manje spremna sudjelovati u demokratskim procesima. Nadalje, kultura i identitet su nerazdvojivo povezani s poviješću. Proučavanje povijesti pomaže učenicima razumjeti vlastitu kulturnu baštinu, kao i baštinu drugih naroda. To razumijevanje potiče međusobno poštovanje i toleranciju, kako u nacionalnim okvirima, tako i u okviru Europske unije, ali i u sve globaliziranijem svijetu. Učenici u strukovnim školama, jednako kao i oni u gimnazijama, trebaju priliku za istraživanje povijesti kako bi razvili dublje razumijevanje i poštovanje za kulturnu raznolikost. I u strukovnim zanimanjima poznavanje povijesti može imati konkretne, praktične koristi. Na primjer, studenti građevinskih škola mogu bolje razumjeti arhitektonske stilove i tehniku kroz povijesni kontekst. Učenici koji se obrazuju za turističke djelatnike mogu koristiti povijesna znanja kako bi obogatili iskustva posjetitelja. Povijest nije izolirana akademska disciplina; ona se isprepliće s mnogim praktičnim područjima i može obogatiti profesionalne vještine učenika. U današnjem globaliziranom svijetu, razumijevanje povijesti različitih naroda i kultura postaje sve važnije. Povijest pruža učenicima širu perspektivu koja im omogućava da bolje razumiju globalne događaje i odnose. To je posebno važno za strukovne škole koje često pripremaju učenike za rad u europskim i širim međunarodnim okruženjima. Bez solidnog razumijevanja povijesti, učenici bi mogli biti manje pripremljeni za suočavanje s izazovima na europskoj razini i suradnju s kolegama iz različitih kulturnih sredina. Povijest je temeljna disciplina koja doprinosi razvoju kritičkog razmišljanja, građanske svijesti, kulturne pismenosti, te europske i globalne perspektive. Ukidanje povijesti iz nastavnih programa srednjih strukovnih škola bila bi pogreška koja bi imala dalekosežne posljedice. Stoga je važno osigurati da svi učenici, bez obzira na odabranu struku, imaju pristup kvalitetnom obrazovanju iz povijesti, ako već ne više, onda barem u opsegu u kojemu je to bilo i do sada. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
154 ANTE LALIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE Poštovani! Ovim putem se referiram na kurikul nastave Povijesti za sva zanimanja koja su objavljena na e-savjetovanju u novoj reformi strukovnog obrazovanja. Nikako se ne slažem s ukidanjem ili smanjivanjem velikog dijela nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima. Kurikul predviđa malo sati u nastavi povijesti pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Nastava povijesti je važan i nezaobilazan dio odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
155 DOMAGOJ TOMAS ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, predloženo drastično smanjejene satnice Povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama potpuno je promašeno. Naime, predložena inačica nacrta kurikula naglašava da „nastava Povijesti ima važno i neizostavno mjesto u strukovnom obrazovanju“, navodeći u nastavku niz kompetencija koje bi učenici trebali steći kako bi postali „aktivnim građanima“, od razumijevanja vlastitog identiteta, vrednovanja kulturne baštine, razumijevanja sadašnjosti, uvažavanja različitih perspektiva, kritičkog mišljenja, prepoznavanja određenih društvenih vrijednosti itd. Dakle, neosporno je, prema autorima nacrta kurikula, da je uloga nastave Povijesti u suglasju sa zahtjevima suvremenog demokratskog društva. Štoviše, izazovi s kojima se mlađe generacije danas svakodnevno susreću ulogu nastave Povijesti, kao i drugih društvenih i humanističkih predmeta, pri osposobljavanju učenika za aktivno i odgovorno građanstvo umnogome čine važnijom nego u vrijeme kada je sastavljen još uvijek važeći kurikul, imajući u vidu opće trendove specijalizacije i dehumanizacije društva, uz prateće tehničke inovacije, što sve skupa dovodi do slabijega razumijevanja društvenih, političkih i povijesnih procesa i promjena te pretvaranja čovjeka iz aktivnoga duhovnog i materijalnog društvenog bića u pasivan i otuđen objekt tržišta rada te puki alat masovnih proizvodnih procesa. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, nikako ne može opravdati i suvislo argumentirati, jer bi ono predstavljalo nepremostivu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi barem približno ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojim se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja te znanja koja ne zastarijevaju s protokom vremena, kao što je to čest slučaj u tehničkim, biotehničkim, medicinskim i drugim znanostima. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Stoga bi prijedlog kojim se predviđa smanjenje satnice nastave Povijesti u strukovnim školama trebalo povući iz procedure te krenuti u izradu novog. Pritom bi trebalo uključiti veći broj stručnjaka, a čitav bi postupak trebao biti znatno transparentniji. Naime, predložene promjene su prevelike i prevažne da bi se proces njihova donošenja i provedbe temeljio isključivo na stavovima članova jedne uže radne skupine za izradu nacrta kurikula i samo jedne institucije, a bez prethodne javne rasprave svih zainteresiranih, što bi uključivalo i nastavnike svih općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama, kao i članove akademske i znanstvene zajednice. Izv. prof. dr. sc. Domagoj Tomas Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
156 ANĐELKO VLAŠIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE Poštovani, ono što vidimo kao najveći problem i s čime se ne možemo složiti jest drastično smanjene satnice povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama. Naime, u navedenoj se inačici nacrta kurikuluma naglašava da „nastava Povijesti ima važno i neizostavno mjesto u strukovnom obrazovanju“. Dalje se navodi niz kompetencija koje bi učenici trebali steći da bi postali „aktivnim građanima“, od razumijevanja vlastitog identiteta, vrednovanja kulturne baštine, razumijevanja sadašnjosti, uvažavanja različitih perspektiva, kritičkog mišljenja, prepoznavanja određenih društvenih vrijednosti itd. Neosporno je da je uloga nastave Povijesti, kako je tumače autora nacrta kurikuluma, u suglasju sa zahtjevima suvremenog demokratskog društva. Štoviše, izazovi s kojima se mlađe generacije danas svakodnevno susreću ulogu nastave Povijesti, kao i drugih društvenih i humanističkih predmeta, pri osposobljavanju učenika za aktivno i odgovorno građanstvo umnogome čine možda i važnijom nego u vrijeme kada je sastavljen još uvijek važeći kurikulum. Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare. Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja. Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada. Smatramo da prijedlog kojim se predviđa smanjenje nastave Povijesti u strukovnim školama treba povući iz procedure te krenuti u izradu novog, u što bi trebalo uključiti veći broj stručnjaka, a čitav bi postupak trebao biti transparentniji. Predložene su promjene prevelike i prevažne da bi proces se njihova donošenja i provedbe temeljio isključivo na stavovima članova jedne uže radne skupini za izradu nacrta kurikuluma i jedne institucije, a bez prethodne javne rasprave svih zainteresiranih dionika, što svakako uključuje i nastavnike svih općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama, kao i članove akademske i znanstvene zajednice. U ime Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku doc. dr. sc. Anđelko Vlašić pročelnik Odsjeka za povijest Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
157 IVANA KOVAČ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena prema učeniku, ne može se potaknuti veća aktivnost učenika i raditi istraživački radovi. Jedan ili dva sata na izuzetno kompleksne teme u jednoj godini učenja je nemoguće kvalitetno obraditi, a posebice ne po načelima aktivnog učenja kojeg ovaj kurikulum zastupa. To je suprotno višegodišnjim nastojanjima za reduciranjem broja tema. Ivana Kovač,prof.povijest Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji kurikula nastavnog predmeta Povijest. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
158 NIKOLA MIHOČKA ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 U dijelu "E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA" navedeno je: "Obrazovanje za političko djelovanje jest jedno od onih koje je moguće razumjeti i kao opći nastavni princip, no ne smije se shvatiti samo kao sadržaj jednoga predmeta." Slažem se s tom konstatacijom, no unatoč tome smatram da ne bi bilo dobro ukidanje predmeta "Politika i gospodarstvo" zbog važnosti politike i gospodarstva na društvena i egzistencijalna zbivanja. Europski parlament usvojio je 2015. godine preporuku o snižavanju dobne granice za pravo glasa na 16 godina. Smatram da će u skoroj budućnosti ta preporuka biti unesena u naše zakonodavstvo i u tom slučaju će polaznici srednjih škola moći pristupiti glasovanju na izborima za Europski parlament. Smatram da je to jedan od argumenata zašto je važno zadržati predmet "Politika i gospodarstvo" kako bi se nastavilo sa sustavnom edukacijom budućih birača, koji bi u skoroj budućnosti mogli glasovati tijekom svojeg srednjoškolskog obrazovanja. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u reviziji prijedloga općeobrazovnih predmeta. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
159 DUŠAN VULETIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2, UVOD Poštovani, u tabličnom prikazu tjednog broja sati za Vjeronauk je naveden 1 sat. To nije u skladu s pravnim statusom katoličkog vjeronauka u Republici Hrvatskoj. Ugovor o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama propisuje: „U javnim osnovnim i srednjim školama nastava katoličkoga vjeronauka izvodi se u okviru nastavnoga plana i programa s dva (2) školska sata tjedno.“ (čl. 3., stavak 1.). Kurikul katoličkog vjeronauka koji je poslan u e-savjetovanje izrađen je za 2 školska sata tjedno. Ako se u tabličnom prikazu radi o slučajnoj pogrešci, potrebno ju je ispraviti. Ako se ne radi o slučajnoj pogrešci, također je treba ispraviti jer je Republika Hrvatska pravna država te je kao takva dužna poštovati sve ugovore koje je potpisala, pa tako i Ugovor o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama. S poštovanjem! Dušan Vuletić, nastavnik Katoličkog vjeronauka Nije prihvaćen U strukovnim školama, prema postojećim planovima i programima/strukovnim kurikulima, Vjeronauk, kao općeobrazovni predmet, izvodi se jedan sat tjedno. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
160 DUŠAN VULETIĆ 5. DRUŠTVENO-HUMANISTIČKO PODRUČJE, KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.2, I 4.1. Kurikul vjeronauka je napisan za dva sata, no u samom uvodu u općeobrazovne predmete, u tablici sati, opisano je da se Katolički vjeronauk odvija kroz jedan sat tjedno. Tako se pred vjeroučitelje stavlja zadatak koji je nemoguće ostvariti: da u jednom satu ostvare odgojno-obrazovne ishode planirane za dva sata tjedno. Stoga, Kurikul vjeronauka treba biti napisan za stvarni i sadašnji (1 sat tjedno), a ne željeni i budući broj sati (2 sata tjedno). Nije prihvaćen U strukovnim školama, prema postojećim planovima i programima/strukovnim kurikulima, Vjeronauk, kao općeobrazovni predmet, izvodi se jedan sat tjedno. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
161 DUŠAN VULETIĆ KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.2, I 4.1. , G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA Navedena su tri elementa vrednovanja: znanje, stvaralačko izražavanje i kultura komuniciranja. To bi bio odličan prijedlog kada bi se nastava vjeronauka odvijala kroz 2 sata tjedno. Toliki broj elemenata vrednovanja za 1 sat tjedno ide izravno na štetu onoga što je u vjeronauku najvažnije, a to je komunikacija s učenicima. Umjesto komunikacijskog čina, tolikim brojem elemenata ocjenjivanja (bilješki i ocjena), vjeronauk se pretvara u administraciju. Kako se to ne bi dogodilo, predlažem dva elementa vrednovanja: - kritičko i stvaralačko učenje (objašnjenje: obuhvaća i povezuje znanje i stvaralačko izražavanje. Ujedno, time se Vjeronauk afirmira kao nastavni predmet u kojem se kritički razmišlja i uči, što mi se u ovom trenutku čini vrlo važnim.) - kultura komuniciranja. Tri elementa vrednovanja mogu ostati kao opcija za škole gdje postoje za to uvjeti, gdje se nastava Vjeronauka možda odvija kroz 2 sata tjedno, ili ako je riječ o manjim razrednim odjeljenjima. Nije prihvaćen Element se nikako ne može zvati „učenje“ jer bi se tada vrednovao proces učenja, a ne ostvarenost odgojno-obrazovnoga ishoda. Vjeronauk je predmet u kojemu se kritički razmišlja i uči te uči kritički razmišljati, a to se vrednuje i kroz element kultura komuniciranja. U tom elementu važno je učenike poticati na kritičko razmišljanje, argumentirano iznošenje vlastitih stavova, uspoređivanje mišljenja/stava s naukom Crkve… Ne prihvaća se opaska da je previše elemenata za 1 sat tjedno. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
162 DUŠAN VULETIĆ KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.2, I 4.1. , F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA Tekst je preopširan i treba ga skratiti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
163 DUŠAN VULETIĆ KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.2, I 4.1. , E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA Tekst je preopširan i treba ga skratiti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
164 DUŠAN VULETIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, Katolički vjeronauk, 3. razred, razina 4.2., 1 CSVET-a DOMENA A: odgojno-obrazovni ishodi su jasno definirani i sustavno su povezani. DOMENA B: • U ishod SSŠ KV B.3.2. nedostaje sakrament pomirenja. Predlažem SSŠ KV B.3.2. Učenik analizira i povezuje Kristovu pomirbenu žrtvu sa iskustvima zla i grijeha, patnje, bolesti i smrti u ljudskome životu kao čin Božje ljubavi, pomirenja, otkupljenja i spasenja čovjeka, očitovanoga sakramentu pomirenja i u sakramentu bolesničkoga pomazanja. • Odgojno-obrazovni ishod SSŠ KV B.3.3. Učenik analizira nauk Katoličke Crkve o spolnosti, braku, obitelji i sakramentu ženidbe ne pripada domeni B, nego domeni C. DOMENA C: Ishod SSŠ KV C.3.3. je preopširan. Treba izbrisati „dobro i zlo, grijeh, obraćenje“ jer se to već nalazi u A.3.2. DOMENA D: • Na mjesto SSŠ KV D.3.1. prebaciti D.2.2. Učenik istražuje i kritički promišlja najvažnije događaje povijesti opće Crkve od 16. do 19.st. • Postojeće ishode SSŠ KV D.3.1. i SSŠ KV D.3.2. integrirati u jedan ishod, a pri tome dio ishoda SSŠ KV D.3.2. „analizira odnose između roditelja i djece“ prebaciti u SSŠ KV A.2.1. (u razradu ishoda). • Ishod SSŠ KV D.3.3. treba biti još preciznije definiran i bolje povezan s drugih ishodima toga godišta. Predlažem sljedeće: SSŠ KV D.3.3. Učenik obrazlaže i vrednuje podudarnost i razlike moralnih normi u kršćanstvu, drugim religijama i današnjem sekularnom društvu. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
165 DUŠAN VULETIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, Katolički vjeronauk, 1. razred, razina 4.2., 1 CSVET-a DOMENA A: Ishod SSŠ KV A.1.1. je preopširan i treba ga podijeliti na dva ishoda. Ishod SSŠ KV A.1.2. sadržajno ne pripada domeni A, nego domeni B. PREDLAŽEM: SSŠ KV A.1.1. Učenik opisuje važnost temeljnih životnih pitanja i pronalaženja odgovora na njih. SSŠ KV A.1.2. Učenik prepoznaje čovjeka kao religiozno biće te objašnjava i vrednuje njegov odnos prema Bogu, posebno u spisima, nauku, moralu i kultu velikih svjetskih religija. SSŠ KV A.1.3. Učenik analizira biblijski i znanstveni govor o nastanku svijeta i čovjeka te argumentirano obrazlaže odnos znanosti i vjere. DOMENA B: Ishod SSŠ KV B.1.2. nije precizan, nije u skladu s razradom ishoda. U razradi se ne govori o cjelokupnom rasponu Isusova života „od povijesnoga Isusa do uskrsnuloga Krista“. Nadalje, nije sretno govoriti o „povijesnom“ i „uskrslom“ Isusu. Može se steći dojam kao da uskrsnuće ne pripada povijesti. Povijesni Isus i uskrsli Isus (Isus vjere) jedan je te isti Isus. PREDLAŽEM: SSŠ KV B.1.1.: Učenik u Božjoj objavi, sačuvanoj u Svetom pismu i apostolskoj predaji, otkriva odgovore na temeljna životna pitanja. SSŠ KV B.1.2.: Učenik u Isusu Kristu otkriva vrhunac i puninu Božje objave. SSŠ KV B.1.3.: Učenik razlikuje i objašnjava oblike i načine kršćaninova susreta s Bogom, osobito značenje i važnost sakramenata inicijacije. DOMENA C: odgojno-obrazovni ishodi su jasno definirani i sustavno su povezani. DOMENA D: Ishod SSŠ KV D.1.3. treba biti još preciznije definiran i bolje povezan s drugih ishodima toga godišta. Predlažem sljedeće: SSŠ KV D.1.3. Učenik opisuje doprinos Katoličke crkve razvoju znanosti te vrednuje suodnos znanosti i vjere u prošlosti i danas. Nije prihvaćen Preopširnost nije razlog za dijeljenje ishoda jer godišnji ishod po sebi treba biti opširan te se zbog toga niti ne prihvaća prijedlog novih ishoda u A domeni. Ne prihvaća se prijedlog da se ishod A.1.2. prebaci u B domenu, jer se ishodi ostvaruju u kombinacijama i nije presudno u kojoj se domeni nalaze. Ne prihvaća se obrazloženje za B domenu jer je ishod vrlo precizan i u skladu je s razradom ishoda. Ne prihvaća se obrazloženje za D domenu. Ovakav prijedlog ishoda postoji u 4. razredu - D.4.3. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
166 DUŠAN VULETIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, Katolički vjeronauk, 1. razred, razina 4.1., 1 CSVET-a DOMENA A I DOMENA B: • Nedostaje polazni odgojno-obrazovni ishod o čovjeku tražitelju. Čovjek najprije traži i postavlja temeljna životna pitanja (Tko sam ja?, Odakle dolazim?, Kamo idem?, Što je smisao moga života?). • Ishod SSŠ KV A.1.2. sadržajno ne pripada domeni A, nego domeni B (Riječ Božja i vjera crkve u životu kršćana). PREDLAŽEM: SSŠ KV A.1.1. Učenik otkriva temeljna životna pitanja i traži odgovore na njih. SSŠ KV A.1.2. Učenik opisuje čovjeka kao religiozno biće i na temelju velikih svjetskih religija objašnjava njegov odnos prema Bogu. SSŠ KV A.1.3. Učenik analizira biblijski i znanstveni govor o stvaranju svijeta i čovjeka. SSŠ KV B.1.1. Učenik u Božjoj objavi, sačuvanoj u Svetom pismu i apostolskoj predaji, otkriva odgovore na temeljna životna pitanja. SSŠ KV B.1.2. Učenik objašnjava događaj i otajstvo Božjega utjelovljenja u osobi Isusa Krista. SSŠ KV B.1.3. Učenik razlikuje i objašnjava oblike i načine kršćaninova susreta s Bogom, osobito značenje i važnost sakramenata inicijacije. DOMENA C: predlažem da se promijeni redoslijed ishoda: na prvo bih mjesto kao polazište stavio situaciju današnjeg čovjeka (ishod SSŠ KV C.1.2.), a onda nakon toga ishod o kraljevstvu Božjem (SSŠ KV C.1.1.) kao Božju ponudu, kao Božji odgovor. Smatram da je uvijek bolje poći od ljudske situacije. DOMENA D: odgojno-obrazovni ishodi su jasno definirani i sustavno su povezani. Nije prihvaćen U razradi odgojno-obrazovnoga ishoda postoji ishod o čovjeku tražitelju. Mijenjanje redoslijeda ishoda nije krucijalno pitanje, jer se ishodi ostvaruju kombinirano, a ne jedan za drugim. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
167 DUŠAN VULETIĆ KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.2, I 4.1. , D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA • Odgojno-obrazovni ishodi nisu usklađeni s točkom A. SVRHA I OPIS PREDMETA i točkom B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA. Naime u tim se točkama jasno iznosi važnost svih odgojno-obrazovnih razina (spoznajne, doživljajne i djelatne). Primjerice: „Katolički vjeronauk treba omogućiti da svaki učenik: (…) pronalazi vlastiti put izgradnje života, religioznih uvjerenja i odgovornoga moralnog djelovanja u svjetlu kršćanske poruke i katoličke vjere te postane sposoban artikulirati, graditi i vrjednovati život iz te vjerske i katoličke perspektive“. Definirani odgojno-obrazovni ishodi najvećim su dijelom spoznajni, a trebali bi zahvatiti sve razine (spoznajnu, doživljajnu i djelatnu). Ako sve tri razine nije moguće obuhvatiti u temeljnim odgojno-obrazovnim ishodima, onda ih je svakako potrebno takvima definirati u razradi ishoda. U preporukama za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda puno je dobrih primjera zahvaćenosti svih triju razina. To bi trebalo također pokazati i u definiranju ishoda. • Razrađeni ishodi su preopširni. Definirani su za dva sata vjeronauka i to je vjerojatno najveći problem ovoga Kurikula, koji je napisan za dva sata, no u samom uvodu u općeobrazovne predmete, u tablici sati, opisano je da se Katolički vjeronauk odvija kroz jedan sat tjedno. Tako se pred vjeroučitelje stavlja zadatak koji je nemoguće ostvariti: da u jednom satu ostvare odgojno-obrazovne ishode planirane za dva sata tjedno. Stoga, Kurikul vjeronauka treba biti napisan za stvarni i sadašnji (1 sat tjedno), a ne željeni i budući broj sati (2 sata tjedno). Nije prihvaćen Odgojno-obrazovni ishodi podijeljeni su na ishode godišta (ishode predmeta) i ishode iz razrade (ishode teme). Svaki vjeroučitelj te ishode detaljno opisuje i prilagođava ih potrebama svojeg razreda kroz planirane aktivnosti. Ovim pristupom pruža se mogućnost osmišljavanja ishoda koji obuhvaćaju doživljajnu i djelatnu razinu, omogućavajući tako aktualizaciju svakog ishoda na svakome satu vjeronauka. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
168 DUŠAN VULETIĆ KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.2, I 4.1. , C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULA NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK Domene su jasno opisane, no tekstovi o domenama su predugi i treba ih skratiti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
169 DUŠAN VULETIĆ KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA KATOLIČKI VJERONAUK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE U REPUBLICI HRVATSKOJ NA RAZINI 4.2, I 4.1. , A. SVRHA I OPIS PREDMETA Radi praktičnosti, tekst bi trebalo skratiti te ga na određenim mjestima jasnije i jednostavnije izreći. Pritom je potrebno izbjeći nepotrebna ponavljanja i nizanja suvišnih izričaja. Primjerice. „Svrha je Katoličkoga vjeronauka u srednjim strukovnim školama školi omogućiti učenicima sustavno, postupno i što cjelovitije upoznavanje, produbljivanje i usvajanje kršćanskoga nauka i katoličke vjere…“ Može se steći dojam kao da su kršćanski nauk i katolička vjera dvije zasebne stvarnosti. Ili na drugom mjestu: „Katolički vjeronauk u školi nudi suvremeno komunikološko i didaktičko-metodičko djelovanje…“ Što bi to točno značilo? Nije prihvaćen Sustavno, postupno i što cjelovitije nisu istoznačnice i stoga su ovdje sve navedene. Nauk i vjera također nisu istoznačnice, stoga vjeronauk mogu pohađati i učenici koji nisu katoličke vjeroispovijesti, a žele upoznati katolički nauk. „Suvremeno komunikološko i didaktičko-metodičko djelovanje“ znači kako prati sve suvremene metode učenja i poučavanja. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
170 NATAŠA MODRIĆ TIĆAK D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Hrvatski jezik, 4. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a A.4.1 - ovdje predlažem uvrstiti javni govor A.4.3 - umjesto prikaza predlažem uvrštavanje interpretacijskog usporednog eseja kao jednu ili čak obje školske zadaće (jedna može biti interpretacijski esej na temelju jednoga književnoga djela, a druga interpretacijski usporedni školski esej). B.4.2 - u sadržaje za ostvarivanje ishoda uključena je moderna. Uključivanjem moderne u 4. razred dodatno ga se opterećuje, što je nepotrebno. Iz tog razloga smatram da je modernu onda primjerenije raditi u 3. razredu. Nije prihvaćen Komentar na A.4.1 se ne prihvaća: S obilježjima javnoga govora učenici se susreću u osnovnoj školi i poučavaju se vertikalno-spiralnim slijedom u srednjoj školi. Komentar na A.4.3 se ne prihvaća: Poučavanje i učenje pisanja interpretacijskoga školskog eseja i interpretacijskoga (usporednoga) školskog eseja raspoređeno je u 2. i 3. razred prema ukupnom opterećenju učenika: neposredni odgojno-obrazovni rad, učenikov samostalni rad i učenje utemeljeno na radu (CSVET). Vezano uz komentar za školsku zadaću, tekst se mijenja: ""Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu."" Komentar na B.4.2 se ne prihvaća: Poučavanje i učenje o povijesti književnosti raspoređeno je prema ukupnom opterećenju učenika: neposredni odgojno-obrazovni rad, učenikov samostalni rad i učenje utemeljeno na radu (CSVET). Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
171 NATAŠA MODRIĆ TIĆAK D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Hrvatski jezik, 3. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a Moji komentari odnose se na sljedeće: A.3.3 - u razradi ishoda navodi se molba. Bolje bi bilo premjestiti je u 4. razred jer će neki učenici tada ulaziti u svijet rada. U sadržajima za ostvarivanje toga istoga ishoda stoji interpretacijski (usporedni) esej. Smatram da bi se u trećem razredu trebao uvesti interpretacijski esej pisan na temelju jednoga književnoga djela, a u 4. onda interpretacijski usporedni esej. A.3.5 - Oblikovanje ishoda i njegova razrada nisu u korelaciji: u ishodu se spominje samo leksik ograničene uporabe (poznat manjoj skupini ljudi, kao termini), a razrada se usmjerava na leksičko posuđivanje. B.3.2 - pohvalno je što se roman "Posljednji Stipnačići" čita u 3. razredu, ali sam isto tako svjesna da je razlog tome što se u 3. razredu rade sadržaji romantizma, Šenoina doba i realizma. Nije prihvaćen Komentar na A.3.3 se ne prihvaća: Budući da se molba ne piše samo zbog ulaska u svijet rada, učenike je potrebno poučavati pisanju molbe prije 4. razreda. Poučavanje i učenje pisanja interpretacijskoga školskog eseja i interpretacijskoga (usporednoga) školskog eseja raspoređeno je u 2. i 3. razred prema ukupnom opterećenju učenika: neposredni odgojno-obrazovni rad, učenikov samostalni rad i učenje utemeljeno na radu (CSVET). Komentar na A.3.5 se ne prihvaća: Leksik ograničene uporabe odnosi se na jezik struke za koju se učenik školuje. Komentar na B.3.2 je primljen na znanje. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
172 NATAŠA MODRIĆ TIĆAK D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Hrvatski jezik, 2. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a Pohvaljujem prijedlog da se u 2. razredu radi cjelokupna sintaksa. Moje su opaske na ishode sljedeće: A.2.1 - javni govor koji je u razradi postavljen u ovaj ishod predlažem da ide u 3. ili 4. razred. Javni govor predstavlja vrhunac usmenog izražavanja od kojega učenik ima velike koristi ne samo u razvijanju komunikacijskih vještina, nego i u stjecanju samopouzdanja i sigurnosti. A.2.3 - u razradi ishoda navodi se pisanje sažetka, a u svim prethodnim razradama spominje se isključivo administrativni funkcionalni stil i njegove podvrste. Sažetak se piše znanstvenopopularnim stilom pa bi bilo dobro uključiti ga u prethodne razrade ishoda. Također, interpretacijski školski esej predviđen je u istoj razradi. Smatram da ga nije potrebno pisati u 2. razredu jer je sažetak je ionako iznimno zahtjevan učenicima za usvajanje. Kako je u A.2.1 ishodu predviđeno oblikovanje argumenata i protuargumenata, to se može iskoristiti kao postupni uvod u esejsko razmišljanje i pisanje. A.2.5 - u razradi ishoda stoji: (učenik) "analizira tekstove prema vremenskoj i područnoj raslojenosti leksika". Smatram da je spomenuto nepotrebno zahtjevno. Po mojem je mišljenju dovoljna razina prepoznavanja. B.2.2 - sadržaji za ostvarivanje ishoda: ovi sadržaji definitivno označavaju povratak na nekadašnji program 2. razreda. Oni su učeniku iskustveno, intelektualno, emocionalno pa čak i svjetonazorski strani s jako izraženom jezičnom barijerom. U tom slučaju nastavnik svakako mora uključiti u rad što više suvremenih tekstova kako bi teme bar nekako približio učeniku, a sve to opterećuje učenika. C.2.1 - u oblikovanju ishoda koristi se sintagma "medijski krajolik". Bilo bi bolje umjesto metafore koristiti neutralan i jednoznačan pojam. Nije prihvaćen Komentar na A.2.1 se ne prihvaća:S obilježjima javnoga govora učenici se susreću u osnovnoj školi i poučavaju se vertikalno-spiralnim slijedom. Komentar naA.2.3 se ne prihvaća: S različitim oblicima sažimanja učenici se upoznaju u osnovnoj školi i nastavlja se poučavanje i učenje u srednjoj školi prema posebnostima odabrane struke i zanimanja učenika. Poučavanje i učenje pisanja interpretacijskoga školskog eseja i interpretacijskoga (usporednoga) školskog eseja raspoređeno je u 2. i 3. razred prema ukupnom opterećenju učenika: neposredni odgojno-obrazovni rad, učenikov samostalni rad i učenje utemeljeno na radu (CSVET). Komentar na A.2.5 se ne prihvaća: Budući da se učenici poučavaju raslojenosti leksika u osnovnoj školi, u srednjoj školi zahtjevnost razine poučavanja je viša, odnosno nastavlja se poučavanje vertikalno-spiralnim slijedom. Komentar na B.2.2 se ne prihvaća: Učenici u nastavi Hrvatskoga jezika usvajaju i znanja, a ne samo vještine, stavove i vrijednosti. Kanonski tekstovi i poznavanje temeljnih obilježja povijesti književnosti dio su opće kulture i kao takvi imaju mjesto u nastavi materinskoga jezika. Osim toga, usvajanje suvremenih tekstova vrlo je često povezano s intertekstualnošću, tj. u njima je vrlo čest dijalog s tradicijom, pa poznavanje temeljnih kanonskih tekstova omogućuje bolje razumijevanje suvremenih tekstova. Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.2.1.). Komentar na C.2.1 se ne prihvaća: Medijski krajolik je termin koji pripada području društvenih znanosti (medijska pismenost). Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
173 SANJA BORKO D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Hrvatski jezik, 3. razred, razina 4.1., 6 CSVET-a Kurikul Hrvatskog jezika na razini 4.1.: Novi kurikul u trogodišnjim strukovnim školama zaista je nužan jer se još uvijek radi prema zastarjelom programu, a na nastavnicima je da, prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni unose novosti i prilagode program učenicima. Istaknula bih pozitivne strane: naglasak je na uporabnoj sastavnici i povezanosti sa strukom/zanimanjem, na razvoju komunikacijske kompetencije te na pravilnoj stručnoj komunikaciji, a preporuča se Barrettova taksonomija za razvijanje čitalačkih kompetencija. Dobro je što se ostvarivanje B ishoda (doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnom tekstu) može vrednovati i sumativno ako je tako unaprijed planirano. Književnoteorijski i jezični pojmovi jasno su naznačeni, ishodi su konkretni i daju nastavnicima smjernice za osmišljavanje aktivnosti za njihovo ostvarivanje s obzirom na mogućnosti učenika. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
174 SANJA BORKO D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA, Hrvatski jezik, 3. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a Kurikul Hrvatskog jezika na razini 4.2.: povećanje satnice smatram potrebnim jer većina učenika želi pristupiti državnoj maturi, a jedan sat više omogućit će usvajanje dodatnih ishoda i uvježbavanje postojećih, a sat uvježbavanja/ponavljanja/razvijanja vještina pisanja/čitanja/govorenja zaista je potreban. U novom kurikulu precizno su navedeni očekivani književnoteorijski pojmovi što je dobra smjernica za nastavnike pri oblikovanju aktivnosti za ostvarivanje ishoda. Dobro je što su navedeni neki prijedlozi i konkretna usmjerenja za vrednovanje ishoda iz područja Kultura i mediji. Također, dobro je što se u ostvarivanje ishoda u području B (Književnost i stvaralaštvo) ponovno vraća kronološki slijed književnih razdoblja. Potrebno je uključiti i suvremene tekstove, ali tematski pristup u interpretaciji i izostanak kronološkog slijeda zbunjivao je učenike i bilo je otežano interpretirati pojedina književna djela bez potrebnih znanja o razdobljima jer ishodi to nisu podrazumijevali. Dobro je što se ishodi u kategoriji Književnost i stvaralaštvo (predstavljanje knjige, iznošenje stavova...) mogu i sumativno vrednovati ako je tako unaprijed planirano. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
175 DUŠAN VULETIĆ D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA, Katolički vjeronauk, 3. razred, razina 4.1., 1 CSVET-a DOMENA A: odgojno-obrazovni ishodi su jasni i sustavno su povezani. DOMENA B: odgojno-obrazovni ishodi su jasni i sustavno su povezani. DOMENA C: U ishodu SSŠ KV C.3.3. treba ostaviti „Učenik analizira temeljne odrednice socijalnog nauka Crkve“, a izbrisati „te objašnjava etiku odgovornosti u područjima gospodarstva, ekologije, tehnologije, informatizacije i globalizacije društva“, kako se socijalni nauk ne bi reducirao samo na etiku odgovornosti. DOMENA D: odgojno-obrazovni ishodi su jasno definirani i sustavno su povezani. Prihvaćen U ishodu SSŠ KV C.3.3. izbrisat će se „te objašnjava etiku odgovornosti u područjima gospodarstva, ekologije, tehnologije, informatizacije i globalizacije društva“, kako se socijalni nauk ne bi reducirao samo na etiku odgovornosti. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
176 NIKOLINA MANDIĆ MATIJEVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, budući da se tijekom osnovne škole velikim dijelom obrađuju pravopisni sadržaji, predlažem da se u ishodu A.1.3. doda preporuka za početnu procjenu pravopisnih sadržaja. Prihvaćen Tekst se mijenja u ishodu A.1.3. i za razinu 4.1. i za razinu 4.2.: „Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C). Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja. Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja: Učenik piše najmanje jednu školsku zadaću i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja književnoumjetničkoga stila te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pismene provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).“ Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
177 NIKOLINA MANDIĆ MATIJEVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 B.1.1. ishod – Poštovani, predlažem zbog ujednačenosti s ostalim dijelovima kurikula obrisati riječ „literarnog“ u sintagmi „literarnog dojma“ u Sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda u svim razredima za trogodišnja i četverogodišnja zanimanja: „Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga literarnog doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje.“ Prihvaćen Tekst se mijenja u ishodu B.1.1., B.2.1., B.3.1. za razinu 4.1. i u ishodima B.1.1., B.2.1., B.3.1., B.4.1. za razinu 4.2.: „ Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.“ Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
178 NIKOLINA MANDIĆ MATIJEVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 B.4.2. ishod – Poštovani, za četverogodišnja (B.4.2.) i trogodišnja zanimanja (B.3.2.) u završnim razredima zbog preglednosti periodizacije književnosti predlažem da se razgraniči periodizacija svjetske i hrvatske književnosti na sljedeći način: svjetska književnost: modernizam, avangarda, kasni modernizam, postmodernizam; hrvatska književnost: hrvatska moderna, hrvatska književnost od 1914. do 1952., druga moderna, postmodernizam. Prihvaćen Tekst se mijenja u ishodu B.3.2. za razinu 4.1. i u ishodu B.4.2. za razinu 4.2. Za raznu 4.1. u ishod B.3.2. tekst se mijenja: „Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Obvezni književni tekstovi: Miroslav Krleža, Bitka kod Bistrice Lesne (cjelovito), Antun Gustav Matoš (izbor iz poezije, 3 pjesme). Obvezne književne vrste: moderna lirska pjesma; novela. Obvezni književnoteorijski pojmovi: ironija, polisindeton, simbol, sinestezija; simbolizam; retrospekcija, defabularizacija; poetika književnopovijesnoga razdoblja: svjetska književnost – modernizam, avangarda, kasni modernizam, postmodernizam; hrvatska književnost – hrvatska moderna, hrvatska književnost od 1914. do 1952., druga moderna, postmodernizam. Za raznu 4.2. u ishod B.4.2. tekst se mijenja: „Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Obvezni književni tekstovi: Franz Kafka, Preobražaj (cjelovito), Antun Branko Šimić, Preobraženja (izbor iz poezije, 5 pjesama), Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (cjelovito). Obvezne književne vrste: moderna lirska pjesma, modernistička drama, egzistencijalistički roman, moderna pripovijetka. Obvezni književnoteorijski pojmovi: simbolizam; simbol, sinestezija, elipsa; defabularizacija, struja svijesti; antiteatar, epski teatar; poetika književnopovijesnoga razdoblja: svjetska književnost – modernizam, avangarda, kasni modernizam, postmodernizam; hrvatska književnost –hrvatska moderna, hrvatska književnost od 1914. do 1952., druga moderna, postmodernizam. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
179 IVAN PRSKALO ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, specifične materijalne uvjete i okruženje za učenje potrebno za realizaciju modula GEOGRAFIJA U STRUCI treba IZJEDNAČITI s ostalim općeobrazovnim modulima. Budući da svi općeobrazovni moduli omogućavaju ustanovama odabir modula pri oblikovanju kurikuluma ustanove, važno je NE OGRANIČAVATI ovaj modul samo na pojedine kvalifikacije/sektor.  Modul je koncipiran na način da može biti primjenjiv u više kvalifikacija/sektora u kojima će svakako pridonijeti izgradnji prepoznatljivosti i kvaliteti ustanove u lokalnoj zajednici. Na taj način napisani moduli mogu se primjereno uklopiti u kurikul pojedine ustanove i prilagoditi jačanju potrebnih kompetencija učenika vezanih uz specifične potrebe lokalne zajednice. Analizom  opisanih razloga PREDLAŽEM BRISANJE NAVEDENIH KVALIFIKACIJA I SEKTORA napisanih u dijelu „Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje potrebno za realizaciju modula“. S poštovanjem, Vlado Prskalo Prihvaćen U doradi modula, izbrisat će se navedene kvalifikacije i sektori budući da su moduli uzrađeni na način i s namjerom da se mogu primijeniti u različitim kvalifikacijama i sektorima u obveznom, izbornom ili fakultativnom dijelu. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
180 ŽELJKO HABEK ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 Poštovani, predlažem brisanje navedenih kvalifikacija i sektora napisanih u dijelu „Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje potrebno za realizaciju modula“ u dijelu Geografija u struci jer isto nije navedeno u strukovnom dijelu dva kurikula na koje se referira. Bitno je naglasiti da se u istom dokumentu navodi pod status predloženog modula redovni/izborni/fakultativni , a kasnije se navodi da je obvezno za određeni sektor i kurikul što je u suprotnosti. S poštovanjem, Prihvaćen U doradi modula, izbrisat će se navedene kvalifikacije i sektori budući da su moduli uzrađeni na način i s namjerom da se mogu primijeniti u različitim kvalifikacijama i sektorima u obveznom, izbornom ili fakultativnom dijelu. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
181 IVAN PRSKALO ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2 1.      Poštovani, specifične materijalne uvjete i okruženje za učenje potrebno za realizaciju modula treba UJEDNAČITI s ostalim općeobrazovnim modulima. Budući da svi općeobrazovni moduli omogućavaju ustanovama odabir modula pri oblikovanju kurikuluma ustanove, važno je NE OGRANIČAVATI ovaj modul samo na pojedine kvalifikacije/sektor.  Modul je koncipiran na način da može biti primjenjiv u više kvalifikacija/sektora u kojima će svakako pridonijeti izgradnji prepoznatljivosti i kvaliteti ustanove u lokalnoj zajednici. Na taj način napisani moduli mogu se primjereno uklopiti u kurikul pojedine ustanove i prilagoditi jačanju potrebnih kompetencija učenika vezanih uz specifične potrebe lokalne zajednice. Analizom  opisanih razloga PREDLAŽEM BRISANJE NAVEDENIH KVALIFIKACIJA I SEKTORA napisanih u dijelu „Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje potrebno za realizaciju modula“.  S poštovanjem ,  Vlado Prskalo Prihvaćen U doradi modula, izbrisat će se navedene kvalifikacije i sektori budući da su moduli uzrađeni na način i s namjerom da se mogu primijeniti u različitim kvalifikacijama i sektorima u obveznom, izbornom ili fakultativnom dijelu. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.