Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Uredbi o postupku zapošljavanja u državnoj službi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | Korisnik koji je osoba s invaliditetom, Članak 10. | U članku 10. (ili u članku 4.) predlaže se dodati odredba: "Centralizirani sustav za zapošljavanje mora biti u postupnosti usklađen sa zahtjevima pristupačnosti za osobe s invaliditetom." Podržava se uvođenje odredbe o označavanju potrebe za razumnom prilagodbom prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u korisničkom profilu. Međutim, ukoliko je korisnički profil nepristupačan, primjerice, za osobe s potpunim oštećenjem vida, pa iste ne mogu uz pomoć čitača zaslona pristupiti centraliziranom sustavu za zapošljavanje, kreirati korisnički profil ili ne njemu označiti odgovarajuće polje, onda je ova odredba za njih neprovediva. Tijela državne uprave imaju obvezu poduzeti potrebne mjere kako bi svoje mrežne stranice i programska rješenja za pokretne uređaje učinilo pristupačnijima sukladno Zakonu o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora. Vrlo često ta "obveza" završava sa stavljanjem Izjave o pristupačnosti na web stranicu u kojoj je detaljno navedeno što nije pristupačno, kao što je to evidentno na web stranicama ovog Ministarstva: https://mpudt.gov.hr/izjava-o-pristupacnosti/24263 Ovakva praksa je neprihvatljiva u bilo kojem slučaju, a osobito u slučaju ako o toj mrežnoj stranici i o tom programskom rješenju ovisi ostvarivanje ustavnog prava na pristup državnoj službi, pod jednakim uvjetima. Stoga je potrebno u Uredbi jasno propisati obvezu da Centralizirani sustav za zapošljavanje mora biti u postupnosti pristupačan osobama s invaliditetom. Ako se isto ne bi moglo osigurati, onda je potrebno propisati podnošenje prijave redovitom poštom za osobe s invaliditetom odnosno omogućiti pristup javnoj službi na drugi način kako bi se osiguralo zapošljavanje, pod jednakim uvjetima, u skladu s ustavnim pravom iz čl. 44. Ustava. | Primljeno na znanje | Centralizirani sustav za zapošljavanje bit će usklađen sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora. |
| 2 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | Obveza testiranja kompetencija, Članak 11. | Predloženim člankom 11. stavkom 4. prijedloga Uredbe propisano je da će se kompetencije koje su elektronički provjerljive provoditi u testnim centrima. Pritom, iz prijedloga Uredbe nije razvidno gdje će se testni centri nalaziti i koliko će ih biti. S ciljem omogućavanja sudjelovanja u postupku zapošljavanja kandidatima iz svih područja Republike Hrvatske pod jednakim uvjetima, neovisno o prometnoj povezanosti mjesta u kojem žive i njihovom socio-ekonomskom položaju, prvenstveno smatramo potrebnim voditi računa o dovoljnom broju testnih centara koji bi bilo locirani na različitim dijelima Republike Hrvatske, a također po potrebi omogućiti provedbu testiranja i na druge načine, primjerice putem online testiranja. Nadalje, potrebno je prilikom provjere osigurati jasne upute na način da se prije testiranja kandidatima na razumljiv način objasni što i na koji način se provjeravaju kompetencije, kao i da su upute dostupne kandidatima u testnim centrima, što uključuje i uputu kako podnijeti prigovor za vrijeme testiranja ako dođe do određenih poteškoća. | Nije prihvaćen | Predmet uredbe nije propisivanje lokacija testnih centara. Također, novi sustav zapošljavanja ne predviđa mogućnost online testiranja izvan testnih centara već isključivo testiranje u kontroliranim uvjetima u testnim centrima (Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu). Prema NPOO, za testiranje kandidata u postupku zapošljava koristit će se regionalni ispitni centri za provedbu državnog ispita. U okviru projekta ”Centralizirani sustav selekcije” predviđena je odgovarajuća podrška korisnicima (korisničke upute) prilikom poduzimanja radnji u postupku zapošljavanja (primjerice, u aplikaciji za zapošljavanje bit će dostupni linkovi na kreiranje profila radnog mjesta, pregled javnih natječaja, priručnici o kompetencijama). |
| 3 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | Korisnički profil, Članak 9. | Članak 9. propisuje obvezu izrade korisničkog profila, odnosno korištenje sustava e-Građani, kao preduvjet za sudjelovanje kandidata, između ostalog u javnom natječaju za zapošljavanje u državnoj službi. Prijave u Centralizirani sustav za zapošljavanje provode se isključivo putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) te korisnik mora imati otvoren korisnički pretinac u sustavu e-Građani, sukladno stavku 6. prijedloga Uredbe, putem kojeg mu se dostavlja poziv za testiranje i druge službene obavijesti iz Centraliziranog sustava za zapošljavanje. Tako članak 25. prijedloga Uredbe propisuje da će se u postupku javnog natječaja poziv na testiranje uputiti kandidatima putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje, koji se dostavlja putem korisničkog pretinca. Prigovor u postupku testiranja, sukladno članku 28. stavku 2. prijedloga Uredbe također se podnosi putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje, kao i rješenje o prijmu sukladno članku 36. stavku 2. prijedloga Uredbe. Sukladno članku 38. prijedloga Uredbe, na zapošljavanje namještenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe ove Uredbe kojima je uređeno i zapošljavanje državnih službenika, što također uključuje otvaranje korisničkog pretinca u sustavu e-Građani i izradu korisničkog profila te prijavu u Centralizirani sustav za zapošljavanje. Slijedom navedenog, građani koji se iz objektivnih razloga ne koriste navedenim sustavom, primjerice jer nemaju adekvatnu tehničku opremu ili pristup internetu, neće imati mogućnost ili će im biti otežano sudjelovati u postupku zapošljavanja u državnoj službi. Naime, iako se broj korisnika sustava e-Građani kontinuirano povećava te ih je u 2023. godini bilo 1.868.564, odnosno 8,62% više nego u 2022. godini, i dalje je potrebno raditi na povećanju broja korisnika ovog sustava. Kako smo već isticali prilikom donošenja Zakona o državnim službenicima, kandidatima je potrebno omogućiti da se na jasan i razumljiv način upoznaju s načinom rada Centraliziranog sustava za zapošljavanje, posebice kriterija koji utječu na njihovo ocjenjivanje te u svakom smislu prevenirati diskriminaciju i druge moguće negativne posljedice na ljudska prava kandidata za zapošljavanje. Europska komisija je u godišnjem izvješću o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. godinu u dimenziji povezivosti, Hrvatsku svrstala na 24. mjesto među 27 država članica EU-a, jer iako je brzom širokopojasnom mrežom (do 30 Mbps) pokriveno 88 % kućanstava u Hrvatskoj, što je blizu prosjeka EU-a, pokrivenost ruralnih područja i dalje je slaba (47 %). U izvješću Digitalne dekade za Hrvatsku za 2023. godinu, s obzirom na minimalni porast pokrivenosti ruralnih područja (51,9%) istaknuto je kako Hrvatska treba ubrzati svoje napore u poboljšanju infrastrukture povezivosti u ruralnim područjima . Stoga smo isticali da je potrebno razmotriti načine da se pri podnošenju prijava na javni natječaj putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje, ne isključuju osobe u slabijem socio-ekonomskom položaju ili one koje žive u ruralnim područjima, odnosno potencijalni kandidati koji nemaju pristup internetu ili osobnom računalu. Slijedom navedenog, s ciljem prevencije isključenja iz postupka zapošljavanja u državnu službu onih skupina građana koje nemaju mogućnost korištenja navedenih sustava iz objektivnih razloga, primjerice jer nemaju adekvatnu opremu, mogućnost korištenja širokopojasne mreže u ruralnim područjima ili iz različitih razloga ne posjeduju dovoljan stupanj digitalne pismenosti (osobito ako isto nije relevantno za potrebe radnog mjesta), predlažemo da se razmotre alternativni načini provedbe postupka zapošljavanja za one kandidate koji nisu u mogućnosti koristiti propisani sustav, barem u određenom prijelaznom razdoblju. Po isteku prijelaznog razdoblja bi se ocijenilo postoji li i dalje potreba za takvim rješenjem. Vezano uz predloženi članak 9. stavak 5. prijedloga Uredbe koji propisuje da će korisnik kod izrade korisničkog profila dati privolu za fotografiranje te obradu osobnih podataka u skladu s posebnim propisima, smatramo važnim istaknuti da iz prijedloga Uredbe nisu razvidni razlozi za fotografiranje korisnika te na koji će se način koristiti te fotografije u sustavu radi sudjelovanja kandidata u selekcijskom postupku, a s čime bi korisnici trebali biti upoznati. Bitno je da sustav bude uspostavljen na način da sadrži potrebne informacije o razlozima i načinu prikupljanja osobnih podataka te pojašnjenje kandidatima na koji način će se isti prikupljati i u kojim bazama podataka pohranjivati, poštujući propise o zaštiti osobnih podataka. | Nije prihvaćen | Unaprjeđenje postupka zapošljavanja u državnoj službi putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje predviđeno je Zakonom o državnim službenicima i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., između ostalog, da će se javni natječaji objavljivati na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, a obavijest o tome objavit će se na mrežnim stranicama tijela koje zapošljava, prijave na javni natječaj podnose se elektroničkim putem u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, testiranje kompetencija provodi se elektroničkim putem u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje te se rješenje o prijmu u državnu službu kandidatima u postupu javnog natječaja dostavlja javnom objavom na mrežnim stanicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. U postupku zapošljavanja provodit će se online testiranje kandidata i tako osigurati transparentan i objektivan izbor kandidata. Standardizirani postupak testiranja i intervjua provodit će stručne osobe, a anonimnost kandidata bit će osigurana tijekom postupka, sve do intervjua, što će znatno pridonijeti transparentnosti i omogućiti izbor najboljih kandidata. S obzirom kako je Zakonom o državnim službenicima propisano da se navedene radnje obavljaju elektroničkim putem nije moguće Uredbom propisati drugačije za pojedine kandidate. Međutim, građanima će biti na raspolaganju korisnička podrška vezana za provedbu određenih radnji u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje. Za uvid u objavljene javne natječaje te otvaranje i korištenje osobnog korisničkog pretinca u koji se dostavljaju informacije vezane uz zapošljavanje nije nužno da osoba raspolaže računalnom opremom i pristupom internetu jer može koristiti mobitel ili računalnu opremu na javno dostupnim mjestima (npr. u knjižnicama). Fotografije kod testiranja se izrađuju sa svrhom identifikacije korisnika kao dodatna sigurnost da je doista osoba navedenog profila pristupila testiranju i odradila sve testove, a obrada podataka, uključujući fotografije, obavit će se sukladno posebnim propisima. |
| 4 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | Pojmovi u ovoj Uredbi, Članak 3. | U članku 3. točki 1. prijedloga Uredbe navedena je definicija pojma „centralizirani sustav za zapošljavanje“ koja ne odgovara u potpunosti definiciji istoga pojma u odredbi članka 58. stavka 1. Zakona o državnim službenicima. Mišljenja smo kako nema suštinske potrebe da se određeni pojam definira i u Zakonu o državnim službenicima i u prijedlogu Uredbe, no u slučaju da dolazi do takve prakse potrebno je uskladiti definicije pojmova koje su u njima sadržane. Slijedom navedenoga, predlažemo da se briše navedena definicija u prijedlogu Uredbe ili da se u potpunosti uskladi s definicijom iz članka 58. stavka 3. Zakona o državnim službenicima. | Nije prihvaćen | Nema zapreka da se pojam “Centralizirani sustav za zapošljavanje” šire definira u odnosu na isti pojam u Zakonu o državnim službenicima. U Uredbi se detaljnije uređuje postupak zapošljavanja i u skladu s tim je proširena definicija (određenje) Centraliziranog sustava za zapošljavanje. |
| 5 | PUČKI PRAVOBRANITELJ | UREDBU O POSTUPKU ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ SLUŽBI | Ovim putem načelno pozdravljamo odredbe u prijedlogu Uredbe koje su usmjerene na uvođenje transparentnijih kriterija i postupaka zapošljavanja u državnoj službi, u pogledu potrebe ostvarivanja cilja zapošljavanja najboljih odnosno najkompetentnijih kandidata, čime će se doprinijeti povećanju efikasnosti, učinkovitosti i usmjerenosti javne uprave potrebama korisnika. Digitalna komunikacija prilikom provedbe postupka zapošljavanja u državnoj službi za veliki broj kandidata znači učinkovitiju i bržu komunikaciju. Međutim, pritom je potrebno voditi računa da korištenje suvremenih tehnologija ne izostavi pojedine građane odnosno skupine građana iz mogućnosti zapošljavanja u državnoj upravi. Naime, ovakav način zapošljavanja pretpostavlja osiguranje digitalnih alata i posjedovanje digitalnih vještina svih kandidata koji su zainteresirani za zapošljavanje u državnoj službi, a ukoliko to nije moguće, potrebno je osigurati alternativne načine pristupa postupku zapošljavanja za one kandidate koji ne raspolažu potrebnim tehničkim alatima i/ili vještinama (posebice za one kojima ujedno digitalna pismenost nije jedna od kompetencija koju moraju imati za potrebe radnog mjesta, primjerice vozači). Sukladno članku 44. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14), svim državljanima Republike Hrvatske treba pružiti mogućnost da budu primljeni u državnu službu pod jednakim uvjetima. Dakle, neovisno primjerice o njihovom socio-ekonomskom položaju, zbog kojeg neke osobe neće biti u mogućnosti sudjelovati u postupku zapošljavanja na način kako je to propisano prijedlogom Uredbe. Stoga, u nastavku dajemo mišljenje i prijedloge vezano za pojedine odredbe prijedloga Uredbe, s ciljem da se svim potencijalnim kandidatima sa znanjima, vještinama i sposobnostima potrebnim za uspješno obavljanje poslova radnog mjesta u državnoj službi omogući sudjelovanje u postupku zapošljavanja pod jednakim uvjetima. Ističemo kako smo već u postupku javnog savjetovanja prilikom usvajanja Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, br, 155/23) ukazali na potrebu razmatranja načina da se pri podnošenju prijava na javni natječaj putem centraliziranog sustava za zapošljavanje ne isključuju osobe u slabijem socio-ekonomskom položaju ili one koje žive u ruralnim područjima, odnosno potencijalni kandidati koji nemaju pristup internetu ili osobnom računalu. Prije svega, radi upoznavanja javnosti s ciljem i planiranim učincima predloženih odredbi, smatramo bitnim pružiti adekvatno obrazloženje pojedinih odredbi, u skladu u skladu sa člankom 175. Poslovnika Hrvatskog sabora te Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine, br. 140/09). Prijedlog Uredbe popraćen adekvatnim obrazloženjem pojedinih normi doprinio bi ujednačenoj primjeni Uredbe i njenom boljem razumijevanju od strane državnih službenika koji će je primjenjivati i budućih kandidata koji se planiraju zaposliti u državnoj službi, budući se radi o uvođenju novog postupka zapošljavanja. Stoga smatramo potrebnim jasnije obrazložiti svaku odredbu prijedloga Uredbe, što ne podrazumijeva prepričavanje odredbi. | Nije prihvaćen | Unaprjeđenje postupka zapošljavanja u državnoj službi putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje predviđeno je Zakonom o državnim službenicima i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026., između ostalog, da će se javni natječaji objavljivati na mrežnim stranicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, a obavijest o tome objavit će se na mrežnim stranicama tijela koje zapošljava, prijave na javni natječaj podnose se elektroničkim putem u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, testiranje kompetencija provodi se elektroničkim putem u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje te se rješenje o prijmu u državnu službu kandidatima u postupu javnog natječaja dostavlja javnom objavom na mrežnim stanicama tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. U postupku zapošljavanja provodit će se online testiranje kandidata u kontroliranim uvjetima u testnim centrima (Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu) i tako osigurati transparentan i objektivan izbor kandidata. Standardizirani postupak testiranja i intervjua provodit će stručne osobe, a anonimnost kandidata bit će osigurana tijekom postupka, sve do intervjua, što će znatno pridonijeti transparentnosti i omogućiti izbor najboljih kandidata. S obzirom kako je Zakonom o državnim službenicima propisano da se navedene radnje obavljaju elektroničkim putem nije moguće Uredbom propisati drugačije za pojedine kanidate. Međutim, građanima će biti na raspolaganju korisnička podrška vezana za provedbu određenih radnji u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje |
| 6 | MILIVOJ BAČIĆ | UREDBU O POSTUPKU ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ SLUŽBI | Molim da u obzir uzmete i po potrebi uredite nespecifične slučajeve koji se u praksi povremeno događaju ili makar da pojasnite da li se odredbe ove Uredbe primjenjuju i kod zapošljavanja djelatnih vojnih osoba (dakle oni su već zaposleni) koji žele raditi u istom ili drugom tijelu državne uprave na radnim mjestima koja se popunjavaju iz kategorije državnih službenika. Naime, u praksi se realizirana takva zapošljavanja i to na način da su djelatne vojne osobe (mahom najviši vojni činovi ali bilo je i brigadira) koristeći mogućnost tzv "zamrzavanja statusa djelatne vojne osobe" zapošljavani na dužnosti namijenjene državnim službenicima/rukovodećim državnim službenicima kao što su "veleposlanik RH" u nekoj državi, "savjetnik za gospodarstvo" u Veleposlanstvu RH u nekoj državi ili pak unutar istog ministarstva osobe kategorije "djelatne vojne osobe" su zapošljavane na radna mjesta namijenjena državnim službenicima kao npr "ravnatelj uprave" ili "načelnik službe". Neznam da li je u ovim situacijama provođen interni ili javni natječaj ali pod pretpostavkom da jest treba uzeti u obzir da je status djelatne vojne osobe aktivan sve do donošenja rješenja o rasporedu na neko službeničko radno mjesto i da bi se te osobe u opisanim situacijama javljale na natječaje u statusu DVO koji se "zamrzava" donošenjem rješenja o rasporedu na službeničko radno mjesto kada prelaze u kategoriju "državnog službenika", a istekom mandata ili roka rasporeda isti "odmrzavaju svoj status" i ponovo su u kategoriji "DVO". | Nije prihvaćen | Uredba se donosi temeljem Zakona o državnim službenicima koji uređuje radnopravni odnos između državnih službenika odnosno namještenika i države kao poslodavca. S obzirom da djelatne vojne osobe nisu državni službenici, na njihovo zapošljavanje ne primjenjuju se odredbe ove Uredbe. |
| 7 | LOVRO MAKOVEC | Stupanje na snagu, Članak 44. | Riječi: »osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“« zamijeniti riječima: »1. studenoga 2024.« Obrazloženje: Članak 176. Zakona navodi da odredbe članaka 66. – 73. stupaju na snagu 1. srpnja 2024. Budući da su navedene odredbe o javnom natječaju, testiranju i intervjuu na snazi, one se ne primjenjuju prema članku 160. Zakona. Člankom 160. Zakona propisano je da se do 1. studenog 2024. javni natječaj raspisuje u skladu s Odlukom o zabrani. Odredbe o internom oglasu i bazi kandidata stupaju na snagu 1. siječnja 2026., kako u Zakonu tako i u ovoj Uredbi. Smatram da bi Uredba trebala na snagu stupiti 1. studenog 2024., u skladu s člankom 160. Zakona jer bi to ujedno značilo i početak njene primjene. Ustavni sud u izvješću U-X-80/2005 istaknuo je da »zakon mora stupiti na snagu točno određenog dana, što ujedno znači da se od tog dana mora početi primjenjivati«. Zakon o državnim službenicima s pripadajućim izmjenama već je donesen pa nema smisla raspravljati o zakonu, no navedeno se može preslikati na ovu Uredbu. Ako bi ona stupila na snagu osmog dana kako je sad navedeno, a prema članku 41. Uredbe bi se primjenjivali članci 160 – 166. Zakona odnosno Odluka o zabrani, može se zaključiti da se radi o različitim danima stupanja na snagu i početku primjene. Iako su odredbe o zapošljavanju iz novog Zakona (članci 66. – 73.) već stupili na snagu, radi se o odgođenoj primjeni prema članku 160. Zakona. Siguran sam da bi se i navedene odredbe o stupanju na snagu izmijenile da se krenulo ranije s izmjenom Zakona odnosno prije 1. srpnja kad su odredbe stupile na snagu. Još bih istaknuo i članak 43. ove Uredbe koji propisuje da prestaje važiti Uredba o raspisivanju, no prema članku 160. stavku 2. Zakona bi se do 1. studenog 2024. trebala primjenjivati baš ta Uredba. Ako bi ova Uredba stupila na snagu prije 1. studenog, prestala bi važiti Uredba prema kojoj bi se do 1. studenog trebalo provoditi zapošljavanje rukovodećih službenika. Predlažem promijeniti dan stupanja na snagu ove Uredbe i uskladiti je s člankom 160. Zakona, odnosno početkom primjene navedenih zakonskih odredbi. Pritom bi naravno bilo potrebno i obrisati članak 41. Uredbe koja gubi svoj smisao ako uvažite ovaj prijedlog o promjeni dana stupanja na snagu. | Nije prihvaćen | Odredba Uredbe usklađena je s odredbama Zakona o državnim službenicima koje se odnose stupanje na snagu odredaba o postupku zapošljavanja putem javnog natječaja (navedene zakonske odredbe stupile su na snagu). U prijelazim odredbama Zakona propisan je postupak zapošljavanja u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu Zakona do 1. studenoga 2024. |
| 8 | LOVRO MAKOVEC | Rješenje o prijmu u državnu službu, Članak 36. | Članak 36. brisati. Obrazloženje: Posebno bih istaknuo ovaj članak i članak 37. koji su preuzeti iz Zakona (članak 76. odnosno članak 77.), s time da je materija uređena Zakonom detaljnija nego što je preneseno u Uredbi. Dakle ako se u Uredbi već nalaze odredbe koje su propisane Zakonom, onda bi barem imalo smisla da se propiše sve ili barem detaljnije nego što to Zakon radi, a ne da se samo djelomično prepišu zakonske odredbe. Primjerice, Zakonom je određeno što se smije učiniti javno dostupnim i da se rješenje uklanja nakon šest mjeseci, a toga nigdje nema u Uredbi. Ako išta, barem bi to trebala biti materija Uredbe, a ne Zakona, no zakonodavac se odlučio navedeno propisati zakonom. No samo želim dati do znanja da je nepotrebno propisivati stvari koje su već propisane Zakonom jer se adresat ionako za ovu odredbu mora referencirati na članak 76. Zakona koji detaljnije razrađuje ovu materiju pa nema smisla da se uopće nalazi u Uredbi ako bi ionako morao čitati Zakon za to. Predlažem stoga obrisati članke 36. i 37. jer su u Zakonu navedene odredbe mnogo detaljnije. | Nije prihvaćen | Radi jednostavnijeg praćenja slijeda radnji u postupku zapošljavanja, u Uredbu su dodane zakonske odredbe o donošenju i dostavi rješenja o prijmu u državnu službu i donošenju rješenja o rasporedu na radno mjesto. |
| 9 | LOVRO MAKOVEC | Utvrđivanje uvjeta i zapreka za prijam u državnu službu za izabranog kandidata, Članak 35. | Stavak 1. brisati. Obrazloženje: Krajnje nepotrebno i nesvrhovito, pogotovo jer država odnosno državno tijelo koje zapošljava ionako može putem e-Građana dohvatiti tražene podatke za kandidata. U ovom članku ne spominje se Centralizirani sustav pa je pretpostavka da se dostava ne obavlja elektroničkim putem? To još više nema smisla jer bi građanin pribavio potvrde putem e-Građana, ispisao ih i fizički dostavio, umjesto da država samoinicijativno tu isto potvrdu preuzme. Niti ju ne mora preuzeti, već samo u registru provjeriti činjenice. | Nije prihvaćen | Podaci o vođenju kaznenog postupka protiv kandidata koji se zapošljava odnosno njegovom zdravstvenom stanju predstavljaju osobne podatke kojima može, putem sustava e-Građani, pristupiti isključivo kandidat, a državnim tijelima. |
| 10 | LOVRO MAKOVEC | Početak rada na novom radnom mjestu, Članak 21. | U stavku 1. iza riječi: »sporazumom čelnika tijela« dodati zarez i riječi: »pročelnika upravnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave«. Obrazloženje: Navedena odredba izravno je preuzeta iz članka 63. stavka 7. Zakona, no ako se već nalazi ovdje, smatram da bi ju trebalo dopuniti. Naime, mišljenja sam da ova odredba kako je sad napisana (uključujući i članak 86.a stavak 3. Zakona) ne obvezuje na izradu sporazuma kad se radi o premještaju službenika iz lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, pojam »čelnika tijela« koristi se za tijela državne uprave sukladno Zakonu o sustavu državne uprave, dok se za lokalnu samoupravu koristi ili »pročelnik upravnog tijela« ili »izvršno tijelo«, ovisno o namjeri. Izvršno tijelo se odnosi na (grado)načelnika/župana pa bi iz sadržaja ovog Zakona trebalo koristiti pojam pročelnika upravnog tijela. Osim ako naravno nije namjera da se sporazum ne izrađuje kad se radi o premještaju službenika lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Pojam “čelnik tijela” općenit je pojam i obuhvaća osobu koja je na čelu određenog tijela i upravlja njome. |
| 11 | LOVRO MAKOVEC | Povjerenstvo za provedbu internog oglasa, Članak 18. | Stavak 1. promijeniti tako da glasi: »Čelnik državnog tijela koje zapošljava imenuje povjerenstvo za provedbu internog oglasa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje provodi postupak internog oglasa.« Obrazloženje: Stavak se jasnije dorađuje i usklađuje s člankom 30. stavkom 1. ove Uredbe. | Nije prihvaćen | Odredba je jasna. |
| 12 | LOVRO MAKOVEC | Pravo rada u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje, Članak 15. | Stavak 4. brisati. Obrazloženje: Osim ako se ne dodaje rok u kojem su čelnici dužni imenovati službenike, odredba ovog stavka je nepotrebna. Dužnost imenovanja već proizlazi iz navedenih stavaka pa zašto bi se ponovno navodilo da su čelnici dužni imenovati službenike? Predlažem ili brisanje navedene odredbe ili na kraju rečenice dodati neki rok u kojem moraju imenovati službenike za rad u sustavu. | Nije prihvaćen | Nije potrebno propisivati rok za imenovanje osoba koje imaju pravo pristupa podacima odnosno pravo rada (koordinatori) u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje. Ukoliko određeno državno tijelo ne bi imalo imenovanog koodrinatora ne bi moglo provoditi postupak zapošljavanja. |
| 13 | LOVRO MAKOVEC | Obveza testiranja kompetencija, Članak 11. | U stavku 1. iza riječi: »poziva« dodati riječi: »za iskaz interesa za rad u državnoj službi«, a iza riječi: »natječaja« dodati riječi: »za prijam u državnu službu«. Obrazloženje: Dodaju se riječi u skladu s njihovim nazivima. Drugim riječima, nije »javni poziv za iskazivanje interesa« nego »javni poziv za iskazivanje interesa za rad u državnoj službi« (odnosno »iskaz interesa za ...«). | Nije prihvaćen | Nema potrebe za dopunom jer iz odredbe je jasno na koju se prijavu odnosi. |
| 14 | LOVRO MAKOVEC | Korisnički profil, Članak 9. | U stavku 2. iza riječi: »interesa« dodati riječi: »za rad u državnoj službi«, a iza riječi: »natječaj« dodati riječi: »za prijam u državnu službu«. Obrazloženje: Dodaju se riječi u skladu s njihovim nazivima. Drugim riječima, nije »javni poziv za iskazivanje interesa« nego »javni poziv za iskazivanje interesa za rad u državnoj službi« (odnosno »iskaz interesa za ...«). | Nije prihvaćen | Nema potrebe za dopunom jer iz odredbe je jasno na koju se prijavu odnosi. |
| 15 | LOVRO MAKOVEC | Pojmovi u ovoj Uredbi, Članak 3. | U stavku 1. točku 15) brisati. Obrazloženje: Ovaj pojam koristi se samo jednom i to u članku 9. stavku 2. Jasnije bi bilo da se u navedenom stavku iza riječi: »registara« dodaju riječi poput: »sukladno propisima o državnoj informacijskoj infrastrukturi«. Iako bi i to možda bilo suvišno jer nije potrebno definirati pojmove koji su već uređeni drugim propisima. Primjerice, nigdje nije definirano što je upravni spor niti se spominju odredbe propisa kojim se on uređuje. | Nije prihvaćen | U članku 3. određuje se značenje pojedinih pojmova u Uredbi, između ostalog, pojam temeljnog registra. Iako se navedeni pojam koristi samo u jednoj odredbi (članak 9. stavak 2) određenju značenja tog pojma nije predmet članka 9. Uredbe. Radi jasnoće Uredbe pojmovi koji se koriste u Uredbi definirani su u članku 3. Uredbe. |
| 16 | LOVRO MAKOVEC | Pojmovi u ovoj Uredbi, Članak 3. | U stavku 1. točku 14) brisati. Obrazloženje: Slično kao i za konačnu rang listu, iz odredbi Uredbe jasno je što rang lista je, a to je najjasnije izraženo u članku 14. | Nije prihvaćen | Radi jasnoće Uredbe pojmovi koji se koriste u Uredbi definirani su u članku 3. Uredbe. |
| 17 | LOVRO MAKOVEC | Pojmovi u ovoj Uredbi, Članak 3. | U stavku 1. točku 10) brisati. Obrazloženje: Prošlo je više od 10 godina od uvođenja sustava e-Građani i do sad bi svima trebao biti jasan pojam korisničkog pretinca. Smatram da nije potrebno posebno navoditi pojmove koji su opće poznati, a uostalom navedeno je već uređeno Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Štoviše, iz odredbi ove Uredbe u kojima se i spominje taj pojam jasno je da se odnosi na sustav e-Građani. | Nije prihvaćen | Radi jasnoće Uredbe pojmovi koji se koriste u Uredbi definirani su u članku 3. Uredbe. |
| 18 | LOVRO MAKOVEC | Pojmovi u ovoj Uredbi, Članak 3. | U stavku 1. točku 8) brisati. Obrazloženje: Pojam »rang liste« općenito široko je korišten, a »konačnost« proizlazi iz preostalih odredbi Uredbe, konkretno članka 32. stavka 7. i članka 33. ove Uredbe. Stoga predlažem brisanje navedenog pojma jer ne doprinosi jasnoći ili razumljivosti teksta. | Nije prihvaćen | Radi jasnoće Uredbe pojmovi koji se koriste u Uredbi definirani su u članku 3. Uredbe. |
| 19 | LOVRO MAKOVEC | Pojmovi u ovoj Uredbi, Članak 3. | U stavku 1. točku 7) brisati. Obrazloženje: Opće akte ne treba gledati doslovno i mehanički, već u obzir uzeti jezične konstrukte i semantiku koja iz njega proizlazi. Definiranje negacije kao u ovom slučaju je potpuno nepotrebno, svima je razumljivo da kompetencije koje nisu elektronički provjerljive predstavlja negaciju kompetencija koja jesu elektronički provjerljive. Ovakvim pojmovima se samo opterećuje adresata koji što prije želi u meritum propisa, ne zamarajući se nepotrebnim definicijama. Primjerice, nadređeni Zakon na početku odmah ulazi u sadržaj, bez nabrajanja pojmova poput državnog službenika, sukoba interesa, upravljanja, podređenosti i sl. Navedenim pojmovima adresat se upoznava iščitavajući odredbe Zakona redoslijedom u kojem se one logički i smisleno pojavljuju. Ovakvim korištenjem pojmovnika kao ova Uredba zbunjuje se čitatelja koji bi se trebao vraćati na članak 3. da ponovno pročita neku definiciju, umjesto da se sve definicije spominju tamo gdje se i one razrađuju. Ako Zakon, koji je mnogo složeniji od ove Uredbe, uspijeva u svojem cilju bez pojmovnika, onda bi svakako to trebala i Uredba (ili bilo koji drugi propis). | Nije prihvaćen | Radi jasnoće Uredbe pojmovi koji se koriste u Uredbi definirani su u članku 3. Uredbe. |
| 20 | LOVRO MAKOVEC | Pojmovi u ovoj Uredbi, Članak 3. | U stavku 1. točku 5) brisati. Obrazloženje: Navedeno je izravno prepisano iz članka 48. stavaka 4., 5, 6. i 7. Prethodno sam već spomenuo važnost hijerarhije propisa i nepotrebnost ponavljanja stvari koje su već propisane aktom veće pravne snage. Štoviše, Zakonom su i detaljnije propisane kompetencije pa je tako u Zakonu spomenuto da opće kompetencije moraju imati svi državni službenici, a toga nigdje nema u Uredbi. Dakle svakako predlažem da se ova točka obriše jer je već propisana i nepotrebno se ponavlja. | Nije prihvaćen | Radi jasnoće Uredbe pojmovi koji se koriste u Uredbi definirani su u članku 3. Uredbe.. |
| 21 | LOVRO MAKOVEC | Pojmovi u ovoj Uredbi, Članak 3. | U stavku 1. točku 1) brisati. Obrazloženje: Centralizirani sustav za zapošljavanje uređen je člankom 58. Zakona. Istina, u ovoj točki spominju se neki pojmovi koji se na prvu ne nalaze u članku 58. stavku 1. Zakona. Razlika između te dvije odredbe je u tome da se u Uredbi spominje objava internog oglasa, javnog poziva i javnog natječaja te podnošenje prijava na javni poziv. No, objava je uređena člankom 58. stavkom 3. Zakona, a što se tiče podnošenja prijava na javni poziv, navedeno je uređeno glavom IV. Uredbe iz koje je razumljivo da se postupak provodi putem Centraliziranog sustava. Dakle, brisanjem ovog pojma ne utječe se na razumljivost Uredbe jer je Uredba podzakonski akt i nije potrebno ponovno propisivati pojmove koji su propisano Zakonom. | Nije prihvaćen | Radi jasnoće Uredbe pojmovi koji se koriste u Uredbi definirani su u članku 3. Uredbe. |
| 22 | LOVRO MAKOVEC | UREDBU O POSTUPKU ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ SLUŽBI | Svrha uvođenja elektroničkih sustava i njihove međusobne povezanosti je smanjenje administracije za građane i povećanje efikasnosti državne uprave. Nije dovoljno razviti samo aplikativno rješenje koje je izolirano od ostalih sustava, nego iskoristiti mogućnost komuniciranja s drugim evidencijama. Ova Uredba očito ne prepoznaje interoperabilnost raznih registara i tzv. Državnog oblaka odnosno Centra dijeljenih usluga. U današnje digitalno doba neshvatljivo je zašto bi kandidat koji podnosi prijavu na javni natječaj morao slati diplome o završetku studija ili uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, ako je to ionako dostupno već preko e-Građana. Ako građanin može te isprave dobaviti putem temeljnih registara, može i država odnosno državno tijelo koje zapošljava. Pretpostavke za navedeno postoje jer tijela državne uprave već sad mogu pribavljati isprave po službenoj dužnosti, a ionako su svi registri već povezani pa ne bi trebao biti problem da država samoinicijativno pribavi podatke koje treba. Još više je ovo neshvatljivo jer je državna informacijska infrastruktura u nadležnosti upravo ovog ministarstva koje bi trebalo poticati druga tijela državne uprave na korištenje elektroničkih usluga. Neuspjeh u prepoznavanju i iskorištavanju izgrađene infrastrukture ne samo da proturječi ciljevima pojednostavljivanja birokracije, nego umanjuje vrijednost ulaganja u razvoj digitalne Hrvatske. Zanemarivanje snage povezanosti sustava predstavlja određeni rizik u primjeni zastarjelih praksi koje stavljaju nepotrebno opterećenje na građane i smanjuju učinkovitost javne uprave. Slijedom svega navedenog, smatram da je od izrazite važnosti da se ova Uredba uskladi s ciljevima digitalizacije, osiguravajući da zapošljavanje u državnoj službi prati tehnološka dostignuća. | Nije prihvaćen | Sukladno trenutnim mogućnostima preuzimanja podataka iz Centra dijeljenih usluga, u Centraliziranom sustavu za zapošljavanje je predviđeno preuzimanje podataka o državljanstvu i prebivalištu te uvjerenja da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak. Ostalu dokumentaciju za sada nije moguće preuzeti iz temeljnog registra, stoga će ista dostavljati u fizičkom obliku. |
| 23 | LOVRO MAKOVEC | UREDBU O POSTUPKU ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ SLUŽBI | Mnogo odredbi ove Uredbe izravno je prepisano iz Zakona o državnim službenicima. Postoji hijerarhija propisa i nepotrebno je propisivati iste stvari koje su već navedene u aktu veće pravne snage. Neka osoba koju zanima zapošljavanje u državnoj službi odnosno državna služba prvo bi iščitala pripadajući zakon, a zatim ovisno o temama koje je detaljnije zanimaju (radno vrijeme, klasifikacija radnih mjesta, postupak zapošljavanja...) će pročitati odgovarajuće podzakonske propise. U ovom slučaju radi se o uredbi iz članka 75. Zakona i osobi koja je pročitala zakon do tog članka bilo bi naporno iznova iščitavati odredbe koje su do sad bile spomenute. Primjerice, članak 4. stavci 1. i 2. Uredbe nalaze se u članku 57. stavcima 2. i 3. Zakona. Navedeno je dakle već uređeno Zakonom i zašto bi se ponovno spominjalo u Uredbi koja ima nižu pravnu snagu od zakona? Uredba bi trebala samo detaljnije razraditi temelje koji su utvrđeni zakonom, a ne ponovno navoditi pravila koja se nalaze u zakonu. U nastavku ću navesti odredbe Uredbe koje su izravno prepisane iz Zakona (i kojeg članka Zakona) pa predlažem da navedeno uzmete u obzir i po mogućnosti ih obrišete: članak 4. stavci 1. i 2. (članak 57. stavci 2. i 3.); članak 4. stavak 3. (članak 56. stavak 2.); članak 4. stavak 4. (članak 57. stavak 1.); članak 4. stavak 5. (članak 58. stavak 2.); članak 4. stavak 6. (članak 58. stavak 3.); članak 6. stavak 1. (članak 61. stavak 1.); članak 6. stavak 7. (članak 61. stavak 5.); članak 11. stavak 2. (članak 68. stavak 1.); članak 17. stavak 2. (članak 62. stavak 3.); članak 20. stavak 4. (članak 63. stavak 6.); članak 21. stavak 1. (članak 63. stavak 7.); članak 21. stavak 2. (članak 63. stavak 8.); članak 22. stavak 2. (članak 64. stavak 2.); članak 23. stavak 1. (članak 65. stavci 1. i 2.); članak 23. stavak 3. (članak 65. stavci 5. i 6.); članak 36. (članak 76.); članak 37. (članak 77.); članak 39. stavak 1. (članak 50. stavak 1.) | Nije prihvaćen | Radi lakše primjene i jasnoće odredaba o postupku zapošljavanja pojedine odredbe Zakona o državnim službenicima ponovljene su u Uredbi. |
| 24 | LOVRO MAKOVEC | Javni natječaj za imenovanje rukovodećih državnih službenika, Članak 40. | U stavku 5. promijeniti numeriranje. Obrazloženje: Stavak 3. je greškom označen kao stavak 5. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 25 | LOVRO MAKOVEC | Interni oglas za imenovanje rukovodećih državnih službenika, Članak 39. | U stavku 3. promijeniti numeriranje. Obrazloženje: U članku se greškom nalaze dva stavka s oznakom 3. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 26 | LOVRO MAKOVEC | Intervju, Članak 32. | U stavku 8. broj: »50%« zamijeniti brojem: »50 %«. Obrazloženje: Prema pravilima Hrvatskog pravopisa, između broja i znaka za postotak nalazi se bjelina (razmak). Trebalo bi uskladiti još i članak 33. stavak 2. jer ostale odredbe odgovarajuće primjenjuju navedeno pravilo. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 27 | LOVRO MAKOVEC | Komisija za provedbu javnog natječaja, Članak 30. | Stavak 2. promijeniti tako da glasi: »Komisija ima neparan broj članova, a sastoji se od najmanje tri člana.« i dodati novi stavak 3. koji glasi: »Članovi Komisije moraju imati odgovarajuću razinu obrazovanja, radno iskustvo i znanje iz upravnog ili stručnog područja u kojem se obavljaju poslovi« Obrazloženje: Usklađuje se s člankom 18. ove Uredbe radi postizanja dosljednosti. Drugim riječima, slične odredbe već se nalaze u članku 18. pa bi ta dva članka trebalo nekako uskladiti da koliko-toliko imaju slične odredbe. Novi stavak 3. koji se predlaže odgovarao bi članku 18. stavku 4., no u ovom članku se navodi samo »odgovarajuća razina obrazovanja«, dok se u članku 18. detaljnije propisuje »istu ili višu razinu obrazovanja«. Predlažem da se detaljnije razradi odredba ovog članka (po mogućnosti i članak 18.), a pogotovo što se smatra pod odgovarajućim radnim iskustvom. Zašto navedeno nije propisano i za interni oglas, nego samo za javni natječaj? Ako prihvatite ovaj prijedlog, bilo bi potrebno izmijeniti i pozivanja u stavcima 3. i 4. | Prihvaćen | Uvjeti za članove Komisije propisat će se u posebnoj odredbi. |
| 28 | LOVRO MAKOVEC | Prigovor u postupku testiranja, Članak 28. | U stavku 4. riječi: »stavaka 1. - 3.« zamijeniti riječima: »ovoga članka«. Obrazloženje: U ovom članku spominju se dvije vrste prigovora: testiranje kompetencija koje su elektronički provjerljive i one koje nisu. Prvi prigovor podnosi se MPUDT putem Centraliziranog sustava, a drugi se podnosi državnom tijelu. Nije navedeno kako, vjerojatno isto putem Centraliziranog sustava, no onda bi trebalo članak izmijeniti tako da se stavak 3. stavi neposredno nakon stavka 1. i da stavak 2. govori o načinu podnošenja prigovora iz prethodnih stavaka. Drugim riječima, kako je sad članak oblikovan, stavak 2. odnosi se samo na prigovor iz stavka 1. koji govori o elektronički provjerljivim kompetencijama, što bi značilo da primjerice prigovor iz stavka 3. ne moraju biti navedeni konkretni razlozi i sl. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 29 | LOVRO MAKOVEC | Sadržaj testiranja, Članak 26. | Stavak 4. brisati. Obrazloženje: Navedeno nije iznimka jer ne odudara od pravila iz stavka 3. Primjerice, bila bi iznimka da se za radna mjesta namještenika ne testira Logika, no već je stavkom 3. propisano da se za sva radna mjesta (pa tako i namještenike) testira Logika, stoga je stavak 4. redundantan. Drugim riječima, ako se prema stavku 3. za sva radna mjesta obvezno testira Logika, a prema stavku 4. se za radna mjesta namještenika testira Logika, stavak 4. ne donosi nikakve nove informacije. | Prihvaćen | Odredba je izmijenjena na odgovarajući način. |
| 30 | LOVRO MAKOVEC | Zapošljavanje iz baze kandidata za rad u državnoj službi, Članak 22. | U stavku 1. iza riječi: »Ako u bazi« dodati riječ: »kandidata«. Obrazloženje: Dosljedno se koristi riječ »baza kandidata«, tako da uvijek piše navedeno, a ne samo »baza«. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 31 | LOVRO MAKOVEC | Povjerenstvo za provedbu internog oglasa, Članak 18. | Stavak 3. promijeniti tako da glasi: »Povjerenstvo ima neparan broj članova, a sastoji se od najmanje tri člana.« i u stavku 4. na kraj rečenice dodati: »te biti iz reda državnih službenika zaposlenih u državnom tijelu koje zapošljava«. Obrazloženje: Stavkom 3. nije jasno moraju li svi članovi biti iz reda državnih službenika ili samo najmanje troje. Stoga predlažem izmjenu stavka 3., odnosno prebacivanje riječi u stavak 4. u kojem bi se stavilo da članovi Povjerenstva moraju biti iz reda državnih službenika. Time će se jasnije dati do znanja da svi članovi Povjerenstva moraju biti i državni službenici, ali i iz tijela koje zapošljava. Navedeni prijedlog u skladu je sa stavkom 6. u kojem se spominje imenovanje službenika iz drugog tijela, a koja pretpostavka je ovim prijedlogom u stavku 4., a ne u stavku 3. kao do sad. | Prihvaćen | Odredba je preformulirana |
| 32 | LOVRO MAKOVEC | Obveza testiranja kompetencija, Članak 11. | Stavak 6. brisati. Obrazloženje: Prema članku 68. stavku 4. Zakona, obje vrste kompetencija se pohranjuju u Centralizirani sustav, ne samo elektroničke provjerljive. Dakle, prema ovoj Uredbi može se zaključiti da se samo elektronički provjerljive kompetencije pohranjuju u Centralizirani sustav, no zapravo se i elektronički neprovjerljive pohranjuju. Dodatno, brisanjem ovog stavka ne utječe na podnormiranost jer je navedeno već propisano člankom 69. stavkom 1. Zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 33 | LOVRO MAKOVEC | Obveza testiranja kompetencija, Članak 11. | U stavku 3. iza riječi »Popisu« dodati zarez. Obrazloženje: Dorađuje se jezični izričaj. | Prihvaćen | Odredba je izmijenjena na odgovarajući način u formulaciji predlagatelja Uredbe. |
| 34 | LOVRO MAKOVEC | Korisnik koji je osoba s invaliditetom, Članak 10. | Stavak 1. promijeniti tako da glasi: »Ako je korisnik osoba s invaliditetom kojoj je potrebna razumna prilagodba prilikom provedbe testiranja ili intervjua, u korisničkom profilu označava vrstu razumne prilagodbe.« Obrazloženje: Ovdje predlažem tri izmjene navedene odredbe. Prva se odnosi na zamjenu riječi »i/ili« s »ili« jer nije jasno odnosi li se na alternaciju, kumulaciju ili oboje. Korištenjem samo »ili« podrazumijeva se jedan od tih uvjeta ili oba (ne radi se o isključivoj alternaciji). Druga izmjena odnosi se na poredak riječi u rečenici, odnosno umjesto »označava u korisničkom profilu« prijedlog je »u korisničkom profilu označava«. Treća izmjena odnosi se na to da, kao što sam prethodno već rekao, korisnici odnosno kandidati ne moraju dostavljati potvrde i dokaze o činjenicama za koje država već ima saznanja. Ovdje se dakle odnosi na potvrdu HZJZ-a o upisu u Registar. Naime, Registar osoba s invaliditetom je temeljni registar, sukladno točki II. stavku 1. točki 69. Odluke o određivanju temeljnih registara (»Narodne novine«, broj 21/24). Dakle, bilo bi dovoljno da korisnik samo označi željenu prilagodbu, a sustav će iz temeljnog registra preuzeti potvrdu ili druge dokaze koji su potrebni. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 35 | LOVRO MAKOVEC | Korisnički profil, Članak 9. | U stavku 3. riječi: »može u bilo kojem trenutku« zamijeniti riječima: »u svakom trenutku može«. Obrazloženje: Dorađuje se jezični izričaj. | Prihvaćen | Odredba je izmijenjena na odgovarajući način. |
| 36 | LOVRO MAKOVEC | Prijava kandidata, Članak 8. | U stavku 3. riječi: »javnom pozivu ili javnom natječaju« zamijeniti riječima: »javnom pozivu odnosno javnom natječaju«. Obrazloženje: Radi dosljednosti s preostalim odredbama Uredbe, predlažem da se koristi ova riječ. Isto predlažem i za stavak 4. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 37 | LOVRO MAKOVEC | Planiranje zapošljavanja, Članak 6. | Stavak 4. brisati. Obrazloženje: Već je stavkom 3. propisano da se plan dostavlja putem Centraliziranog sustava pa je i razumljivo da se suglasnost daje putem istog sustava. Odnosno, svako od ministarstava dostavlja svoj prijedlog plana zapošljavanja, na koje MFIN potom daje suglasnost pojedinačno za svaki prijedlog odnosno svako tijelo. Može se postaviti pitanje zašto za davanje suglasnosti nije naveden MPUDT, nego samo MFIN, iako je stavkom 3. propisano da oba daju suglasnost. Tim više predlažem da se ovaj stavak obriše jer ne donosi nova saznanja i potencijalno može zbuniti adresata (jer je naveden samo MFIN). | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 38 | LOVRO MAKOVEC | UREDBU O POSTUPKU ZAPOŠLJAVANJA U DRŽAVNOJ SLUŽBI | Pojam »iskazivanje interesa za rad u državnoj službi« u Zakonu se spominje samo jednom, u članku 65. stavku 1., a u preostalim odredbama spominje se »iskaz interesa za rad u državnoj službi«. Zanimljivo je da se u članku 1. ove Uredbe koristi »iskaz interesa«, no svugdje drugdje se koristi inačica s glagolskom imenicom. Štoviše, u obrazloženju uz članke 22. i 23. spominje se »iskaz«, a u tim člancima se spominje »iskazivanje«. Slijedom navedenog, predlažem uskladiti tekst Uredbe tako da svugdje piše »iskaz interesa«, u skladu s odredbama Zakona. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 39 | SONJA JURIČIĆ CVITAN | Objava i sadržaj javnog natječaja, Članak 24. | U članku 24. stavku 3. iza teksta "- napomena da je kandidat koji se u prijavi na javni natječaj poziva na pravo prednosti kod zapošljavanja prema posebnom zakonu, dužan uz prijavu priložiti propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu " predlaže se dodatni nova alineja koja glasi: "- napomena da će se kandidatu koji je osoba s invaliditetom i koji je u prijavi naveo potrebu za prilagodbom osigurati odgovarajuća razumna prilagodba u postupku testiranja i razgovora (intervjua)." Osoba s invaliditetom, kojoj je potrebna razumna prilagodba u postupku testiranja i intervjua, a nije upoznata s ovim pravom, može zbog toga odustati od prijave na javni natječaj. Stoga se predlaže obvezno upoznati osobe s invaliditetom s ovim pravom u svim javnim natječajima. | Prihvaćen | Prihvaća se |