Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Uredbu o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, davanja u zakup ili najam, zamjene te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 15. U članku 14. stavak 1. podstavak 3. i članku 15. stavak 1. podstavak 3. smatramo da bi uz rok za podnošenje prijava, koji je najmanje 30 dana od dana objave poziva trebalo u određenim opravdanim slučajevima propisati kraći rok i to od 15 dana. U članku 14. stavak 1. podstavku 5., članku 15. stavak 1. podstavak 5. i članku 17. stavak 9. propisane su različite odredbe kada se smatra valjanom uplata jamčevine. Naime, člankom 14. stavak 1. podstavak 5. propisana je odredba da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za predaju ponuda, člankom 15. stavak 1. podstavak 5. propisana je odredba da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije sedam dana prije dana provedbe javnog nadmetanja, a člankom 17. stavkom 9. propisano je da će se valjanom uplatom jamčevine smatrati uplata čija je transakcija izvršena na računu nadležnog tijela najkasnije na dan otvaranja ponuda, odnosno na dan provedbe javnog nadmetanja. Smatramo potrebnim da se jedinstveno regulira kada će se uplata jamčevine smatrati valjanom. Djelomično prihvaćen Rok od 15 dana je prekratak rok da bi natječaj bio dostupan i vidljiv dovoljnom broju zainteresiranih osoba te bi se propisivanje mogućnosti da u „opravdanim slučajevima“ taj rok bude kraći, postupak prodaje ugrozio mogućom netransparentnošću te mogućim izigravanjem roka od 30 dana. Također, rok od 30 dana je u skladu s Obavijesti Europske komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Službeni glasnik EU C 262/1), a kako bi se osigurao konkurentni, transparentni, nediskriminirajući i bezuvjetni natječajni postupak. Prihvaća se dio primjedbe odnoseći na potrebnu usklađivanja odredbi koje propisuju kada se uplata jamčevine smatra valjanom u članku 14. stavku 1. podstavku 5., članku 15. stavku 1. podstavku 5. i članku 17. stavku 9. Kod javnog poziva za podnošenje ponuda uplata jamčevine smatrat će se valjanom ako je transakcija izvršena na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za predaju ponuda, a kod javnog nadmetanja, na dan isteka roka za podnošenje prijave za sudjelovanje u javnom nadmetanju.
2 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 13. Smatramo učinkovitijim da se u stavku 2. predmetnog članka propiše da nadležno tijelo objavu javnog poziva za javno prikupljanje ponuda i javno nadmetanje radi prodaje nekretnine objavi na jednom mjestu odnosno da se sve objave objavljuju na za to otvorenoj jedinstvenoj mrežnoj stranici gdje bi se objavljivali svi javni pozivi za prodaju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Isto bi također doprinijelo postavljenom cilju digitalizacije javne uprave. Ukoliko bi ovakav način objave propisan stavkom 2. ostao, smatramo potpuno nepotrebnim objavu javnog poziva u službenom glasilu nadležnog tijela, ako se isti javni poziv objavljuje na mrežnim stranicama nadležnog tijela. Službeni glasnici ne objavljuju se svakodnevno te bi isto usporavalo proces. Takođe objava u visokotiražnom dnevnom listu uvelike povećava troškove nadležnog tijela i smatrmoo je nepotrebnom. Ovakva odredba nije ekonomična. Ukoliko se inzistira na istoj svakako bi radi njezine opravdanosti trebalo napraviti analizu čiji bi cilj bio utvrditi koliko je ponuditelja informaciju o javnom natječaju saznalo iz javnog tiska. Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu da će se brisati obveza objave javnog natječaja u Službenom glasniku nadležnog tijela. Ne prihvaća se prijedlog za propisivanje isključive objava javnog natječaja na jednom mjestu, odnosno posebno otvorenoj jedinstvenoj mrežnoj stranici za objavu svih javnih poziva za prodaju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Naime, koliko god je prijedlog koristan i ne otklanjamo mogućnost njegove primjene u budućnosti, u ovom trenutku je neprovediv, jer takva mrežna stranica za sada ne postoji.
3 PUČKI PRAVOBRANITELJ III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 17. Predlažemo člankom 17. stavcima 4. i 5. propisati krajnji rok (u danima ili mjesecima) za povrat uplaćene jamčevine. Sada se predlaže propisati obvezu povrata nakon uplate cijene u cijelosti u roku koje odredi tijelo u javnom pozivu, što smatramo nedovoljno određenim i podložno različitoj praksi i mogućim zlouporabama u blokiranju sredstava na koja se ne isplaćuju zakonske kamate, a po prirodi stvari bit će riječ o značajnim iznosima. Također, Uredbom, stavkom 8. predmetnog članka treba biti propisan i rok povrata jamčevine u slučaju kada nadležno državno odvjetništvo ne dostavi pozitivno mišljenje za sklapanje ugovora. Djelomično prihvaćen Budući da nije moguće propisati rok na jednoznačan način koji će biti primjenjiv u svim postupcima, u članku 17. stavcima 4. i 5. dodati će se riječi „bez odgode“, kako bi se osigurano učinkovito postupanje nadležnih tijela pri povratu isplaćene jamčevine, a nakon što se za to steknu uvjeti.
4 PUČKI PRAVOBRANITELJ I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Ova je Uredba detaljnija od važeće što pozdravljamo, no i u ovom tekstu vidimo mjesta poboljšanju. Naime, smatramo kako se građanima mora omogućiti da predvide trajanje postupka i dobiju sve relevantne informacije u razumnom roku. Nadalje, trebalo bi pojasniti određene pojmove i pravne posljedice koje za izazivaju. Neki pojmovi poput - građevine, neizgrađenog građevinskog zemljišta i sl. su definirani, a neki kao što su primjerice „iskaz interesa“ ili „zahtjev za neposredno raspolaganje nekretninom“ nisu iako se spominju u istoj odredbi članka 3. stavka 3. što može izazvati različita tumačenja. Potom smatramo i kako bi trebalo propisati vremenske rokove postupanja za pojedine radnje. Pa tako primjerice u članku 3. stavku 14. predlažemo propisati rok u kojem nenadležno tijelo mora proslijediti zahtjev sa dokumentacijom na nadležno postupanje nadležnom tijelu odnosno pravnoj osobi i o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva. Djelomično prihvaćen Nije moguće unaprijed predvidjeti trajanje postupaka raspolaganja, kao niti da li će do raspolaganja uopće doći. Naime, nadležno tijelo dužno je prethodno utvrditi da je predloženo raspolaganje u interesu Republike Hrvatske, odnosno dužno je utvrditi da li je raspolaganje i način raspolaganja u interesu Republike Hrvatske, budući da stranke mogu iskazati interes za pojedinu nekretninu, ali taj interes ne obvezuje nadležno tijelo na postupanje ukoliko isti nije u interesu Republike Hrvatske kao vlasnika nekretnine. U slučaju kada stranka smatra da ispunjava uvjete za neposrednu kupnju nekretnine, tada će podnijeti zahtjev za neposredno raspolaganje nekretninom, a koje opet ne obvezuje nadležno tijelo ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani Zakonom i ovim Prijedlogom uredbe za neposredno raspolaganje. Nadalje, djelomično se prihvaća prijedlog za propisivanje roka u članku 3. stavku 14. Prijedloga uredbe i to na način da će se propisati kako nenadležno tijelo treba bez odgode proslijediti zahtjev sa dokumentacijom nadležnom tijelu.
5 TANJA ZATEZALO V. DAVANJE NEKRETNINA U ZAKUP ILI NAJAM, Članak 39. U članku 39. dodaje se stavak 12. koji glasi: „ - Ugovor o zakupu može se sklopiti na vremenski period od najmanje jedne godine, a najviše 10 godina uz mogućnost produljenja ugovora o zakupu na sljedećih 10 godina ukoliko zakupnik uredno izvršava ugovorom određene obveze.“ Obrazloženje: Smatramo da je potrebno radi pravne sigurnosti prilikom sklapanja ugovora o zakupu zemljišta u državnom vlasništvu odrediti minimalni i maksimalni rok na koji ugovor o zakupu može biti sklopljen kao i mogućnost produljenja važenja tog ugovora. Djelomično prihvaćen U članku 39. dodat će se novi stavak kojim će se propisati mogućnost sklapanja ugovora o zakupu na rok od maksimalno 10 godina uz mogućnost jednokratnog produljenja na isto rok na koji je bio zaključen prvotni ugovor o zakupu s istim zakupnikom.
6 TANJA ZATEZALO I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. 1. Izmjena članka 3. stavak 4. točka 7. koji glasi: „- Odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice, ako se traži raspolaganje dijelom nekretnine koja je obuhvaćena šumsko gospodarskim područjem Republike Hrvatske“ Obrazloženje: Obzirom da stranka treba dostaviti odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice u svakom slučaju ako traži od ovog upravnog tijela raspolaganje dijelom nekretnine (formiranje građevinske parcele, odvajanje dijela koji je izvan građevinskog područja i sl.), a ne samo u slučaju kada se radi o nekretnini koja je dijelom obuhvaćena šumsko gospodarskim područjem pa smatramo da treba izmijeniti tekst ove odredbe tako da glasi: „- Odgovarajući elaborat diobe ako se traži raspolaganje dijelom nekretnine koja je manja od postojeće nekretnine evidentirane u katastru i zemljišnoj knjizi.“ 2. Izmjena članka 3. stavak 8. točka 7. koja glasi: „ - da se ne radi o nekretnini na kojoj se planira izgradnja objekta za koje se može provesti izvlaštenje za koju je je zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske“. Obrazloženje: Obzirom da temeljem važeće prostorno planske dokumentacije nije moguće uvijek utvrditi sve lokacije na kojima je planirana izgradnja objekata od interesa Republike Hrvatske, predlažemo da se navedenoj odredbi dodaju riječi „ukoliko je to moguće“ te predlažemo da članak 3. stavak 8. točka 7. glasi: „ - da se ne radi o nekretnini na kojoj se planira izgradnja objekta za koje se može provesti izvlaštenje za koju je je zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske, ukoliko je to moguće“. Djelomično prihvaćen Odredba članka 3. stavka 7. podstavka 7. će se preformulirati i prebaciti u članak 3. stavak 6. kao podstavak 8. te će se istim propisati da je će kada je to potrebno nadležno tijelo pribaviti i odgovarajući elaborat diobe u svrhu formiranje čestice s kojom će se moći raspolagati. U odnosu na dio primjedbi o izmjeni članka 3. stavka 8. točke 7. i obrazloženju isti se NE PRIHVAĆAJU jer u slučaju dvojbi potrebno je zatražiti dodatno očitovanje o prostornoplanskoj namjeni
7 DAVORIN MEDVED UREDBU Poštovani, savijet je da dobro razmislite kad se u Zakon Uredbu Odluku ili kako ga god nazvali dokument, u zakup daje državna zemlje, u ovom slučaju kamp Uvala slana (kamp Hrvatskih branitelja u svim situacijama) nigdje ne predviđate razgovarati s direktnim korisnicima (u ovom slučaju dugogodišnjim zakupcima) koji imaju svoj drugi dom i žele s njime upravljati, prema državi namirivati sve dađbine i razvijati svoj kamp - drugi dom u kojem su i preko 30 godina ? Molili smo samo sastanak da sve pojasnimo i predložimo upravljanje, ato se nije moglo dogoditi zbog nemarnosti svih ministara Marića, Banožića, Paladine .... te njihovih poslušnika Bobana, Ivane Pintar, Sanje Bošnjak itd uvijek takav objekat kojeg su stacionarni kamperi htjeli razvijati nabrojene osobe su se podsmjehivale i radile protiv, tako da pokušate u ovaj Zakon to uvrstiti Iza svega stojimo i stojimo na raspolaganju da sve razjasnimo a onda će se riješiti svi problemi u državi s takvim zemljištem a ne da se omogući krađa na koju ćemo i mi morati na kraju djelovati prema DORHU i USKOKU, nadamo se da nećemo Davorin Medved 0993332020 lp i ugodna večer Nije prihvaćen Sukladno odredbama Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) predmetnom nekretninom može se raspolagati jedino putem javnog natječaja.
8 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 14. U članku 14. stavak 1. podstavak 3. i članku 15. stavak 1. podstavak 3. smatramo da bi uz rok za podnošenje prijava, koji je najmanje 30 dana od dana objave poziva trebalo u određenim opravdanim slučajevima propisati kraći rok i to od 15 dana. Nije prihvaćen Rok od 15 dana je prekratak rok da bi natječaj bio dostupan i vidljiv dovoljnom broju zainteresiranih osoba te bi se propisivanje mogućnosti da u „opravdanim slučajevima“ taj rok bude kraći, postupak prodaje ugrozio mogućom netransparentnošću te mogućim izigravanjem roka od 30 dana. Također, rok od 30 dana je u skladu s Obavijesti Europske komisije o pojmu državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Službeni glasnik EU C 262/1), a kako bi se osigurao konkurentni, transparentni, nediskriminirajući i bezuvjetni natječajni postupak.
9 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA VI. NEKRETNINE POD POSEBNIM NAČINOM UPRAVLJANJA, Članak 40. Predlaže se u čl. 40. st. 1. dodati tekst (1) na kraju rečenice: …“odnosno 50 godina za neprocijenjeno građevinsko zemljište“ Nije prihvaćen Ovim člankom uređuje se raspolaganje nekretninama pod posebnim načinom upravljanja (tzv. sukcesijskom imovinom).
10 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se u čl. 3. st. 15. dodati rečenicu: „U slučaju kolizije ove Uredbe i posebnog zakona primjenjuju se odredbe posebnog zakona.“ Nije prihvaćen Zakoni su jače pravne snage u odnosu na podzakonske akte.
11 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se u čl. 3. dodati novi stavak 3. koji bi glasio: „Iznimno od stavka 1. ovog članka nadležno tijelo dužno je postupiti po odredbama posebnog zakona u slučajevima kada je posebnim zakonom propisana obveza prodaje nekretnine ili dijela nekretnine ili obveza prodaje neposrednom pogodom.“ Dosadašnji stavci 2.- 15., postaju stavci 4. -17. Nije prihvaćen Ukoliko je posebnim Zakonom nešto drugo propisano, nadležna tijela su dužna primijeniti odredbe posebnog zakona.
12 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlaže se u čl. 3. dodati novi stavak 2. koji bi glasio: „Nadležno tijelo neće raspolagati nekretninama za koje je zaključen ugovor o zakupu temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ili na kojem trgovačko društvo iz članka 2. stavak 1. točka 13. navedenog zakona ima pravni položaj zakupnika turističkog zemljišta ili zakupnika dijelova kampa u vlasništvu Republike Hrvatske osim u slučajevima propisanim Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.“ Nije prihvaćen Upravljanje i raspolaganje neprocijenjenim građevinskim zemljištem vrši se temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“, br. 50/20.) i ovaj Prijedlog uredbe nije s istim u koliziji, niti se ovim Prijedlogom uredbe uređuju pravni odnosi iz toga Zakona.
13 ĐENIS SAMBOL III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 20. vezano na st. 6, što u slučaju izostanka predsjednika, ne bi li to bila stvar odluke o osnivanju povjerenstva. Nije prihvaćen Odlukom će se odrediti tko mijenja predsjednika povjerenstva u slučaju njegovog izostanka.
14 ĐENIS SAMBOL III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 13. Koprivnica podržava komentar Tanje Zatezalo, odnosno Primorsko-goranske županije. Nije prihvaćen Nije dan konkretan prijedlog.
15 ĐENIS SAMBOL II. PRODAJA NEKRETNINA, Članak 9. Komentar ovog članka povezujem s komentarom danim na čl.5. S obzirom da su troškovi izrade procjembenih elaborata troškovi JLS (kao i troškovi saziva procjeniteljskog povjerenstva, jer troje članova sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina-ZPVN ima pravo na naknadu) pomalo je dekadentno na koji način je zamišljen postupak prodaje putem JN, odnosno formiranje početne cijene. Stavkom 2. je određeno: (2) Početni iznos kupoprodajne cijene u odluci o pokretanju postupka prodaje putem javnog natječaja, odnosno iznos kupoprodajne cijene u odluci o prodaji nekretnine kod neposredne prodaje, se ne može temeljiti na procjembenom elaboratu koji je izrađen prije više od godinu dana od dana donošenja odluke. Naravno da ćemo objavljivati JN na temelju "friških" procjembenih elaborata, no na navedeno da elaborat ne smije biti stariji od jedne godine, moramo reagirati. Naime, sukladno čl. 57. st. 7. ZPVN određeno je da npr. kupoprodajne cijene ne mogu biti stariji od 4 (četiri) godine u odnosu na dan vrednovanja, osim ako je drukčije posebno traženo u zadatku za izradu procjene vrijednosti nekretnine. Praktično, možete imati elaborat star 11 mjeseci u kojem su poredbene nekretnine stare 4 godine, a možete imati elaborat star 2 godine s poredbenim nekretninama starima 3 godine. Aktualniji je ovaj star 2 godine, tako da propisivanje starosti elaborata je bespotrebno, jer treba paziti na starost poredbenih nekretnina, odnosno treba se pridržavati odredaba ZPVN. Sukladno navedenom, smatramo da st. 2 treba brisati. Stavkom 3. je određeno. (3) Ako se postupak prodaje nekretnine ponavlja jer u prvom krugu postupka nije pristigla niti jedna ponuda, početna cijena može se sniziti u odnosu na cijenu iz prvog postupka prodaje sukladno mišljenju ovlaštene osobe iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe, ili nadležno tijelo može donijeti odluku o promjeni načina raspolaganja. Dakle, JLS može već nakon prvog kruga sniziti početnu cijenu, dakle možemo ponovno objaviti JN i platiti trošak objave istog, a početnu cijenu formiramo temeljem mišljenja ovlaštenog procjenitelja i procjeniteljskog povjerenstva. To znači da isti onaj procjenitelj koji je izradio procjembeni elaborat i na koji su članovi povjerenstva dali pozitivno mišljenje, za npr. 2 mjeseca na zahtjev JLS kaže da se cijena može smanjiti te to podrži i povjerenstvo (za koliko %???). Smatramo da procjenitelj i povjerenstvo nemaju nikakvu ovlast da daju takvo mišljenje i nemaju ga na temelju čega dati ako je elaborat izrađen sukladno ZPVN. Također navedena zadaća povjerenstva ne proizlazi iz čl. 12. ZPVN te sumnjam da bi povjerenstvo uopće pristalo dati takvo mišljenje. To eventualno može biti odluka nadležnog tijela ako procijeni da je riječ o neatraktivnoj nekretnini koja potencijalno samo gomila troškove i koje bi se bilo dobro riješiti, no niti tada ne već nakon prvog kruga natječaja. Smatramo da navedeno nije sukladno čl. 12. ZPVN. Stavak 4. treba izmijeniti na način da umjesto nove procjene piše da će se revidirati stara, odnosno izraditi međuvremensko izjednačavanje, a i to samo u slučaju starih poredbenih nekretnina, a ne starog elaborata. St. 5. je apsurdan, jer zapravo implicira da prva procjena nije izrađena zakonito i po pravilima struke, izrada nove već nakon drugog postupka prodaje je čisto izbijanje novca JLS. I ako idemo za time da i prva i druga procjena dobiju pozitivno mišljenje povjerenstva, a izrađuju se npr. u periodu od par mjeseci, kolika zapravo može biti razlika u cijeni i ko9liko se zapravo ta dva elaborata mogu razlikovati. U Koprivnici smatramo da su to potencijalno minimalne razlike, koje bismo mi i iz našeg Proračuna trebali pokrivati. Neka se brišu st. 5. i 6. i neka se propiše da nadležno tijelo može sniziti početnu cijenu nakon npr. svakih 6 mjeseci za određeni postotak. Nije prihvaćen Tržište nekretnine zadnjih godina bilježi znatan porast cijena nekretnina, stoga je neprihvatljivo da se cijene temelje na poredbenim cijenama koje su starije od godinu dana. Također, ne prihvaća se dio primjedbe kojom se dovodi u pitanje stručnost rada procjenitelja i procjeniteljskih povjerenstava pri ponovnoj procjeni tržišne vrijednosti nekretnina, pogotovo kada je ista snižena u odnosu na raniju procjenu. Smatramo kako nadležna tijela nemaju dovoljno stručnog znanja da bi samostalno mogla donositi odluku o izmjeni početne tržišne vrijednosti nekretnina, dok bi unaprijed propisivano umanjenje početne tržišne vrijednosti nekretnina dovelo do manipulacija javnim natječajima pri čemu bi svi čekali bezuspješnu provedbu nekoliko krugova javnih natječaja, a kako bi se početna cijena umanjila, a da to nije odraz kretanja na tržištu nekretnina, već rezultat manipulacije javnih natječaja.
16 ĐENIS SAMBOL I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. U Koprivnici smatramo s aspekta raspolaganja upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine, da je stavkom 5. i 6. nekorektno određeno da trošak izrade procjembenog elaborata kao i objave javnog natječaja snosi nadležno tijelo kada je riječ o raspolaganju putem javnog natječaja. S obzirom na to da JLS koja obavlja cijeli posao na kraju dobiva samo 20% iznosa ostvarenog raspolaganjem, a prije toga izuzev ovih troškova ima i potencijalne troškove geodetskih elaborata, održavanja nekretnine - postavlja se pitanje, s time da vrijeme zaposlenog službenika uopće ne uključujemo u računicu - hoće li JLS uopće imati ikakve prihode ili ćemo si iz tih 20% uspjeti pokriti potencijalne troškove koje ćemo imati prije samog raspolaganja. Smatramo da treba odrediti da se troškovi procjembenog elaborata kao i objave javnog natječaja (geodetskog elaborata ako je bio potreban i sl.) pokriju iz iznosa kupoprodajne cijene, a tek nakon toga da se dobiveni iznos dijeli između RH, JLRS i JLS. Nije prihvaćen Prihvaćen je prijedlog Koprivničko-križevačke županije da troškove procjembenog elaborata i troškove izrade energetskog certifikata snosi najpovoljniji ponuditelj
17 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA IV. RASPOLAGANJE NEPOSREDNOM POGODBOM, Članak 30. Predlaže se u čl. 30. st. 1. nastavku zadnje alineje dodati tekst:… „kao što je to primjerice predviđeno Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu (NN 50/2020). Nije prihvaćen Ne može se isticati samo jedan zakon, a u odnosu na druge posebne propise. Odredba je jasna i odnosi se na sve slučajeve kada je raspolaganja neposrednom pogodbom propisano posebnim propisom.
18 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 17. Predlaže se dodati novi stavak: „(10) Za iznos kupoprodajne cijene veće od ____ Eura, a na zahtjev kupca ili u posebnim okolnostima, nadležno tijelo može odobriti obročno plaćanje.“ Nije prihvaćen Kupac koji nema sredstava za jednokratnu isplatu kupoprodajne cijene može, ako ispunjava uvjete, zatražiti kredit kod poslovnih banaka ili drugih financijskih institucija
19 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 17. Predlaže se odredbu čl. 17. st. 4. zamijeniti tekstom: (4) „Uplaćena jamčevina uračunava se u kupoprodajnu cijenu.“ Nije prihvaćen Zbog podjele sredstava od prodaje nije moguće uračunavati jamčevinu u kupoprodajnu cijenu.
20 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 15. Predlaže se odredba čl. 15. st. 1. toč. 19. zamijeniti tekstom: „-odredbu da će se najpovoljnijem ponuditelju uplaćena jamčevina uračunati u cijenu“. Nije prihvaćen Navedeno nije prihvatljivo zbog podjele sredstava od raspolaganja nekretninama sukladno odredbama Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.).
21 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA II. PRODAJA NEKRETNINA, Članak 11. Predlaže se u čl. 11. st. 4. dodati tekst: „Nadležno tijelo će izdati tabularnu izjavu najkasnije u roku od 15 dana od dana isplate cjelokupne kupoprodajne cijene.“ Nije prihvaćen Nije moguće propisati jednoznačan rok koji će biti primjenjiv u svakom pojedinom slučaju, jer izdavanje tabularne izjave ovisi o ispunjenju određenih pretpostavki i dostavi određene dokumentacije te utvrđivanju činjenica koje se moraju utvrditi kako bi se mogla izdati tabularna izjava.
22 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA II. PRODAJA NEKRETNINA, Članak 11. Predlaže se izmjena teksta čl. 11. st. 3. na način da isti glasi: "Danom uplate kupoprodajne cijene smatra se dan kad je nalog za uplatu predan na plaćanje poslovnoj banci na računu navedenom u ugovoru u kupoprodaji." Nije prihvaćen Nalog za uplatu banci stranka može povući te isti ne znači da je transakcija izvršena i novac uplaćen na račun prodavatelja.
23 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA II. PRODAJA NEKRETNINA, Članak 11. Predlaže se izmjena teksta čl. 11. st. 2. na način da isti glasi: „Danom sklapanja ugovora o kupoprodaji smatra se dan kada ga potpišu obje ugovorne strane te čelnik nadležnog tijela ovjeri svoj potpis kod javnog bilježnika.“. Nije prihvaćen Za valjanost ugovora potpis čelnika tijela mora biti ovjeren od javnog bilježnika, zbog čega se dan ovjere potpisa čelnika tijela smatra danom sklapanja ugovora.
24 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA UREDBU 1. Predlažemo da se Uredbom adekvatno adresira i problematika raspolaganja nekretninama u odnosu na koje su još uvijek u tijeku postupci pred Ministarstvom radi identifikacije obuhvata turističkog zemljišta i utvrđivanja prava vlasništva, a sukladno odredbama Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ( Narodne novine br. 50/2020, dalje u tekstu: ZNGZ). Smatramo da je u cilju osiguranja ispunjenja svrhe ZNGZ nužno da se ograniči raspolaganje tim nekretninama u korist trećih osoba, i to sve dok su u tijeku postupci predviđeni odredbama ZNGZ budući da su odluke u tim postupcima od utjecaja kako na vlasnička prava na nekretninama, tako i na uređenje drugih imovinskopravnih odnosa (pravni položaj zakupnika i pravo na isticanje zahtjeva za kupnju zemljišta izravnom pogodbom). Iz teksta nacrta Uredbe proizlazi da se nije na adekvatan način vodilo računa o kompleksnosti i specifičnosti situacije vezano za nekretnine koje su predmet postupaka po ZNGZ. Primjerice, odredbom čl. 3. st. 6. prijedloga Uredbe propisano je da će prije utvrđenja interesa Republike Hrvatske za raspolaganje nekretninom nadležno tijelo pribaviti, među ostalim, i „očitovanje Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) je li nekretnina utvrđena kao procijenjena imovina u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća“. U odnosu na nekretnine koje su obuhvaćene zahtjevom za utvrđenje prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojemu su izgrađeni hoteli i turistička naselja, zahtjevom za utvrđenje granica kampa, kao i zahtjevom za utvrđenje prava vlasništva na neprocijenjenom građevinskom zemljištu, navedeno očitovanje CERP-a nije dostatan niti prikladan dokaz o vlasništvu nekretnine. Naime, u odnosu na te nekretnine odredbama ZNGZ propisano je da je trgovačko društvo vlasnik nekretnina (građevine i zemljišta tlocrtne površine ispod građevine) i kada je u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća procijenjena samo vrijednost građevine bez zemljišta, a o kojim okolnostima CERP ne vodi posebnu evidenciju. 2. Osim gore izloženog, predlažemo da se razmotri mogućnost da se Uredbom adekvatno adresira i raspolaganje nekretninama za koje je rješenjem Ministarstva utvrđeno da ulaze u obuhvat kampa. Naime, odredbom čl. 24. ZNGZ propisana je mogućnost trgovačkom društvu da od Republike Hrvatske u svako doba zatraži kupnju dijelova kampa u njezinom vlasništvu bez provođenja postupka javnog natječaja po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti utvrđenoj od ovlaštenog procjenitelja izabranog u skladu s posebnim zakonom. Kako bi takvo trgovačko društvo moglo ostvariti tu mogućnost, predlažemo da se razmotri da se Uredbom ograniči raspolaganje nekretninama koje ulaze u obuhvat kampa po ZNGZ u korist trećih osoba, odnosno da se za bilo kakvo takvo raspolaganje predvidi pravo prvokupa u korist odnosnog trgovačkog društva. Nije prihvaćen Ova Uredba se donosi temeljem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.), a ne temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu („Narodne novine“, broj 50/20.), stoga se istom ne mogu uređivati odnosi koji proizlaze iz odredbi tog Zakona. Što se tiče „očitovanja CERP-a“ iz odredbe članka 3. stavka 6. Prijedloga uredbe, isto će biti u pojedinim slučajevima potrebno zatražiti kako bi se utvrdila mogućnost raspolaganja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i zbog utvrđenja nadležnosti za postupanje sukladno odredbama Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.).
25 TIHANA LOVRIĆ IV. RASPOLAGANJE NEPOSREDNOM POGODBOM, Članak 30. Članak 30. Propisuje " (1) Nekretninama se može raspolagati neposrednom pogodbom uz naknadu utvrđenu odlukom o raspolaganju sukladno članku 5. ove Uredbe, i to samo ako nadležno tijelo smatra da je takvo raspolaganje u interesu Republike Hrvatske te ako se takvim raspolaganjem ne umanjuje vrijednost preostale nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske" - u dijelu teksta ako nadležno tijelo smatra da je takvo raspolaganje u interesu Republike Hrvatske nije jasno definirano što se smatra interes RH. Ovakvom odredbom lako dolazi do nejednakosti prilikom odlučivanja o podnesenim zahtjevima na način da se nekome odobri a nekome ne odobri kupoprodaja nekretnine isključivo obrazloženjem da je nešto u interesu a nešto ne. Mislim da bi trebalo jasnije definirati uvjete koji se trebaju ispuniti da bi nešto bilo u interesu RH ili prilagoditi tekst odredbe jer se u pojedinim slučajevima mora razriješiti situacija (npr. ako je netko izgradio kuću na drž.zemljištu ne postoji razlog da se za isto dodaje uvjet smatranja da je u interesu RH jer se ta situacija mora riješiti). Nije prihvaćen Činjenica da je netko gradio na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske ne daje apsolutno pravo toj osobi da neposredno stekne to zemljište, niti je Republika Hrvatska dužna raspolagati takvim zemljištem pogotovo ako iz okolnosti slučaja dodatno proizlazi da je osoba zaposjela nekretninu u vlasništvu Republike Hrvatske nasilno ili na prijevaran način i sl. Stoga, u svakom slučaju nadležno tijelo mora voditi računa o imovinskim i ostalim interesima Republike Hrvatske, kao i o činjenici da svojim postupanjem ne stavi u povoljniji položaj pojedine fizičke ili pravne osobe.
26 PUČKI PRAVOBRANITELJ UREDBU, X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Trebalo bi u Glavi X Prijelazne i završne odredbe jasno propisati po kojem se propisu dovršavaju postupci koji su u tijeku. Nije prihvaćen Prijedlogom Uredbe propisuje se da se danom stupanja na snagu ove Uredbe stavlja se izvan snage Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnim prava u korist Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 95/18.), dok je postupanje s postupcima u tijeku propisano Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) te se isto ne propisuje podzakonskim propisom.
27 PUČKI PRAVOBRANITELJ V. DAVANJE NEKRETNINA U ZAKUP ILI NAJAM, Članak 39. Člankom 39. stavkom 8. propisano je sklapanje ugovora o najmu stana bez provođenja javnog natječaja ali samo s korisnicima iz stavka 6. istog članka odnosno postojećim korisnicima s pravnom osnovom ili korisnicima kojima je pravna osnova prestala ili otpala, pod uvjetom da navedeni korisnici nisu ušli u posjed nekretnine neovlašteno ili na nasilan način. Ovime se ustvari ukazuje na reviziju korištenja državnih stanova pri čemu pojedine kategorije imaju mogućnost nastavka najma bez provođenja javnog natječaja (nejasno je i hoće li se ispitivati redovitost plaćanja troškova, korištenje stanova od strane trećih osoba i slično) dok će se protiv bespravnih korisnika koji su u posjed nekretnine ušli neovlašteno ili na nasilan način pokretati postupci iseljenja i predaje u posjed te naplate naknade za korištenje prema procjeni izvršenoj sukladno članku 5. ove Uredbe (prema procjeni tržišne vrijednosti). Nije prihvaćen Temeljem navedene odredbe uredit će se odnosi s onim korisnicima koji su pravnu osnovu korištenja stekli od drugih tijela, zbog čega je s istima potrebno regulirati odnose po osnovi najma. Primjedba ne sadrži nikakav prijedlog.
28 PUČKI PRAVOBRANITELJ II. PRODAJA NEKRETNINA, Članak 10. Sukladno članku 10. kupac je obvezan vratiti potpisani ugovor o kupoprodaji u roku od 15 dana od dana dostave, inače se suočava s pravnim posljedicama (nevezanost odlukom o neposrednoj prodaji, mogućnosti raspisivanja novog natječaja i dr.). S obzirom na ozbiljne posljedice zakašnjenja predlažemo propisivanje obveze tijelu da o dostavi i potpisu ugovora odnosno o pravnim posljedicama kupca obavijesti i putem elektroničke pošte odnosno telefonskim putem. Nije prihvaćen Kupac je u ponudi dužan dostaviti kontakt podatke na koju će mu se dostaviti ugovor, slijedom čega nije potrebno propisivati obvezu dostave dokumentacije putem e-pošte, odnosno telefonskim putem.
29 PUČKI PRAVOBRANITELJ I. OPĆE ODREDBE, Članak 6. Predlažemo i člankom 6. stavkom 7. propisati rok u kojem nadležno državno odvjetništvo nadležnom tijelu mora dostaviti mišljenje o valjanosti pravnog posla ili će se ista pod određenim uvjetima i u određenim slučajevima presumirati. Nije prihvaćen Rok za postupanje nadležnog državnog odvjetništva je propisan člankom 48. stavkom 3. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, br. 67/18 i 21/22.).
30 PUČKI PRAVOBRANITELJ I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Vezano uz postupanje u članku 5. predlažemo propisati vremenski rok u kojem stranka treba dobiti inicijalnu informaciju o mogućnostima raspolaganja nekretninom i prije procjene tržišne vrijednosti nekretnine. Naime, u postupku vođenom povodom pritužbe pokazalo se upitnim bi li stranka uopće i poduzimala određene radnje (uključujući angažiranje vještaka za izradu dokumentacije a potom i odvjetnika) da je na vrijeme dobila pravodobne i stručne informacije o mogućnosti neposredne kupnje nekretnine za koju je zainteresirana. Naime, pritužiteljica je u srpnju 2019. godine podnijela zahtjev za neposrednim otkupom stana jer kako navodi u naravi se i nije radilo o samostalnoj stambenoj cjelini već o dijelu stana. Ona je vlasnica drugog dijela stana, sudski vještak je potvrdio se radi o jedinstvenoj stambenoj cjelini na čemu je ona utemeljila svoj zahtjev na koji nikada nije dobila odgovor. U studenome 2019. godine Ministarstvo je objavilo javni poziv za podnošenje ponuda za kupnju stanova uključujući i sporni stan koji je u tom postupku prodan trećoj osobi. Pritužiteljica je zatražila poništenje prodaje, ali prema informacijama kojima raspolažemo, odgovor nikada nije dobila, što je dodatno narušilo povjerenje u institucije. Nije prihvaćen Nije moguće odrediti jednoznačan rok koji će biti primjenjiv u svakom pojedinom slučaju. Nadalje, a vezano na navode koji se odnose na postupak koji je vođen pred Ministarstvom, ističe se kako je u travnju 2021. godine stranka zaprimila odgovor na pritužbu i to putem svog odvjetnika, a isti odgovor upućen je na znanje i uredu Pučkog pravobranitelja.
31 PUČKI PRAVOBRANITELJ UREDBU Ovo mišljenje se najvećim dijelom temelji na uočenom u postupanju po pritužbama vezanim uz raspolaganje državnom imovinom pri čemu je značajan broj pritužitelja ukazivao na neizvjesnost i dugotrajnost takvih postupaka, te na izostanak ili otežanu komunikaciju sa službenicima nadležnog Ministarstva. Građani su ukazivali i kompliciranost ovih postupaka zbog čega su angažirali odvjetnike što im je potom uzrokovalo dodatne troškove, pa su pojedini, a radilo se o osobama starije životne dobi i slabijeg imovnog stanja, od njih s vremenom i odustajali. Godinama se bilježi veliki priljev zahtjeva građana i drugih zainteresiranih osoba u nadležno Ministarstvo, što uz veliki broj već postojećih zaostataka i neriješenih predmeta neminovno dovodi do dugotrajnosti i neučinkovitosti postupanja. Problem je i u tome što se često zaprimaju nepotpuni zahtjevi što dodatno produljuje postupak. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa ovisi i o aktivnostima drugih tijela i dionika što isto pridonosi dugotrajnosti. Zbog navedenog smo Hrvatskom saboru u Izvješćima za 2018. i 2019. godinu ukazali na potrebu povećanja broja službenika za rješavanje ovih predmeta. Novo uspostavljenim pravnim okvirom trebali bi se riješiti neki od problema, a u tome bi trebala pomoći i ova Uredba. Pri donošenju Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske pučka pravobraniteljica istaknula je važnost stavljanja državne imovine u funkciju, naglasivši kako se ti procesi moraju odvijati po transparentnim i unaprijed poznatim pravilima, i dovršavati se u razumnim rokovima, poglavito kada se radi o nečijem domu. Pozdravljamo svaku reviziju korištenja javne imovine, posebno državnih stanova u situaciji stambene krize i nedovoljnog broja priuštivih stanova što je naročito izraženo u velikim gradovima i turističkim središtima. Različiti slojevi društva bore se s problemima stanovanja a najsiromašnijima je (među kojima je, osim građana koji ostvaruju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, sve više umirovljenika ali i radnika u prekarnim oblicima rada, najveći dio pripadnika romske nacionalne manjine, dio mladih i dr.) i najteže. Područje socijalnog stanovanja u RH nije sustavno niti normativno regulirano, što je dijelom i posljedica nedonošenja Stambene strategije te reguliranja stanovanja socijalno ugroženih ranjivih skupina različitim propisima i u različitim resorima. Stoga je i ovo prilika da ukažemo na dio bespravnih stanara koji su imovno deprivirane osobe koje na drugi način (ni tržišni ni subvencionirani) ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje te očekuju legalizaciju svog statusa. No po važećem Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske najsiromašniji neće moći riješiti svoj status u državnoj nekretnini, jer neće moći ispuniti zakonske uvjete što će zasigurno u određenom broju slučaja rezultirati i beskućništvom. U Obrazloženju Prijedloga Uredbe ne navode se podaci o stanovima i bespravnim korisnicima te je teško steći sliku o točnom broju i profilu stanara u državnim stanovima, posljedično i o tome kojem broju prijeti skora deložacija odnosno beskućništvo. Jasno je da treba poslati poruku o neprihvatljivosti nasilnog ulaženja u tuđu, posebno javnu, imovinu i penalizirati takva ponašanja, tim više jer većina građana ne postupa tako, no isto tako ne smiju se zanemarivati životne situacije u kojima se pojedine osobe nalaze. Uvođenje reda i transparentnosti u postojeće stanje javne imovine ne smije najteže utjecati na najpotrebitije, na što smo ukazali u Izvješću za 2023. godinu. Imajući sve navedeno u vidu smatramo kako bi se, i prije pokretanja sudskih postupaka iseljenja posebno onih koji su u državnim stanovima dulji niz godina, ali zbog svog imovnog stanja i realne (ne)mogućnosti stambenog zbrinjavanja na tržištu ili u okviru sustava socijalne skrbi, morali provoditi testovi razmjernosti mjere iseljenja u odnosu na zaštitu prava na dom imajući u vidu stavove izražene u presudama Europskog suda za ljudska prava u predmetu Škrtić protiv Hrvatske od 5. prosinca 2013. Presuda govori o „domu“ u smislu činjeničnog pitanja koje ne ovisi o zakonitosti posjeda po domaćem pravu, ukazuje da se činom miješanja smatra i odluka o iseljenju koja nije izvršna, a središnje pitanje je ocjena o razmjernosti cilja koji se želi postići iseljenjem (je li miješanje nužno u demokratskom društvu) i mogućostima da neovisni sud ocjeni o razumnosti mjere. Sud je donio niz presuda protiv RH u kojima je utvrdio povredu prava na poštivanje doma zbog toga što domaći sudovi nisu proveli test razmjernosti mjera kojima se miješa u to pravo, primjerice Ćosić protiv Hrvatske iz 2009., Brezec protiv Hrvatske iz 2013. istaknuvši kako pri analizi razmjernosti miješanja u pravo na dom treba u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, a ne samo utvrđenje zakonitosti posjeda. I na kraju iako se ovdje radi o aktima raspolaganja trebalo bi razmotriti uvođenje kontrole ovih procesa imajući u vidu praksu Ustavnog suda koji je u odluci Broj: U-III-2100/2014 od 19. svibnja 2020. naveo da sukladno Ustavu RH u odnosu na sve pojedinačne akte javnopravnih tijela (neovisno o tome imaju li oni ili nemaju svojstvo upravnih ili kakvih drugih akata) mora biti osigurana sudska zaštita. Propisivanje da nešto nije upravna stvar ili da se u nekom postupku ne donosi upravni akt izravno utječe na vladavinu prava i povjerenje građana u institucije. I neka stručna mišljenja ukazuju kako nije prihvatljivo da protiv određenih akata ne postoji sudska zaštita . Široko gledano aktima raspolaganja država raspolaže imovinom - poljoprivrednim zemljištem, investicijskim potporama, šumama i dr. i za njih nije propisana pravna/sudska zaštita. No pravni stručnjaci ukazuju da načelno država svojim vlasništvom i dobrima kojima raspolaže ne može upravljati na jednak način kao i privatne osobe, već se mora raditi o pažnji dobrog domaćina i uz odgovornost, što se posebno odnosi na dobra od interesa za RH i što treba imati u vidu i u ovakvim situacijama. Nije prihvaćen Dana 30. prosinca 2023. stupio je na snagu Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.) kojim se poslovni upravljanja nekretninama povjeravaju županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima, trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. te javnim ustanovama za upravljanja nacionalnim parkovima ili parkovima prirode, ovisno o vrsti nekretnine. Navedenim Zakonom je decentralizirano upravljanje nekretninama Republike Hrvatske, upravo u cilju rasterećivanja Ministarstva i ubrzanja rješavanja predmeta. U pogledu Stambene strategije, ističe se kako su ciljevi, aktivnosti i mjere koje ta strategija treba obuhvatiti puno širi od samog upravljanja stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske te bi ista trebala obuhvatiti i druga područja djelovanja i aktivnosti koje će omogućiti građanima, pogotovo mladima, priuštivo stanovanje. Temeljem gore navedenog Zakona i dalje postoji mogućnost, a kako je to bilo i u Zakonu o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj 52/18.), da se nekretnine daruju jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave radi ostvarenja projekata stambenog zbrinjavanja i demografske obnove, a temeljem kojih odredbi je Ministarstvo darovalo niz nekretnina jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave u navedene svrhe. Također, i u pogledu socijalno depriviranih osoba, ističemo kako rješavanje stambenog statusa tih osoba ulazi u nadležnost Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovo Ministarstvo posredno sudjeluje u izvršenju mjera socijalne politike i stambenog zbrinjavanja socijalno ugroženih skupina na način da za smještaj takvih osoba Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, prenosi na upravljanje stanove u vlasništvu Republike Hrvatske, a radi zbrinjavanja tih kategorija građana. O pravu na takav smještaj odlučuje te postupak smještaja socijalno ugroženih stanara provodi resorno ministarstvo, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno posebnim propisima, a ne ovo Ministarstvo niti je uređenje tih postupaka predmet uređenja Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 155/23.), a time niti podzakonskih propisa koji se donose na temelju toga Zakona. Vezano za provođenje testa razmjernosti pri utvrđivanju prava na dom, ističemo kako je isto u nadležnosti suda koji provodi postupak u kojem je istaknuto pravo na dom. Nadalje, Zakonom o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21.) jasno je propisano da se upravni postupak provodi kada javnopravna tijela rješavaju u upravnim stvarima, pri čemu se upravnom stvari smatra svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka, kao i ona stvar koja je zakonom određena kao upravna stvar. Pri upravljanju i raspolaganju nekretninama u svom vlasništvu Republika Hrvatska prije svega mora voditi računa o svom interesu kao vlasnika te kako, a u interesu svih građana, ostvariti najbolji ekonomski i gospodarski učinak upravljanjem i raspolaganjem nekretninama, pri čemu mora postupati odgovorno s pažnjom dobrog gospodara, u skladu s načelima propisanim Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.). Dakle, u upravljanju nekretninama ne radi se primarno o ostvarivanju prava fizičkih i pravnih osoba, niti je Republika Hrvatska dužna raspolagati nekretninama u njihovu korist ako to nije prije svega interes Republike Hrvatske. Ujedno ističe se kako su Ministarstvo, odnosno nadležna tijela kojima su temeljem Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske povjereni poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a pri raspolaganju tim nekretninama vezani upravo odredbama toga Zakona i drugih posebnih zakona, kao i podzakonskim propisima, a za razliku od privatnih osoba.
32 TANJA ZATEZALO III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 14. Izmjena članka 14. stavak 1. točka 13. glasi: „- odredbu da se ponude podnose neposredno u pisarnicu nadležnog tijela ili putem pošte na način da preporučena pošiljka bude zaprimljena u pisarnici nadležnog tijela do dana i sata određenog kao rok za predaju ponuda“ Obrazloženje: Obzirom da je navedena odredba protivna Zakonu o općem upravnom postupku (članak 72. stavak 2. Zakona) koji određuje da se kao dan predaje podneska računa dan predaje preporučene pošiljke na poštu a ne dan kada je primatelj zaprimio preporučenu pošiljku. Stoga, predlažemo sljedeći tekst navedene odredbe: „ – ponude na natječaj podnose se neposredno u pisarnicu nadležnog tijela ili preporučeno putem pošte, na način da se kao dan predaje ponude računa dan predaje ponude u pisarnicu nadležnog tijela ili dan predaje preporučene pošiljke na pošti.“ Nije prihvaćen Odredbom se propisuje do kada se valjano može predati ponuda za kupnju nekretnine, a što mora biti obvezan sadržaj javnog poziva. Pored toga, ističe se kako se u postupcima raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ne provodi upravni postupak. Ponude se moraju javno otvarati na dan i sat određen u javnom pozivu kao dan otvaranja ponuda a što ne bi bilo moguće kada bi se čekalo da pristignu ponude koje su zaprimljene u posljednjem trenutku putem pošte
33 TANJA ZATEZALO III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 13. Izmjena članka 13. stavak 2. i 3. koji glase: „- Javni poziv za javno prikupljanje ponuda i javno nadmetanje radi prodaje nekretnine nadležno tijelo objavljuje u jednom od visokotiražnih dnevnih listova, na mrežnoj stranici i službenom glasniku nadležnog tijela ako nadležno tijelo ima svoj službeni glasnik, na mrežnoj stranici Ministarstva i na mrežnoj stranici Hrvatske gospodarske komore. Objava javnog poziva iz stavka 2. ovoga članka u visokotiražnom dnevnom listu može biti u skraćenom obliku na način da sadrži osnovne podatke za identifikaciju nekretnine, početnu cijenu nekretnine, jamčevinu i visinu naknade za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskog područja, kao i obavijest da se cjeloviti javni poziv sa svim detaljima i uvjetima nalazi na mrežnoj stranici nadležnog tijela, Ministarstva i Hrvatske gospodarske komore“. Obrazloženje: Nadležno tijelo, u ovom slučaju Primorsko-goranska županija nema mehanizama da osigura istovremenost objave javnog poziva na svojim mrežnim stranicama i visokotiražnim novinama sa objavom na mrežnim stranicama Ministarstva i Hrvatske gospodarske komore što posredno može dovesti do rušenja natječaja od strane zainteresirane strane prilikom davanja mišljenja nadležnog državnog odvjetništva na pravni posao jer nije poštivana Uredba u cijelosti. Mišljenja smo da je objava u visokotiražnim novinama i mrežnim stranicama nadležnog tijela sasvim dovoljna, pogotovo ako se uzme u obzir da se u pravilu rješavanju isključivo predmeti podnositelja zahtjeva koji čekaju na javni poziv nekoliko godina. Stoga se predlaže izmjena stavka 2. kako slijedi: „ - Javni poziv za javno prikupljanje ponuda i javno nadmetanje radi prodaje nekretnine nadležno tijelo objavljuje u jednom od visokotiražnih dnevnih listova i na mrežnoj stranici. Objava javnog poziva iz stavka 2. ovoga članka u visokotiražnom dnevnom listu može biti u skraćenom obliku na način da sadrži osnovne podatke za identifikaciju nekretnine, početnu cijenu nekretnine, jamčevinu i visinu naknade za izdvajanje nekretnine iz šumskogospodarskog područja, kao i obavijest da se cjeloviti javni poziv sa svim detaljima i uvjetima nalazi na mrežnoj stranici nadležnog tijela.“ Nije prihvaćen Rokovi za podnošenje ponuda temeljem javnog natječaja teku od objave javnog natječaja u visokotiražnom dnevnom listu, a nadležna tijela su dužna pravovremeno obavijestiti ministarstvo i Hrvatsku gospodarsku komoru o danu u kojem će ta tijela objaviti javni natječaj na njihovim mrežnim stranicama.
34 TANJA ZATEZALO I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Izmjena članka 5. točka 5. glasi: „ - Troškove izrade procjembenog elaborata i energetskog certifikata za nekretninu koja je predmet raspolaganja putem javnog natječaja snosi nadležno tijelo, a za nekretninu koja je predmet raspolaganja neposrednom pogodbom snosi predlagatelj zahtjeva“. Obrazloženje: Ovakvim definiranjem obveze snošenja troškova izrade procjembenog elaborata i energetskog certifikata za nekretninu, u nepovoljniji položaj se stavljaju osobe koje imaju pravo na stjecanje vlasništva nekretnine temeljem neposredne pogodbe. Naime, Uredbom su oni obvezani na plaćanje troška plaćanja procjene, a osobe u čiju se korist raspolaže nakon provedenog javnog natječaja nisu u obvezi plaćanja izrade procjembenog elaborata. Stoga predlažemo da članak 5. točka 5. glasi: „ - Troškove izrade procjembenog elaborata i energetskog certifikata za nekretninu koja je predmet raspolaganja neposrednom pogodom snosi podnositelj zahtjeva, kao i troškove izrade procjembenog elaborata nekretnine i energetskog certifikata za nekretninu koja je predmet raspolaganja javnim natječajem, a ti se troškovi navode kao jedna točka kupoprodajnog ugovora koji se sklapa sa najpovoljnijim ponuditeljem za nekretninu koja je bila predmet javnog natječaja uz obvezu izabranog ponuditelja da uz isplatu kupoprodajne cijene nekretnine isplati i trošak izrade procjembenog elaborata. Nije prihvaćen Prihvaćen je prijedlog Koprivničko-križevačke županije da troškove procjembenog elaborata i troškove izrade energetskog certifikata snosi najpovoljniji ponuditelj.
35 TANJA ZATEZALO I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Izmjena članka 4. stavka 1. i stavka 6. koji glase: Članak 4. stavak 1. „ - Nadležno tijelo ne može raspolagati nekretninom koja je uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske sve do pravomoćnosti rješenja o izdvajanju nekretnine iz šumskogospodarskog područja te plaćanja obračunate naknade za izdvajanje sukladno Zakonu kojem se uređuje sustav, i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem ili do plaćanja obračunate naknade za izdvajanje kada je do izdvajanja došlo temeljem Zakona kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem.“ Članak 4. stavak 6. „ - Ako se nekretninom raspolaže neposrednom pogodbom, postupak izdvajanja iz stavka 2. ovoga članka nadležno tijelo pokreće na temelju odluke o raspolaganju nekretninom, a uz prethodnu obavijest podnositelju zahtjeva o privremenom obračunu iz stavka 4. ovoga članka.“ Obrazloženje: Obzirom da postupak izdvajanja nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske može biti dugotrajan te na taj način može usporiti postupak raspolaganja nekretninama, smatramo da je u slučaju raspolaganja neposrednom pogodbom dovoljno da kupac nekretnine plati obračunatu naknadu za izdvajanje iz šumskogospodarstvenog područja temeljem privremenog obračuna naknade izrađenom od Hrvatskih šuma d.o.o. uz obavezu da plati razliku naknade ukoliko bi konačnim obračunom naknade za izdvajanje iz šumsko gospodarskog područja bio utvrđen veći iznos naknade. Obzirom na navedeno, predlažemo da tekst članka 4.: stavka 1. glasi: „ - Nadležno tijelo ne može raspolagati nekretninom koja je uključena u šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske sve do pravomoćnosti rješenja o izdvajanju nekretnine iz šumskogospodarskog područja te plaćanja obračunate naknade za izdvajanje sukladno Zakonu kojem se uređuje sustav, i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem ili do plaćanja obračunate naknade za izdvajanje kada je do izdvajanja došlo temeljem Zakona kojim se uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem, osim u slučaju raspolaganja neposrednom pogodbom.“ stavka 6. glasi: „ - Ako se nekretninom raspolaže neposrednom pogodbom, po uplati podnositelja zahtjeva za neposrednu pogodbu naknade za izdvajanje nekretnine prema privremenom obračunu Hrvatskih šuma d.o.o., uz obvezu plaćanja razlike po obračunu konačne naknade za izdvajanje iz šumskogospodarskog područja Republika Hrvatske, nadležno tijelo pokreće postupak izdvajanja iz stavka 2. ovoga članka.“ Nije prihvaćen Postupak izdvajanja nekretnine iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske propisan je Zakonom o šumama („Narodne novine“, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20., 145/20., 101/23. i 36/24.) dok se ovim odredbama samo detaljno propisuje postupanje nadležnih tijela kada u postupku raspolaganja utvrde da je nekretnina uključena u šumskogospodarsko područje RH.
36 DRAGAN ERGARAC I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Komentar se odnosi na st. 8. ovog članka. Uredba samo načelno predviđa da se primjenjuje na nekretnine od strateškog značaja, bez posebne razrade raspolaganja ovim nekretninama. U čl. 19. Zakon definira nekretnine od strateškog značaja na način kako slijedi: „Nekretnine od čije se uporabe, korištenja ili raspolaganja može očekivati značajna gospodarska, financijska, razvojna ili društvena korist za Republiku Hrvatsku te nekretnine koje služe za ispunjenje obveza Republike Hrvatske.“ Uredba isti pojam definira na nešto drugačiji i širi način, kako slijedi: „Nekretninom od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku smatra se nekretnina od čije se uporabe, korištenja ili raspolaganja može očekivati značajna korist za Republiku Hrvatsku i nekretnine koje služe za ispunjenje obveza Republike Hrvatske, a koje su Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđene nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.“ Međutim, Zakon ni Uredba ne definiranju način raspolaganja nekretninama od strateškog značaja, osim što Zakon navodi da istima upravlja Ministarstvo, tko je nadležan za donošenje odluke o raspolaganju, kako se dijele sredstva i sl. Nema zapreke da se Zakon i Uredba primjenjuju na raspolaganje ovim nekretninama analogijom u određenoj mjeri, ali se nameće zaključak kako bi u pogledu nekretnina od strateškog interesa trebala postojati mogućnost odstupanja od odredaba Zakona i Uredbe, jer državi ne može biti svejedno tko je u zakupu ili vlasništvu takve nekretnine. Postupak javnog prikupljanja ponuda i javnog nadmetanja putem usmene javne dražbe ne čine se svrshishodnim, budući da najbolja financijska ponuda može biti odlučujući faktor kod raspolaganja nekretninom od strateškog značaja. Predlaže se u Uredbu dodati odredbu koja otprilike glasi: „Prilikom raspolaganja nekretninama iz čl. 19. Zakona, ministar odnosno Vlada Republike Hrvatske mogu odstupiti od pojedinih odredaba ove Uredbe u pogledu raspolaganja, kao i u svojoj odluci propisati posebne uvjete za raspolaganje takvim nekretninama, pri čemu će se voditi interesom Republike Hrvatske koji se nastoji ostvariti namjeravanim raspolaganjem.“ i/Ili „Vlada Republike Hrvatske će/može u odluci iz čl. 19. st. 6. Zakona utvrditi posebne uvjete za raspolaganjem svim ili pojedinim nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.“ Čini se prikladnim ovakvu ili sličnu odredbu uglaviti u uvodne odredbe Uredbe. Bez ovakve ili slične odredbe ostaje pravna praznina koja ostavlja mogućnost drugačije interpretacije iz koje bi moglo proizaći da su samo načini raspolaganja predviđeni Uredbom mogući za nekretnine od strateškog značaja, što značajno ograničava mogućnosti ministra i Vlade pri raspolaganju nekretninama od strateškog značaja. Nije prihvaćen Propisivanje dodatnih uvjeta u ovisnosti je od odabranog načina raspolaganja. Stoga, posebni uvjeti će se propisivati u pojedinačnim odlukama o pokretanju postupka raspolaganja tim nekretninama.
37 BOŽENA GRBIĆ VIII. RAZVRGNUĆE SUVLASNIČKE ZAJEDNICE, Članak 46. Predmetna Uredba detaljno definira i uređuje postupke raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i postupanje nadležnih tijela prije donošenja odluke o raspolaganju, te svu potrebnu dokumentaciju koju je stranka s interesom odn. podnositelj zahtjeva obvezna pribaviti i dostaviti uz svoj zahtjev za kupnju, zakup, razvrgnuće suvlasničke zajednice, zamjenu i sl. Međutim, prilikom izrade ove Uredbe i dalje se nije vodilo računa, te zakonodavac nije posvetio dovoljno pažnje gorućim problemima u cjelokupnoj proceduri rješavanja kako tisuća „starih“ predmeta koji su unatoč uredno i kompletno dostavljenom zahtjevu i svoj potrebnoj dokumentaciji/prilozima uz zahtjev , te unatoč nepostojanju bilo kavih zapreka pravne ili druge naravi za njihovo okončanje , godinama bezrazložno stajali neriješeni u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, tako i novih predmeta/zahtjeva zaprimljenih nakon 30. prosinca 2023. god. od kada su poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske povjereni županijama, gradovima i sjedištima županija, a radi se o sljedećem. U praksi, cjelokupna procedura koju je potrebno provesti je prezahtjevna, prekomplicirana, te predugotrajna, optererećena brojnim suvišnim radnjama, administracijom i papirologijom, a što je bio problem i prijašnjeg zakonodavnog rješenja. Ovom Uredbom samo će se nastaviti daljnji jednaki negativni trendovi sporog i neučinkovitog rješavanja predmeta, što je u suprotnosti s postavljenim ciljevima novodonešenog Zakona o upravljanju državnom imovinom, a to je postizanje optimizacije upravljanja i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Činjenica je i prvi najveći problem taj da najveće „usko grlo“ u praksi rješavanja zahtjeva predstavlja što nakon utvrđivanja nadležnog tijela da je moguće raspolagati nekretninom i da je raspolaganje u interesu Republike Hrvatske, a prije svakog raspolaganja, se radi procjena tržišne vrijednosti nekretnine, gdje procjembene elaborate nekretnina izrađuje nedovoljan broj ovlaštenih sudskih procjenitelja po provedenom postupku javne nabave na kojemu se odabire samo jedan najpovoljniji ponuditelj, najčešće to znači samo jedan ovlašteni sudski procjenitelj, a što je i jasno i razumljivo jer navedeno proizlazi iz Zakona o javnoj nabavi. Međutim, nejasno je kada, odn. u kojem vremenskom periodu i roku će taj jedan odabrani procjenitelj izraditi elaborate za sve ove neriješene predmete preuzete od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ,kao i za predmete zaprimljene nakon 30.12.2023. god. u županijama, gradovima i velikim gradovima. Ističem činjenicu da samo dobivanje Izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena od nadležnog upravnog tijela županija/gradova traje poprilično dugo. Uostalom, i sam postupak provedbe javne nabave usluge izrade procjembenim elaborata nekretnina na području županije/grada, traje određeno vremensko razdoblje. Jednako tako, raspisuju se i javni natječaji male procijenjene vrijednosti nabave u odnosu na to kolike su potrebe. Fizički, jedan ovlašteni sudski procjenitelj nije u mogućnosti u razumnom vremenskom roku izraditi sve procjene vrijednosti koje čekaju svoj red na izradu. Ovakvom odredbom navedeni postupak bespotrebno traje mjesecima, pa čak i godinama. Još veći apsurd i drugi najveći problem u rješavanju zahtjeva podnositelja je taj što je nakon izrade procjembenog elaborata, nadležno tijelo dužno ishoditi mišljenje o usklađenosti procjembenog elaborata kojeg je izradio ovlašteni sudski procjenitelj s odredbama zakona kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, a na što zainteresirana stranka dodano još čeka mjesecima. Navodim konkretan primjer . Procjeniteljsko povjerenstvo jedne od najvećih hrvatskih županija razmatra elaborate za čak 35 jedinica lokalne uprave i samouprave, broj zaprimljenih predmeta je enormno velik, ljudski resursi su ograničeni, te se na mišljenje procjeniteljskog povjerenstva čeka u prosjeku i duže od 8 mjeseci, što je izvan svih okvira razumnih rokova. Dakle, najveći zastoj u provedbi rješavanja zahtjeva se događa upravo u mjesecima čekanja na izradu procjembenih elaborata kod samo jednog, javno odabranog, ovlaštenog sudskog vještaka/procjenitelja, te još dodatno u mjesecima čekanja na ishođenje mišljenja procjeniteljskog povjerenstva o usklađenosti procjembenog elaborata kojeg je izradio ovlašteni sudski procjenitelj sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina. Mišljenja sam, a što je i jasno razvidno iz prethodno navedenog, te je u interesu svim uključenim dionicima, s ciljem efikasnijeg, jednostavnijeg i bržeg rješavanja predmeta, da je u Uredbu potrebno uključiti sljedeću mogućnost, stoga predlažem u članak 46, a vezano za stavku (3) (poglavlje VIII Razvrgnuće suvlasničke zajednice ) dodati stavke kako slijedi. Nakon što nadležno tijelo utvrdi da je moguće raspolagati nekretninom, dati mogućnost podnositeljima zahtjeva da osobno, na vlastiti zahtjev i na vlastiti trošak (uz prethodnu suglasnost/odobrenje županije, grada, velikog grada), naruče izradu procjembenog elaborata kod jednog od ovlaštenih sudskih vještaka/procjenitelja (čiji je popis javno objavljen i dostupan), te isti dostave uz svoj predani zahtjev za kupnju, razvrgnuće suvlasničke zajednice, i sl. Pogotovo smatram ovaj prijedlog opravdanim zbog činjenice što je nakon njegove izrade ionako potrebno ishoditi mišljenje o usklađenosti tog elaborata s odredbama zakona kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, putem procjeniteljskog povjerenstva, te iz razloga što bi ovakvo postupanje bilo puno efikasnije, djelotvornije i brže. Vezano za istaknuti problem koji se tiče preopterećenosti procjeniteljskog povjerenstva županija (čiji je zadatak dati svoje mišljenje o tome postupa li ovlašteni sudski procjenitelj sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina ? !) koji su zatrpani predmetima, i dugog čekanja na ishođenje njihovog mišljenja, potrebno je formirati/osnovati posebna procjeniteljska povjerenstva koja će isključivo raditi na ovim predmetima (davanje mišljenja za podnesene zahtjeve koji se odnose na upravljanje nekretninama u vlasništvu RH), ili, dodati članak u predmetnu Uredbu kojim se iznimno daje mogućnost da za nekretnine male procijenjene vrijednosti (čija je procijenjena vrijednost prema procjembenom elaboratu ovlaštenog sudskog procjenitelja niža od npr. 10.000,00 ili 15.000,00 EUR-a), nije potrebno ishođenje mišljenja Procjeniteljskog povjerenstva, pogotovo u slučajevima raspolaganja u obliku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina kao i kod nekretnina koje su predmet raspolaganja neposrednom pogodbom, a kakvih je zahtjeva/predmeta velik broj. Navedeno bi značajno rasteretilo i ubrzalo rad procjeniteljskog povjerenstva koji bi u tom slučaju imali znatno veće mogućnosti davanja svojih mišljenja u znatno bržim i razumnim rokovima na preostalim predmetima. S poštovanjem, Božena Grbić Nije prihvaćen Dana 30. prosinca 2023. stupio je na snagu Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 155/23.) kojim se poslovni upravljanja nekretninama povjeravaju županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima, trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. te javnim ustanovama za upravljanja nacionalnim parkovima ili parkovima prirode, ovisno o vrsti nekretnine. Navedenim Zakonom je decentralizirano upravljanje nekretninama Republike Hrvatske, upravo u cilju rasterećivanja Ministarstva i ubrzanja rješavanja predmeta. Nadalje, Odabir procjenitelja nije moguće prepustiti strankama koje su ujedno zainteresirane za kupnju ili drugi oblik stjecanja nekog prava na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, a kako bi se izbjegle moguće manipulacije i zlouporabe. Također, važno je, a u cilju zaštite imovinskopravnih interesa Republike Hrvatske da procjena bude izrađena u skladu s važećim zakonom kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina i da bude potvrđena od procjeniteljskog povjerenstva. Ističe se kako prodaja niti drugo raspolaganje nekretninom nije obveza Republike Hrvatske te se u trenutku kada nadležno tijelo utvrdi da je raspolaganje u interesu Republike Hrvatske mora voditi računa da isto bude u skladu s tržišnim uvjetima kako se ne bi nanijela šteta interesima Republike Hrvatske, kao i o činjenici da se raspolaganjem nekretninom u korist pojedine pravne ili fizičke osobe, iste ne bi dovele u povoljniji položaj od ostalih na tržištu. Ujedno, ističe se kako su sastav i rad Procjeniteljskih povjerenstava uređeni zakonom kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog zakona te se isto ne može uređivati ovom Uredbom
38 BOŽENA GRBIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Predmetna Uredba detaljno definira i uređuje postupke raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i postupanje nadležnih tijela prije donošenja odluke o raspolaganju, te svu potrebnu dokumentaciju koju je stranka s interesom odn. podnositelj zahtjeva obvezna pribaviti i dostaviti uz svoj zahtjev za kupnju, zakup, razvrgnuće suvlasničke zajednice, zamjenu i sl. Međutim, prilikom izrade ove Uredbe i dalje se nije vodilo računa, te zakonodavac nije posvetio dovoljno pažnje gorućim problemima u cjelokupnoj proceduri rješavanja kako tisuća „starih“ predmeta koji su unatoč uredno i kompletno dostavljenom zahtjevu i svoj potrebnoj dokumentaciji/prilozima uz zahtjev , te unatoč nepostojanju bilo kavih zapreka pravne ili druge naravi za njihovo okončanje , godinama bezrazložno stajali neriješeni u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, tako i novih predmeta/zahtjeva zaprimljenih nakon 30. prosinca 2023. god. od kada su poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske povjereni županijama, gradovima i sjedištima županija, a radi se o sljedećem. U praksi, cjelokupna procedura koju je potrebno provesti je prezahtjevna, prekomplicirana, te predugotrajna, optererećena brojnim suvišnim radnjama, administracijom i papirologijom, a što je bio problem i prijašnjeg zakonodavnog rješenja. Ovom Uredbom samo će se nastaviti daljnji jednaki negativni trendovi sporog i neučinkovitog rješavanja predmeta, što je u suprotnosti s postavljenim ciljevima novodonešenog Zakona o upravljanju državnom imovinom, a to je postizanje optimizacije upravljanja i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Činjenica je i prvi najveći problem taj da najveće „usko grlo“ u praksi rješavanja zahtjeva predstavlja što nakon utvrđivanja nadležnog tijela da je moguće raspolagati nekretninom i da je raspolaganje u interesu Republike Hrvatske, a prije svakog raspolaganja, se radi procjena tržišne vrijednosti nekretnine, gdje procjembene elaborate nekretnina izrađuje nedovoljan broj ovlaštenih sudskih procjenitelja po provedenom postupku javne nabave na kojemu se odabire samo jedan najpovoljniji ponuditelj, najčešće to znači samo jedan ovlašteni sudski procjenitelj, a što je i jasno i razumljivo jer navedeno proizlazi iz Zakona o javnoj nabavi. Međutim, nejasno je kada, odn. u kojem vremenskom periodu i roku će taj jedan odabrani procjenitelj izraditi elaborate za sve ove neriješene predmete preuzete od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ,kao i za predmete zaprimljene nakon 30.12.2023. god. u županijama, gradovima i velikim gradovima. Ističem činjenicu da samo dobivanje Izvatka iz zbirke kupoprodajnih cijena od nadležnog upravnog tijela županija/gradova traje poprilično dugo. Uostalom, i sam postupak provedbe javne nabave usluge izrade procjembenim elaborata nekretnina na području županije/grada, traje određeno vremensko razdoblje. Jednako tako, raspisuju se i javni natječaji male procijenjene vrijednosti nabave u odnosu na to kolike su potrebe. Fizički, jedan ovlašteni sudski procjenitelj nije u mogućnosti u razumnom vremenskom roku izraditi sve procjene vrijednosti koje čekaju svoj red na izradu. Ovakvom odredbom navedeni postupak bespotrebno traje mjesecima, pa čak i godinama. Još veći apsurd i drugi najveći problem u rješavanju zahtjeva podnositelja je taj što je nakon izrade procjembenog elaborata, nadležno tijelo dužno ishoditi mišljenje o usklađenosti procjembenog elaborata kojeg je izradio ovlašteni sudski procjenitelj s odredbama zakona kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, a na što zainteresirana stranka dodano još čeka mjesecima. Navodim konkretan primjer . Procjeniteljsko povjerenstvo jedne od najvećih hrvatskih županija razmatra elaborate za čak 35 jedinica lokalne uprave i samouprave, broj zaprimljenih predmeta je enormno velik, ljudski resursi su ograničeni, te se na mišljenje procjeniteljskog povjerenstva čeka u prosjeku i duže od 8 mjeseci, što je izvan svih okvira razumnih rokova. Dakle, najveći zastoj u provedbi rješavanja zahtjeva se događa upravo u mjesecima čekanja na izradu procjembenih elaborata kod samo jednog, javno odabranog, ovlaštenog sudskog vještaka/procjenitelja, te još dodatno u mjesecima čekanja na ishođenje mišljenja procjeniteljskog povjerenstva o usklađenosti procjembenog elaborata kojeg je izradio ovlašteni sudski procjenitelj sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina. Mišljenja sam, a što je i jasno razvidno iz prethodno navedenog, te je u interesu svim uključenim dionicima, s ciljem efikasnijeg, jednostavnijeg i bržeg rješavanja predmeta, da je u Uredbu potrebno uključiti sljedeću mogućnost, stoga predlažem dodati članak kako slijedi. Nakon što nadležno tijelo utvrdi da je moguće raspolagati nekretninom, dati mogućnost podnositeljima zahtjeva da osobno, na vlastiti zahtjev i na vlastiti trošak (uz prethodnu suglasnost/odobrenje županije, grada, velikog grada), naruče izradu procjembenog elaborata kod jednog od ovlaštenih sudskih vještaka/procjenitelja (čiji je popis javno objavljen i dostupan), te isti dostave uz svoj predani zahtjev za kupnju, razvrgnuće suvlasničke zajednice, i sl. Pogotovo smatram ovaj prijedlog opravdanim zbog činjenice što je nakon njegove izrade ionako potrebno ishoditi mišljenje o usklađenosti tog elaborata s odredbama zakona kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, putem procjeniteljskog povjerenstva, te iz razloga što bi ovakvo postupanje bilo puno efikasnije, djelotvornije i brže. Vezano za istaknuti problem koji se tiče preopterećenosti procjeniteljskog povjerenstva županija (čiji je zadatak dati svoje mišljenje o tome postupa li ovlašteni sudski procjenitelj sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina ? !) koji su zatrpani predmetima, i dugog čekanja na ishođenje njihovog mišljenja, potrebno je formirati/osnovati posebna procjeniteljska povjerenstva koja će isključivo raditi na ovim predmetima (davanje mišljenja za podnesene zahtjeve koji se odnose na upravljanje nekretninama u vlasništvu RH), ili, dodati članak u predmetnu Uredbu kojim se iznimno daje mogućnost da za nekretnine male procijenjene vrijednosti (čija je procijenjena vrijednost prema procjembenom elaboratu ovlaštenog sudskog procjenitelja niža od npr. 10.000,00 ili 15.000,00 EUR-a), nije potrebno ishođenje mišljenja Procjeniteljskog povjerenstva, pogotovo u slučajevima raspolaganja u obliku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina kao i kod nekretnina koje su predmet raspolaganja neposrednom pogodbom, a kakvih je zahtjeva/predmeta velik broj. Navedeno bi značajno rasteretilo i ubrzalo rad procjeniteljskog povjerenstva koji bi u tom slučaju imali znatno veće mogućnosti davanja svojih mišljenja u znatno bržim i razumnim rokovima na preostalim predmetima. S poštovanjem, Božena Grbić Nije prihvaćen Odabir procjenitelja nije moguće prepustiti strankama koje su ujedno zainteresirane za kupnju ili drugi oblik stjecanja nekog prava na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, a kako bi se izbjegle moguće manipulacije i zlouporabe. Također, važno je, a u cilju zaštite imovinskopravnih interesa Republike Hrvatske da procjena bude izrađena u skladu s važećim zakonom kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina i da bude potvrđena od procjeniteljskog povjerenstva. Ističe se kako prodaja niti drugo raspolaganje nekretninom nije obveza Republike Hrvatske te se u trenutku kada nadležno tijelo utvrdi da je raspolaganje u interesu Republike Hrvatske mora voditi računa da isto bude u skladu s tržišnim uvjetima kako se ne bi nanijela šteta interesima Republike Hrvatske, kao i o činjenici da se raspolaganjem nekretninom u korist pojedine pravne ili fizičke osobe, iste ne bi dovele u povoljniji položaj od ostalih na tržištu. Ujedno, ističe se kako su sastav i rad Procjeniteljskih povjerenstava uređeni zakonom kojim se uređuje procjena vrijednosti nekretnina, kao i podzakonskim propisima donesenim na temelju tog zakona te se isto ne može uređivati ovom Uredbom.
39 MAJA DABIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Potrebno je unijeti i neperspektivnu vojnu imovinu i neaktivnu imovinu  u ovu Uredbu jer takva imovina samo propada i uništava se a mogle bi imati gospodarsku korist za lokalnu zajednicu. Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom uredbe obuhvaćene su i te nekretnine, ukoliko potpadaju pod jedan od oblika nekretnina u smislu članka 11. stavka 1. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.).
40 ANDREA SEDMAK V. DAVANJE NEKRETNINA U ZAKUP ILI NAJAM, Članak 39. Što je s postojećim korisnicima poslovnih prostoras kojima je otpala osnova i novim ugovorom o zakupu? Nije prihvaćen Odnos s postojećim korisnicima poslovnih prostora je predmet zakona kojim se uređuje zakup i kupoprodaja poslovnoga prostora.
41 DENIS REDŽIĆ IV. RASPOLAGANJE NEPOSREDNOM POGODBOM, Članak 30. Poštovani, Želim skrenuti pozornost na ograničenja koja Članak 30., stavak (1), podstavak 4. Uredbe postavlja najmoprimcima koji su u neprekinutom mirnom posjedu nekretnine duže od pet godina, ali su taj posjed ostvarili nakon 14. lipnja 2018. godine. Ova odredba nije ravnopravna niti poštena prema najmoprimcima, jer im onemogućava otkup nekretnina, čak i kada ispunjavaju sve druge uvjete. Da bih pojasnio situaciju, navodim konkretan primjer: Dana 18.03.2015., na web stranici Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (https://mpgi.gov.hr/vijesti-8/natjecaj-za-najam-stanova-rijeka-crikvenica-senj-rok-15-4-15/12146), temeljem Odluke predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), KLASA: 371-01/15-04/325, URBROJ: 536-09/11-2015-1 od 06. ožujka 2015. godine, objavljen je Javni poziv za podnošenje ponuda za najam stanova 3/15. Moja obitelj i ja smo najmoprimci u jednom od stanova iz ovog natječaja već 10-tu godinu. Pokušali smo podnijeti zahtjev za otkup stana, ali smo dobili odbijenicu uz obrazloženje da ne postoji pravna osnova za takav postupak. U Članku 3., stavak (2) ove Uredbe navodite: „Fizičke ili pravne osobe mogu nadležnom tijelu iskazati interes za stjecanje prava vlasništva ili drugog prava na nekretnini, odnosno mogu nadležnom tijelu podnijeti zahtjev za neposredno raspolaganje nekretninom ako smatraju da ispunjavaju za to propisane uvjete.“ Međutim, Članak 30., stavak (1), podstavak 5. ponovno ograničava mogućnost otkupa za najmoprimce koji su u posjedu nekretnine nakon 14. lipnja 2018. godine. Ovo ograničenje ne uzima u obzir činjenicu da su mnogi najmoprimci, uključujući i moju obitelj, uložili značajne resurse i trud u održavanje tih nekretnina, te da se ovakvim ograničenjem poništavaju prava i očekivanja koja su nastala temeljem ranijih natječaja. Te u konačnici, postavlja se pitanje zašto su obitelji i najmoprimci do 14. lipnja 2018 imali to pravo i priliku, a današnji najmoprimci nemaju? Osim gore navedenog natječaja, vjerojatno postoje i drugi natječaji te mnogi najmoprimci koji su u sličnoj situaciji i kojima je uskraćena mogućnost otkupa nekretnine, čime se onemogućava rješavanje njihovog stambenog pitanja. Promjenom ovih uvjeta osigurala bi se mogućnost otkupa stanova i stambene sigurnosti za brojne obitelji. Time bi se također ostvarila dodatna sredstva za državni proračun putem novca dobivenog od otkupa, dok bi obitelji dobile sigurnost i stabilnost kroz rješavanje svog stambenog pitanja. Stoga smatram da je potrebno revidirati ovu odredbu kako bi se omogućilo pravično i ravnopravno ostvarivanje prava svim najmoprimcima, bez obzira na datum stupanja u posjed nekretnine, a posebno za one najmoprimce koji su u neprekinutom mirnom posjedu nekretnine duže od pet godina te koji redovito podmiruju sve obaveze. S poštovanjem, Denis R. Nije prihvaćen Predmetna odredba preuzeta je iz odredbe članka 25. stavka 1. podstavka 4. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 155/23.) i ne može se mijenjati podzakonskim propisom.
42 UDRUGA UZGAJIVAČA ISTARSKE OVCE "ISTRIJANKA" UREDBU, I. OPĆE ODREDBE Ukratko:ako je cilj uredbe da se dovede red na nekretninama u kojima je zbog nerasčiščenih vlasničkih odnosa došlo do puno vlasnika sa malim udjelima i zbog toga je rasčiščavanje vlasnika nemoguće ili skuplje od vrijednosti same nekretnine, i , ili da se mogu stjeći uvjeti za okrupnjavanje poljoprivrednih parcela putem komasacije...onda je to pozitivnna uredba,no ako se u toj uredbi bude dao i najmanji prostor za malverzaciju i nemoralno stjecanje imovinske koristi(zakonsko bi u tom slučaju bilo )onda je to jako loše .... Tekst je inače preopširan,možda i mora biti, no nemam toliko vremena sve detaljno proučiti... Nije prihvaćen Ovim Prijedlogom uredbe ne uređuje se upravljanje i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
43 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 17. U članku 14. stavak 1. podstavku 5., članku 15. stavak 1. podstavak 5. i članku 17. stavak 9. propisane su različite odredbe kada se smatra valjanom uplata jamčevine. Naime, člankom 14. stavak 1. podstavak 5. propisana je odredba da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije na dan isteka roka za predaju ponuda, člankom 15. stavak 1. podstavak 5. propisana je odredba da se valjanom uplatom jamčevine smatra uplata čija je transakcija vidljiva na računu nadležnog tijela najkasnije sedam dana prije dana provedbe javnog nadmetanja, a člankom 17. stavkom 9. propisano je da će se valjanom uplatom jamčevine smatrati uplata čija je transakcija izvršena na računu nadležnog tijela najkasnije na dan otvaranja ponuda, odnosno na dan provedbe javnog nadmetanja. Smatramo potrebnim da se jedinstveno regulira kada će se uplata jamčevine smatrati valjanom Prihvaćen Primjedbe su prihvaćene.
44 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA I. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Smatramo potrebnim da se stavak 5. predmetnog članka promjeni na način da se propiše da troškove izrade procjembenog elaborata iz stavka 1. ovog članka i trošak izrade energetskog certifikata za nekretninu koja je predmet raspolaganja putem javnog natječaja snosi najpovoljniji ponuditelj (a ne kao što je navedeno da snosi nadležno tijelo), a za nekretninu koja je predmet raspolaganja neposrednom pogodbom navedene troškove snosi podnositelj zahtjeva. Znači smatramo potrebnim samo promjenu snošenja troškova izrade procjembenih elaborata i izrade energetskog certifikata koji su i do sada išli na teret najpovoljnijeg ponuditelja kod javnog natječaja Prihvaćen Primjedbe su prihvaćene.
45 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Smatramo potrebnim da se u stavku 4. predmetnog članka detaljnije opiše koju je sve dokumentaciju nadležno tijelo potrebno pribaviti prije utvrđenja interesa Republike Hrvatske za raspolaganje nekretninom odnosno da se u predmetnom stavku podstavak 1. propiše uz aktivni zemljišnoknjižni izvadak i povijesni zemljišnoknjižni izvadak od 1945. iz ručno vođenih zemljišnih knjiga, izdani od nadležnog zemljišno-knjižnog odjela, ne stariji od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva, kao što je to propisano u članku 9. stavku 3. prijedloga Uredbe o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu darovanja. Navedeno iz razloga što smatramo da se time može detaljnije utvrditi stanje predmetne nekretnine, osobito one nekretnine koja predstavlja npr. neprocijenjeno građevinsko zemljište i sl.“ Prihvaćen Primjedbe su prihvaćene.
46 ĐENIS SAMBOL III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 15. Stavak 5. čl. 15. uskladiti sa čl. 17. stavkom 9., na način da ostane propisano kako je određeno čl.15.st.5. Prihvaćen Primjedbe su prihvaćene.
47 HRVATSKA UDRUGA TURIZMA III. PRODAJA NA TEMELJU JAVNOG NATJEČAJA, Članak 17. U čl.17. st. 1. toč. 3., tekst: "za nekretnine čija je početna cijena veća od 15.000.000.000,00 eura u iznosu od 2% utvrđene početne cijene" - pretpostavljamo da bi iznos trebao biti 15.000.000,00 eura Prihvaćen Primjedbe su prihvaćene.
48 TANJA ZATEZALO IV. RASPOLAGANJE NEPOSREDNOM POGODBOM, Članak 33. Članak 33. stavak 2., „ Nadležno tijelo neće raspolagati nekretninom temeljem članka 30. stavka 1. podstavka 3. ove Uredbe: - ako iz pribavljene dokumentacije proizlazi da je zgrada izgrađena i ozakonjena izvan naselja, ili ako ta zgrada u naravi predstavlja drveni objekt - ako je ozakonjena zgrada u vrijeme kada je građena, bila izgrađena na šumskom ili poljoprivrednom zemljištu. Obrazloženje: Sukladno Zakonu o prostornom uređenju, članku 3. stavku 1. podstavku 9. građevinsko zemljište je zemljište unutar granica građevinskog područja te zemljište izvan građevinskog područja obuhvaćeno građevnom česticom na kojoj je izgrađena građevina. Navedeno nije u skladu s gore predloženom odredbom Uredbe te ju treba usuglasiti sa odredbama Zakona o prostornom uređenju. Prihvaćen U odredbi članka 33. stavka 2. podstavka 1. riječi „izvan naselja“ zamijenit će se riječima „izvan granica građevinskog područja“.