Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u vezi s Pravilnikom o utvrđivanju neto vrijednosti imovine UCITS fonda i cijene udjela u UCITS fondu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 14., Vrednovanje novčanih fondova U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 14. stavak 1. Ovaj stavak Grupacija tumači na način da imovinu novčanog fonda s promjenjivim NAV-om ("standardni novčani fond", čl. 3. st. 1. točka a)) i novčanog fonda s NAV-om niske volatilnosti (čl. 3. st. 1. točka c)), za imovinu čiji je preostali rok do dospijeća veći od 75 dana nije moguće vrednovati po amortiziranom trošku (čl. 13. Pravilnika). Primljeno na znanje Da.
2 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 10., Ulaganja u depozite U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova u odnosu na stavak 1. Čl. 12. definira uvjete vrednovanja tehnikama procjene za PVP, ITN i izvedenice kojima se trguje na neaktivnom tržištu. Nigdje se ne spominju depoziti. Kako tumačiti odredbu da se depoziti "vrednuju po fer vrijednosti i u skladu s odredbama čl. 12."? Znači li to da se za njih mora provoditi provjera aktivnosti? Ili da se fer vrijednost depozita uvijek utvrđuje tehnikama procjene koje onda moraju zadovoljiti uvjete iz čl. 12.? St. 2. ovog članka moguće implicira to. Definira li se stavkom 3. što je od članka 12. primjenjivo na depozite? Primljeno na znanje Ne provjerava se aktivno/neaktivno tržište za depozite. Fer vrijednost depozita vrednuje se tehnikama procjene. Člankom 10. stavak 3. navedeno je koje odredbe iz članaka 12. se odnose na vrednovanje depozita po fer vrijednosti.
3 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Na temelju odredbi članka 168. stavka 2. i članka 249. stavka 2. Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (»Narodne novine«, br. 44/2016, 126/19, 110/21 i 76/22), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje: Hanfa) na sjednici Upravnog vijeća održanoj ______ 2024. godine donosi, Članak 6. U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 6. stavka 1. Budući da je izostavljen opis "financijski" u dijelu „…ugovoreni uvjeti instrumenta...“) Grupacija postavlja pitanje odnosi li se navedeni pojam na financijske instrumente u smislu ZTK/MIFID-a ili obuhvaća i neku drugu financijsku imovinu (primjerice depozite)? Primljeno na znanje Pojam se odnosi na sve financijske instrumente sukladno MRS 32.
4 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 13., Financijski instrumenti koji se vrednuju po amortiziranom trošku U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 13. Članak spominje financijske obveze (st.1.) i depozite (st. 2.) te nije jasno odnosi li se izraz financijski instrument na financijske instrumente kako ih definira ZTK/MIFID ili kako ih definira IAS 32. Članak 13. stavak 1. Postavlja se pitanje uključuje li ovo i repo ugovore. Članak 13. stavak 6. Prijedlog teksta: „Društvo za upravljanje može prodavati imovinu iz stavka 2. i 3. ovoga članaka u slučaju…“ Prema postojećem tekstu, nije dozvoljeno prodavati imovinu iz st. 3. (tzv. legacy HTC). Članak 13., stavak 6. Predlaže se u alineji 2, uz tekst „prekoračenja ograničenja ulaganja“ dodati „i/ili ograničenja izloženosti rizicima“. S obzirom na važnost profila rizičnosti pojedinog fonda i obvezu da se on održava unutar interno definiranih ograničenja izloženosti rizicima, predlažemo da se mogućnost prodaje imovine proširi i na slučajeve prekoračenja ograničenja izloženosti rizicima. Predlaže se u alineji 3, uz tekst „povećanje rizika koncentracije“ dodati „i/ili drugih rizika“. S obzirom na važnost profila rizičnosti pojedinog fonda i obvezu da se on održava unutar interno definiranih ograničenja izloženosti rizicima, predlažemo da se mogućnost prodaje imovine iz st. 2. proširi i na slučajeve povećanja ostalih rizika osim rizika koncentracije Predlaže se u alineji 4 izmijeniti tekst na način da glasi: „podmirenja obveza s osnova osiguranja likvidnosti odnosno održavanja strukture portfelja s ciljem zaštite interesa ulagatelja radi otkupa udjela“. Članak 13., stavak 7. Stavak se poziva na stavak 5., vjerojatno se misli na stavak 6. Članak 13., stavak 8. Stavak se poziva na stavak 5, vjerojatno se misli na stavak 6. Grupacija želi skrenuti pozornost da navedeno implicira da prodaja radi usklađenja prekoračenja ograničenja ulaganja nije moguća ako se prijeđe interno definirana učestalost ili značajnost. Grupacija smatra da se prodaja radi usklađenja s limitima treba dozvoliti u mjeri i učestalosti koja god je potrebna za usklađenje. Sukladno tome, predlaže se stavak brisati u potpunosti. Djelomično prihvaćen U odnosu na članak 13. Terminologija je iz MSFI-a. U odnosu na stavak 1. Da. Uključuje pasivne repo ugovore. U odnosu na stavak 6. Prihvaća se. U odnosu na stavak 6. alineju 2. Ne prihvaća se. Navedena prekoračenja odnose se na interno definirane ograničenja. U odnosu na stavak 6. alineju 3. Ne prihvaća se. U Pravilnik smo uključili sve pretpostavke koje su navedene u MSFI 9. U odnosu na stavak 6. alineju 4. Ne prihvaća se. DUIF je dužan i prije određivanja HTC klasifikacije održavati strukturu portfelja s ciljem zaštite interesa ulagatelja radi otkupa udjela, ne predstavlja izvanredne okolnosti. U odnosu na stavak 7. Prihvaća se. U odnosu na stavak 8. Ne prihvaća se. MSFI 9 dozvoljava prodaju financijskih instrumenata iz HTC u određenim okolnostima i pod određenim uvjetima, koje je interno potrebno prilagoditi za svaki UCITS fond.
5 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 7., Financijski instrumenti koji se vrednuju po fer vrijednosti na aktivnom tržištu U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Predlaže se izmijeniti članak 7. stavak 3. tako da glasi: „(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka fer vrijednost dužničkih vrijednosnih papira i instrumenta tržišta novca kojima se trguje u Republici Hrvatskoj na aktivnom tržištu izračunava se primjenom prosječne cijene trgovanja ponderirane količinom vrijednosnih papira protrgovanih na tržištima u Republici Hrvatskoj iz članka 252. stavka 1. točke 1. podtočke a) i b) Zakona te prijavljenih OTC transakcija na dan za koji se vrednuje imovina i obveze UCITS fonda.“ Grupacija u odnosu na članak 7. stavak 4. postavlja sljedeća pitanja: Jesu li to lokalno izdane državne obveznice pojedine države, a ne uključuje npr. euroobveznice te iste države? Jesu li to korporativne obveznice izdavatelja iz drugih država koje su uvrštene na uređena tržišta tih zemalja? Znači li ovo da za papire za koje nisu dostupni podaci na temelju kojih procjenjujemo aktivnost tržišta (npr. volumen trgovanja) ne treba raditi procjenu aktivnosti jer se odmah inicijalno utvrdi da aktivnost nije moguće utvrditi i onda vrednuje po kompozitnoj cijeni s FIS-a? Grupacija u odnosu na članak 7. stavak 6. postavlja sljedeće pitanje: S obzirom da fondovi izračunavaju i objavljuju cijenu udjela tek sljedeći radni dan, može se dogoditi da je objave tek kasnije toga dana. Može li si propisati neki cut-off do kojeg se čeka da se objavi cijena, nakon kojega se kreće u izračun NAV-a s cijenom prethodnog dana? Vezano uz članak 7. također se postavljaju pitanja tumači li se cijeli ovaj članak na sljedeći način: • Euroobveznica Rumunjske: vrednujemo po zadnjoj cijeni (kojeg tržišta? Burze u Luksemburgu?) koja je objavljena na web stranici tog tržišta ili na FIS-u (st. 1.) • Lokalna obveznica RH: vrednujemo po prosječnoj cijeni (st. 3.) • Lokalni TZ RH: vrednujemo po zadnjoj cijeni trgovanja sa ZSE (st. 1.) • Lokalna obveznica ili TZ Rumunjske: vrednujemo po kompozitnoj cijeni (npr. BGN, BVAL) s FIS-a ako utvrdimo da ne možemo utvrditi radi li se o aktivnom tržištu (st. 4.) Djelomično prihvaćen U odnosu na stavak 3. Prihvaća se. U odnosu na pitanja za stavak 4. Odredbe članka 7.stavak 2. odnose se na sve obveznice. Samo moraju ispuniti uvjete iz članka 7. stavka 2. te dokazati da se ne može utvrditi volumen trgovanja. Da, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. članak 7. te da je sastavljeno obrazloženje u kojem je pojašnjeno da ta generička cijena je adekvatnija za vrednovanje od cijene s uređenog tržišta. U odnosu na stavak 6. Ne prihvaća se. Stavak propisuje cut-off „do trenutka kada se izračunava NAV.“ Nije opravdano propisati npr. 14 sati, jer bi se moglo dogoditi da je nova cijena udjela objavljena, a prema „cut-off odredbi“ u izračun bi se uključila „starija“ cijena udjela. U odnosu na pitanja za članak 7. • Članak 8. definira da sam DUIF propisuje koje je primarno tržište nekog instrumenta, gdje je kupljen i gdje će ga prodati. • Da. Objavljenoj na ZSE kada kotira na aktivnom tržištu, u slučaju neaktivnog BVAL-a. • Da. Ili stavak 2. članak 7. • Da.
6 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 18., Obračun naknada U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 18. stavak 1. i stavak 2. Ovi stavci otvaraju brojna pitanja:  U članku 18. je specificiran obračun naknada društvu za upravljanje i depozitaru, da li isto vrijedi i za ostale naknade (HANFA, revizija i dr.)? Na koju osnovicu će se računati sve ostale naknade?  Naknade za subotu i nedjelju pripisuju se NAV-u za ponedjeljak po osnovici od petka?  Ako zadnji dan u mjesecu pada na subotu, za obračun naknada od subote osnovica je od subote, a postavlja se pitanje je li za obračun naknada od nedjelje osnovica isto od subote.  Ako zadnji dan u mjesecu pada na nedjelju, za obračun naknada od subote osnovica je od petka, a postavlja se pitanje je li za obračun naknada od nedjelje osnovica od nedjelje?  Vezano na stavak 2. postavlja se pitanje, budući da pojedina društva ovo nemaju podržano u sustavu te da će im biti potrebna dorada, da li je moguće obračun i dalje obračunavati kao i do sada ako se dani vikenda neće izračunavati te da li se ovaj obračun odnosi i na naknadu HANFA-i?  Naime, NAV- se u aplikaciji mora izračunati za svaki dan, dosad su se sve naknade obračunavale dnevno za svaki dan. Po novom - naknade CFE i MFE za subotu i za nedjelju bi trebali obračunavati ponedjeljkom s osnovicom od petka, pa se postavlja pitanje što je naknadom za HANFA-u? Članak 18. st. 1. Grupacija predlaže promijeniti tako da glasi: „(1) Naknade društvu za upravljanje i depozitaru obračunavaju se za svaki dan, na osnovicu koju čini ukupna imovina UCITS fonda umanjena za iznos obveza fonda s osnove ulaganja u financijske instrumente te obveza s osnove korištenja tehnika i instrumenata koji se koriste u svrhu učinkovitog upravljanja portfeljem UCITS fonda.“ Članak 18. st. 2. te s obzirom na predložene izmjene u članku 3., stavku 2. Grupacija predlaže promijeniti tako da glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, naknada za upravljanje i naknada depozitaru za neradne dane može se obračunati na zadnju izračunatu osnovicu iz stavka 1. ovoga članka.“ Nije prihvaćen U odnosu na postavljena pitanja: Učestalost obračuna naknade Hanfi računa se na isti način kao i kod izračuna upravljačke naknade i naknade depozitaru. Pravilnik ne uređuje izračun naknade revizoru. Naknade za subotu i nedjelju pripisuju se NAV-u za ponedjeljak po osnovici od petka, ako subota i nedjela nisu zadnji dani u mjesecu. Uvijek se naknada obračunava na zadnje izračunati NAV. U odnosu na stavak 1. Ne prihvaća se. Pravilnik ne ograničava da UCITS svojim prospektom propiše nižu osnovicu za izračun naknada za upravljanje i naknadu depozitaru. Obveze s osnova ulaganja odnose se na obveze po kupljenim financijskim instrumentima, gdje je došlo do priznavanja financijskog instrumenta u imovini UCITS fonda, a prodavatelju još nije podmirena obveza. U odnosu na stavak 2. Ne prihvaća se. NAV se mora računati za sve dane u tjednu od ponedjeljak do petka, bez obzira jesu li radni ili neradni, kao i subote i nedjelje ako „padaju“ na zadnji dan u mjesecu.
7 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 3., Izračun cijene udjela UCITS fonda U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 3., stavak 2: Iz trenutnog prijedloga izmjene nisu isključeni praznici, stoga se predlaže formulirati stavak 2. tako da glasi: „Neto vrijednost imovine i cijena udjela UCITS fonda izračunava se za svaki radni dan idućeg radnog dana“. Između vikenda i praznika nema razlike s aspekta mogućnosti izdavanja ili otkupa udjela: cijene udjela na neradne dane, uključujući praznike, ne objavljuju se niti je moguće klijentu izdati/otkupiti udjele, pa klijentima postojanje takve neto vrijednosti i cijene udjela fonda ne predstavlja nikakvu korist. Možebitne promjene u vrijednosti imovine na RH praznike, zbog toga što je izvan RH radni dan, opet nemaju nikakav utjecaj na klijente s obzirom da takav NAV neće biti objavljen, niti će klijentu biti moguće postupati po tim promjenama. Članak 3., stavak 3. Nejasno je zašto se iznimno traži izračun na zadnji kalendarski dan, nastavno na stav o, za klijenta, nepotrebnoj informaciji na neradne dane. Ukoliko je riječ o potrebi radi statističkih izvještaja ili slično, nije li moguće koristiti podatke od zadnjeg radnog dana koji prethodi kraju mjeseca? Želimo ovim putem skrenuti pozornost da korištenje takvih neobjavljenih podataka zbunjuje javnost jer se razlikuju od javno dostupnih podataka objavljenih od strane društava. Ukoliko je pak riječ o godišnjim ili polugodišnjim izvještajima, predlažemo formulaciju analognu pravilima vrednovanja AIF fondova s privatnom ponudom: „Neto vrijednost imovine i cijena udjela UCITS fonda izračunava se za svaki radni dan idućeg radnog dana i za dan sastavljanja godišnjih i polugodišnjih financijskih izvještaja.“ Nije prihvaćen U odnosu na stavak 2. Izmjene odredbi o učestalosti izrade NAV-a iniciran je na prijedlog depozitara u kojem su tražene oslobođenje obveze izračuna cijene udjela za subote i nedjelje. U odnosu na stavak 3. Cilj je osigurati ujednačeno postupanje svih subjekata nadzora.
8 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 19., Način i rokovi izvještavanja U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 19. st. 3. predlaže se promijeniti tako da glasi: „(3) Depozitar je obvezan svakog dana vrednovanja iz članka 3. stavaka 2. i 3., a najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana, dostaviti Hanfi izvještaj o izračunu neto vrijednosti imovine UCITS fonda i cijeni udjela UCITS fonda za dan vrednovanja iz članka 3. stavaka 2. i 3.“ Prihvaćen Prijedlog se prihvaća, iako je u stavku 1. jasno definirano što predstavlja pojam svaki dan vrednovanja.
9 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 16., Umanjenje vrijednosti imovine UCITS fonda U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 16. stavak 3. i 4. Prema navedenome procjena postoji li objektivni dokaz radi se svaki puta kada postoji objektivni dokaz? Članak 16. stavak 11. Predlaže se sljedeći tekst: „Objektivni dokazi ili okolnosti koje upućuju na potrebu procjene vrijednosti imovine radi umanjenja uključuju sljedeće vidljive informacije…“ Prihvaćen U odnosu na stavke 3. i 4. Procjena postoje li okolnosti za umanjenje imovine radi po saznanju, odnosno objavi informacije, ali minimalno na datume sastavljanja financijskih izvještaja. U odnosu na stavak 11. Prihvaća se.
10 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 12., Tehnike procjene vrijednosti financijskih instrumenata koji se vrednuju po fer vrijednosti U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 12. stavak 5. S obzirom da se kao tehnika procjene depozita prvo nameće EKS, Grupacija postavlja pitanje postoji li dužnost imati ovakav model za depozite, pod pretpostavkom da je ono što je iz čl. 12. primjenjivo na depozite definirano čl. 10. st. 3. te se Grupaciji čini da ne obuhvaća ovaj stavak. Predlaže se izmijeniti st. 13. tako da glasi: „(13) Iznimno od stavka 1. ovoga članka prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca kojima se trguje na neaktivnom tržištu, a koje je izdala ili za njih jamči Republika Hrvatska, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Hrvatska narodna banka, druga država članica, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili središnja banka druge države članice, Europska središnja banka, Europska unija ili Europska investicijska banka, treća država ili, u slučaju federalne države, jedna od članica koje čine federaciju, ili javno međunarodno tijelo kojemu pripada jedna ili više država članica, mogu se vrednovati primjenom cijene objavljene na službenim financijsko-informacijskim servisima za dan za koji se vrednuje imovina i obveze, dobivene algoritmima koji izračunavaju (generiraju) kompozitnu cijenu dosljedno koristeći dostupne tržišne podatke o trgovanju, te indikativnim ili obvezujućim kotacijama.“ Postavlja se pitanje smatra li se ovakvo vrednovanje tehnikom procjene tj. moguće je tek nakon što se utvrdi da su navedeni PVP i ITN neaktivni. Prihvaćen U odnosu na stavak 5. Da, uz navedeno popratno praćenje svih javno dostupnih podataka o kreditnoj instituciji na temelju kojih se može procijeniti kreditni rizik kreditne institucije. U odnosu na stavak 13. Prihvaća se. Da. Vrednovanje državnih obveznica BVAL-om, smatra se tehnikom procjene. BVAL se koristi kao cijena vrednovanja samo za državne obveznice koje kotiraju na neaktivnom tržištu.
11 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 9., Financijske izvedenice U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 9. stavak 3. Mirovinski fondovi FV izračunavaju na temelju forward pointsa (Devizne terminske transakcije dnevno se vrednuju po fer vrijednosti, primjenom terminskih bodova (forward points) za određenu valutu (close-out metoda), koji su dostupni na službenom financijsko-informacijskom servisu.). Grupacija predlaže razmotriti i ovu mogućnost. Prihvaćen Prihvaća se.
12 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Članak 5., Priznavanje imovine i obveza UCITS fonda U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK, Grupacije UCITS fondova. Članak 5., stavak 3. Grupacija smatra transparentnijim i ravnomjernijim umjesto korištenja tečajeva objavljenih na financijsko-informacijskom servisu (u slučaju nepostojanja na tečajnici ECB niti HNB), koristiti tečajeve središnjih banaka izdavatelja takvih valuta. Primjer: korištenje tečaja Narodne banke Srbije za RSD. Korištenje tečaja „objavljenog na financijsko-informacijskom servisu“ ostavlja mogućnost korištenja bilo kojeg (čijeg) srednjeg tečaja: bilo koje poslovne banke, ili dobivenog algoritmom i slično. Tečajevi središnjih banaka u pravilu su dostupni i na financijsko-informacijskim servisima, pa predložena promjena ne bi imala utjecaj na praktičnost pronalaženja takvih podataka. Grupacija stoga predlaže formulirati stavak uz brisanje zadnjeg dijela jer ga smatramo suvišnim s obzirom da je u prvom dijelu stavka već naznačeno postupanje, tako da glasi: „Imovina koja je stečena u stranoj valuti i naknadno mjerenje imovine i obveza UCITS fonda denominiranih u stranoj valuti preračunava se u eursku protuvrijednost primjenom referentnih tečajeva Europske središnje banke važećih za dan vrednovanja, ili po tečaju koji proizlazi iz ugovornog odnosa vezanog za tu transakciju. Ako valuta u kojoj je imovina ili obveza denominirana nije uvrštena na tečajnici Europske središnje banke, za preračun se primjenjuju srednji tečajevi Hrvatske narodne banke važećem za dan vrednovanja odnosno u nedostatku istih srednji tečajevi koje je objavila središnja banka države predmetne valute, odnosno u nedostatku tih srednji tečajevi objavljena na financijsko-informacijskom servisu. Vrijednosti izražene u valuti uz koju je vezana valuta u kojoj je imovina denominirana preračunavaju se u eursku protuvrijednost na jednak način kao što je definirano za imovinu koja je stečena u stranoj valuti.“ Prihvaćen Prihvaća se.