Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DINO ŽIGULIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 19. Navedni rok prekratak je da bi se iznajmljivači smještaja u domaćinstvu prilagodili promjenama koje se predlažu. U dijelu koji se odnosi na paušalno oporezivanje smještaja u domaćinstvu, potrebno je odgoditi primjenu radi kvalitetne pripreme. Primljeno na znanje Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je i očekivana prilagodba visine paušalnog poreza.
2 IZABELA-DELFA MIŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 3. Nezavisni hrvatski sindikati Povećanje godišnje porezne osnovice na koju se primjenjuju niža i viša stopa poreza na dohodak s 50.400,00 eura na 60.000,00 eura prvenstveno ide samo u korist onih s najvišim primanjima. Time će se značajno smanjiti broj poreznih obveznika koji podliježu višoj poreznoj stopi, čime se zapravo gubi progresivno i pravedno oporezivanje. Većina plaća će tada biti oporezovane po nižoj stopi, što će dovesti do situacije da osobe s visokim plaćama imaju čak povoljniji porezni tretman nego oni s nižim primanjima. Takva politika dodatno povećava nejednakost jer najviše koristi upravo onima koji već zarađuju iznadprosječno, dok radnici s nižim primanjima i dalje ostaju opterećeni. Prema dostupnim podatcima, samo 10.000 do 12.000 radnika u Hrvatskoj ulazi u viši porezni razred, što predstavlja otprilike 0,6% ukupne radne snage. Uvođenjem povišenja granica za višu stopu poreza, očekuje se da će taj broj dodatno opasti. Ovakva situacija ugrožava načela solidarnosti i održivosti socijalne države, budući da se od onih koji ostvaruju više prihode, očekuje veći doprinos društvenoj zajednici. Time se narušava temeljna ideja prema kojoj oni s višim primanjima trebaju doprinositi razvoju društva i podržavati sustav koji osigurava socijalnu pravdu. Primljeno na znanje Prilikom svake izmjene poreznih propisa osobito se vodi računa o temeljnim ustavnim načelima jednakosti i pravednosti prema kojima, porezne obveze moraju biti utvrđene i raspoređene na sve porezne obveznike na način da budu razmjerne ekonomskoj snazi poreznih obveznika, odnosno u skladu sa zahtjevom ravnomjerne raspodjele poreznog tereta na način da se zaštiti porezne obveznike sa najnižim primicima i očuva njihov životni standard. Tako se Prijedlogom Zakona predlaže povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika.
3 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 17. Uz članak 17. Rok od 90 dana je predugi rok za donošenje važnih Pravilnika, koji su bitni za rad poduzetnika od 01. siječnja 2025. godine. Npr. dok na snagu ne stupi novi Pravilnik o porezu na dohodak, neće se moći primijeniti novi iznosi neoporezivih naknada koji su povezani sa povećanim iznosom osobnog odbitka. Novi iznos praga za PDV utječe i na novi prag za paušalno oporezivanje te velik broj paušalnih obveznika (obrti, OPG-ovi) moraju znati koliko će iznositi akontacija za iznos ostvarenog dohotka u 2024. godini u rasponu od 40.000 – 50.000 eura. Predlažemo Pravilnikom o porezu na dohodak uvesti neoporezivi dodatak za sportske aktivnosti zaposlenika, u visini 70 eura mjesečno. Istraživanja pokazuju da smo pretila nacija, a oni poslodavci koji sada izdvajaju sredstva za sportske aktivnosti zaposlenika (nogomet, vježbanje …) na navedeno plaćaju dodatne doprinose i porez budući da se radi o plaći u naravi, što dodatno poskupljuje izdatke za poslodavce, a smanjuje broj zaposlenika za koje se sredstva izdvajaju. Uvećanjem osobnog odbitka neće se direktno utjecati na povećanje iznosa neoporezive tuzemne dnevnice niti neoporezive naknade za prehranu zaposlenicima. Obzirom da iznos neoporezive dnevnice služi između ostalog i za pokrivanje troškova prehrane na službenom putu predlažemo da se iznos tuzemne dnevnice uveća na 50 eura, a neoporeziva naknada za prehranu na iznos kojim se dnevno zaista može naručiti topli obrok (trenutno je to prosječna cijena 9-10 eura dnevno) Primljeno na znanje Pravilnik o porezu na dohodak, kao i pri svakoj dosadašnjoj promjeni Zakona o porezu na dohodak donosi se i stupa na snagu 2. siječnja odnosno dan nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna propisa. Isto se planira i ovoga puta. Povećanje osnovnog osobnog odbitka imati će utjecaj na povećanje iznosa određenih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima, a koji se utvrđuju primjenom propisanih koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Međutim, napominje se kako neoporezivi primici nisu predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga će se prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotriti i ovaj prijedlog.
4 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Brisati predloženi članak 10. kojim se u članku 62. novim stavkom 9. oslobađa od plaćanja poreza najamnina koja se ostvaruje i naplaćuje (dakle primitak i dohodak stvarno postoji) od jako širokog kruga srodnika čak i po bivšoj tazbini. Ne vidimo koji bi razlog bio za tako široko oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak od imovine koji se realno ostvaruje, dok se u nekim drugim slučajevima porez naplaćuje i na pretpostavljeni dohodak kojeg uopće nema. Također napominjemo da nigdje u obrazloženjima izmjena zakona nije naveden razlog za to. Stoga tražimo da se odredba briše. Naglašavamo i kako je ova odredba u izravnoj suprotnosti sa člancima 9. i 10. ZPDOH koje odredbe ne poznaju oslobođenje za ostvareni dohodak odnosno primitak od imovine i imovinskih prava. Posebice skrećemo pozornost kako je ovime prvi puta u porezni sustav uvedeno oslobođenje za primitak (dakle, ne darovanje ili nasljedstvo već novčani primitak odnosno dohodak) ostvaren od srodnika u pobočnoj liniji ili od bivših supružnika i njihove rodbine(!). Nakon ovakvog prijedloga nema niti jednog razloga da se ovakav krug oslobođenja ne primijeni i u članku 58. ZPDOH odnosno da se ugradi kao oslobođenje u članak 9. ovog prijedloga izmjena, nadalje da se analogno izmijeni članak 9. Zakona o lokalnim porezima, te da se u prvim sljedećim izmjenama ugradi i u Zakon o porezu na promet nekretnina. Suprotno od ove odredbe, tražimo da se izričito propiše da se dohodak ne ostvaruje i da se porez ne utvrđuje u slučaju davanja na korištenje bez naknade nekretnina užem krugu bliskih obiteljski povezanih osoba, i to na slijedeći način: U članku 56. predlaže se dodati st. 2.: „Dohodak od imovine ne ostvaruju vlasnici nekretnina koji su dali na korištenje nekretninu isključivo bez naknade slijedećim osobama: supružniku, krvnom srodniku u ravnoj liniji, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom, staratelju, osobi pod starateljstvom, pastorku, očuhu ili maćehi.“ U članku 60 predlaže se dodati stavak 3.: „(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovog članka, Porezna uprava neće utvrđivati dohodak procjenom vlasnicima nekretnina iz članka 56. st.2.“ Primljeno na znanje Odredba je proširena na način da se smatra da je najamnina i/ili zakupnina ostvarena pa samim time i oporeziva porezom na dohodak i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, osim u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovom bračnom drugu, njegovom krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu. Intencija zakonodavca je ne oporezivati porezom na dohodak od imovine životno uvjerljive situacije u kojima se nekretnina preda na uporabu ili korištenje povezanim osobama s kojima postoji jasan povezani odnos. Napominje se da u tim situacijama nije potrebno sklapati ugovore o najmu i/ili zakupu. Primjerice kada majka daje nekretninu na uporabu kćerki te pritom ne ostvaruje dohodak od imovine. Pritom napominjemo da se ostvareni dohodak oporezuje sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak te intencija ovih izmjena Zakona nije ne oporezivati ostvareni dohodak, već ne oporezivati naprijed navedene životno uvjerljive situacije kada ugovor o zakupu i/ili najmu nije niti sklopljen, niti se u istima ostvaruje primitak. Odredbe Zakona o lokalnim porezima nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. Napominjemo da Porezna uprava u postupku provjere svih javnih davanja utvrđuje činjenice bitne za oporezivanje.
5 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. U članku 14. stavak 2. riječ „invalidnost“ predlažemo zamijeniti riječju „invaliditet“ U članku 14. stavak 3. točka 12. Zakona o porezu na dohodak predlažemo izmjene tako da glasi: Ako je invaliditet poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta utvrđen rješenjem o inkluzivnom dodatku od 600% osnovice za prvu razinu potpore. Koeficijent 1,5 Mjesečni iznos (u eurima i centima) 900 U članku 14. stavak 3. točka 13. Zakona o porezu na dohodak predlažemo izmjene tako da glasi: Ako je invaliditet poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta utvrđen rješenjem o inkluzivnom dodatku od 400% osnovice za drugu razinu potpore. Koeficijent 1,2 Mjesečni iznos (u eurima i centima) 720 U članku 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak predlažemo dodati točku 14. koja glasi: Ako je invaliditet poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta utvrđen rješenjem o inkluzivnom dodatku od 360% osnovice za treću razinu potpore ili rješenjem o utvrđenom 100% oštećenju organizma po jednoj osnovi ili rješenjem o pravu na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu ostvarenima po posebnim propisima. Koeficijent 1,0 Mjesečni iznos (u eurima i centima) 600 U članku 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak predlažemo dodati točku 15. koja glasi: Ako je invaliditet poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta utvrđen rješenjem o inkluzivnom dodatku od 135% osnovice za četvrtu razinu potpore ili rješenjem o inkluzivnom dodatku od 115% osnovice za petu razinu potpore. Koeficijent 0,7 Mjesečni iznos (u eurima i centima) 420 U članku 14. stavak 3. Zakona o porezu na dohodak predlažemo dodati točku 16. koja glasi: Ako je invaliditet poreznog obveznika utvrđen Potvrdom o upisu u Registar osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Koeficijent 0,3 Mjesečni iznos (u eurima i centima) 180 Obrazloženje: Pravobranitelj za osobe s invaliditetom smatra kako je nužno uvođenje novih kategorija poreznih obveznika s invaliditetom kako bi se lakše ostvarilo pravo uvećanja osobnog odbitka jer bi Zakon o porezu na dohodak bio u skladu s kategorijama navedenim u Zakonu o inkluzivnom dodatku, a koji je temelj za ostvarivanje prava na temelju invaliditeta u sustavu socijalne skrbi. Time što je prijedlog u cijelosti usklađen sa Zakonom o inkluzivnom dodatku uvelike olakšava ostvarivanje prava, točnije upis uvećanja osobnog odbitka na Poreznu karticu zbog usklađenosti terminologije na rješenjima (na temelju kojih porezni obveznici upisuju podatke na Poreznu karticu) i samog Zakona o porezu na dohodak. Prijedlogom su obuhvaćene sve kategorije osoba s invaliditetom, kako one koje ostvaruju prava na temelju Zakona o inkluzivnom dodatku, tako i one koji ostvaruju prava na doplatak za pomoć i njegu ili osobnu invalidninu na temelju posebnih propisa kao što su Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakon o mirovinskom osiguranju i dr. Također predlažemo u cjelokupnom tekstu predmetnog Zakona o koristiti ispravnu terminologiju i to „osoba s invaliditetom“ i „invaliditet poreznog obveznika/uzdržavanog člana/djeteta“ što je u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Primljeno na znanje U suradnji s nadležnim Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike razmotriti će se o prilagodbi izraza poreznih propisa u odnosu na propis o inkluzivnom dodatku. Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku (NN 156/23) prestale su važiti odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) kojima se propisuje pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu, kao i odredbe Zakona o tržištu rada (NN 118/18,32/20 i 18/22) u dijelu koji se koji se odnosno na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom te odredbe Zakona o doplatku za djecu (NN 94/01 - 58/18) u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom odnosno sva četiri navedena prava objedinjena su u jedno. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi pravo na doplatak za pomoć i njegu mogle su ostvariti osobe drugog i trećeg stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a pravo na osobnu invalidninu osobe četvrtog stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja. Sukladno Zakonu o inkluzivnom dodatku, pravo na inkluzivni dodatak mogu ostvariti osobe s invaliditetom drugog, trećeg i četvrtog stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja kroz pet razina potpore. Obzirom na navedeno, porezni obveznici mogu temeljem rješenja kojim im se priznaje pravo na inkluzivni dodatak uvećati osnovni osobni odbitak primjenom koeficijenta 1,0, odnosno u iznosu od 560,00 eura.
6 MARINA HODAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Prijedlog visine paušalnog poreza je nepravedan i najviše će udariti male iznajmljivače kojima su i postojeći paušal i sva ostala davanja visoki u odnosu na ostvareni prihod. Nije ista cijena iznajmljivanja po krevetu u apartmanu od 40 kvadrata i u vili od 200 kvadrata sa bazenom. Bez obzira što predlagač izmjena zakona pravda da je svima u istoj kategoriji jedinice lokalne samouprave isto po krevetu, ali svi znamo da financijsko opterećenje u stvarnosti nije svima isto jer ne mogu svi ostvariti istu cijenu najma. Zato predlažem da se kod prijedloga visine paušalnog poreza osim kreveta i kategorije jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti, uzme dodatno u obzir kategorizacija apartmana (broj zvjezdica), kvadratura apartmana, starost i broj smještajnih jedinica i da se naprave rasponi, ili da se paušalni porez u potpunosti zamjeni porezom na dohodak i izjednači sa dugoročnim najmom što bi bilo najpravednije. Primljeno na znanje Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta.
7 UDRUGA IZNAJMLJIVAČA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA OPĆINE LOPAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. U ime Udruge iznajmljivača obiteljskog smještaja, ovim putem iznosimo primjedbe i zabrinutosti u vezi s Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima. Predložena zakonska rješenja, osobito u pogledu poreza na dohodak, predstavljaju značajan udarac za obiteljske iznajmljivače, a posebice za one u turistički manje razvijenim destinacijama. Smatramo da nisu provedene odgovarajuće analize koje bi jasno pokazale kakav će učinak ova porezna opterećenja imati na budžete iznajmljivača i koliko će im preostati sredstava nakon podmirivanja svih obveza. S obzirom na specifičnost obiteljskog smještaja, koji je godinama bio prepoznat kao važan dio hrvatske turističke ponude, izražavamo zabrinutost da će novi zakoni pogodovati velikim hotelskim lancima, a na štetu malih privatnih iznajmljivača. Dokaz tome su već prisutne tendencije hotelijera da proširuju svoju ponudu kroz izgradnju apartmanskog smještaja, što dodatno otežava konkurentnost malih iznajmljivača. Nadalje, povećanje poreznih opterećenja moglo bi uzrokovati smanjenje standarda lokalnog stanovništva, osobito u ruralnim i otočkim područjima, gdje su dodatni prihodi od turizma često ključni za održavanje osnovnog životnog standarda. Povećanje poreza može dovesti do smanjenja ekonomske stabilnosti u takvim područjima, što je suprotno ciljevima održivog razvoja i demografske stabilnosti. Predložena visina paušalnog poreza nije proporcionalna stvarnim prihodima obiteljskih iznajmljivača te ne uzima u obzir sve relevantne faktore, kao što su sezonalnost poslovanja, broj gostiju, kvaliteta smještaja i lokalna razvijenost destinacije. Također, izjednačavanje poreznog opterećenja smještajnih jedinica s različitim brojem zvjezdica dodatno opterećuje manje kvalitetne smještajne jedinice, koje su ionako u nepovoljnijem položaju. Predlažemo sljedeće izmjene: • Zadržavanje paušalnog poreznog sustava uz prilagodbe za manje razvijene regije i iznajmljivače s manjim prihodima. • Razmatranje progresivnog oporezivanja samo za veće smještajne kapacitete, kako bi se osigurala pravednost prema manjim iznajmljivačima. • Osnivanje konzultacijskih tijela i radnih grupa koje uključuju predstavnike iznajmljivača, kako bi se dodatno razmotrili učinci i predložile izmjene u poreznom sustavu. Zaključno, pozivamo na reviziju predloženih mjera i bolju prilagodbu poreznog sustava specifičnim okolnostima obiteljskog smještaja. Održivo rješenje treba omogućiti očuvanje turističke konkurentnosti Hrvatske te zaštitu standarda lokalnog stanovništva. Udruga iznajmljivača obiteljskog smještaja Općine Lopar Primljeno na znanje Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta.
8 PUČKI PRAVOBRANITELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Odredbom članka 10. Nacrta prijedloga zakona predlaže se u članku 62. stavku 9. Zakona o porezu na dohodak propisati da se dohodak od imovine ostvaren od najamnine ne oporezuje ako je ostvaren između poreznog obveznika i: njegovog bračnog druga, njegovog krvnog srodnika u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbništvom, staratelja, osobe pod starateljstvom te osobe koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu. Predmetna odredba nije obrazložena te se može samo pretpostavljati o intenciji predlagatelja. Tako se kao jedan od mogućih zaključaka nameće da se odredbom želi adresirati one životne situacije u kojima povezani članovi obitelji vlasnika besplatno stalno stanuju u njegovoj nekretnini bez formalno reguliranog statusa. Naime, s obzirom na predloženo uvođenje obveze poreza na nekretnine, u takvim situacijama vlasnik nekretnine bi morao plaćati navedeni porez, iako se nekretnina stvarno stalno koristi. Nadalje, ukoliko bi, u svrhu oslobođenja od predmetne porezne obveze, sklopio ugovor o najmu, bio bi obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine, iako uistinu ne ostvaruje prihod po osnovi najamnine. Razumijevajući potrebu reguliranja ovih situacija, kako bi se uskladile porezne obveze i izbjegle nepoželjne posljedice uvođenja novog poreza, ukazujemo da predložena odredba otvara mogućnost zlouporaba s ciljem izbjegavanja plaćanja poreznih obveza, pri čemu nije jasno na koji način će se isto kontrolirati. Stoga je potrebno pojasniti cilj ove odredbe te razmotriti i iznaći način prevencije njezine zlouporabe. Primljeno na znanje Odredba je proširena na način da se smatra da je najamnina i/ili zakupnina ostvarena pa samim time i oporeziva porezom na dohodak i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, osim u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovom bračnom drugu, njegovom krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu. Intencija zakonodavca je ne oporezivati porezom na dohodak od imovine životno uvjerljive situacije u kojima se nekretnina preda na uporabu ili korištenje povezanim osobama s kojima postoji jasan povezani odnos. Napominje se da u tim situacijama nije potrebno sklapati ugovore o najmu i/ili zakupu. Primjerice kada majka daje nekretninu na uporabu kćerki te pritom ne ostvaruje dohodak od imovine. Pritom napominjemo da se ostvareni dohodak oporezuje sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak te intencija ovih izmjena Zakona nije ne oporezivati ostvareni dohodak, već ne oporezivati naprijed navedene životno uvjerljive situacije kada ugovor o zakupu i/ili najmu nije niti sklopljen, niti se u istima ostvaruje primitak. Odredbe Zakona o lokalnim porezima nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. Napominjemo da Porezna uprava u postupku provjere svih javnih davanja utvrđuje činjenice bitne za oporezivanje.
9 PUČKI PRAVOBRANITELJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Odredbom članka 9. Nacrta prijedloga zakona predlaže se u članku 58. Zakona o porezu na dohodak dodati novi stavak 5. kojim se propisuje kako je, radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja je služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak, porezni obveznik dužan dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dovoljnim dokazom. Iz ove odredbe, kao ni iz njezina obrazloženja, ne proizlazi koje se sve činjenice i kojim dokazima trebaju dokazati da bi se utvrdilo kako se radi o nekretnini koja je služila za stalno stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak te trebaju li se one dokazati alternativno ili kumulativno. Stoga je, radi pravne sigurnosti, ovu odredbu potrebno dopuniti na način da se isto jasno propiše, kako bi se izbjegla neujednačena provedba zakona te kako bi porezni obveznici imali jasnu predodžbu o svojoj poreznoj obvezi i postupku u kojem se ona utvrđuje. Primljeno na znanje Predložena odredba članka 58. stavka 5. Zakona glasi: „Radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja je služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, porezni obveznik dužan je u porezne svrhe dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dovoljnim dokazom.“. Budući da porezni obveznici mogu formalno prijaviti prebivalište na adresi predmetne nekretnine koja se otuđuje kako bi izbjegli plaćanje poreza, a dok u stvarnosti žive na nekoj drugoj adresi, potrebno je u porezne svrhe dokazati da se u predmetnoj nekretnini stvarno stanuje predočenjem dokaznih isprava, kao što su primjerice računi za potrošnju vode, struje i plina.
10 DAVOR MAUSER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Ovakav način plaćanja poreza nije pravedan jer će njime biti najviše pogođeni vlasnici manjih smještajnih jedinica niske kategorije. Dogodit će se da će jednaki porez plaćati vlasnici sobe i vlasnici velikog apartmana s jednakim brojem kreveta. Također će jednako plaćati oni s 2 i 3 zvjezdice kao i oni s kategorijom od 5 zvjezdica. Isto tako unutar jedne jedinice lokalne samouprave postoje manje i više privlačne lokacije te bi ponovo oni na manje privlačnim lokacijama bili zakinuti. Na periferiji bi plaćali isto kao u centru. Jedno rješenje moglo bi biti da se paušalni porez plaća po razredima ovisno o godišnjem prometu. Tako da oni koji zarade do na primjer 5000€ plaćaju manji porez od onih koji zarade do 10000 ili do 30000 itd. Slično kao što postoje porezni razredi za paušalno oporezivane obrte. Sada porezna uprava jako dobro zna koliko tko ostvari prometa jer imaju uvid u sve račune online platformi za rezervacije tako da bi se i ti porezni razredi lako mogli kontrolirati. --- Nisam ni za kakvo pravljenje razlika između iznajmljivača te podjele na tzv rentijere i iznajmljivače u domaćinstvu. Svi koji se bave istom djelatnošću trebaju imati ista prava neovisno o tome gdje žive. Neki su imali mogućnost da nadograde svoju kuću ili sagrade drugu u dvorištu, neki žive u stanu i kupili su dodatni stan ili su ga naslijedili. Kako god bilo radi se o istoj djelatnosti registriranoj na fizičku osobu i pravila trebaju biti ista za sve. Primljeno na znanje Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta.
11 SAŠA ŠKRINJAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Uz članak 19. U ime Istarskog demokratskog sabora (IDS), podnosim sljedeće komentare: (1) U prijelaznim i završnim odredbama potrebno je nadodati članak kojim se, s obzirom da se radi o velikim promjenama za ovu kategoriju iznajmljivača, odredi prijelazno razdoblje od godinu dana za uvođenje novih odredbi kako bi iznajmljivači mogli prilagoditi svoje poslovanje. Saša Škrinjar, Glavni tajnik IDS-a Primljeno na znanje Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je i očekivana prilagodba visine paušalnog poreza.
12 TIN BANOŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Pozdravljam ovaj prijedlog zakona kao visoko obrazovana osoba koja radi u tehnološkom sektoru u inozemstvu već više od 5 godina. Da, mnogi razmišljaju o povratku, a rijetko koji i to učine. Smatram da će se dobar dio ljudi vratiti radi ovog zakona, jer ipak razlika u neto plaći "Inozemstvo-Hrvatska" bi bila manja. U mom slučaju ja ozbiljno razmatram povratak u Hrvatsku, a ovaj zakon bi mogao donijetu tu prevagu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 ZAGREBAČKO DIJABETIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. U čl. 14. st. 3. t. 13. Zakona o porezu na dohodak kao osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka navodi se „invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta“. Predlagatelj je propustio uskladiti Zakon o porezu na dohodak s izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi i Zakonom o inkluzivnom dodatku. Naime, pravo na doplatak za pomoć i njegu i pravo na osobnu invalidninu više ne postoje, već su ta prava sada objedinjena inkluzivnim dodatkom. Kako bi korisnici inkluzivnog dodatka mogli ostvariti uvećanje osnovnog osobnog odbitka, ključno je u čl. 14. st. 3. t. 13. zamijeniti izraze „pravo na doplatak za pomoć i njegu“ i „pravo na osobnu invalidninu“ izrazom „pravo na inkluzivni dodatak“. Alternativno, budući da svim postojećim korisnicima prava na osobnu invalidninu / doplatka za pomoć i njegu još nisu stigla rješenja o priznavanju prava na inkluzivni dodatak, moguće je kao privremeno rješenje u spomenutoj odredbi ostaviti i „stara“ prava (osobna invalidnina / doplatak za pomoć i njegu), ali svakako valja dodati i novo pravo (inkluzivni dodatak). Također smatramo da za navedenu kategoriju poreznih obveznika koeficijent za uvećanje osobnog odbitka treba (umjesto predloženih 1,0), povećati na 1,5. Naime, riječ je o vrlo osjetljivoj skupini građana s najtežim invaliditetom odnosno korisnicima prava na inkluzivni dodatak. Predloženim koeficijentom 1,5 bi se kroz veće porezno rasterećenje pokazala skrb države za ovu skupinu građana, koja zbog osobnog invaliditeta ili invaliditeta uzdržavanih članova uže obitelji u pravilu ima brojne dodatne troškove. Primljeno na znanje U suradnji s nadležnim Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike razmotriti će se o prilagodbi izraza poreznih propisa u odnosu na propis o inkluzivnom dodatku. Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku (NN 156/23) prestale su važiti odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) kojima se propisuje pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu, kao i odredbe Zakona o tržištu rada (NN 118/18,32/20 i 18/22) u dijelu koji se koji se odnosno na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom te odredbe Zakona o doplatku za djecu (NN 94/01 - 58/18) u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom odnosno sva četiri navedena prava objedinjena su u jedno. Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi pravo na doplatak za pomoć i njegu mogle su ostvariti osobe drugog i trećeg stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a pravo na osobnu invalidninu osobe četvrtog stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja. Sukladno Zakonu o inkluzivnom dodatku, pravo na inkluzivni dodatak mogu ostvariti osobe s invaliditetom drugog, trećeg i četvrtog stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja kroz pet razina potpore. Obzirom na navedeno, porezni obveznici mogu temeljem rješenja kojim im se priznaje pravo na inkluzivni dodatak uvećati osnovni osobni odbitak primjenom koeficijenta 1,0, odnosno u iznosu od 560,00 eura.
14 MARKO ŽIVKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Poštovani, nejasno je ostvaruje li olakšicu osoba koja je boravila u inozemstvu ali to nije bilo evidentirao u podacima MUP-a. Po gramatičkom tumačenju predloženog stavka (3) odgovor je da ne ostvaruje. Tu ne pomaže niti predloženi stavak (6), jer u njemu piše da se pravo može dokazivati i na druge načine, no pravo ima onaj tko je u evidenciji MUP-a, pa eventualno može na druge načine (ne znam koji bi to bili) dokazivati da je njegov inozemni boravak evidentiran u podacima MUP-a. To nije bila namjera predlagatelja što je jasno iz obrazloženja, a vjerojatno bi se i u praksi samo postojanje stavka (6) tumačilo kao izuzetak. Međutim zbog jasnoće i pravne sigurnosti predlažem da se odvoji osnova za pravo i način njegovog dokazivanja, čime bi se jasno uskladilo tekst predloženog članka i ono što piše u obrazloženju. Tj. predlažem sljedeće stavke umjesto gore navedenih: (3) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske i koje su neprekidno, najmanje dvije godine boravile u inozemstvu, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, za 100% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u razdoblju pet godina. (6) Ostvarenje prava poreznog obveznika iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se po službenoj dužnosti prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Porezni obveznik iznimno ga može dokazivati podnošenjem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku na način iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ili do propisanog roka za podnošenje prigovora iz članka 54. stavka 3. ovoga Zakona." Primljeno na znanje Pravo na predloženu olakšicu Porezna uprava će utvrđivati po službenoj dužnosti u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak temeljem podataka iz evidencije prijave prebivališta i boravišta građana ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Iznimno, Porezna uprava će, osim temeljem podataka iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), u upravnom postupku utvrditi pravo na navedeno oslobođenje i poreznim obveznicima koji će podnošenjem obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku na Obrascu ZPP-DOH do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu ili najkasnije do propisanog roka za podnošenje prigovora (31. srpnja tekuće godine za prethodnu godinu) dokazivati to pravo.
15 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 5. AmCham pozdravlja prijedlog izmjene. Trenutno je prag za ulazak u viši porezni razred tzv. godišnjih vrsta dohodaka (one su predmet oporezivanja po višim stopama u rasponu od 25% do 35,4% ovisno o odluci pojedinih jedinica lokalne samouprave) 4.200 eura mjesečno, odnosno 50,400 eura godišnje. AmCham smatra da radi daljeg rasterećivanja oporezivanja godišnjih vrsta dohodaka i - u konačnici - povećanja neto primitaka iz spomenutih dohodaka, treba taj prag podići na 5.000 eura mjesečno (60.000 eura godišnje). Prijedlog za povećanje praga proizlazi iz nastojanja članica AmCham-a da povećaju udjel radnih mjesta s visokom dodanom vrijednošću i odgovarajuće višim plaćama – kao što su poslovi u istraživanju i razvoju, ICT-u, farmaceutici, energetici, ili u regionalnim sjedištima kompanija. U isto vrijeme zadnjih godina događa se kontinuirani tržišni pritisak na povećanje plaća za stručne profile zaposlenika s obzirom na pripadnost EU jedinstvenom tržištu i mogućnošću iseljavanja i rada u drugim zemljama ili zbog mogućnosti rada na daljinu za razvijena tržišta. Povrh toga, inflatorni pritisak na povećanje plaća je dodatno povećao trošak zaposlenika, posebno poslodavcima u industrijama izloženim međunarodnoj konkurenciji. • https://web.dzs.hr/calcinfl.htm • Veljača 2021 – veljača 2024 = 23,9% Primljeno na znanje Primljeno na znanje
16 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 3. AmCham pozdravlja prijedlog izmjene. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
17 MARIN FILIPEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Ovo ne bi nikako smjelo utjecati na naplatu poreza na nekretnine. Porez na nekretnine mora se naplaćivati unatoč iznajmljivanju rodbini. Najam ne bi smio biti faktor koji bi izuzeo naplatu poreza na nakretnine. Porez na nekretnine i porez na djelatnosti s nekretninama moraju biti komplementarni i poticati rad kod poslodavca (koji bit trebao biti porezno najrasterećeniji), omogućiti dugoročan najam i najam jedinica u objektu u kojemu se prebiva (tu još treba kontrole kako netko ne bi imao 10 kuća, svaka sa 10 jedinica za najam od kojih svaki član obitelji ima prebivalište u jednoj kući - baza kućanstava i nekretnina je nužna.), a najviše oporezovati rentijerski dnevni najam, više jedinica objekata, koji se radi kao djelatnost, a sada je nažalost slabo oporezovan. Najam rodbini bi bio dugoročni najam bez plaćanja poreza na prihod od dugoročnog najama, ali u slučaju iznajmljivanja rodbini iznajmljivač bi trebao i dalje platiti porez na nekretnine, u iznosu poreza na nekretnine koje su u dugoročnom najmu (ako bi se porez na takve nekretnine uopće razlikovao od poreza na nekretnine koje se drugačije koriste). Malverzacijom rentanja rodbini nažalost je moguće umanjiti troškove poreza ako imamo kategorije poreza na nekretnine koje se baziraju na načinu korištenja nekretnine, umanjenjem poreza koji bi inače platio, da mu stan samo stoji, ali potrebno je uvesti nekakvu kontrolu i kaznu za lažno iznajmljivanje, Dakle kontrolu je li u tom stanu doista onaj koji je unajmio stan ili je stan prazan pa se samo umanjuje porez tim najmom. Zamolio bih kretore zakona da se o tome pobrinu. Primljeno na znanje Odredba je proširena na način da se smatra da je najamnina i/ili zakupnina ostvarena pa samim time i oporeziva porezom na dohodak i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, osim u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovom bračnom drugu, njegovom krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu. Intencija zakonodavca je ne oporezivati porezom na dohodak od imovine životno uvjerljive situacije u kojima se nekretnina preda na uporabu ili korištenje povezanim osobama s kojima postoji jasan povezani odnos. Napominje se da u tim situacijama nije potrebno sklapati ugovore o najmu i/ili zakupu. Odredbe Zakona o lokalnim porezima nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. Napominjemo da Porezna uprava u postupku provjere svih javnih davanja utvrđuje činjenice bitne za oporezivanje.
18 MARIN FILIPEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Mislim da se u komentarima drugih jasno vidi da se ljudi ne slažu sa paušalnim načinom naplate jer je previše zonski i nefleksibilan. Idealno bi bilo da je porez od prihoda dnevnog najma nekretnina nekih 20-25% za sve objekte u kojima iznajmljivač ne živi i nekih 10-15% za one u kojima iznajmljivač živi. Direktan rad kod poslodavca bi za većinu ljudi uvijek morao biti najjeftinija opcija prihoda i ostali prihodi bi trebali biti tretirani kao dodatna djelatnost s olakšicom za ljude koji iznajmljuju u objektu u kojem žive. Tu bi možda trebalo napraviti i kontrolu žive li ti ljudi doista na tim mjestima. Moje pitanje je, kako to implementirati? Kako naplatiti porez i izbjeći inajmljivanje na crno? Vidio sam u mjestu Punat na otoku Krku neke Mađare kojima su se svakih 3-5 dana dana mijenjali auti s drugim mađarskim regristracijama ispred kuće. Nekako sumnjam da su svi rodbina i prijatelji. I da jesu, to je previše. Kako kontrolirati tok novca u ovom slučaju? Je li možda jedno od rješenja obavezna potvrda o plaćanju smještaja, najčešće bankovna? To pak onemogućuje plaćanje gotovinom, što nije ok. Možda da se od iznjamljivača koji ne žive u objektima koje iznjamljuju zahtjeva takva potvrda, dok se od iznajmljivača koji iznajmljuju jedinicu u objektu u kojem žive zahtjeva isključivo prijava gostiju s upisom troška? Kako to kontrolirati? Možda postoji opcija reforme javne uprave, pripajanje općina i gradova i da se dio viška zaposlenika obuči i zaposlio u državnom inspektoratu za razne potrebne poslove (koliko sam čuo nedovoljno ih je i ne uspjevaju odraditi sve potrebne zadatke), od kojih bi jedan konkretan bio raditi provjere prijave gostiju i prijave prihoda. Naravno tu bi trebalo uvesti jasne i visoke kazne ako se gosti ne prijavljuju. Ne vidim druge opcije s obzirom situaciju. Paušalna naplata je nažalost uvijek neravnopravna i treba napraviti neki bolji i ravnopravniji sustav koji će se teže zaobilaziti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 BOŽICA IŠTVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Uz članak 7. Poticajno okruženje za povratak hrvatskih iseljenika se može postići subvencijama i dotacijama, a ne stavljati u neravnopravni položaj hrvatske građane koji žive i rade u RH i svojim radom, i trošenjem zarađenih sredstava u RH sudjeluju u punjenju proračuna. Primljeno na znanje Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Postoji više načina na koje Republika Hrvatska može raditi na ublažavanju negativnog demografskog trenda i stvaranju uvjeta za povratak iseljenih hrvatskih državljana. Osim subvencijama i dotacijama koje nisu u nadležnosti Ministarstva financija - Porezne uprave, poticajno okruženje za povratak iseljenih hrvatskih državljana može se stvoriti i kroz mjere fiskalne politike što je upravo cilj predložene porezne olakšice. Poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana jedan je od tri demografska prioriteta jer se Republika Hrvatska suočava s trostrukim demografskim izazovom: starenjem stanovništva, padom nataliteta i iseljavanjem. Poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana i njihovo zaposlenje može pridonijeti rastu gospodarstva, a njihovo plaćanje doprinosa pridonijet će povećanju mirovina i financiranju zdravstva. Prema predloženoj poreznoj olakšici sve fizičke osobe - povratnici koje ispunjavaju propisane uvjete ostvarit će pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada - plaće na području cijele Republike Hrvatske što je razmjerno svrsi koja se time želi postići, a to je stvaranje poticajnog okruženja za povratak iseljenih hrvatskih državljana, demografski opstanak te ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike što će doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnosti urbanih i ruralnih sredina zemlje. Ovom poreznom olakšicom izravno će se utjecati na povećanje raspoloživog dohotka što posljedično utječe na povećanje životnog standarda te odluku iseljenih hrvatskih državljana o povratku u Republiku Hrvatsku. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja povratnika, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Isto tako, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
20 MLADEN SKYPALA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Ne mogu se oteti dojmu da se ovo čini kao namjerna "rupa" u zakonu jer je čudna koincidencija da se ovo oslobođenje uvodi upravo u trenutku uvođenja poreza na nekretnine. Naime, ako supruga i ja imamo dvije nekretnine, u jednoj živimo a druga nam nije iznajmljena, morali bismo platiti porez na nekretnine za drugu nekretninu u vlasništvu. Međutim, ako napravim ugovor sa suprugom o najmu te druge nekretnine, po tom ugovoru o najmu neću plaćati porez na najam, a zbog toga što je nekretnina u najmu na drugu nekretninu neću plaćati ni porez na nekretnine. Intencija ove promjene zakona je dobra ako se namjeravalo osloboditi plaćanja poreza na najam i poreza na nekretnine unuke koji žive u stanovima u vlasništvu svojih djedova i baka (i slične situacije) ali realizacija istovremeno otvara jednu veliku "rupu" u zakonu za izbjegavanje plaćanja poreza na nekretnine. Primljeno na znanje Odredba je proširena na način da se smatra da je najamnina i/ili zakupnina ostvarena pa samim time i oporeziva porezom na dohodak i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, osim u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovom bračnom drugu, njegovom krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu. Intencija zakonodavca je ne oporezivati porezom na dohodak od imovine životno uvjerljive situacije u kojima se nekretnina preda na uporabu ili korištenje povezanim osobama s kojima postoji jasan povezani odnos. Napominje se da u tim situacijama nije potrebno sklapati ugovore o najmu i/ili zakupu. Primjerice kada majka daje nekretninu na uporabu kćerki te pritom ne ostvaruje dohodak od imovine. Pritom napominjemo da se ostvareni dohodak oporezuje sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak te intencija ovih izmjena Zakona nije ne oporezivati ostvareni dohodak, već ne oporezivati naprijed navedene životno uvjerljive situacije kada ugovor o zakupu i/ili najmu nije niti sklopljen, niti se u istima ostvaruje primitak. Odredbe Zakona o lokalnim porezima nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. Napominjemo da Porezna uprava u postupku provjere svih javnih davanja utvrđuje činjenice bitne za oporezivanje.
21 IVANA BLATANČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Ovim člankom država smatra da bi trebala privući radnu snagu da se smanji uvoz stranih radnika? Radnici koji bi se i vratili u RH zbog nove olakšice svejedno ne bi pristali raditi poslove zbog kojih trenutno i uvozimo većinski dio radnika. To su poslovi koje doduše većinom „ odrađuju“ u inozemstvu, a u Hrvatskoj bi im bilo „ ispod časti“. Smatram da je to šamar svim hrvatskim građanima koji su svoje stečeno obrazovanje u Hrvatskoj pretvorili u radnu snagu Hrvatske. Šamar svim poduzetnicima koji su pokušali i uspjeli otvoriti svoje vlastite biznise, plaćati sve namete državi i jedva se održavati na površini. Šamar svim mladima koji su imali priliku otići u inozemstvo, a ostali su u svojoj državi da tu pokušaju ostvariti svoj život i napredovati u svom zvanju. Mislim da nije fer i da će ta odluka izazvati masovno odlaženje i ovo malo mladih i radno sposobnih što je preostalo. Primljeno na znanje Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Programom Vlade 2024.-2028. želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Ističemo kako su važećim Zakonom već propisane slične porezne olakšice za određene skupine primjerice mlade osobe do 30 godina života, umirovljenike ili osobe s prebivalištem na području jedinica lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara, a koje su također propisane u vidu ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
22 DARKO ŠKRBINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Umjesto ove odredbe, za koju se svi do sada u komentarima slažu da je - diskriminatorska i da će stvoriti dodatne podjele u društvu a neće postići nikakav efekt, osim nagrađivanja onih koji vani nisu uspjeli, pa bi se ionako vratili u Hrvatsku - treba raditi na drugim reformama koje će onda posredno ponukati ljude da se ovdje vrate. Na primjer, reforma jedinica lokalne samouprave radi stvaranja učinkovitijeg i mnogo jeftinijeg sustava - i davanja usluga građanima i smanjenja opterećenja proračuna zbog smanjene administracije i zaposlenih u tim jedinicama. Također, reforma izbornog sustava koji je sada u mnogom pogledu nakaradan i ne daje realnu sliku biračkog tijela (vladajuća stranka - daleko nadzastupljena, manje/mlađe stranke daleko podzastupljene). Nadalje, temeljita reforma pravosudnog sustava koji je - ovakav kakav je sada - prava antireklama za državu i jedan od glavnih poticaja ljudima da napuste Hrvatsku, a onima koji su već otišli - da ni ne pomišljaju da se vrate. Primljeno na znanje Poticajno okruženje za povratak iseljenih hrvatskih državljana moguće je postići na više načina. Osim navedenih reformi koje nisu u nadležnosti Ministarstva financija - Porezne uprave, poticajno okruženje za povratak iseljenih hrvatskih državljana može se stvoriti i kroz mjere fiskalne politike što je upravo cilj predložene porezne olakšice. Prema predloženoj poreznoj olakšici sve fizičke osobe - povratnici koje ispunjavaju propisane uvjete ostvarit će pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada - plaće na području cijele Republike Hrvatske što je razmjerno svrsi koja se time želi postići, a to je stvaranje poticajnog okruženja za povratak iseljenih hrvatskih državljana, demografski opstanak te ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike što će doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnosti urbanih i ruralnih sredina zemlje. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja povratnika, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana.
23 MARIO KUČEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za povratnike je diskriminacija svih onih građana koji su usprkos niskim plaćama i visokim troškovima života ostali raditi i živjeti ovdje u Hrvatskoj, plaćali doprinose i poreze i time pridonosili razvoju gospodarstva i uređenju ove države. Ovom odredbom se stavlja u povlašteni položaj sve one koji su otišli iz Hrvatske, radili u inozemstvu za puno veću plaću nego radnici u Hrvatskoj, plaćali doprinose i poreze u drugoj državi. Prema Ustavu RH porezni sustav bi se trebao temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti što je suprotno u ovoj odredbi. Povratnici ne bi trebali imati povlašteni položaj u društvu već bi trebali imati iste uvjete kao i svi ostali radnici. Osim toga, smatram da ova odredba neće ispuniti svoj cilj i neće imati nikakav učinak jer sigurno neće potaknuti ljude da se masovno vraćaju u Hrvatsku već će tu povlasticu iskorištavati oni koji se nisu snašli najbolje u inozemstvu i svakako su se odlučili vratiti u Hrvatsku bez obzira na ovu mjeru. Ova mjera također može imati samo negativne učinke u smislu stvaranja podjele u društvu i uzrokovati suprotan učinak tako da će i oni građani koji su ostali u Hrvatskoj otići iz ove države upravo zbog ovog teškog oblika diskriminacije. Primljeno na znanje Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj što će doprinijeti rastu hrvatskog gospodarstva kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana, u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Nadalje, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana.
24 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Uz članak 10. Pozdravljamo proširenje članka 62. jer trenutno Zakonom o obveznim odnosima nije moguć najam prostora bez ugovorene naknade, a za stanovanje članova obitelji u praksi se ne ugovaraju ugovori o najmu ili ih porezna uprava zaprima sa klauzulom „bez naknade“ te razrezuje minimalni porez. Molimo da se obrati pažnja na dohodak od imovine ostvaren od najamnine za sve članove obitelji - u nekretninama često stanuju braća, sestre, nećaci … obzirom da će se paralelno mijenjati i odredbe drugih zakona (porez na nekretnine), smatramo bitnim predvidjeti sve opcije koje su prisutne u praksi. Predlažemo u novom stavku 9. iza riječi „najamnine“ dodati riječi „ili zakupa“ na način da stavak 9. glasi „Dohodak od imovine ostvaren od najamnine ili zakupa ne oporezuje se ako je ostvaren između poreznog obveznika i: njegovog bračnog druga, njegovog krvnog srodnika u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelja, posvojenika, skrbnika, osobe pod skrbništvom, staratelja, osobe pod starateljstvom te osobe koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu.“. Ovo je osobito bitno u situacijama kada je obrt registriran na adresi stanovanja, a kuća je npr. u vlasništvu supružnika. Pojedine ispostave porezne uprave traže ugovore o najmu i razrezuju porez bez pravog financijskog učinka za državni proračun. Djelomično prihvaćen Odredba je proširena na način da se smatra da je najamnina i/ili zakupnina ostvarena pa samim time i oporeziva porezom na dohodak i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, osim u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovom bračnom drugu, njegovom krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu. Intencija zakonodavca je ne oporezivati porezom na dohodak od imovine životno uvjerljive situacije u kojima se nekretnina preda na uporabu ili korištenje povezanim osobama s kojima postoji jasan povezani odnos. Napominje se da u tim situacijama nije potrebno sklapati ugovore o najmu i/ili zakupu. Primjerice kada majka daje nekretninu na uporabu kćerki te pritom ne ostvaruje dohodak od imovine. Predloženim izmjenama odredbi članka 62. Zakona o porezu na dohodak u navedenim situacijama neće biti potrebe za utvrđivanjem porezne obveze.
25 DINO ŽIGULIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Svrstavanje u razrede prema indeksu turističke razvijenosti je štetno za ruralna područja koja se administrativno nalaze u sastavu gradova koji su razvrstani u najviše kategorije zbog razvijenosti centralnog naselja. Predlažem da se ukine razvrstavanje u turističke razrede, propiše najniži i najviši iznos kao i do sada (usklađen za vrijenost inflacije kroz proteklo vrijeme), a na predstavničkom tijelu JLS je da uravnoteži poreznu politiku na svome području (detaljno obrazloženo u II.c) ). Alternativno, ukoliko se zadrže razredi turističke razvijenosti, predlažem istu donju granicu za sve razrede, a gornje granice kao što je predloženo. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
26 DINO ŽIGULIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. U članku 14. stavku 1. riječi: „560,00 eura“ zamjenjuju se riječima: „700,00 eura“ . Navedeni iznos puno je realniji s obzirom na rast životnih troškova. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
27 DINO ŽIGULIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom 1. Mogu se složiti sa tvrdnjom da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, posebice turizam u kontinentalnom dijelu Hrvatske u odnosu na primorski dio te su postojeći resursi i atrakcije u kontinentalnom dijelu zemlje nedovoljno iskorišteni, ali je potpuno neozbiljno, s Vaše strane, tvrditi da to dovodi do stvaranja nepravednog tretiranja u oporezivanju fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. JLS samostalno propisuju visinu paušalnog poreza i najmjerodavnije su za određivanje njegovog iznosa te ga prilagođavaju uvjetima na svome području. Budući da se visina poreza određuje pojedinačno za svaku JLS, ne možete izvoditi zaključak kako to dovodi do nepravednog oporezivanja budući da je svaka odluka temeljna na različitim lokalnim prilikama i okolnostima. Vašim prijedlogom sa razvrstavanjem u 5 kategorija prema indeksu turističke djelatnosti nanosi se direktna šteta slabije razvijenim, ruralnim naseljima koji se nalaze na području JLS koje su razvrstane u više kategorije turističke razvijenosti. Primjerice za ležaj u naselju Vela Učka za sada se plaća 20.42 €, a Vašim prijedlogom navedeni iznos raste na minimalno 150.00€ budući da se navedeno naselje nalazi unutar granica JLS (Grad Opatija) koja je razvrstana u najvišu kategoriju turističke razvijenosti. Paradoksalno je da bi po Vašem prijedlogu, susjedna naselja (Vranja, Brest pod Učkom, Boljun) u sastavu susjedne općine Lupoglav koja je razvrstana u 4. kategoriju turističke razvijenosti plaćali porez u rasponu od 20.00 € do najviše 100.00 € po ležaju, a vjerojatno i manje s obzirom da se ne radi o središnjem naselju općine Lupoglav. Vela Učka brdsko-planinsko je naselje na oko 900 m n.v., smješteno na padinama Učke, sa oštrom klimom i uvjetima koji predstavljaju izazov za organizaciju svakodnevnog života. Odlazak stanovništva, pogotovo nakon završetka 2. svjetskog rata kada je naselje bilo do temelja spaljeno, a ljudi protjerani, veliki je problem. Upravo zato povoljnim poreznim tretmanom, od strane lokalnog predstavničkog tijela koje je najupućenije u lokalne prilike, djelovalo se na preostale stanovnike da im se omogući dodatni izvor prihoda u vidu iznajmljivanja turističkog smještaja. Vašim prijedlogom podiže se najmanji iznos paušalnog poreza, potpuno zanemarujući lokalne prilike, i posljedično postiže vrlo štetan efekt za malobrojne preostale stanovnike dok će njihovi najbliži susjedi imati daleko povoljniji porezni tretman s obzirom na nižu kategoriju turističke razvijenosti budući da administrativno pripadaju drugoj općini. Naposlijetku, upravo Vaš prijedlog je taj koji će dovesti do, kako navodite, „nepravednog tretiranja u oporezivanju fizičkih osoba“. Ovakvih primjera je mnogo u cijeloj zemlji gdje centralna naselja podižu indeks turističke razvijenosti, a manja susjedna naselja kolateralne su žrtve, s Vaše strane, nerealno visoko postavljenih minimalnih iznosa paušalnog poreza po ležaju. 2. Neozbiljno je što navodite da je porezno opterećenje dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova 2%, bez da ste podastrijeli ikakav izračun za takvu tvrdnju! S obzirom da se radi o paušalnom oporezivanju, realno porezno opterećenje za svakog poreznog obveznika je drukčije, stoga je maliciozno navoditi iznos poreznog opterećenja od 2% kao argument u ovoj javnoj raspravi. Pozivam Vas da izostavite ovaj dio obrazloženja jer je besmislen ili ga nadopunite detaljnim izračunom koji u obzir uzima činjenicu da najmodavac ne plaća režijske troškove, a iznajmljivač turističkog smještaja dužan ih je ukalkulirati u svoju cijenu. 3. Navodite kako se „ukazala potreba za poticanjem mjera kojima će se omogućiti priuštivo stanovanje te je stoga kako bi se postigla veća pravednost u oporezivanju i utjecalo na stvaranje stabilnih stambenih uvjeta za obitelji i zaposlene osobito u područjima s izraženom sezonalnošću najma, potrebna promjena u tom dijelu“. S vašom tvrdnjom se slažem, ali ona se primarno odnosi na urbane centre gdje je veća potražnja za dugoročnim najmom nekretnina. Tu nejednoliku potrebu za priuštivim stanovanjem i sami ste prepoznali u obrazloženju, ali ju niste primijenili u zakonskim odredbama već Vam je ona poslužila isključivo da drastično dignete donje granice paušalnog poreza. Izmjene zakona ne uzimaju u obzir činjenicu da je navedena pojava vezana uz dijelove države, iako je upravo u obrazloženju navedena činjenica utvrđena. Molim Vas da obrazložite na koji će način za rješavanje problema priuštivog najma pomoći to što će se povećati porezno opterećenje nekretnina koje nisu pogodne za stanovanje poput soba, studio apartmana, robinzonskog smještaja ili kampa u domaćinstvu? Činjenica da nisu pogodni za cjelogodišnje stanovanje utvrđena je i u rješenju o kategorizaciji s obzirom da su mnoga rješenja sezonska. Ukoliko možda smatrate da su prethodno navedene nekretnine pogodne za stanovanje hoćete li po istom principu podignuti porezno opterećenje hotelima i kampovima s obzirom da se Hrvatska suočava s problemom priuštivog stanovanja? Iako zvuči nemoguće, Policijska postaja Opatija, dozvolila je prijavu prebivališta u objektu registriranom kao hotel pa je to možda nagovještaj Vašeg rješenja priuštivog stanovanja u našoj zemlji. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta, neovisno o tome koliko kreveta iznajmljuje odnosno spada li u skupinu iznajmljivača ili domaćina. Ovaj zakon samo je jedan od propisa koji se mijenjaju s ciljem da se povećanjem porezne obveze (kod određene skupine iznajmljivača) potakne iznajmljivača na promjenu poslovanja odnosno da svoju nekretninu iznajmi dugotrajno umjesto kratkotrajno.
28 FRANJO GOLUBIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Predlažem da se pod radnim brojem 12. izmijeni i dopuni dio teksta na početku rečenice tako da isti glasi: "Invaliditet, odnosno tjelesno oštećenje organizma (...) te da se na kraju rečenice stavi zarez i nastavno doda sljedeći tekst: "ukoliko je stupanj tjelesnog oštećenja 30%". Dakle, za stupanj tjelesnog oštećenja od 30% predlažem da koeficijent osobnog odbitku ostane 0,3, a iznos 180 eura, a kako je i predloženo u prijedlogu. Predlažem da se pod radnim brojem 13. izmjeni na način da isti glasi: "Invaliditet, odnosno tjelesno oštećenje organizma poreznog obveznika svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta, ukoliko je stupanj ukupnog tjelesnog oštećenja organizma 100%". Predlažem da se nastavno u tekstu dodaju novi redni brojevi 14. i 15. koji glase: 14. "Za invaliditet, odnosno tjelesno oštećenje organizma poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržava- nog djeteta, za svako dodatno uvećanje tjelesnog oštećenja organizma za 10%, koeficijent iz iz radnog broja 12. uvećava se za 0,10 odnosno mjesečno za 60 eura. 15. "Za osobe starije od 65 godina, koje žive u samački kućanstvu". Predlažem da se za iste utvrdi porezna olakšica sa koeficijentom 0,30, odnosno 180 eura svaki mjesec, s obzirom da te osobe kao samci i starije osobe imaju razmjerno veće životne u odnosu na više člana kućanstva. Obrazloženje: Smatram da sve osobe sa tjelesnim oštećenje organizma moraju biti u ravnopravnom položaju te da nasmiju biti diskriminirane s obzirom na činjenicu da li ostvaruju i neka druga prava po posebnim zakonima ili ne. Na predloženi način prema svim osobama koje imaju pravo na uvećani osobni odbitak poreza na dohodak postupa se jednako, temeljem Uredbe Vlade Rh o metodolo- gijama vještačenja, a o čemu Zavod za vještače- nje izdaje svoj nalaz i mišljenje koje podatke dostavljam u Registar osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao nadležno javno tijelo sukladno posebnom Zakonu. Sukladno Zakonu o registru osoba s invaliditetom ZZJZ vodi dvije vrste podataka o osobama s invaliditetom, i to o postotku oštećenja organizma te o stupnju oštećenja funkcionalnih sposobnosti same osobe, a radi ostvarenja prava na inkluzivni dodatak, a što je neposredno povezano s ošteće- njem organizma. U članku 18. Zakona o registru jasno je navedeno da su potvrde iz registra javne isprave te je navedeno da podatke iz registra bez naknade mogu koristiti sva državna tijela za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti, prema tome i Porezna uprava radi utvrđivanja prava na uvećanih osobni odbitak s osnova tjelesnog oštećenja organizma, a uslijed čega i dolazi do invalidnosti. Na predloženi način nema potrebe za dostavljanjem raznih drugih rješenja Poreznoj upravi kojima su invalidnim osobama priznata neka druga prava jer svrha registra upravo je ta da na jednom mjestu budu evidentirane sve osobe kojima je Zavod za vještačenje utvrdio tjelesne nedostatke i oštećenje organizma. Predlažem da o mojem prijedlogu prijavite i dodatna informacije i obrazloženja od HZJZ kako bi prijedlog izmijene zakona bio što razumljiviji za korisnike, što lakši za primjenu i bez diskriminacije kih učinaka. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporeziv dio utvrđen je na nivou države, dok se eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno i fiskalnim okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka s nižim visinama poreznih stopa.
29 TAMARA KATARAJN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. - u iznimke dohotka od imovine temeljem najma uvrstiti i dohodak od najma nekretnine u kojoj porezni obveznik boravi, a iznajmljuje ju društvu kojem je vlasnik u svrhu registracije sjedišta društva. Ovo je neophodno radi prakse Porezne uprave koja već godinama bez eksplicitnog pravnog temelja zahtijeva da društva imaju sklopljene ugovore o najmu iako se na navedenim adresama ne obavlja djelatnost već se koriste samo kao sjedišta pretežno mikro i pretežno novoosnovanih društava. Kako se radi o prividnom i iznuđenom ugovoru ali i prividnom povećanju godišnjeg dohotka pojedinca, opravdano je tražiti poreznu olakšicu kako se ne bi dodatno porezno opterećivali novoosnovani poduzetnici. Nije prihvaćen Odredba je proširena na način da se smatra da je najamnina i/ili zakupnina ostvarena pa samim time i oporeziva porezom na dohodak i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, osim u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovom bračnom drugu, njegovom krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu. Intencija zakonodavca je ne oporezivati porezom na dohodak od imovine životno uvjerljive situacije u kojima se nekretnina i pokretnina preda na uporabu ili korištenje povezanim osobama s kojima postoji jasan povezani odnos. Napominje se da u tim situacijama nije potrebno sklapati ugovore o najmu i/ili zakupu. Primjerice kada majka daje nekretninu na uporabu kćerki te pritom ne ostvaruje dohodak od imovine. Trgovačko društvo stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar. Sukladno Zakonu o sudskom registru sjedište trgovačkog društva - mjesto i adresa je podatak koji se upisuje za sve subjekte upisa. Porezna uprava ne propisuje obvezu posjedovanja poslovnog prostora na adresi sjedišta trgovačkog društva, ali je Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o sudskom registru upis sjedišta trgovačkog društva obvezan za sve subjekte upisa. Stoga, neovisno o tome što navedeno trgovačko društvo nema stvarnu potrebu za poslovnim prostorom, ono je obvezno podatak o sjedištu trgovačkog društva prijaviti prilikom upisa u sudski registar ga istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkog društva, a Porezna uprava u postupku provjere činjenica bitnih za oporezivanje utvrđuje pravnu osnovu temeljem koje je društvo donijelo odluku o sjedištu trgovačkog društva. Iako osnivač društva može biti ista osoba koja je i vlasnik prostora na adresi koja je upisana u sudskom registru kao adresa sjedišta društva, za utvrđivanje porezne obveze trgovačko društvo i njegov osnivač su dva različita sudionika porezno-pravnog odnosa.
30 MARIJAN ŠULJIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Preko 2/3 iznajmljivača zarađuje manje od 1500 € po ležaju u jednoj kalendarskoj godini. Mali postotak delux smještaja zarađuje i više od 5000 € po jedinici smještaja. Niti jedan paušal ne može biti pošten prema svima, ali se može zakonski približiti poštenju. Predlažem da paušalni iznos poreza na najam soba i apartmana bude niži od prijedloga (npr. 1. skupina od 80 - 200 €), ali da se odnosi na maksimalno određeni prihod od 5000 € (ovaj iznos je najbliži poštenom obračunu) po jedinici smještaja. Sve jedinice najma koje ostvare preko 5000 € prihoda u jednoj godini plaćaju dodatno 8,5 % na razliku. 99 % iznajmljivača koji ostvaruje ekstra prihode rade sa agencijama ili aplikacijama tipa Booking.com i plaćanja su preko računa tako da se ne može izbjeći plaćanje. Svaka aplikacija može dostaviti na kraju godine točan podatak o prihodima po jedinici smještaja i isti se mora dostaviti u Poreznu upravu. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
31 ISTARSKA ŽUPANIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. U čl.57.st .4: (4) Za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može donijeti odluku različitom iznosu paušalnog poreza za domaćine od iznosa paušalnog poreza za ostale iznajmljivače. Odluku o visini iznosa paušalnih poreza za domaćine i ostale iznajmljivače predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi sukladno kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti, utvrđenog za prethodnu godinu, sukladno posebnom propisu, u granicama propisanim ovim zakonom i to: Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta, neovisno o tome koliko kreveta iznajmljuje odnosno spada li u skupinu iznajmljivača ili domaćina.
32 ISTARSKA ŽUPANIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. U čl. 57. st.4. predvidjeti mogućnost donošenja različite odluke o visini paušalnog oporezivanja domaćina za razliku od paušalnog oporezivanja ostalih iznajmljivača. Uredbama ali i sudskom praksom Europskog suda pravde, te bi izmjene zakona morale biti usklađene sa svime navedenim te sa Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi. Prijedlog: (4) Za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno je donijeti odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može donijeti odluku različitom iznosu paušalnog poreza za domaćine od iznosa paušalnog poreza za ostale iznajmljivače. Odluku o visini iznosa paušalnih poreza za domaćine i ostale iznajmljivače predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi sukladno kategoriji u koju je jedinica lokalne samouprave razvrstana prema indeksu turističke razvijenosti, utvrđenog za prethodnu godinu, sukladno posebnom propisu, u granicama propisanim ovim zakonom i to: Obrazloženje: Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske najavilo je jasnije razdvajanje domaćina od ostalih iznajmljivača u sklopu ove sveobuhvatne reforme turizma što je jasno komunicirano. Moramo razumjeti da nam se u privatnom smještaju u stambenim zonama dogodilo to da smo došli do najmanje 4 tipa turističkog smještaja: 1. domaćini, 2. iznajmljivači 3. ugostitelji- pravne osobe i 4. Nekomercijalni smještaj- stanovi i kuće za odmor koji nisu kategorizirani. Kategorija “domaćina“ je zapravo samo ova prva, i ona mora biti kao takva jasno odvojena od svega ostalog i u sklopu poreznih propisa, te mora ostati uvijek apsolutno zaštićena i privilegirana kao najveća vrijednost i tradicija kulture našeg turizma. Svi koji tu živimo i radimo cijele godine i tu plaćamo sva davanja cijele godine, dio smo lokalne zajednice i lokalnog stanovništva kojemu Europska Unija pruža osobitu zaštitu. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo u skladu s praksom temeljenom na Presudama Europskog suda pravde i u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi osobito štititi lokalno stanovništvo na svom području, tako da je različiti paušalni porezni tretman domaćina od ostalih iznajmljivača u skladu sa pravnom stečevinom Europske unije i u skladu s pravom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na donošenje samostalnih odluka koje se tiču lokalnog stanovništva. Istarska županija traži da se poreznim propisima u okviru zakonski predloženih iznosa omogući mogućnost različitog paušalnog oporezivanja domaćina od ostalih iznajmljivača u skladu sa zakonskim definicijama tih kategorija iz propisa turizma i ugostiteljstva. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta, neovisno o tome koliko kreveta iznajmljuje odnosno spada li u skupinu iznajmljivača ili domaćina.
33 IZABELA-DELFA MIŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Nezavisni hrvatski sindikati Podržavamo svaki napor koji potiče povratak naših iseljenika i poboljšava demografsku sliku Hrvatske, no smatramo kako predložena mjera nije jedan od učinkovitih načina za postizanje tih ciljeva. Ova porezna olakšica stvara negativni jaz između radnika koji su ostali u Hrvatskoj i onih koji se vraćaju iz inozemstva. Radnici koji su ostali ovdje i dalje se suočavaju s niskim primanjima i teškoćama u svakodnevnom životu, dok se iseljenicima nude porezne pogodnosti. Ključno je prepoznati da ono što će doista privući iseljenike natrag u Hrvatsku nisu porezne olakšice, već visoke plaće, sigurna radna mjesta i dostupno stanovanje. No, prije svega, potrebno je poboljšanje uvjeta rada i plaća radnicima koji su ostali u zemlji, tako da mogu dostojanstveno živjeti od svog rada. Ako oni vide da im je omogućen dostojanstven život, iseljenici će imati motivaciju vratiti se, znajući da dolaze u zemlju s boljim životnim uvjetima i mogućnostima za sve. Porezna politika, koja pogoduje jednoj skupini, a zanemaruje drugu neće biti održiva na dugi rok. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Brojni čimbenici utječu na stvaranje poticajnog okruženja za povratak iseljenih hrvatskih državljana među njima je i uvođenje poreznih olakšica kao jedna od mjera fiskalne politike. Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Naime, riječ je i o jednoj od demografskih mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Također, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane slične porezne olakšice za određene skupine-radnike primjerice mlade osobe do 30 godina života ili osobe s prebivalištem na području jedinica lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara, a koje su također propisane u vidu ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
34 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 10. Udruženje računovođa HGK predlaže kao iznimku od oporezivanja dohotka od imovine ostvarene temeljem najma uvrstiti i dohodak od najma nekretnine u kojoj porezni obveznik boravi, a iznajmljuje ju društvu kojem je vlasnik u svrhu registracije sjedišta društva. Ovo je neophodno radi prakse Porezne uprave koja već godinama bez eksplicitnog pravnog temelja zahtijeva da društva imaju sklopljene ugovore o najmu iako se na navedenim adresama ne obavlja djelatnost već se koriste samo kao sjedišta pretežno mikro i pretežno novoosnovanih društava. Kako se radi o prividnom ugovoru ali i prividnom povećanju godišnjeg dohotka pojedinca, opravdano je tražiti poreznu olakšicu kako se ne bi dodatno porezno opterećivali novoosnovani poduzetnici. Nije prihvaćen Odredba je proširena na način da se smatra da je najamnina i/ili zakupnina ostvarena pa samim time i oporeziva porezom na dohodak i u slučaju kada je nekretnina i/ili pokretnina predana na uporabu ili korištenje drugoj osobi bez isprave o nastanku ili promjeni činjenica vezanih za ostvarivanje najamnine i zakupnine nekretnina i pokretnina, osim u slučaju kada porezni obveznik nekretninu i pokretninu preda na uporabu ili korištenje sljedećim osobama: njegovom bračnom drugu, njegovom krvnom srodniku u ravnoj liniji, u pobočnoj liniji do drugog stupnja, po tazbini do istog stupnja bez obzira je li brak prestao ili nije, posvojitelju, posvojeniku, skrbniku, osobi pod skrbništvom te osobi koja s njime živi u zajedničkom kućanstvu. Intencija zakonodavca je ne oporezivati porezom na dohodak od imovine životno uvjerljive situacije u kojima se nekretnina preda na uporabu ili korištenje povezanim osobama s kojima postoji jasan povezani odnos. Napominje se da u tim situacijama nije potrebno sklapati ugovore o najmu i/ili zakupu. Primjerice kada majka daje nekretninu na uporabu kćerki te pritom ne ostvaruje dohodak od imovine. Trgovačko društvo stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar. Sukladno Zakonu o sudskom registru sjedište trgovačkog društva - mjesto i adresa je podatak koji se upisuje za sve subjekte upisa. Porezna uprava ne propisuje obvezu posjedovanja poslovnog prostora na adresi sjedišta trgovačkog društva, ali je Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o sudskom registru upis sjedišta trgovačkog društva obvezan za sve subjekte upisa. Stoga, neovisno o tome što navedeno trgovačko društvo nema stvarnu potrebu za poslovnim prostorom, ono je obvezno podatak o sjedištu trgovačkog društva prijaviti prilikom upisa u sudski registar ga istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkog društva, a Porezna uprava u postupku provjere činjenica bitnih za oporezivanje utvrđuje pravnu osnovu temeljem koje je društvo donijelo odluku o sjedištu trgovačkog društva. Iako osnivač društva može biti ista osoba koja je i vlasnik prostora na adresi koja je upisana u sudskom registru kao adresa sjedišta društva, za utvrđivanje porezne obveze trgovačko društvo i njegov osnivač su dva različita sudionika porezno-pravnog odnosa.
35 GRAD MALI LOŠINJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Daje se primjedba na članak 8. u dijelu u kojem se propisuje visina iznosa paušalnog poreza. Predložena visina poreza na paušalnog poreza predstavlja značajno povećanje u odnosu na postojeće stanje i prethodne obveze. Stoga predlažemo uspostavu nižih razreda paušalnog poreza na način: a) U prvom redu da donja granica bude jedinstvena za sve kategorije jedinica lokalne samouprave, uz to da indeks turističke razvijenosti utječe isključivo na gornju granicu Stoga predloženi iznosi po kategorijama ITR su: I. 20-300 II. 20-200 III. 20-150 IV. 20-100 ili podredno b) da se propiše niža donja granica po kategorijama ITR: I. 50-300 II. 40-200; III. 30-150; IV. 20-100) U dijelu u kojem se predlaže u istom članku propisati iznose za one jedinice koje ne donesu odluke kojom utvrđuju visine poreza da iste iznose u sljedećim iznosima poreza: I. 50 II. 40 III. 30 IV. 20 OBRAZLOŽENJE: Indeks turističke razvijenosti (ITR) predstavlja nedovoljno razrađen parametar koji, osim samog naziva, ne reflektira potencijalne prihode po krevetu, niti uzima u obzir specifičnosti turizma u pojedinim regijama, osobito na otocima poput Lošinja i ostalim otocima koji mu administrativno pripadaju među kojima su i pučinski otoci gdje su cijene usluga i roba znatno više nego na kopnu. Mali iznajmljivači na otocima suočavaju se s znatno višim troškovima održavanja svojih smještajnih kapaciteta u odnosu na iznajmljivače na kopnu. Također, često su prisiljeni tijekom cijele godine oslanjati se na prihode ostvarene u razdoblju od dva mjeseca ljetne sezone, s obzirom na to da im je iznajmljivanje jedina djelatnost ili dodatni izvor prihoda našim umirovljenicima i građanima koji prihodima od rada ne mogu namaknuti znatnije iznose. Ovakva situacija posebno će nepovoljno utjecati na umirovljenike koji u svojim obiteljskim kućama imaju jedan ili dva smještajna kapaciteta, što može rezultirati demografskom i ekonomskom devastacijom određenih dijelova države, kao i specifičnih kategorija stanovništva. Nije prihvaćen Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
36 IZABELA-DELFA MIŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Nezavisni hrvatski sindikati Povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura je dobrodošla mjera, ali njezin učinak na radnike s nižim plaćama i uzdržavanim članovima obitelji bit će vrlo ograničen. Za većinu radnika, neto plaća će porasti za svega 10 eura. S druge strane se pak predviđa značajno i 20 puta veće podizanje granice za višu stopu poreza (s 4200 na 5000 eura mjesečno), a čime se kroz izmjene ovog propisa znatnije pogoduje radnicima s najvišim primanjima. Rasterećenje poreza na dohodak treba biti podrška radnicima kojima je to najpotrebnije, a proces treba biti usmjeren približavanju osobnog odbitka iznosu minimalne plaće. Nije prihvaćen Prilikom svake izmjene poreznih propisa osobito se vodi računa o temeljnim ustavnim načelima jednakosti i pravednosti prema kojima, porezne obveze moraju biti utvrđene i raspoređene na sve porezne obveznike na način da budu razmjerne ekonomskoj snazi poreznih obveznika, odnosno u skladu sa zahtjevom ravnomjerne raspodjele poreznog tereta na način da se zaštiti porezne obveznike sa najnižim primicima i očuva njihov životni standard. Tako se Prijedlogom Zakona predlaže povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika.
37 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U nastavku iznosimo mišljenje Udruženja računovođa HGK. Udruženje razumije potrebu oporezivanja imovine s ciljem njene utilizacije i nadoknade izravnih i neizravnih troškova koje lokalna zajednica ima zbog razvoja infrastrukture i njenog održavanja zbog obavljanja turističke djelatnosti, no smatra kako između iznajmljivača privatnog smještaja (kao jednog poslovnog modela) i hotelijera (kao drugog poslovnog modela) moraju postojati jednaka poslovna opterećenja. Iznajmljivačima privatnog smještaja oporezuje se prihod, a sukladno članak 38. novog Zakona o turizmu, novi hoteli oslobađaju se do do 100% poreza na dobit. Stoga Udruženje smatra kako bi vrijednosti paušalnog poreza po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici trebali biti raspisani prema vrijednosti nekretnine, a ne prema indeksu turističke razvijenosti lokalne samouprave te se izrijekom odnositi i na iznajmljivače privatnog smještaja i na hotelijere, kao i vlasnike nekretnine koje nisu u režimu obavljanja djelatnosti. Nadalje, u ovom krugu porezne reforme povećane su osnovice propisane Zakonom o porezu na dohodak, ali je propušteno povećati osnovice iz Zakona o porezu na dobit. Tako je činjenica kumulativne inflacije prepoznata u Zakonu o porezu na dohodak, ali nije prepoznata u Zakonu o porezu na dobit. Sukladno čl. 125i. Zakona o porezu na dodanu vrijednost granica do koje je moguće obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke (Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost 138/2020 povećan je iznos sa 7.500.000 kuna na 15.000.000 kuna), dok je granica od 1.000.000 eura zadržana: • U čl. 2. st. 4. Zakona o porezu na dobit, te fizička osoba iz st. 3. istog članka je obveznik plaćanja poreza na dobit ako u prethodnom razdoblju ostvari ukupan primitak veći od 1.000.000 eura; • U čl. 5. st. 7. Zakona o porezu na dobit, u kojem porezni obveznik koji u prethodnom razdoblju nije ostvario prihode veće od 1.000.000 može poreznu osnovicu utvrditi prema novčanom načelu; • U čl. 5.b st. 1. Zakona o porezu na dobit, u kojem porezni obveznik poreza na dobit iz čl. 2. st. 7. Zakona mogu osnovicu poreza na dobit utvrditi u paušalnom iznosu ako u prethodnom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 1.000.000 eura; te • U čl. 28. Zakona o porezu na dobit poreznu osnovicu po stopi od 10% plaća ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000 eura, odnosno 18% ako su ostvareni jednaki ili veći od 1.000.000 eura. Nije prihvaćen Olakšice propisane Zakonom o turizmu, a vezane za porezni poticaj mogu koristiti porezni obveznici poreza na dobit koji se prijave za korištenje te mjere te koji ispune sve uvjete za korištenje te mjere propisane Zakonom o turizmu. Nadalje, sam iznos olakšice je ograničen maksimalnim intenzitetom i vremenskim korištenjem te se odnosi samo na naprijed navedene porezne obveznike, a ne na sve nove hotele. Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. Odredbe Zakona o porezu na dobit nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona.
38 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Tražimo prilikom donošenja izmjena Pravilnika izmijeniti propis u članku 48. st. 5. da je kao obvezan sadržaj računa obrtnika i podatak o vlasniku te njegovoj adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta, uz naziv radnje. Svaki obrt mora imati registriranu adresu sjedišta (eventualno poslovne jedinice). Smatramo da je na računu potrebno istaknuti adresu registriranog sjedišta a ne adresu gdje se nalazi obitelj obrtnika. Ukoliko je naravno adresa sjedišta obrta, po volji obrtnika, na adresi stanovanja, to je onda ujedno i pristanak da na računima ističe tu adresu. Ali ako se djelatnost obavlja u drugom, iznajmljenom prostoru npr. gdje je i prijavio sjedište obrta, smatramo da na računu ne treba biti podatak o njegovoj adresi stanovanja. Time se nepotrebno narušava privatnost obrtnika ali i drugih nositelja samostalnih djelatnosti. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak.
39 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 14. Uz članak 14. Rok predviđen predloženim stavkom 2. će biti dodatno administrativno opterećenje za poslodavce, prvenstveno za računovođe (kako tijekom prva dva mjeseca 2025. godine, tako i u prosincu 2025. godine prilikom godišnjeg obračuna za djelatnike). Molimo pronaći kvalitetnije rješenje za sve. Nije prihvaćen S obzirom na to da je Zakonom propisan rok za donošenje odluke predstavničkog tijela do kraja studenog, upravo je zbog kratkoće vremenskog perioda za donošenje novih odluka predloženo propisivanje obveze donošenja i objave najkasnije do 28. veljače 2025. Navedeno se odnosi samo na one jedinice lokalne samouprave kod kojih je trenutno propisana porezna stopa izvan predloženih granica stopa poreza na dohodak.
40 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 9. Uz članak 9. Uz stavak 1. predlažemo da se u izdatke mogu evidentirati i plaćeni porezi na najam, ukoliko je nekretnina iznajmljivana u vremenu korištenja. Uz stavak 2. prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, nekretnina koja je rekonstruirana nije nova nekretnina, već zadržava status nekretnine koja je korištena dulje od dvije godine. Ovom odredbom, nekretnina koja je rekonstruirana postaje „nova“ nekretnina, točnije određuje joj se novi rok od dvije godine u kojem ako se ista proda bit će i oporezovana dodatno što smatramo da nije u redu. Npr. nećak naslijedi kuću, uređuje je npr. 6 mjeseci i tek onda kreće razdoblje od dvije godine koju ako odmah proda, plaća porez na dohodak od otuđenja imovine. Predlažemo da se „rekonstruirana“ briše. U stavku. 3.predlažemo brisati riječ „rekonstrukcije“ Uz stavak. 4. smatramo nedovoljnim vezati samo članove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak, te smatramo da isti treba proširiti samo definicijom „članovima njegove obitelji“. U nekretninama često stanuju braća, sestre, nećaci, unuci … Molimo jasno pojašnjenje na što se odnosi pojam „u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o njihovim obilježjima i namjenama“ Uz stavak 5. tražimo da se pobliže pojasni način dokazivanja činjenice stalnog stanovanja. Neprihvatljivo je da prijava prebivališta na adresi nekretnine nije dovoljan dokaz, budući da je zakonom definiran pojam Prebivalište - mjesto i adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih uz životne interese, kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi. Ovakvim propisivanjem, jedan zakon pobija važnost drugog te tražimo da se isto izmjeni, na način da je prijava prebivališta jedan od načina dokazivanja činjenica stalnog stanovanja. Nije prihvaćen Plaćeni porez na dohodak ostvaren od najma ne može se smatrati izdatkom vezanim uz dohodak od otuđenja nekretnine budući da se isti odnosi na plaćanje poreza na dohodak ostvaren po drugoj osnovi, a to je dohodak od najamnine zbog predaje nekretnine na korištenje drugoj osobi uz nadoknadu. Rekonstrukcijom nekretnine u smislu odredbi poreza na dohodak smatra se promjena na nekretnini u smislu njezine nadogradnje. Time se nekretnini dodaje nova vrijednost zbog čega se postiže veća vrijednost na tržištu samim time i ostvaruje zarada odnosno razlika koju je potrebno oporezivati. Pojam u izmijenjenom obliku od stečenog ovisno o obilježjima i namjenama podrazumijeva situacije kada porezni obveznik primjerice naslijedi zemljište, te na tom zemljištu izgradi nekretninu s nekoliko apartmana koje potom otuđi. U tom slučaju smatra se da je nekretnina izmijenila obilježja i namjenu budući da je naslijeđem stečeno zemljište, a potom otuđen apartman. Predložena odredba članka 58. stavka 5. Zakona glasi: „Radi dokazivanja da se radi o nekretnini koja je služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 4. i 5. ovoga Zakona, porezni obveznik dužan je dokazati činjenicu stalnog stanovanja, pri čemu se prijava prebivališta na adresi nekretnine ne smatra dovoljnim dokazom.“. Budući da porezni obveznici mogu formalno prijaviti prebivalište na adresi predmetne nekretnine koja se otuđuje kako bi izbjegli plaćanje poreza, a dok u stvarnosti žive na nekoj drugoj adresi, potrebno je u porezne svrhe dokazati da se u predmetnoj nekretnini stvarno stanuje predočenjem dokaznih isprava, kao što su primjerice računi za potrošnju vode, struje i plina.
41 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Uz članak 7. Hrvatska obrtnička komora godinama upozorava na diskriminaciju mladih obrtnika koji nisu oslobođeni plaćanja poreza na dohodak kao mladi radnici. Ovaj novi prijedlog ponovno predlaže pogodnosti za povrat građana RH i njihovo zapošljavanje – drugim riječima ponovno se ne predviđa mogućnost oslobađanja plaćanja poreza naših povratnika koji planiraju registrirati obrt. Tražimo da se po pitanju neplaćanja poreza na dohodak mladih do 30 godina ili povratnika nakon 2 dvije godine provedene u inozemstvo jednako tretiraju zaposlenici i vlasnici obrta kao osobe koje se samozapošljavaju u svom obrtu. Nadalje, ima li MUP zaista sve podatke o boravku u inozemstvu? Predlažemo da se propiše mogućnost i drugog načina dokazivanja boravka u inozemstvu naših građana, kako bi se u konačnici izbjeglo naknadno dokazivanje u posebnom postupku. Planiranim načinom financiranja povrata, teret je na poslodavcu koji svaki mjesec mora uplatiti iznos poreza kojeg u konačnici država prenosi zaposleniku. Dakle, ne financira povratnika zakonodavac već poslodavac. Npr. ako se povratnik zaposli tijekom siječnja 2025. godine, dobit će povrat poreza (koje je za njega uplatio poslodavac) u iznosu cc 2.820 eura tek sredinom 2026. godine (izračun na bazi neto plaće 1500 eura). Ako je cilj mjere da se želi utjecati na mjesečna primanja, predlažemo da se na temelju statusa povratnika na mjesečnoj bazi za njih ne obračunava i ne uplaćuje porez na dohodak, niti plaća predujam poreza u slučaju da imaju registrirani obrt. Nije prihvaćen Način utvrđivanja dohotka fizičkih osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta i utvrđuju s te osnove dohodak razlikuje se od načina utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada. Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičke osobe ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada kao naknadu za obavljeni rad i za posloprimca ne postoje nikakvi poslovni rizici, a niti mogućnost ostvarivanja gubitka. Poduzetničku djelatnost poduzetnik najčešće obavlja s drugim fizičkim osobama kao zaposlenicima. Ostvareni dohodak je rezultat ne samo rada poduzetnika već i uloženog kapitala. Zakonom o porezu na dohodak propisana je mogućnost da poduzetnici koji utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit kao porezno priznati rashod iskazuju i poduzetničku plaću kroz koju mogu koristiti oslobođenje odnosno olakšice od plaćanja poreza na dohodak. Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je tijelo državne uprave kojem su građani dužni prijaviti i odjaviti prebivalište i prijaviti boravište prema posebnom propisu. Konkretno, osoba koja se trajno iseljava iz Republike Hrvatske dužna je prije iseljenja odjaviti prebivalište u policijskoj upravi/policijskoj postaji u kojoj ima prijavljeno prebivalište. Ako osoba propusti odjaviti prebivalište prije iseljenja, odjavu mora zatražiti u roku od 15 dana od dana useljenja u drugu državu putem nadležne diplomatske misije - konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju se iselila. Stoga, o građanima, koji su napravili sve potrebne zakonom propisane korake, MUP će imati saznanja. Ukoliko podatak o boravku u inozemstvu ne bude zaveden u evidencijama MUP-a biti će nužno dokazivanje u posebnom postupku. Podsjećamo da je porez na dohodak svake fizičke osobe te njegova obveza ovisi o nizu osobnih situacija (je li mlađi od 30 godina, ima li djecu ili uzdržavane članove obitelji, ima li on ili njegovi uzdržavani članovi invalidnost i dr.) Svaki poslodavac pri isplati plaće obračunava i uplaćuje u ime svog radnika predujam poreza na dohodak. Porez na dohodak je godišnji porez, a kako bi se izbjeglo plaćanje godišnje obveze poreza na dohodak u jednokratnom iznosu predviđeno je plaćanje mjesečnih predujmova poreza na dohodak. Navedenim se olakšava plaćanje poreznih obveza svim građanima kojima zbog visine dohotka nastaje obveza. Podsjećamo kako unatrag 7 godina Porezna uprava provodi poseban postupak koji je sistematiziran i administrativno vrlo jednostavan za sve dionike. Zbog svega navedenog predložena porezna olakšica kojom se želi potaknuti povratak iseljenih hrvatskih državljana provodit će se na godišnjoj razini.
42 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Uz članak 2. Vezano uz povećanje osobnog odbitka, povećat će se i određene neoporezive naknade, propisane čl. 6. i 7. Pravilnika o porezu na dohodak. Predlažemo uvođenje neoporezivog dodatka za sportske aktivnosti zaposlenika, u visini 70 eura mjesečno. Istraživanja pokazuju da smo pretila nacija, a oni poslodavci koji sada izdvajaju sredstva za sportske aktivnosti zaposlenika (nogomet, vježbanje …) na navedeno plaćaju dodatne doprinose i porez budući da se radi o plaći u naravi, što dodatno poskupljuje izdatke za poslodavce, a smanjuje broj zaposlenika za koje se sredstva izdvajaju. Uvećanjem osobnog odbitka neće se direktno utjecati na povećanje iznosa neoporezive tuzemne dnevnice niti neoporezive naknade za prehranu zaposlenicima. Obzirom da iznos neoporezive dnevnice služi između ostalog i za pokrivanje troškova prehrane na službenom putu predlažemo da se iznos tuzemne dnevnice uveća na 50 eura a neoporeziva naknada za prehranu na iznos kojim se dnevno zaista može naručiti topli obrok (trenutno je to prosječna cijena 9-10 eura dnevno). Nije prihvaćen Povećanje osnovnog osobnog odbitka imati će utjecaj na povećanje iznosa određenih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima, a koji se utvrđuju primjenom propisanih koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Međutim, napominje se kako neoporezivi primici nisu predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga će se prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotriti i ovaj prijedlog.
43 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Ova odredba je diskriminatorna i u suprotnosti sa ustavnim načelom pravednosti i jednakosti te oporezivanju prema gospodarskim mogućnostima. Nadalje, odredbe predloženog stavka 3) i 4) su u koliziji obzirom da stavak 3. spominje „…fizičke osobe…koje imaju državljanstvo RH…“ a stavak 4. izravno upućuje na „…Hrvati izvan Republike Hrvatske“. Nisu svi državljani RH ujedno i hrvatske nacionalnosti, te se predlaže ovakvo zadiranje u ljudska prava drugačije urediti. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Programom Vlade 2024.-2028. želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Ističemo kako su važećim Zakonom već propisane slične porezne olakšice za određene skupine primjerice mlade osobe do 30 godina života, umirovljenike ili osobe s prebivalištem na području jedinica lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara, a koje su također propisane u vidu ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Primjenjuje se na sve iseljene hrvatske državljane - povratnike uz ispunjenje propisanih uvjeta: - da u trenutku utvrđivanja prava na olakšicu imaju prijavljeno prebivalište/boravište u Republici Hrvatskoj - da imaju hrvatsko državljanstvo - da su neprekidno najmanje 2 godine boravili u inozemstvu – u prekomorskim i europskim državama sukladno posebnom propisu. Ukoliko kumulativno nisu zadovoljeni svi uvjeti, porezni obveznik ne može ostvariti pravo na olakšicu. Nacionalnost nije uvjet za ostvarivanje ove olakšice, a eventualno zadiranje u isto bilo bi diskriminatorno.
44 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Predlažemo da se osobni odbitak utvrdi u visini minimalne plaće, jer je taj iznos jedva dovoljan za pokriće osnovnih životnih potreba i da se redovno usklađuje s izmjenama minimalne plaće. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
45 MARINA HODAK II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Nije komentar na sam Zakon, ali je u vezi neoporezivih iznosa, kod izrade Pravilnika o porezu na dohodak, predlažem konačno povećati neoporezivi iznos dnevnice za službeni put u Hrvatskoj koja je trenutno smiješnih 30,00 eura. S obzirom da dnevnica služi za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje, koji to ručak i večeru može radnik financirati iz 30 eura? Ako radnik putuje izvan Hrvatske u naprimjer BiH ili Crnu Goru za tamo mu pripada dnevnica od 50,00 eura. A znamo da su cijene u Hrvatskoj kudikamo više osobito nakon uvođenja eura. Predlažem iznos dnevnice povisiti na minimalno 40 eura, a bilo najpravednije da se stavi kao što je u susjednim zemljama barem 50,00 eura. Također, Predlažem Neoporezivi Dar djetetu do 15 godina starosti promijeniti u "do 18 godina starosti". Zar djeca od 16 ili 17 godina nisu djeca? Možda je vrijeme da pomaknemo granicu. Nije prihvaćen Povećanje osnovnog osobnog odbitka imati će utjecaj na povećanje iznosa određenih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima, a koji se utvrđuju primjenom propisanih koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Međutim, napominje se kako neoporezivi primici nisu predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga će se prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotriti i ovaj prijedlog.
46 MARINA HODAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. Predlažem izmjenu: 4. Grad Zagreb - nižu stopu u granicama od 15 % do 22,6 % Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se smanjiti nižu stopu za Grad Zagreb s 23,60% na 23%. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa. Pritom se vodilo računa o održivosti proračuna i prilagodbi porezne politike jedinica lokalne samouprave te mogućnosti prikupljanja prihoda na približno sličnoj razini.
47 MARINA HODAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. Predložene Stope poreza na dohodak treba smanjiti dodatno, prvenstveno u Zagrebu kojemu ste u ovom prijedlogu reforme nepravedno za najmanji postotak smanjili stopu poreza na dohodak na niži prag. Općinama ste maksimum stope poreza na niži iznos smanjili sa 22% na 20% znači za 2%, Gradovima sa 22,4% na 21% znači za 1,4%, Velikim gradovima i sjedištima županija sa 23% na 22% znači za 1%, a Zagrebu sa 23,6% na 23% znači za 0,6%. Pritom znamo da najveći broj zaposlenih u RH radi i živi u Zagrebu, i da većina zaposlenih ima baš tu stopu poreza na niži iznos. Također, istovremeno gornju stopu ste snizili sa 35,4% na 33% znači za čitavih 2,4 %. I zbog toga je ovo još više nepravedno, jer se snižavanje gornje stope opravdava zadržavanjem stručnjaka i slično u RH, a znamo da pritom u RH nedostaje najviše radnika koji koriste nižu stopu. Predlažem raspon stope u gradu Zagrebu na niži iznos staviti 15% - 22,6%. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlažu se smanjiti sve gornje granice u rasponima za niže i više porezne stope što će dodatno utjecati na smanjenje poreznog opterećenja godišnjeg dohotka, s obzirom na to da će predstavničko tijelo JLS-a, koje ima propisanu poreznu stopu iznad predloženog raspona, odnosno predstavničko tijelo koje prema trenutno važećim propisima ima propisanu najviše dopuštenu poreznu stopu, biti obvezno zbog prilagodbe novopropisanom rasponu donijeti novu odluku o visini poreznih stopa (npr. Grad Zagreb). Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporeziv dio utvrđen je na nivou države, dok se eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno i fiskalnim okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka s nižim visinama poreznih stopa. Pritom se vodilo računa o održivosti proračuna i prilagodbi porezne politike jedinica lokalne samouprave te mogućnosti prikupljanja prihoda na približno sličnoj razini.
48 MARINA HODAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. S obzirom da minimalna plaća u bruto iznosu od 01. siječnja 2025. godine iznosi 970,00 eura, smatram da se osobni odbitak treba povisiti najmanje na 650 eura kako bi i oni sa najnižim plaćama osjetili povećanje plaće. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
49 SAŠA ŠKRINJAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. U ime Istarskog demokratskog sabora (IDS), podnosim sljedeće komentare: (1) U članku 57. potrebno je jasno definirati tko je iznajmljivač u domaćinstvu. (2) Sukladno toj definiciji, potrebno je napraviti razliku u poreznom opterećenju između rentijera i iznajmljivača u domaćinstvu. (3) S obzirom na lokalne prilike i specifičnosti, potrebno je omogućiti da jedinice lokalne samouprave odrede maksimalan broj dozvoljenih kreveta u paušalnom načinu oporezivanja i to u rasponu od 10 do 20 postelja ovisno o lokalnim prilikama i odluci jedinice lokalne samouprave. (4) U ovaj članak Zakona potrebno je nadodati stavak koji bi omogućio određivanje paušalnog poreza na dohodak po krevetu na temelju zona, a ne isključivo na temelju indeksa turističke razvijenosti. Saša Škrinjar, Glavni tajnik IDS-a Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta, neovisno o tome koliko kreveta iznajmljuje odnosno spada li u skupinu iznajmljivača ili domaćina.
50 HRVATSKA UDRUGA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Zakonska rješenja (porezni paket)su predložena bez dobre podloge i izračuna analize kako će se to odraziti na budgete iznajmljivača i koliko će njima zapravo ostati kada plate sve obveze. Ovako važni zakoni kojima se određuje budućnost obiteljskog smještaja i takvog vida turističke ponude na koju smo u Hrvatskoj bili jako ponosni i koja je brendirana kao poseban turistički proizvod, sada se dovodi u pitanje. U budućnosti se bojimo da se pogoduje hotelskom lobbiju na štetu privatnih iznajmljivača. Dokaz tome je što hotelski lanci nude i grade smještaj u apartamnima sa proširenom ponudom. Posljedice koje ovakvi zakonski prijdlozi mogu imati na standard građana, obiteljskih iznajmljivača su povećanje siromaštva u destinacijama gdje živi lokalno stanovništvo, koje je ovim dodatnim prihodima u domaćinstvu omogućavalo standard života ( ni blizu građanina EU). Pružanjem usluga smještaja u domaćinstvu bavi velik broj umirovljenika, pogotovu na otocima gdje nije moguće iznajmiti smještaj van sezone. Prijedlog Zakona o izmj. I dop. ZAKONA O POREZU NA DOHODAK čl.8. Predložena visina paušalnog poreza na dohodak predstavlja preveliko povećanje u odnosu na dosadašnju, a pritom nisu u obzir uzeti svi usporedivi podaci kad se oporezivanje tzv. “turističkog najma” uspoređuje s oporezivanjem ostalih oblika dohotka od imovine. Također se kod određivanja visine paušala, ali i samog načina oporezivanja, uopće nije vodilo računa o poreznoj snazi svakog poreznog obveznika jer istu poreznu obvezu ima krevet u smještajnoj jedinici s 3 zvjezdice i onaj sa 5 zvjezdica. Šta je s projektom (re) kategorizacije? Kriterijem indexa turističke razvijenosti i paušalnim opretećenjem u novim visinama iznosa sa sadašnjih 19,91 do 199,08 eur po krevetu, preležak dio kolača se bacio na razinu lokalne samouprave. Zakonodavcu je opravdanje da tek 6 % odluka jedinica lokalne samouprave sada primjenjuje najviše stope poreza po krevetu (199,08Eur) Indexom tur. razvijensti definirano je područje jedne općine, grada, a znamo da na teritoriju lokalne samouprave imamo više i manje atraktivnih zona. Nadalje, naglašava se izračun poreznog opterećenja dohotka od najma je 8,4 % a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja turistima 2% !!! Osnovica kod dohotka od najma se umanjuje za 30 %, a kod iznajmljivača nema priznavanja nikakvih troškova (održavanje, čišćenje, provizije agencijama!! Drastično povećanje poreza neće riješiti problem višegodišnjeg sustavnog zanemarivanja prakse povećanja broja smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju. Dozvoljavala se prenamjena poslovnih prostora, garaža, podrumskih prostora i svi su registrirani za najam, a nikako ne mogu biti u kategoriji „pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu“ jer u većini takvih objekata “domaćina” nema. Nepravde i nepravilnosti koje su se tolerirale više od desetljeća, potrebno je ispraviti, ali ne preko leđa legalnih i urednih iznajmljivača u obiteljskom smještaju. Povećanju poreznog opterećenja imovine treba treba pristupiti uravnoteženo i uz kvalitetnu pripremu koja će biti jasno obrazložena. Pri tome bi se obvezno trebale poštivati odredbe Ustava Republike Hrvatske prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a porezni sustav mora biti temeljen na načelima jednakosti i pravednosti. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
51 ZAGREBAČKO DIJABETIČKO DRUŠTVO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. U čl. 14. st. 3. t. 12. predlažemo da se koeficijent postavi na 0,5 odnosno 300EUR kako bi se kroz veće porezno rasterećenje pokazala skrb države za ovu skupinu građana, koja zbog osobnog invaliditeta ili invaliditeta uzdržavanih članova uže obitelji u pravilu ima brojne dodatne troškove. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Daljnje povećanje osobnog odbitka nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Napominje se da se poreznim propisima može djelomično utjecati na socijalni aspekt te da su pitanja socijalne politike temeljno uređena propisima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike kao i visina minimalne place
52 ANA BRNIČEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Indexom tur. razvijenosti definirano je područje jedne općine, grada, a znamo da na teritoriju lokalne samouprave imamo više i manje atraktivnih zona. Povećanje paušala je trebalo postupno povećati u par godina, a ne odjednom ( čak 653 %). Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
53 ANA BRNIČEVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Predložena visina paušalnog poreza na dohodak predstavlja preveliko povećanje u odnosu na dosadašnju, a pritom nisu u obzir uzeti svi usporedivi podaci kad se oporezivanje tzv. “turističkog najma” uspoređuje s oporezivanjem ostalih oblika dohotka od imovine. Također se kod određivanja visine paušala, ali i samog načina oporezivanja, uopće nije vodilo računa o poreznoj snazi svakog poreznog obveznika jer istu poreznu obvezu ima krevet u smještajnoj jedinici s 3 zvjezdice i onaj sa 5 zvjezdica. Šta je s projektom (re)kategorizacije? Kriterijem indexa turističke razvijenosti i paušalnim opterećenjem u novim visinama iznosa sa sadašnjih 19,91 do 199,08 eur po krevetu, pretežak dio kolača se bacio na razinu lokalne samouprave. Zakonodavcu je opravdanje da tek 6 % odluka jedinica lokalne samouprave sada primjenjuje najviše stope poreza po krevetu (199,08Eur) Indexom tur. razvijenosti definirano je područje jedne općine, grada, a znamo da na teritoriju lokalne samouprave imamo više i manje atraktivnih zona. Nadalje, naglašava se izračun poreznog opterećenja dohotka od najma je 8,4 % a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja turistima 2% !!! Osnovica kod dohotka od najma se umanjuje za 30 %, a kod iznajmljivača nema priznavanja nikakvih troškova (održavanje, čišćenje, provizije agencijama!! Hrvatska udruga obiteljskog smještaja Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
54 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. AmCham pozdravlja izmjenu, ali vjeruje da su predložene izmjene skromne. AmCham smatra da bi smanjenje stopa poreza na dohodak od 20% (tj. 15%-23,6%, ovisno o odluci grada/općine) na 10% te 30% (tj. 25%-35,4% ovisno o odluci grada/općine) na 20% imalo dodatni snažni pozitivni utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i povećalo bi kupovnu moć velikog broja zaposlenih. Tom mjerom bi se osiguralo da uz isti trošak poslodavaca zaposlenici dobivaju veća neto primanja, što povećava njihovu gospodarsku moć i kapacitet za potrošnju, tj. povećava životni standard (posebno sada, u uvjetima znatne inflacije). To onda ima i pozitivan utjecaj na gospodarski rast u Hrvatskoj. Poznato je da je u Hrvatskoj u razdobljima nakon ranije provedenih poreznih rasterećenja dohotka veća gospodarska snaga stanovništva dovela do viših stopa gospodarskog rasta, u značajnom iznosu generiranom osobnom potrošnjom. Naime, glavnina poreznih priroda dolazi od tzv. neizravnih poreza, primarno PDV-a, pa „oslobođenje“ dohotka od poreza na dohodak doprinosi povećanju prihoda od PDV zbog povećane potrošnje. Osim toga, AmCham predlaže da se stopa poreza na dohodak od 24%, primjenjiva na dohodak od kapitala po osnovi dodjele dionica i dohodak od imovinskih prava i otuđenja imovine, snizi na 12%, čime bi se izjednačila s poreznom stopom primjenjivom na ostale dohotke po osnovi kapitala i imovine (dividende, kamate, najam i sl.). Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlažu se smanjiti sve gornje granice u rasponima za niže i više porezne stope. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporeziv dio utvrđen je na nivou države, dok se eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno i fiskalnim okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka s nižim visinama poreznih stopa. Pritom se vodilo računa o održivosti proračuna i prilagodbi porezne politike jedinica lokalne samouprave te mogućnosti prikupljanja prihoda na približno sličnoj razini.
55 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. AmCham pozdravlja povećanje osobnog odbitka s 560 eura na 600 eura. AmCham je predlagao iznos od 840 eura uz argumentaciju u nastavku: Među osnovnim ciljevima Programa Vlade Republike Hrvatske koji se odnose na porezni sustav posebno se ističe pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i rasterećenje građana i poduzetnika. Vlada kontinuirano promiče te ciljeve, što se očituje u npr. više uzastopnih povećanja neoporezivog dijela dohotka (tj. osobnog odbitka). Međutim, AmCham smatra da su zbog inflatornih udara na standard građana potrebna i daljnja rasterećenja dohotka – stoga se predlaže povećanje osobnog odbitka na 840 EUR. Taj iznos je trenutna razina minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. S jedne strane, AmCham smatra da je opravdano ne zadirati oporezivanjem u one razine dohotka koje su ispod minimalnog dohotka potrebnog za život, a s druge strane, ta mjera bi koristila širokom krugu radne populacije u Hrvatskoj jer bi i osobama sa srednjim i višim primanjima tako bilo sniženo ukupno porezno opterećenje i povećana neto primanja. Time bi razine plaća koje im mogu ponuditi hrvatski poslodavci bile konkurentnije u usporedbi s inozemnim poslodavcima, što pozitivno utječe na smanjenje odljeva radne snage. Također, to bi otvorilo prostor poslodavcima osoba s neto primanjima do 840 EUR (kojima povećanje neoporezivog dijela plaće inače ne proizvodi učinak jer zbog razmjerno niske plaće ne plaćaju porez na dohodak) da razmotre povećanje plaća tih osoba jer bi neto učinak za posloprimca i bruto učinak za poslodavca bio povoljniji nego u situaciji kad bi na odgovarajući dio povećanja plaće trebalo primijeniti porez na dohodak od 20% ako je osobni odbitak ostao isti. Socijalne učinke koje bi ova mjera imala ne treba posebno objašnjavati. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa. Napominje se da se poreznim propisima može djelomično utjecati na socijalni aspekt te da su pitanja socijalne politike temeljno uređena propisima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike kao i visina minimalne place
56 FILIP ČAČKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. Prijedlog novog teksta da gornja granica niže stope uvijek bude 20%: 1. općina - nižu stopu u granicama od 15 % do 20 % te višu stopu u granicama od 25 % do 30 % 2. grad - nižu stopu u granicama od 15 % do 20 % te višu stopu u granicama od 25 % do 31 % 3. veliki grad i grad sjedište županije - nižu stopu u granicama od 15 % do 20 % te višu stopu u granicama od 25 % do 32 % 4. Grad Zagreb - nižu stopu u granicama od 15 % do 20 % te višu stopu u granicama od 25 % do 33 %.“ Naime, potrebno je porezno rasteretiti sve koji se nalaze u nižem platnom razredu. Na taj način se omogućuje više prihoda za pokrivanje životnih troškova. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlažu se smanjiti sve gornje granice u rasponima za niže i više porezne stope što će dodatno utjecati na smanjenje poreznog opterećenja godišnjeg dohotka. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporeziv dio utvrđen je na nivou države, dok se eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno i fiskalnim okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka s nižim visinama poreznih stopa. Pritom se vodilo računa o održivosti proračuna i prilagodbi porezne politike jedinica lokalne samouprave te mogućnosti prikupljanja prihoda na približno sličnoj razini.
57 FILIP ČAČKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Prijedlog novog teksta: U članku 14. stavku 1. riječi: „560,00 eura“ zamjenjuju se riječima: „iznos minimalne bruto plaće propisane za tu godinu. Ukoliko u toj godini nema propisanog povećanja minimalne bruo plaće, POrezna uprava će po službenoj dužnosti uvećati osobni odbitak za iznos inflaceije prilikom obračuna povrata poreza za prethodnu godinu. Porezna uprava donosi rješenje o povećanju osobnog odbitka za iznos po službene dužnosti, nakon objave podatka o inflaciji za prehodnu godinu Državnog zavoda za statistiku." Nije prihvaćen Prilikom uređenja poreznog sustava potrebno je možebitne izmjene i dopune razmotriti sa svih relevantnih aspekata uzimajući u obzir cjelokupnost poreznog sustava te uvažavajući fiskalne mogućnosti proračuna. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
58 FILIP ČAČKOVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Osobni odbitak bi trebalo ineksirano vezati uz podatak o inflaciji koji DZS (Državni zavod za statistiku) objavi), a ne fiksirati određeni iznos. Navedeno, primjerice postoji u poreznom sustavu Savezne Republike Njemačke. Prijedlod: Porezna uprava poslužbenoj dužnosti računa godišnji porezni odbitak prilikom izračuna povrata poreza za pošlu godinu. Osobni odbitak mora svake godine biti uvećan minimalno za iznos inflacije, a političkom odlukom može biti uvećan i više. Nije prihvaćen Svaka država uređuje porezni sustav sukladno svojoj poreznoj politici uzimajući u obzir cjelokupnost poreznog sustava, a prilikom uređenja istog potrebno je možebitne izmjene i dopune razmotriti sa svih relevantnih aspekata uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti proračuna.
59 MARIN FILIPEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. „(3) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske i koje su neprekidno, najmanje dvije godine boravile u inozemstvu prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u razdoblju pet godina. --> Razlog promjene na 50% je što nitko tko godinama radi i plaća porez u RH ne želi i ne smije biti porezno nejednak do te mjere da netko zbog 2 godine lutanja po EU pri povratku 5 godina ne plaća porez. Time se trud i rad nas preostalih degradira i blati i potiče nas se da i mi odemo na 2 godine u raditi u neku drugu drzavu EU barem na 2 godine. To mladima koji rade u nekim novijim sektorima, nije veliki problem, mijenjati posao svake 2-3 godine. (5) Razdoblje od pet godina iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.“. ---> Molim da smanjite broj godina na 3 godine, jer ako se radi o 5 godina, to znači da se ljudima isplati ići u EU raditi 2 godine, s ciljem da u idućih 5 godina ne plaćaju porez na dohodak u RH. Idealno vrijeme za to je prije negose odluče imati obitelj, kada već imaju solidna primanja. Na ono što je gospodin MARIO MARKOVIĆ u svom komentaru nazvao frapantnim podatkom, na tu informaciju bi se trebalo djelovati i u stavci umanjenja poreza na dohodak za mlade dodati isto što stoji i u ovoj stavci o porezu na dohodak povratnika "...umanjuje se fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske..." kako bi zadržali naše mlade, a ne omogućili veće plaće stranim radnicima. --> Smisao umanjenja poreza na dohodak za mlade nije taj da mi koji plaćamo porez za sebe i za mlade (jer im je umanjen) to radimo zbog stranih radnika, nego da zadržimo naše mlade u RH. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Programom Vlade 2024.-2028. želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. S obzirom na demografske okolnosti u kojima se nalazi Republika Hrvatska predloženo razdoblje porezne olakšice smatra se poticajnom za povratak iseljenika. Napominje se kako ranije propisana porezna olakšica kojom se u godišnjem obračunu mladim osobama do 30 godina života umanjuje obveza poreza na dohodak od nesamostalnog rada nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona.
60 RADIVOJ PASTORČIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Iznosi turističke pristojbe za 2025. godinu za područje Zadarske županije. Paušalna godišnja turistička pristojba za skupinu Smještaj u domaćinstvu je 2024. godine iznosila 48,00 € po krevetu, dok 2025. godine iznosi 50,00 € po krevetu. Neću ulaziti u smisao pristojbe jer za to jednostavno nema suvislog odgovora a time ni smisla... povećanje iznosi 4,17%. Ova kakofonija koju stvaraju naši "političari" a odzvanja našim medijskim prostorom samo potvrđuje činjenicu da je reforma koju treba provesti ishitrena, bez odgovarajućih sustavnih, multidisciplinarnih analiza. Izjava 17. rujna 2024. "Ta porezna reforma ide i ona će ići i s daljnjim RASTEREĆENJEM poreza na dohodak", dodao je Plenković. "Ovo su prihodi lokalnih jedinica i država ovo ne radi da bi neku proračunsku rupu nadomjestila, nego zbog ovog političkog i ekonomskog pitanja, a to je priuštivo stanovanje." !? Izjava ministra turizma 25. rujna 2024. "Do sada je porezno opterećenje bilo izrazito malo, nepravedno i podoporezovano, nekih 1 do 2 posto. Sad će biti 5 posto. Ovaj model koji smo napravili je apsolutno pravedan za onoga koji ima 10 kreveta i za onoga koji ima 5 kreveta. Zato što je osnovni parametar prihod po krevetu, a ne nešto drugo."! Kako sustav koji se bazira na fiksnom paušalnom iznosu može biti "pravedan" kada određeni postotak npr. 5% na DOHODAK ovisi o cijeni smještaja koja varira! Koji faktor u svemu je uopće kategorizacija! Apartman sa dvije ili pet zvjezdica ne mogu postići ni približno jednaku tržišnu cijenu a time dolazi do enormnih razlika u prihodima dok je jednima i drugima porez na dohodak po ležaju/apartmanu isti! Dali je to pošteno? Nekima očito da. Nije prihvaćen Propisani iznosi turističke pristojbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona. Utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu propisano je Zakonom o porezu na dohodak i podzakonskim propisima kako bi se pojednostavilo vođenje evidencije i plaćanje poreza na dohodak odnosno kako bi se poreznim obveznicima olakšalo obavljanje djelatnosti. Napominjemo da porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete za utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, ukoliko žele mogu utvrđivati i plaćati porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga. Međutim, porezni obveznici koji ne ispunjavaju uvjete za utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, obvezni su utvrđivati i plaćati porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga.
61 RADIVOJ PASTORČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Očitovanje Udruge iznajmljivača apartmana i soba grada Paga Povećanje poreza na dohodak: Nerealne projekcije, udar na domicilne iznajmljivače i demografsku strukturu Najava enormnog povećanja poreza na dohodak ne samo da je plod nerealnih projekcija i manjkavih analiza, već predstavlja i ozbiljan udar na domicilne iznajmljivače koji cijelu godinu borave na otoku Pagu (Vjerujem da navedeno vrijedi i za druge slične destinacije). Ovaj radikalan porezni namet nije samo financijski teret za ove ljude, već nosi i dalekosežne posljedice na njihovu kupovnu moć, održivost lokalne ekonomije i, u konačnici, na ionako negativnu demografsku strukturu otoka. Cjelogodišnji život u sezonskom okruženju Veliki dio iznajmljivača na otoku Pagu živi na ovom otoku cijele godine. Njihova egzistencija ne ovisi samo o nekoliko ljetnih mjeseci, već i o tome kako uspijevaju prebroditi dugu zimu, kada su turistički prihodi minimalni, a troškovi života i održavanja imovine neprestano rastu. Povećanje poreza izravno pogađa njihove osnovne prihode, smanjuje kupovnu moć te značajno otežava svakodnevni život na otoku, gdje su ionako ograničene prilike za dodatni prihod tijekom ostatka godine. Kupovna moć – ključ opstanka lokalnih zajednica Ovaj porezni udar brutalno smanjuje kupovnu moć domicilnih stanovnika. Ljudi koji žive na otoku Pagu oslanjaju se na turizam kao na glavni izvor prihoda, a njihovi prihodi, iako sezonski, omogućuju im održavanje donekle pristojnog životnog standarda tijekom cijele godine. Smanjenje kupovne moći ne utječe samo na pojedinačna kućanstva, već ima domino efekt na cijelu lokalnu ekonomiju. Manje novca u džepovima lokalnog stanovništva znači i manje potrošnje na lokalne proizvode, usluge i infrastrukturu, što će dodatno oslabjeti ionako ranjivu otočnu ekonomiju. Negativan utjecaj na demografsku strukturu otoka Otok Pag, kao i mnogi drugi otoci u Hrvatskoj, već se suočava s negativnim demografskim trendovima – iseljavanje mladih, starenje stanovništva i smanjenje broja stanovnika. Ovako drakonski porezni udar dodatno će pogoršati demografsku situaciju. Mladi ljudi i obitelji, suočeni s rastućim nametima, jednostavno neće vidjeti budućnost na otoku. Porezi ovakvih razmjera tjeraju ih da napuste otok u potrazi za boljim prilikama na kopnu ili u inozemstvu, gdje su porezni uvjeti i poslovne mogućnosti povoljniji. Ovaj porezni udar djeluje kao katalizator za iseljavanje – dok bi turizam trebao biti poluga za održavanje i revitalizaciju otočne populacije, ovakva porezna politika čini upravo suprotno. Umjesto da se stvori okruženje u kojem će mladi ljudi vidjeti budućnost u obiteljskim iznajmljivačkim poslovima, vlada ih svojim odlukama gura prema napuštanju otoka. Dalekosežne posljedice na društvo i ekonomiju Negativan utjecaj ovakve politike neće se zaustaviti samo na demografiji ili kupovnoj moći. Dugoročno, ovako visoki porezi mogli bi ugroziti održivost cijelog turističkog sektora na otoku Pagu. Mali iznajmljivači, koji su okosnica otočnog turizma, bit će prisiljeni ili napustiti tržište ili drastično smanjiti svoje kapacitete, što će dovesti do smanjenja turističke ponude, a time i do smanjenja broja turista. Manje turista znači manje prihoda za cijelu zajednicu – od restorana, trgovina i uslužnih djelatnosti, pa sve do lokalnih obrtnika i proizvođača. Ovaj scenarij ima potencijal dovesti do spirale ekonomskog pada, umjesto održivog turizma mogli bi postati još jedan simbol zapuštenih hrvatskih otoka koji se bore s depopulacijom i ekonomskom stagnacijom. Povećanje poreza – kratak pogled na dugoročnu katastrofu Odluka o povećanju poreza na dohodak pokazuje da su donositelji odluka potpuno odvojeni od stvarnosti s kojom se suočavaju domicilni iznajmljivači na otoku. Bez dubinske analize specifičnosti lokalnog života, sezonalnosti prihoda i demografskih izazova, donosi se politika koja ne samo da otežava život otočanima, već dugoročno ugrožava održivost cijelog otočnog ekosustava. Povećanje poreza možda privremeno puni državnu blagajnu, ali dugoročne posljedice na kupovnu moć, demografsku strukturu i održivost turističkog sektora mogle bi biti katastrofalne. Umjesto da se lokalnim iznajmljivačima pruži podrška i poticaji, suočavaju se s porezima koji će ih natjerati ili u sivu ekonomiju ili na potpuno napuštanje posla. Zaključak: Vrijeme za preispitivanje Ova porezna politika, osim što je nepravedna, nepromišljena i štetna, ignorira i stvarnost života na otoku. Najavljeni porezni namet ugrožavanja egzistenciju domicilnih iznajmljivača, smanjuju kupovnu moć i dodatno pogoršavaju već negativne demografske trendove. Vrijeme je da vlasti preispitaju ovu odluku i počnu donositi one koje će podržati, a ne uništiti otočnu zajednicu. Radivoj Pastorčić Predsjednik Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
62 ANTE FUZUL PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Prilikom uvođenja paušalnog načina oporezivanja iznajmljivača koji se vode kao "građani u domaćinstvu" intencija je bila smanjiti broj objekata koji rade na crno. Pojednostavljenjem plaćanja uzeto je u obzir da su to većinom objekti kojima se po starom načinu oporezivanja naplaćivalo 13% na neto iznos (na ime troškova priznavalo se 50% od ukupno zarađenog iznosa). Intencija ovih izmjena je kako se tvrdi izjednačiti porezne namete iznajmljivanja za dugoročni najam i za kratkoročni najam. Jedini ispravan put bio bi da se je izjednačila porezna stopa koja je trenutno istaknuta za dugoročni najam od 12% i primijenila na kratkoročni najam uz priznavanje troškova od 70% na ime kratkoročnog najma. Temelj za ovakav trošak je taj što je održavanje objekata za kratkoročni najam u odnosu na prethodno obračunavanje od 50% značajno promijenjeno uvjetima koji se postavljaju pred one koji opremaju objekt za kratkoročni najam, troškovi režija koje u ovom slučaju iznajmljivači plaćaju direktno iz cijene najma (dugoročni najam - režije se plaćaju zasebno), čišćenje i održavanje objekta je na teret samog iznajmljivača i plaća se također iz najamnine bilo da se koriste agencije za čišćenje ili da se samostalno čiste objekti za kratkoročni najam (kod dugoročnog najma najmoprimac sam održava čistoću unajmljenog prostora). Dakle, da skratim, jedini ispravan način oporezivanja bio bi po meni gore navedeni. Drugi razlog koji želim navesti je da se pri donošenju ovakvog teksta nije imalo u vidu pravednost i jednakost poreznog sustava u kojem svatko doprinosi sukladno svojim mogućnostima. Imamo tako situaciju da će recimo u gradu Biogradu koji je u prvoj zoni netko za apartman sa 2 glavna i 2 pomoćna ležaja plaćati 600 EUR poreza ukoliko se ne polakomi gradonačelnik pa ne uvede maksimalno 300 EUR po krevetu, a netko u zaleđu hrvatske obale u kući za odmor koja se nalazi u četvrtoj zoni će plaćati za 4 ležaja 80 EUR. Razlika je u tome da u Biogradu ovakav iznajmljivač može zaraditi maksimalno 100 EUR po danu u srcu sezone i da se takav smještaj ovisno o poziciji u Biogradu može iznajmiti u prosjeku nekih 56 dana (prosjek obiteljskog smještaja ove i prošle godine) dok će iznajmljivač iz zaleđa naplatiti svoj smještaj preko 250 EUR po noćenju i takve objekte obično imaju u najmu oko 120 dana. Dakle, kao što vidite, vaš prijedlog nije ni u kojem slučaju pravedan, a izjava ministra da se u objektu koji plaća samo 120 eur poreza na 6 ležaja može zaraditi do 40.000 EUR, ja odgovaram da je to izjava koja ne drži vodu, jer odgovorno tvrdim da na 75 dana popunjenosti na takvom objektu nije moguće zaraditi više od 15.000 EUR, a porez koji se plaća je više nego dvostruko veći. Iznajmljivač kojem ostane 50% od ukupnog zarađenog iznosa može skakati od sreće, ako ima snage nakon sezone u kojoj se iscrpi pokušavajući gostima napraviti što bolji ugođaj prilikom odmora. Rad koji iznajmljivač i cijela njegova obitelj ulažu uopće se ni ne spominje kao kategorija koju bi trebalo uključiti u ovaj način rada. Ista stvar je i sa odvajanjem iznajmljivača koji iznajmljuju dio nekretnine u kojoj stanuju od onih koji imaju i po nekoliko nekretnina te se bave rentijerstvom, a da ne govorimo o činjenici da su nam svi kampovi puni mobile home kućica od kojih većina njih radi na crno, bez da plate ijedan cent poreza. No, umjesto da se pozabavi time, zakonodavac ima devizu da tuče magarca koji vuče dok ovaj ne crkne. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
63 MOJMIR PAVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Poštovani, iz ogromnog broja prijedloga i komentara na ovaj prijedlog Zakona jasno je da je nužno razdvojiti obiteljski smještaj od rentijerstva. Obiteljski smještaj bi trebao biti definiran kao smještaj turista u istom objektu u kojem je iznajmljivač ujedno i domaćin s trajnim prebivalištem u istom tom objektu. Obiteljski smještaj trebao bi imati bitno povoljniji porezni tretman od rentijera koji iznajmljuju stanove i vile, a da u njima uopće trajno ne žive. Iz tog razloga trebalo di predloženu zakonsku odredbu dopuniti odredbom da predstavnička tijela JLS mogu za obiteljski smještaj utvrditi niže cijene paušalnog poreza po ležaju od predloženih, uz popust po ležaju do 70-80%. Eventualno bi se mogao postaviti dodatni kriterij da se pravo na popust po ležaju priznaje za određeni broj ležajeva (npr.10-12), a da se za ležajeve iznad utvrđenog broja plaća pun iznos. Upravo broj ležajeva bi trebao biti osnova za priznavanje popusta, a ne broj jedinica koje se iznajmljuju jer netko može imati 6 ležajeva u 3 smještajne jedinice, a netko 12 ležajeva u samo dvije te je jasno da je jedino mjerodavno i pošteno oporezovati ležajeve te priznavati popust na određen broj ležajeva, a ne broj smještajnih jedinica. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta, neovisno o tome koliko kreveta iznajmljuje odnosno spada li u skupinu iznajmljivača ili domaćina.
64 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 14. 4) Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja nisu visinu poreznih stopa utvrdila odlukom sukladno članku 19.a stavku 2. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) nisu obvezna donositi odluku iz stavka 1. već se primjenjuju porezne stope iz članka 19.a stavka 5. Nije prihvaćen Prijelaznim i završnim odredbama odnosno člankom 14. stavkom 3. Prijedloga Zakona predlaže se propisati da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja su visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj utvrdila odlukom sukladno članku 57. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) dužna donijeti novu odluku sukladno članku 8. Prijedloga Zakona ako je visina poreznih stopa izvan granica propisanih člankom 8. Prijedloga Zakona. Slijedom navedenog, predloženo jasno nedvojbeno proizlazi iz citirane odredbe Prijedloga Zakona.
65 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 14. Predlažemo da se ovim člankom jasno propiše da one jedinice lokalne samouprave koje nisu, prema odredbama važećeg Zakona donijele vlastite odluke već su se kod njih primjenjivale porezne stope u skladu s člankom 19.a stavkom 5., da nisu dužne donositi nove odluke budući se za njih nastavljaju primjenjivati porezne stope iz članka 19.a stavka 5. Nije prihvaćen Prijelaznim i završnim odredbama odnosno člankom 14. stavkom 3. Prijedloga Zakona predlaže se propisati da su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave koja su visinu paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu odnosno po smještajnoj jedinici za robinzonski smještaj utvrdila odlukom sukladno članku 57. stavku 3. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22. i 114/23.) dužna donijeti novu odluku sukladno članku 8. Prijedloga Zakona ako je visina poreznih stopa izvan granica propisanih člankom 8. Prijedloga Zakona. Slijedom navedenog, predloženo jasno nedvojbeno proizlazi iz citirane odredbe Prijedloga Zakona.
66 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: Odlukom iz stavka 4. ovog članka jedinice lokalne samouprave visinu poreza mogu odrediti u jedinstvenom iznosu za čitavo područje ili različitu visinu poreza ovisno o naselju, zoni gdje se nekretnina nalazi te kategorizaciji smještajnog objekta. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak.
67 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Smatramo da predložena visina poreza predstavlja preveliko povećenje u odnosu na dosadašnju te da bi kod određivanja visine paušalnog poreza ipak trebalo uzeti u obzir sve usporedive podatke kada se oporezivanje tzv “turističkog najma” uspoređuje s oporezivanjem ostalih oblika dohotka od imovine. Naime, kod određivanja visine paušala ali i samog načina oporezivanja uopće nije vodilo računa o poreznoj snazi svakog poreznog obveznika jer istu poreznu obvezu ima krevet u smještajnoj jedinici sa 3 zvjezdice i sa 5 zvjezdica. Iako se slažemo da nam je cilj održivi turizam visoke kategorije, porezni se sustav treba temeljiti na jednakom snošenju poreznog tereta što je ustalom i ustavna kategorija. Pored toga ne može se drastičnim povećanjem poreza riješiti sustavno zanemarivanje problema povećanja broja smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju koji se nikako ne mogu smatrati pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu jer u velikom dijelu takvih objekata “domaćina” nema. Dakle, Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti treba omogućiti mogućnost dobivanja rješenja o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu isključivo na objekte u kojima ta osoba ujedno i živi. Stoga predlažemo da se predloženi iznosi paušalnog poreza značajno smanje. Osim primjedbe na predloženu visinu poreza, smatramo da bi zakonom trebalo dati mogućnost jedinicima lokalne samouprave da unutar zakonom određenog raspona utvrđuju visinu poreza temeljem dodatnih kriterija ovisno o naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi, kategorizaciji smještajnog objekta, i drugim mjerilima, čime bi porezni teret barem djelomično odgovarao poreznoj snazi poreznih obveznika. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Nadalje, Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. Napominjemo da odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti nisu predmet ovog Nacrta prijedloga zakona.
68 GRAD OPATIJA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Načelno smatramo da je nužno ići u smjeru smanjenja poreznog i svako drugog opterećenje plaća, a povećanja poreznog opterećenja imovine. Međutim isto tako smatramo da u svemu treba imati mjeru te primarno kvalitetnu pripremu koja mora jasno biti obrazložena javnosti. Pri tome bi se obvezno trebale poštivati odredbe Ustava Republike Hrvatske prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a porezni sustav mora biti temeljen na načelima jednakosti i pravednosti. Mišljenja smo da je isto ovom prilikom, kao i kod ranijih porezni reformi, izostalo. Nije prihvaćen Prilikom svake izmjene poreznih propisa osobito se vodi računa o temeljnim ustavnim načelima jednakosti i pravednosti prema kojima, porezne obveze moraju biti utvrđene i raspoređene na sve porezne obveznike na način da budu razmjerne ekonomskoj snazi poreznih obveznika, odnosno u skladu sa zahtjevom ravnomjerne raspodjele poreznog tereta na način da se zaštiti porezne obveznike sa najnižim primicima i očuva njihov životni standard. Tako se Prijedlogom Zakona predlaže povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika.
69 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Sukladno članku 9. stavak 1. točke 18. i 24. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 115/2016., 106/2018., 121/2019., 32/2020., 138/2020., 151/2022., 114/2023.) porez na dohodak se ne plaća na premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 67,00 eura za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 804,00 eura godišnje, kao i na premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika osiguratelju odnosno Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje prema propisu kojim je uređeno dobrovoljno zdravstveno osiguranje, do propisanog iznosa premije od 500,00 eura godišnje podmirene bezgotovinskim putem (članak 5. i članak 7. Pravilnika o porezu na dohodak). Stoga predlažemo da se omogući jednak porezni tretman za proizvode osiguranja za slučaj smrti bez ulagačke i bez štedne komponente (s dopunskim osiguranjima), premije kojih poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika do iznosa od bar 500,00 eura (a po mogućnosti i do 804 eur) te da se zakonski reguliraju kao primici na koje se ne plaća porez na dohodak. Naglašavamo prije svega socijalni i demografski aspekt ovog prijedloga dopuna članka 9. Zakona o porezu na dohodak jer bi se osiguranjem za slučaj smrti radnika, a premije kojeg poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, zaštitila obitelj odnosno najbliže osobe radnika na način da bi im u najtežim životnim trenucima osigurala financijska pomoć. Predložena dopuna članka 9. Zakona o porezu na dohodak omogućila bi i daljnji razvoj grupnih i individualnih osiguranja temeljenih i na tendencijama prisutnim na cjelokupnom europskom nivou usmjerenim na principe dobrobiti zaposlenika i poboljšanje njihove financijske pozicije. Upravo pružajući takvo osiguranje vlastitim zaposlenicima, poslodavci mogu pomoći u poboljšanju financijske dobrobiti zaposlenika, što posljedično može rezultirati drugim pozitivnim ishodima, kao što su povećana produktivnost i angažman te smanjeni stres za zaposlenike. Stoga predlažemo da se omogući jednaki porezni tretman za proizvode osiguranja za slučaj smrti bez ulagačke i bez štedne komponente, a premije kojih poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, kao što je to već Zakonom o porezu na dohodak propisano za dobrovoljno mirovinsko osiguranje te dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje. Moguća formulacija navedene odredbe glasila bi (u članku 9. stavak 1., iza točke 24. dodaje se nova točka 25.: "25. premije životnog osiguranja za slučaj smrti sa ili bez dopunskih osiguranja osoba koje ne sadrže ulagačku i štednu komponentu, a koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak, društvu za osiguranje, do visine od ukupno 500 eur (alt. 804 eur).“ U tom smislu potrebno je dopuniti i Pravilnik o porezu na dohodak. Nije prihvaćen S obzirom da uplate osiguranja za slučaj smrti bez ulagačke i bez štedne komponente (s dopunskim osiguranjima) nisu nužno vezana uz rad kao primjerice uplate premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje se isplaćuju, najčešće, prestankom radnog odnosa odnosno odlaskom u mirovinu, prijedlog se ne prihvaća. Ističemo kako se poreznim propisima uređuje samo porezni tretman primitaka, ali ne i pravo na isplatu istih.
70 SLOBODAN FRANKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 15. Tražim izmjene i dopune predloženog članka 15. Stavak 2 te predlažem slijedeći tekst: “Odluku iz stavka 1. ovoga članka predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave dužna su donijeti te dostaviti Poreznoj upravi najkasnije do 28. veljače 2025. , s početkom primjene istog od 01.01.2026. " Razlog tome je što su za predstojeću turističku sezonu već zaprimljene i potvrđene rezervacije sa postojećim cijenama u kojima nisu ugrađene nove znantno veće porezne obveze, novi rashodi. Nije prihvaćen Prilagodba visine paušalnog poreza nužna je s ciljem postizanja veće pravednosti u oporezivanju. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je i očekivana prilagodba visine paušalnog poreza.
71 SLOBODAN FRANKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Stavak 7- protivim se predloženim iznosima paušalnog poreza u Eurima prema kategorijama jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti, ukoliko lokalne samouprave ne donesu odluku kojom će propisati visine paušalnog poreza, te predlažem nove iznose: I kategorija 125€ II kategorija 100€ III kategorija 65€ IV kategorija 35€. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Nadalje, Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
72 SLOBODAN FRANKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Protivim se predloženim iznosima paušalnog poreza u Eurima prema kategorijama jedinice lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti, držeći da su isti previsoki, te da se u istu kategoriju stavljaju ležajevi u sobama, apartmanima i vilama, te destinacije koje rade samo sezonski i one koje rade tijekom cijele godine. Ne razlikuju se iznajmljivači u domaćinstvu od rentijera. Iznajmljivači u domaćinstvu mogu biti samo oni koji imaju prebivalište u nekretnini u kojoj iznajmljuju. Osobito se sankcioniraju legalni iznajmljivači od vlasnika nekretnina u kojima su smješteni nekomercijalni turisti, tzv. rođaci i prijatelji. Predlažem stoga slijedeće iznose prema kategorijama: I kategorija od 50 – 200 € II kategorija od 50 – 150 € III kategorija od 30-100 € IV kategorija od 20 – 50 €. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta, neovisno o tome koliko kreveta iznajmljuje odnosno spada li u skupinu iznajmljivača ili domaćina.
73 SLOBODAN FRANKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Brisanje članka 7 . Protivim se posebnim poreznim umanjenjima fizičkim osobama, koji su neprekidno najmanje dvije godine boravile u inozemstvu, čime se iste stavlja u privilegirani položaj spram onih koji su živjele i radili u R. Hrvatskoj. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Također, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane slične porezne olakšice za određene skupine primjerice mlade osobe do 30 godina života, umirovljenike ili osobe s prebivalištem na području jedinica lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara, a koje su također propisane u vidu ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
74 CENTAR ZA AKTIVNO I ZDRAVO STARENJE II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Poštovani postoje socijalne djelatnosti- domovi za starije kojima su plaće 60-70% prihoda. Plaće u socijalnim djelatnostima su male, ali i prihodi su niski. Ljudi u Slavoniji imaju izrazito niske plaće i mirovine i teško mogu platiti realan iznos usluge doma. Svugdje u Europi cijena usluge za jednog korisnika pokriva bruto 2 plaću jednog radnika. Mi u Slavoniji imamo 50% veći trošak plaće nego što je cijena doma po korisniku. O našim starijima se više neće imati tko brinuti. Razmislite o olakšicama za određene skupine djelatnosti. Većina Eu država čak sufinancira domove do njihove realne cijene troška po korisniku. U drugim djelatnostima trošak plaće radnika zauzima 20-30% prihoda tvrtke, te su one znatno manje izložene . Zadržimo naše domaće radnike da brinu o našim starijima. Nije prihvaćen Visina plaće nije uređena poreznim propisima već izvorima radnog prava. Navedeno je uređeno propisima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike kao i visina minimalne place. Poreznim propisima može se djelomično utjecati na socijalni aspekt primjerice putem povećanja osobnog odbitka što se predlaže i ovim prijedlogom Zakona od 1.1.2025. povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 na 600,00 eura kao i iznose osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost. Isto tako, u sustavu poreze na dohodak postoje porezne olakšice koje su od utjecaja na zadržavanje mladih u zemlji (oslobođenjem od plaćanja poreza na dohodak po osnovi plaće u 100% iznosu do 25 godina života odnosno u 50% iznosu između 26 i 30 godina života) te se i ovim Prijedlogom Zakona predlaže propisati novu poreznu olakšicu kojom će se doprinijeti stvaranju poticajnog okruženja i ostanku iseljenih hrvatskih državljana u RH. Pitanja socijalne politike temeljno su uređena propisima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike.
75 MARIJAN ŠULJIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Potpuno je netočan podatak da je porezno opterećenje dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima 2%. Za preko 80 % iznajmljivača on iznosi oko 5 % a ako se pribroje i ostala (taksa i članarina) obvezna davanja (koje iznajmljivač ne smije posebno naplatiti za razliku od d.o.o-a ili obrta) porezno opterećenje iznosi oko 10 %. Krajnje je nekorektno od članova Vlade RH javno komunicirati taj podatak a koji za cilj ima dobiti javnu privolu na povećanje paušalnog poreza. Mogli ste uvesti porez 1 € po krevetu te izmisliti npr. naknadu za razvoj turizma od 500 € po krevetu pa javno govoriti da je porezno opterećenje 0,001 %. Javnost bi vam bila još više naklonjena. Nije prihvaćen Utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu propisano je Zakonom o porezu na dohodak i pratećim propisima kako bi se pojednostavilo vođenje evidencije i plaćanje poreza na dohodak odnosno kako bi se poreznim obveznicima olakšalo obavljanje djelatnosti. Napominjemo da porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete za utvrđivanje i plaćanje poreza na dohodak u paušalnom iznosu, ukoliko žele mogu utvrđivati i plaćati porez na dohodak na temelju poslovnih knjiga.
76 MARIJAN ŠULJIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Prijedlozi iznosa paušalnog poreza su previsoki s obzirom na zaradu po krevetu. Prihod po krevetu od 40 € koliko tvrdi ministar ostvaruju samo iznajmljivači koji rade preko 120 dana a radi se uglavnom o većim gradovima. Svi oni 99,99 % svojeg kapaciteta pune putem specijaliziranih platformi te se jednostavno može utvrditi prihod za svakog iznajmljivača. 2/3 iznajmljivača na Jadranu ostvaruje prihod od 1000 € do 1500 € po krevetu u sezoni. Iznajmljivač plaća 3 fiksne naknade po krevetu (paušalni porez, turističku taksu i članarinu) koje ukupno u mojem gradu iznose 106 € po krevetu. Za preko 2/3 iznajmljivača ta visina iznosi oko 10 % davanja u odnosu na neto zaradu po krevetu. Plaćanje iste visine poreza na području jedne JLS stvara nepravdu prema iznajmljivačima u manjim mjestima koji ni približno ne mogu postignuti prihode kakve su u centralnom naselju JLS. Treba se vratiti na sistem zona unutar JLS. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta, neovisno o tome koliko kreveta iznajmljuje odnosno spada li u skupinu iznajmljivača ili domaćina.
77 NIKOLA KNEŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Primjedba br.1 : U dijelu zakona koji se odnosi na turistički paušalni porez po krevetu Članak 8 a odnosi se na članak 57 stavak 3 i novi stavak 4 mišljenja smo da se previše povisiva iznos u tablici stavka 4 jer su rasponi koji su do sada korišteni bili puno fleksibilniji i bilo je moguće utvrditi poštenije raspone unutar iste JLS na način da mjesta koja su turistički nerazvijenija (nemaju vodu,kanalizaciju,cestu i sl) imaju minimalan porez (do sada najniži prag 30eura) u odnosu na razvijena turistička mjesta koja su imala maksimalni prag od 200 eura dok se novim prijedlogom najniža granica od 30 eura diže za 500 % na 150 eura dok se maksimalni prag diže sa 200 na 300 eura što je 50%. Predlažemo da se prag utvrdi u sličnim postotcima i to za: I kategorija 50,00-300,00 eura II kategorija 40,00-200,00 eura III kategorija 30,00-150,00 eura IV kategorija 20,00-100,00 eura Kao i izmjena u stavku 7 I kategorija 150,00 eura II kategorija 100,00 eura III kategorija 75,00 eura IV kategorija 50,00 eura Primjedba br.2 : Članak 14 koji definira rok u kojem JLS treba donijeti odluku o visini za 2025 godinu je 28.02.2025 a treba uzeti u obzir indeks turističke razvijenosti za 2024 godinu koji donosi Institut za Turizam ali je problem što institut donosi indeks razvijenosti tek u mjesecu svibnju za prethodnu godinu Nije prihvaćen Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Odluka o visini iznosa paušalnog poreza predstavničko tijelo JLS-a donosi se sukladno kategoriji u koju je JLS razvrstana prema ITR utvrđenog za prethodnu godinu, dakle u 2024. odnosno do kraja veljače 2025. će se donositi odluke na temelju ITR-a za 2023.
78 NIKOLA KNEŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Primjedba br.1 : U dijelu zakona koji se odnosi na turistički paušalni porez po krevetu Članak 8 a odnosi se na članak 57 stavak 3 i novi stavak 4 mišljenja smo da se previše povisiva iznos u tablici stavka 4 jer su rasponi koji su do sada korišteni bili puno fleksibilniji i bilo je moguće utvrditi poštenije raspone unutar iste JLS na način da mjesta koja su turistički nerazvijenija (nemaju vodu,kanalizaciju,cestu i sl) imaju minimalan porez (do sada najniži prag 30eura) u odnosu na razvijena turistička mjesta koja su imala maksimalni prag od 200 eura dok se novim prijedlogom najniža granica od 30 eura diže za 500 % na 150 eura dok se maksimalni prag diže sa 200 na 300 eura što je 50%. Predlažemo da se prag utvrdi u sličnim postotcima i to za: I kategorija 50,00-300,00 eura II kategorija 40,00-200,00 eura III kategorija 30,00-150,00 eura IV kategorija 20,00-100,00 eura Kao i izmjena u stavku 7 I kategorija 150,00 eura II kategorija 100,00 eura III kategorija 75,00 eura IV kategorija 50,00 eura Primjedba br.2 : Članak 14 koji definira rok u kojem JLS treba donijeti odluku o visini za 2025 godinu je 28.02.2025 a treba uzeti u obzir indeks turističke razvijenosti za 2024 godinu koji donosi Institut za Turizam ali je problem što institut donosi indeks razvijenosti tek u mjesecu svibnju za prethodnu godinu Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
79 IVICA TOMLJANOVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Umjesto povećanja porezne presije tj povećanja poreznog opterećenja na kratkoročni najam, trebalo bi smanjiti poreznu presiju tj ukinuti porez na dugoročni najam čime bi on postao atraktivniji za iznajmljivače. Nije prihvaćen Ukidanje oporezivanja dohotka od imovine točnije jednog oblika, dugoročnog korištenja imovine u odnosu na drugi oblik, kratkotrajnog korištenja imovine nije u skladu s osnovnim ciljem izmjena svih poreznih propisa a to je jače oporezivanje imovine u odnosu na rad odnosno prebacivanja tereta oporezivanja na imovinu.
80 IVAN LEHPAMER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2023. godini iz inozemstva je doseljeno 10.852 hrvatska državljana, od kojih 47% iz Njemačke. Istovremeno, iz Hrvatske je u 2023. godini iselilo 25.427 hrvatskih državljana, od kojih 43% u Njemačku. Unatoč navedenom, podaci DZS-a ukazuju i na početak pozitivnih trendova u vezi povratka odseljenih hrvatskih državljana te padu ukupnog broja iseljenih hrvatskih državljana. Naime, u 2023. godini, a u odnosu na 2019. godinu, u Hrvatsku se vratilo 10% više hrvatskih državljana, a ukupno odseljenih je 22% manje. Uzimajući u obzir podatke za 2023. godinu, predložena mjera poreznog rasterećenja povratnika, bila bi primijenjena na sveukupno 0,66% radnika, neovisno o sektoru u kojem je povratnik zaposlen – javni ili poslovni te deficitarnosti njegovog zanimanja. Uvođenje poreznog oslobođenja zanemarivog dosega, s druge strane ne garantira i dugotrajno zadržavanje povratnika u Republici Hrvatskoj. Naime, prema podacima Eurostata prosječno se 25-30% povratnika, ponovo iseljava unutar razdoblja od 5 godina. Pozitivni makroekonomski trendovi, veća zaposlenost, raznolikost poslovnih prilika, propulzivnost gospodarstva, žestoka borba protiv korupcije i nepotizma te najznačajnije odvojenost od obitelji motiviraju povratak iseljenih hrvatskih državljana, a ne parcijalne i ad hoc mjere. Kada je riječ o medijalnoj plaći, ista je u Republici Hrvatskoj u srpnju 2024. iznosila 1.537 EUR bruto, odnosno 1.130 EUR neto, dok u Njemačkoj minimalna plaća od 1. siječnja 2024. iznosi 2.149 EUR bruto, odnosno 1.557 EUR neto. Drugim riječima, medijalna bruto plaća u Hrvatskoj niža je od minimalne neto plaće u Njemačkoj. Uz takve značajne razlike u plaćama, niti potpuno oslobođenje od poreza na dohodak neće biti motiv povratka hrvatskih radnika iz inozemstva. Predložena porezna reforma rezultirati će samo nejednakim poreznim opterećenjem, disproporcijom u dohotku na istovjetnim radnim mjestima i diskriminacijom domicilnih radnika. Primjerice, medicinski tehničar povratnik imati će 500,00 do 1000,00 EUR veću plaću od domicilnog radnika u istoj zdravstvenoj ustanovi. Brojevi jasno ukazuju na potrebu zadržavanja postojećih radnika, a zatim ciljanim javnim politikama pokušati motivirati visokokvalificirane hrvatske radnike iz inozemstva, primarno značajnim poreznim rasterećenjem dohotka (svih radnika, ne samo povratnika), potpunim povratom PDV-a za kupnju prve nekretnine, značajnim povećanjem svih neoporezivih iznosa, subvencijama za otvaranje vlastitog poslovanja, izuzećem mirovina od poreza na dohodak i sl. Naposljetku, predloženom odredbom dokidaju se načela jednakosti i pravednosti poreznog sustava utvrđena člankom 51. Ustava Republike Hrvatske favoriziranjem male skupine radnika – povratnika iz inozemstva (0,66% radnika), narušava se konkurentnost na tržištu rada i uvode se značajne disproporcije u poreznom opterećenju. Pozitivni trendovi mogu se očekivati u budućnosti, ali uz uvjet pravednog i jednakog poreznog opterećenja, značajnog smanjenja korupcije i nepotizma, unaprjeđenja usluga javnog sektora, kao i značajnog poreznog rasterećenja poslovnog sektora. Nije prihvaćen Brojni čimbenici utječu na stvaranje poticajnog okruženja za povratak iseljenih hrvatskih državljana među njima je i uvođenje poreznih olakšica kao jedna od mjera fiskalne politike. Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Naime, riječ je i o jednoj od demografskih mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Također, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane slične porezne olakšice za određene skupine primjerice mlade osobe do 30 godina života, umirovljenike ili osobe s prebivalištem na području jedinica lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara, a koje su također propisane u vidu ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
81 NIKŠA PASQUALICCHIO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, Pozdravljam svako rasterečenje osobnog dohodka pa tako i ovo, Pitam se zašto se istim smjerom ne ide i prema Samozaposleniom osobama Obrtnicima barem onima koji nemaju zaposlene. Njima porezi i doprinosi stalno rastu a time im se smanjuje osobni dohodak! Razmoslite o ovome i pomozite i nama malima hvala! Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka te iznos godišnje porezne osnovice za primjenu više stope godišnjeg poreza na dohodak s 50.400,00 na 60.000,00 eura odnosno mjesečne porezne osnovice s 4.200,00 na 5.000,00 eura. Navedene izmjene dovesti će do povećanja raspoloživog dohotka fizičkih osoba uključujući i poduzetnika (obrtnika i drugih fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost).
82 MISLAV-ŠIMUN ŽIVKOVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Poštovani razmislite o podizanju poreznih pragova za neka zanimanja. Recimo svi slušamo kako se jedna kuća u Gorskom Kotaru iznajmljuje za 350 eur po noći. U djelatnosti socijalne skrbi, konkretno domovi za starije osobe u Slavoniji za 350 eur na dan je smješteno 12 štićenika, koji dobiju 4 oborka, kave, o kojima se brine 24h, koji se voze u bolnice, kojima se održava higijena, pranje, peglane. I od tih 350 eura još 4-5 osoba dobije plaću. Troškovi privatnih domova su veliki, a realna cijena se ne može naplatiti. Razmislite o podizanju neoporezivog praga za takve djelatnosti. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Daljnje povećanje osobnog odbitka nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Podizanje poreznog praga samo za određene djelatnosti bilo bi diskriminatorno u odnosu na ostale. Napominje se da se poreznim propisima može djelomično utjecati na socijalni aspekt te da su pitanja socijalne politike temeljno uređena propisima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike kao i visina minimalne plaće.
83 MARIO MARTINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Pišem kao iznajmljivač objekta u domaćinstvu. Prezentacija zakona koje je izradilo ministarstva o nejednakom tretmanu dugoročnog i kratkoročnog najma je temeljena na hrpu netočnih pretpostavki. 1. Iznajmljivač ne plaća 2% poreza već je to opterećenje daleko veće ( tu mislim na Turistička članarina po krevetu, Prihod turističkoj zajednici po krevetu, PDV na visoke provizije stranim agencijama , komunalni doprinos ) 2. Turistička sezona u svim područjima ne traje jednako ( npr na otocima je teško skupiti 85 dana najma, dok se u nekim većim turističkim središtima može skupiti i preko 120 dana ) Oporezivanje preko ITR indeksa nije pravedna jer nije isto imate li nekretninu u centru Rovinja ili nekoj općini koja pripada gradu Rovinju ili nekom mjestu na otoku koji ima isti ITR kao npr Rovinj ili Dubrovnik . Jednostavno cijene najma sličnih objekata se uveliko razlikuju. 3. Zakonodavac je uzeo u prezentaciji maksimalnu cijenu kroz cijelo razdoblje najma ( u većini krajeva teško ostvarivu ) ne uzimajući u obzir da iznajmljivači imaju minimalno tri ranga cijena ( A, B, C sezona) 4. Zakonodavac je procijenio neoporezive troškove kratkoročnog iznajmljivača iste kao i kada iznajmljujete nekretninu dugoročno. Što nema veze sa zdravom pameću ( kratkoročni iznajmljivač ima troškove čišćenja koji su jako visoki, uređenja okoliša, stalnih popravaka namještaja i objekta, režija , potrošnog pribora kao sto su posteljina, sredstva za čišćenje itd. ( samo ti troškovi su od 30-35 % od prihoda ). U ove troškove ne računam osobni angažman iznajmljivača. 5. Zakonodavac tretira nekretninu koju je svojim radom i odricanjem stekao iznajmljivač kao nešto što mu je palo sa neba ili mu je poklonila država. Zakonodavac mora znati da se u razvijenim europskim zemljama oporezuje ostvareni prihod od takve nekretnine umanjen za troškove koje ima iznajmljivač za tu nekretninu. To su sljedeći troškovi: - Tekući troškovi ( čišćenje, režije, potrošne stavke koje dobiva gost i koje služe za održavanje ). Iste iznose min 30% - kamate na stjecanje takve nekretnine ( 4%) - zakonodavac ovdje to ne smatra troškom niti spominje ( iznajmljivač je mogao sredstva umjesto u ulaganje u nekretninu uložiti u npr državne obveznice pa bi mu više ostalo) - amortizacija nekretnine barem 2 % ( kao porezno priznati rashod -npr u Njemačkoj). Naime iznajmljivač nakon određenog perioda mora obnoviti ili osvježiti nekretninu - isto se ne može smatrati zarada iznajmljivača jer to ona nije. Zakonodavac ni o ovome nije razmišljao. - osiguranje nekretnine , osiguranje odgovornosti.... 6 . Paušalni porez po pomoćnom krevetu koji obično iznajmljivač niti ne možete naplatiti je čisti dodatni namet Ukratko zakon je napravljen da ljudi koji se tim bave odustanu od iznajmljivanja jer postoje puno jednostavniji i lakši načini ostvarivanja zarade Mario Martinović Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
84 UDRUGA IZNAJMLJIVAČA PRIVATNOG SMJEŠTAJA RAŽANAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Poštovani, prije svega nas čudi jako mali broj direktno pogođenih ovim prijedlogom zakona, jer on direktno ide na štetu malih obiteljskih iznajmljivača koji čine kralježnicu našeg turizma. Turizam kakav imamo treba urediti ali ne način da se jedne koji su zdravi dio tkiva na kojem počiva veći dio našeg gospodarstva ciljano uništava. Po nama, ovo je objava rata svim legalnim iznamljivačima dok se one nelegalne nigdje ne spominje. Nemojte pilati granu na kojoj sjedite ili da se još plastičnije izrazimo, "ruku koja vas hrani". Vi gospodo živite od nas a ne mi od vas i stat ćemo u obranu svoje tradicije, zarade i konačno egistencije. Ovp predloženo povećanje iznosa paušalnog proreza na dohodak je brutalno i na krivim postavkama te vam prenosim jednu kalkulaciju koja će vam dočarati ono što vi već znate: Kod izračuna ukupnog opterećenja turističkog najma pak, najmanje su dvije pretpostavke sporne. Prvo, prosječna cijena od 160 eura po danu za apartman od 50 kvadrata je prilično „napuhana“ (ako iznajmljivač dobije 160 eura, cijena koju plaća gost je 185-190 eura s uključenim provizijama Airbnb-u ili Bookingu): takva se cijena može postići u vrlo malom broju destinacija, ali svakako ne duž cijele obale koja praktički cijela spada u I. kategoriju indeksa turističke razvijenosti. Štoviše, ako je prosječna cijena za 65 dana popunjenosti navedenih 160 eura (185-190 eura za gosta), to bi značilo da je u srcu sezona cijena debelo preko 200 eura po noći. Malo je apartmana za 4 osobe koje mogu postići takvu cijenu, odnosno stvarna prosječna cijena i u konačnici ukupni godišnji primitak za apartman te veličine u većini destinacija na obali ipak je kud i kamo niža. No, zadržimo se na pretpostavci da je to istina i da apartman od 50 kvadrata može u sezoni donijeti vlasniku prihod od 10.400 eura. Sljedeća sporna stvar bi onda bila provizija platforme (na koju se potom obračunava PDV): nejasno je kako su autori izračuna došli do 1.008 eura jer to bi na prihod od 10.400 eura impliciralo proviziju manju od 10%. Stvarnost je takva da primjerice Booking uzima preko 15% provizije, a to onda znači i da je PDV koji iznajmljivači moraju platiti državi puno veći od navedenih 252 eura. Sve i da su pretpostavke na slici 2 točne (a nisu: ukupni primitak je precijenjen, a provizija platformi i PDV podcijenjen), ispada da će od sljedeće godine kratkoročni najam biti značajno više opterećen od dugoročnog najma (13,4% naspram 8,4%). To je pak u potpunom neskladu s proklamiranim ciljem izjednačavanja poreznog opterećenja dugoročnog i kratkoročnog najma; a pazite, govorimo samo o ukupnom opterećenju u odnosu na prihode – čista dobit u odnosu na prihode je pak puno niža kod kratkoročnog najma nego dugoročnog (zbog puno većih troškova, o čemu više kasnije). To znači da će stvarno porezno opterećenje turističkog najma biti najmanje dvostruko veće od dugoročnog najma. Da ne bi bilo zabune, citirajmo i državnu tajnicu u Ministarstvu financija Terezu Rogić Lugarić što je primarni cilj ovih prijedloga izmjena zakona: „Cilj je bio izjednačiti porezno opterećenje između dugoročnog i kratkoročnog najma. Činjenica je da ovdje postoji jedna velika neravnoteža u smislu poreznog opterećenja i da je ugovorni najam podlijegao poreznom opterećenju u prosijeku od nekih 8 posto, a turistički, odnosno kratkoročni najam, poreznom opterećenju od svega 2 posto. To je jako velika razlika, pogotovo kada pogledate u horizontalnom smislu da se radi o istoj djelatnosti, odnosno iznajmljivanju. Ovdje je primarni cilj bio ujednačiti porezno opterećenje između dugoročnog i kratkoročnog najma i zapravo na taj način ipak stvoriti pretpostavke za pravedan položaj, vodoravno pravedan položaj svih onih koji se bave djelatnošću iznajmljivanja.“ Odlučite se, gospodo, je li cilj izjednačiti ili značajno više opteretiti kratkoročni od dugoročnog najma? Jer, ovakvim prijedlozima izmjena napravit ćete upravo potonje i time zadati značajan udarac obiteljskom smještaju u Hrvatskoj. Da su se predlagatelji izmjena sasvim pogubili ili uopće ne razumiju problematiku pokazuju i navedene izjave da se kod ugovornog i turističkog najma „radi o istoj djelatnosti“. To ne može biti dalje od istine, što zna svatko tko se barem pokušao baviti turističkim najmom. Naime, ako stan iznajmljujete dugoročno, ne morate zadovoljiti nikakve formalne uvjete da bi ga stavili na tržište; ne treba vam nikakva kategorizacija pa ne morate uložiti praktički ništa ako ne želite; morate samo sklopiti ugovor o najmu kad pronađete najmoprimca i dostaviti ugovor Poreznoj upravi. Tu praktički prestaje vaš angažman i izdaci oko nekretnine budući da podstanar plaća režije, priljev novca vam je konstantan, a jedino povremeni izvanredni popravci mogu zahtijevati vaš dodatni angažman i/ili izazvati neplanirani trošak. Ako se pak odlučite na turistički najam, prvo morate zadovoljiti formalne uvjete za obavljanje posla, što najčešće znači i dodatna ulaganja. Točno je propisano što apartman treba imati za dobiti kategorizaciju. Kada dobijete kategorizaciju i dozvolu za obavljanje turističke djelatnosti, a za što može proći i više mjeseci, valja se pozabaviti oglašavanjem smještaja i proučavanjem platformi za iznajmljivanje sa svim troškovima koje one nose. Nakon toga krenu upiti potencijalnih gostiju, na koje valja odgovarati brzo (u suprotnom će vas algoritmi platformi za iznajmljivanje „bacati“ sve dalje prema začelju ponude smještaja pa će biti i sve manje upita). Za svakog gosta se treba izboriti najprije dobrom komunikacijom (konkurencija je golema), a kad/ako uspiješ „izbukirati“ zadovoljavajući broj dana, tek tada kreće pravi posao. Svakog gosta treba dočekati (mnogi od njih će kasniti i neće doći u dogovoreno vrijeme, što znači da vam planovi za taj dan često padaju u vodu), za svakim detaljno očistiti apartman, oprati posteljinu i ručnike (imati odmah spremne rezervne jer nemate puno vremena od odlaska jednih do dolaska drugih gostiju), brinuti o sanitarnim potrepštinama koje su neophodne za ugodan boravak gostiju, biti spreman odmah reagirati kad se pokvari neki uređaj ili uništi namještaj (jer nove goste nije briga kakvo su stanje ostavili prethodni gosti, oni očekuju dobiti ono što je oglašeno), itd. U svakom slučaju, kratkoročni najam zahtjeva iznimno puno uloženog vremena od strane vlasnika, a mnogi kada jednom probaju, odluče da im njihov mir i slobodno vrijeme ipak vrijede puno više od potencijalno viših prihoda koje mogu dobiti od kratkoročnog u odnosu na dugoročni najam. O dobiti da i ne govorimo, jer troškovi su mnogo veći: režijski troškovi, troškovi čišćenja, sanitarija, pranje i peglanje posteljine svakih par dana – sve to ide na trošak vlasnika kod kratkoročnog najma. Svega toga nema kod dugoročnog najma, a i ulaganja su u kratkoročnom veća: svake godine ili barem svake druge treba nanovo pofarbati stan, namještaj se puno češće mijenja kod kratkoročnog najma, itd. Dakle, razlog zašto je kratkoročni najam uvijek bio porezno povoljniji od dugoročnog je upravo u tome što kratkoročni najam zahtjeva puno više rada i ulaganja. Predloženim izmjenama zakona stvar se potpuno okreće i dugoročni najam se favorizira u odnosu na kratkoročni te se de facto destimulira rad i ulaganja koja nosi turistički najam. Što je trebalo napraviti Nitko tko je imalo upućen u navedenu problematiku nije za status quo, odnosno jasno je da su određene promjene nužne. No, umjesto nepromišljenog brutalnog nasrtaja na obiteljski smještaj, izmjene zakona trebale su ići u sljedećem smjeru: Napraviti razliku između rentijera i obiteljskih iznajmljivača Ako netko ima 5 stanova koje iznajmljuje turistima, on de facto vodi biznis. Sam ne može sve to stići očistiti, urediti, pripremiti, dočekati gosta, dati mu neki korisni savjet ili preporuku što bi mogao vidjeti itd. Dakle, mora angažirati radnike i sve skupa nalikuje klasičnoj gospodarskoj djelatnosti, a ne obiteljskom smještaju. Ogledni primjer obiteljskog smještaja je kada imate jedan ili dva apartmana na katu kuće u kojoj živite, većinu potrebnog posla obavljate sami, te iznajmljivanjem popunjavate kućni budžet. Obiteljski smještaj je oduvijek bio temelj hrvatskog turizma i osigurač da se koristi od prirodnih ljepota zbog kojih turisti dolaze u Hrvatsku široko rasprostru među stanovništvom, a ne da budu koncentrirane u rukama nekoliko velikih hotelijersko-turističkih korporacija. Dakle, trebalo bi napraviti razliku između takozvanih rentijera i obiteljskih iznajmljivača, a jedan od koraka bi bio da se smanji broj maksimalno dozvoljenih kreveta za biti u paušalu s trenutnih 20 na recimo 12 do 15. Preporučiti zoniranje odnosno određivanje paušalnog poreza na dohodak po krevetu na temelju zona, a ne kruto na temelju indeksa turističke razvijenosti JLS Kao što će JLS imati mogućnost određivati visinu poreza na nekretnine na temelju zona, čak i ulica, takva praksa treba biti i za određivanje visine minimalnog paušala. Primjerice, čitav Grad Šibenik ili Grad Zadar spadaju u I. kategoriju turističke razvijenosti, no nema nikakvog smisla da iznajmljivačima na području čitavog grada paušal bude biti isti. Naime, jasno je kako apartman u prvom redu do mora i onaj 3 km udaljen od mora, iako istih karakteristika, ne mogu donijeti ni približno istu zaradu vlasniku (cijena noćenja u apartmanu u prvom redu do mora bit će najmanje dva do tri puta veća, a i bit će popunjen veći broj dana), stoga ni visina paušala ne bi trebala biti ista. Zato bi trebalo propisati da JLS ostaje mogućnost da podijeli svoj prostor na barem tri zone, a da donja granica raspona paušalnog poreza vrijedi samo za prvu tj. turistički najatraktivniju zonu (prvi red uz more i centar grada), dok bi se za drugu i treću zonu mogli propisati značajni diskonti. Oslobađanje od plaćanja poreza na nekretnine na nekretnine u kojoj vlasnik živi, a samo jedan dio iznajmljuje Prema trenutnom prijedlogu zakona, ako netko živi u prizemlju kuće, a na katu ima jedan ili dva apartmana koje iznajmljuje, on bi osim paušalnog poreza na dohodak, članarine turističkoj zajednici, turističke pristojbe, komunalnih naknada i doprinosa, plaćao i porez na nekretnine. To se protivi proklamiranom cilju kako se porez na nekretnine neće plaćati na prvu nekretninu, a uz to je potpuno nepotreban udar na prave obiteljske iznajmljivače. Mogli bismo se dotaknuti još dosta toga, primjerice izostanka prijelaznog razdoblja u kojem bi ove velike promjene postupno stupile na snagu (kako je napisao Velimir Šonje u komentaru poreznih izmjena, država ima odgovornost i za prošle politike koje je vodila, ali prije svega ima odgovornost za ostavljanje dovoljno vremena ljudima da prilagode svoje poslovanje i odluke novom poreznom okviru). No i ovo će dostajati za tezu kako su Vladini prijedlozi izmjena zakona silno manjkavi. U ovom obliku, ako se prijedlozi usvoje kao zakoni, predstavljat će neviđen udar na male iznajmljivače koji su okosnica hrvatskog turizma. Mnogi će otići u sivu zonu (jer ne govorimo o povećanju poreznog opterećenja za 20-30-40 posto, već za „puta nekoliko“ i to doslovno preko noći), ponuda turističkog najma značajno će se smanjiti, a to će pak značiti još više cijene smještaja i posljedično još veću nepriuštivost odmora na Jadranu i za stanovnike RH. Jedini pravi dobitnici ovakvog poreznog nasrtaja na kratkoročni najam bit će hotelski smještaj (koji će sada moći još više dići cijene), stoga bismo u maniri pravih populista mogli zaključiti kako je „veliki kapital pobijedio malog čovjeka“. I ne bismo bili u krivu. Najžalosnije u svemu ovome, kao što smo naveli na početku teksta, je što podrška ovakvim izmjenama dolazi sa svih strana: sindikata, ekonomskih stručnjaka s Ekonomskog instituta u Zagrebu, HUP-a i medijskih djelatnika općenito. Ostaje jedino nada da će se kroz javno savjetovanje usvojiti bar neki prijedlozi koji će donekle ublažiti štetne posljedice koje ovi originalni vladini prijedlozi donose obiteljskom smještaju. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza. Plaćanje i oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona.
85 CENTAR ZA AKTIVNO I ZDRAVO STARENJE II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Ovo sigurno nisu dostatne mjere za Slavoniju. 60% mojih srednjoškolskih prijatelja radi od Brazila, Amerike, Irske, Francuske, Njemačke, Ausitrije, Švedske itd. Ni jedna osoba se ne misli vratiti. To su sve mlade osobe čija su djeca sada trebala puniti školske učionice. To je trebala biti naša budućnost. No Slavonija budućnosti više nema. Osobni porezni odbitak je postavljen nisko, kao da se taj dio neće vratiti preko pdv-a i ostalih poreza u državni proračun. Skupite hrabrosti i podignite osobni odbitak. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
86 MARIJA BRLEČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. Građani Zagreba plaćaju najveći porez na dohodak a Zagreb je najprljaviji i najzapušteniji grad u RH. Smanjiti nižu stopu poreza na raspon između 15% i 20% a višu stopu između 25% i 30%, ionako se sredstva troše nenamjenski. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlažu se smanjiti sve gornje granice u rasponima za niže i više porezne stope što će dodatno utjecati na smanjenje poreznog opterećenja godišnjeg dohotka. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporeziv dio utvrđen je na nivou države, dok se eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno i fiskalnim okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka s nižim visinama poreznih stopa. Pritom se vodilo računa o održivosti proračuna i prilagodbi porezne politike jedinica lokalne samouprave te mogućnosti prikupljanja prihoda na približno sličnoj razini.
87 MARIJA BRLEČIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Propisani iznos osnovnog osobnog odbitka povećati sa 560,00 eura na 700,00 eura. Nije logično da minimalna plaća bude oporeziva porezom na dohodak. Prema sadašnjoj minimalnoj plaći neoporezivi osobni odbitak bi trebao biti 672,00 eura a pošto je za očekivati da će minimalna plaća rasti od 01.01.2025. godine, razumno bi bilo da je neoporezivi osnovni osobni odbitak 700,00 eura. Naravno, za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove obitelji i za invalidnost trebaju se primijeniti postojeći koeficijenti na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Mirovine iz II stupa bi trebale biti oslobođene plaćanja poreza na dohodak. Umirovljenici su, cijelo vrijeme dok su radili, plaćali sve poreze i doprinose pa nije primjereno da ponovo plaćaju porez na sredstva koja im se isplaćuju iz uplaćenih doprinosa koji su im ustezani prilikom isplate plaće. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
88 IVAN TOŠIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom ''Naime, porezno opterećenje dohotka ostvarenog od najma iznosi 8,4%, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova 2%''- ovaj podatak poreznog opterećenja dohotka od 2% jednostavno nije točan. Naime, kod dugoročnog najma dohodak je jednak prihodu pa porezno opterećenje dohotka ostvarenog od najma od 8,4% je zapravo jedino davanje koje najmodavac ima. Kod iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima, iznajmljivač ima cijeli niz troškova (agencijska provizija, režije, čišćenje, održavanje, pranje posteljine...). Nakon toga državi treba platiti PDV na agencijsku proviziju, paušalni porez, turističku pristojbu i turističku članarinu, pa ukupno porezno opterećenje dohotka po aktualnim zakonima značajno prelazi 10%. Ovaj prijedlog zakona je nepravedan i diskriminirajući. Na to koliko je ovaj zakon diskriminirajući, pokazuje članak 38. novog Zakona o turizmu, po kojem se novi hoteli oslobađaju čak 100% poreza na dobit. Dakle, hoteli se oslobađaju od poreza na dobit, a od istih lokalno stanovništo nema nikakve koristi jer su hoteli u stranom vlasništvu, zapošljavaju jeftinu radnu snagu s dalekog istoka, te svu dobit izvlače iz države. Prijedlog zakona predstavlja udar na lokalno stanovništo obalnog područja koje je u potpunosti oslonjeno na apartmanski turizam jer novac koji se tu zaradi ostaje i troši se u lokalnoj sredini. Zaključak: ovo je udar na male iznajmljivače i lokalno stanovništvo, a u korist hotelijera. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
89 MARIO MARKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Na stranici 5. ovog prijedloga zakona nalazi se frapantan podatak da je, citiram: „Do 31. kolovoza 2024. izdano 144.068 dozvola za rad i boravak, od čega 57.274 za mlade osobe ispod 30 godina koje ostvaruju porezne olakšice“. Ako sam dobro shvatio, skoro 40% stranih radnika ima pravo na porezne olakšice u rasponu od 100% (ako su mlađi od 25 godina) i 50% (ako su u rasponu od 26 do 30 godina). U isto vrijeme, na raznim internetskim portalima prenosi se vijest da porez na mirovinu plaća 435.000 umirovljenika, te da je država od poreza na mirovine samo u rujnu prihodovala više od 15 milijuna eura, što bi na godišnjoj razini iznosilo 181,5 milijuna eura. Također se navodi da je u rujnu 2024. čak 70.000 umirovljenika više platilo porez na mirovinu te je sve više umirovljenika zahvaćeno poreznim škarama. Planira se povećanje osobnog odbitka za 40 eura, odnosno na 600 eura. Naveden je primjer jedne umirovljenice koja je u rujnu 2024. dobila dvostruko veći porez nego u kolovozu, odnosno 20,62 eura, dok je ranije plaćala oko 10 eura. Navodi se primjer mirovine od 583 eura kada limit prelazi za 23 eura, a niža stopa poreza na dohodak u primjerice Varaždinu je 22 posto. Polovina, koliko se plaća na mirovine, iznosi 11 posto pa pomnoženo s osnovicom daje 2,53 eura mjesečno. Ovakvi članci kao da opisuju poznatu prispodobu iz Evanđelja po Mateju o udovici koja je u svojem siromaštvu i poniznosti dala više od svih bogataša. Predlagatelj ovog prijedloga zakona kao da je zaboravio na odredbe članka 51. Ustava Republike Hrvatske, citiram: “Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.” Dakle, legitimno je da se određenim skupinama poreznih obveznika daju određeni popusti na plaćanje poreza na dohodak, ali isto tako ne može se očekivati da jedan veliki dio poreza snose oni najranjiviji, a to su umirovljenici. U tom smislu, predlagatelj ovog prijedloga zakona trebao bi prilagoditi izmjene i dopune ovog članka. Moj prijedlog u duhu članka 51. Ustava Republike Hrvatske je da se u članku 7. st. 3. Prijedloga zakona visina stope „100%“ zamijeni sa visinom stope „50%“ te bi u tom slučaju tekst stavka 3. glasio: „(3) Godišnji porez na dohodak koji se utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovoga Zakona umanjuje se fizičkim osobama s prebivalištem i boravištem u Republici Hrvatskoj koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske i koje su neprekidno, najmanje dvije godine boravile u inozemstvu prema podacima iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, a koje nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslane na rad u inozemstvo, za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada iz članka 21. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u razdoblju pet godina“. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Programom Vlade 2024.-2028. želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. S obzirom na demografske okolnosti u kojima se nalazi Republika Hrvatska predloženo razdoblje porezne olakšice smatra se poticajnom za povratak iseljenika.
90 LJILJANA SUBOTIČANEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Uz članak 19. Mislila sam da me ništa više ne može iznervirati jer sam spremna na sve kad se donose porezne "reforme" ali da ste opet digli prag za primjenu više stope poreza na dohodak i da će oni koji niti ne znaju za inflaciju i financijske probleme ( djelatnici u farmaciji, menadžeri u bankama, saborski zastupnici i sl.) jedini opet obrati vrhnje to je stvarno postalo degutantno. Kad smo kod neoporezivih primitaka i podizanja istih nadam se da je vlada svjesna ( u stvari znam da je) da se neoporezivi primici koriste kod većine zaposlenika kao kombinacija minimalac + neoporezivo i da će ova umotvorina neoporezivih primitaka BEZ ZNAČAJNIJEG PODIZANJA MINIMALNE PLAĆE za par desetaka godina stvoriti državu u kojoj će umirovljenici biti sirotinja samo takva i nema tih kontejnera koji će ih spasiti. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Nadalje, a obzirom da se uslijed pozitivnog trenda rasta plaća, a uz predložene izmjene povećanja osobnog odbitka, očekuje i porast broja onih poreznih obveznika na koje bi se primjenjivala viša stopa poreza na dohodak, s ciljem poticanja konkurentnosti visokoobrazovanih hrvatskih radnika na tržištu rada odnosno kako bi se stvorili povoljniji uvjeti za poslodavce da zadrže stručnu radnu snagu u Republici Hrvatskoj te da se nastavi daljnji trend rasta plaća predlaže se povećati iznos godišnje porezne osnovice za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400,00 eura na 60.000,00 eura odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 4.200,00 eura na 5.000,00 eura. Povećanje osnovnog osobnog odbitka imati će manji utjecaj na povećanje iznosa određenih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima, a koji se utvrđuju primjenom propisanih koeficijenta na osnovni osobni odbitak pri čemu se ističe kako je intencija neoporezivih primitaka podmirivanje stvarnih troškova radnika i nagrađivanje radnika odnosno intencija istih nije isplata plaće. Međutim, napominje se kako neoporezivi primici nisu predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak. Povećanje iznosa minimalne plaće je u nadležnosti je Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
91 DRAGAN IVETIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom "Naime, porezno opterećenje dohotka ostvarenog od najma iznosi 8,4%, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova 2% što posljedično dovodi do veće usmjerenosti u pružanje usluga iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova. S druge strane ukazala se potreba za poticanjem mjera kojima će se omogućiti priuštivo stanovanje te je stoga kako bi se postigla veća pravednost u oporezivanju i utjecalo na stvaranje stabilnih stambenih uvjeta za obitelji i zaposlene osobito u područjima s izraženom sezonalnošću najma, potrebna je promjena u tom dijelu." Predlagač ne razlikuje prihod od dohotka. Dohodak od najma i dohodak ostvaren po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova opterećuje se u najviše slučajeva po stopi od 12%. Razlika je u određivanju dohotka, tj, dohodak od najma je 70% najamnine (30% je priznato kao trošak), dok se paušalni dohodak od kratkoročnog najma određuje kao količnik godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i stope poreza (12%). To na mom području gdje paušalni godišnji porez na jednu postelju od 99 eura znači godišnji paušalni dohodak u iznosu od 825 eura. Prema podacima koje je iznio ministar financija prihod po postelji iznosi 40 eura 65 dana u godini, te je godišnji prihod 2600 eura. Dohodak je 31,78% prihoda, a trošak 68,27%. Prema Nacrtu prijedloga zakona naredne godine bi godišnji paušalni porez bio za moje područje u rasponu od 150 do 300 eura. Za porez od 150 eura paušalni godišnji dohodak bi bio 48% prihoda, a trošak 52%. Za 300 eura paušalnog poreza paušalni dohodak bi bio 96%, a trošak 4% prihoda. Za ilustraciju, obrtnici koji plaćaju paušalni porez imaju priznato 85% troškova na prihod, a paušalni dohodak im iznosi 15% prihoda. Predlagač bi trebao promijeniti način obračuna paušalnog dohotka od kratkoročnog najma, jer ovakav način obračuna dovodi do velikog nesrazmjera u porezno priznatim troškovima na prihod. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
92 TINO KERA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Zašto se kao osnovica uzima broj kreveta, a ne ostvareni promet? Kriterij broja kreveta skoro izjednačuje apartman s 4 kreveta i vilu s bazenom sa 6 kreveta, a njihova zarada može biti višestruko različita.  Zašto se kod ovog kriterija nisu formirali različiti razredi kojima bi se zaštitili domaćini koji primaju goste u svojoj kući? Većina malih iznajmljivača su umirovljenici, a ne developeri. Za prvih 5 kreveta stavite minimalni, socijalno osjetljivi iznos, za 5 do 10 povećajte paušal, a za 10 i više izvršite značajni porezni pritisak. Budite pravedni. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
93 TINO KERA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Povećajte značajno koeficijent osobnog odbitka za roditelje s troje ili više djece. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporeziv dio utvrđen je na nivou države, dok se eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno i fiskalnim okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka s nižim visinama poreznih stopa.
94 TINO KERA II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Povećajte koeficijent osobnog odbitka za obitelji s troje djece i to drastično, višestruko. To je odavno trebalo biti napravljeno. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
95 BOŽICA IŠTVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Nacrt ovog Prijedloga Zakona, osnova za izračun novih paušalnih razreda za ITR1 je činjenica koju je prezentirao ministar Primorac - da je cijena kreveta dnevno 40 EUR. nije istinita. Mali broj objekata bi se mogao pohvaliti cijenom koju u svojoj prezentaciji ima ministar Primorac, a to su nisu objekti "malih" iznajmljivača, nego objekti izgrađeni od strane vanjskih investitora koju su uz blagoslov zakonskih propisa ove države izgradili luksuzne apartmane koje mali iznajmljivači mogu samo sanjati. Od sezone do sezone niču objekti kojima domicilno stanovništvo, mali iznajmljivači ne mogu biti konkurencija. Također je istina da strani vlasnici takvih nekretnina, iznajmljuju "svojim prijateljima i znancima", a proračun RH od toga ima 0 centi. Takvi iznajmljivači ne prijavljuju svoje prihode. Želi li Vlada ovim prijedlogom Zakona "zabiti zadnji čavao u lijes" malim iznajmljivačima. Osim toga, godina ima 12 mjeseci i sve što mali iznajmljivači i "zarade" u 3 mjeseca, koliko traje sezona, mora se razvući na cijelu godinu. Opet se ide na ruku stranim vlasnicima nekretnina, na štetu domaćeg stanovništva. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
96 BOŽICA IŠTVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u trajanju od 5 godina je šamar svim onima koji su ostali u Hrvatskoj i uredno ispunjavaju svoje porezne obveze. Oni koji će se vratiti nakon perioda od 2 godine nisu visokoobrazovani radnici već oni koji se nisu snašli vani. Umjesto ovog oslobođenja treba ostaviti olakšicu za mlade do 30 godina jer je to mjeri koja se koristi i ima svrhu. Diskriminatorski članak koji penalizira ostale građane RH koji žive i rade u RH. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj što će doprinijeti rastu hrvatskog gospodarstva kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Nadalje, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana. Jedna od spomenutih već propisanih poreznih olakšica je i olakšica kojom se u godišnjem obračunu mladim osobama do 30 godina života umanjuje obveza poreza na dohodak od nesamostalnog rada koja nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona te će se i dalje kao takva primjenjivati.
97 BOŽICA IŠTVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Obzirom na inflaciju i najavljeno povećanje cijene energenata, povećanje osobnog odbitka od 7,142857% je nakaradno Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
98 BOŽICA IŠTVANIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, c) Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći Posljedice koje će ovim Zakonom proisteći su nejednakost i neravnopravnost, kao i novčano kažnjavanje građana RH koji cijeli svoj život svojim radom pridonose rastu i razvijanju Lijepe naše plaćanjem poreza i doprinosa. Zašto bi povratnici bili u povoljnijem položaju od ostalih građana RH? Poticanje vraćanja se može ostvariti subvencijama, a koliko znam i do sada je povratnicima nuđen određeni iznos da se vrate, pa nemamo statistiku koliko je to povratnika iskoristilo. Nitko se ne želi vratiti u poreznu nedosljednost, pravnu nesigurnost i građansku neravnopravnost. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Programom Vlade 2024.-2028. želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana jedan je od tri demografska prioriteta Republike Hrvatske budući da se suočava s trostrukim demografskim izazovom: starenjem stanovništva, padom nataliteta i iseljavanjem. Poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana i njihovo zaposlenje može pridonijeti rastu gospodarstva, a njihovo plaćanje doprinosa pridonijet će povećanju mirovina i financiranju zdravstva. Postoji više načina na koje Republika Hrvatska može raditi na ublažavanju negativnog demografskog trenda i stvaranju uvjeta za povratak iseljenih hrvatskih državljana. Osim subvencijama koje nisu u nadležnosti Ministarstva financija - Porezne uprave, poticajno okruženje za povratak iseljenih hrvatskih državljana može se stvoriti i kroz mjere fiskalne politike što je upravo cilj predložene porezne olakšice. Ovom poreznom olakšicom izravno će se utjecati na povećanje raspoloživog dohotka što posljedično utječe na povećanje životnog standarda te odluku iseljenih hrvatskih državljana o povratku u Republiku Hrvatsku. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja povratnika, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Isto tako, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
99 MLADEN VUJNOVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom CITAT: " Nadalje, utjecaj inflacije na raspoloživi dohodak građana Republike Hrvatske i dalje opterećuje dohodak građana u okviru trenutno propisanih neoporezivih dijelova dohotka te porezne osnovice za primjenu niže stope zbog čega se ukazala potreba za dodatnim poreznim rasterećenjem odnosno povećanjem iznosa osnovnog osobnog odbitka, osobnog odbitka za uzdržavane članove, uzdržavanu djecu i invalidnost. Stoga se predlaže povećati propisani iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na iznos od 600,00 eura ... " - Ako je porast plaća iznosio 15-ak posto u godinu dana onda bi osobni odbitak, ako se želi zadržati isto porezno opterećenje trebao rasti barem za isti postotak. U navedenom prijedlogu taj iznos raste za svega 7,14 posto, dakle upola manje od inflacije, odn porasta plaća. Ukoliko se porezno opterećenje ne želi samo zadržati na istom nivou nego čak i smanjiti odn. prebaciti na oporezivanje imovine kako piše u obrazloženju tada taj odbitak treba iznositi znatno više od 700€. Također smo svjedoci da porast mirovina ne prati porast plaća i inflaciju u istom postotku, a kako dobar dio umirovljenika plaća porez na dohodak bilo bi pravedno ukinuti bilo kakvo oporezivanje mirovina. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa. Ističe se da visina mirovine nije uređena poreznim propisima. Vezano za oporezivanje mirovine, napominjemo da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) obračunava po stopama koje su svojim odlukama kao nižu i višu stopu za oporezivanje godišnjih dohodaka odredila predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u kojima stjecatelj dohotka ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište, a umirovljenicima se potom obračunani predujam poreza na dohodak od mirovine umanjuje za 50%. Međutim, ističemo da ako iznos osobnog odbitka na koji porezni obveznik - umirovljenik ostvaruje pravo prelazi iznos ostvarenog dohotka po osnovi mirovine, mirovina ne podliježe oporezivanju. Dakle, umirovljenici osim prava na osnovni osobni odbitak i uvećani osobni odbitak po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti ostvaruju i pravo na posebnu porezna olakšicu obliku umanjenja porezne obveze za 50%.
100 MLADEN VUJNOVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom " Naime, porezno opterećenje dohotka ostvarenog od najma iznosi 8,4%, a dohotka ostvarenog po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova 2% ..." - OVO NIJE U POTPUNOSTI TOČNO. Porez na dohodak od iznajmljivanja turistima doduše iznosi 2,22% ali to nije jedino porezno opterećenje koje ovi obveznici plaćaju. Također plaćaju PDV na usluge stranih turističkih agencija u iznosu 25%, također plaćaju i dodatni porez na kuće za odmor po stopi koju određuje lokalna samouprava te turističku pristojbu. Kad se zbroje ta sva davanja državi i lokalnoj samoupravi tada se to porezno opterećenje znatno povećava, npr. u mom slučaju na ukupno 11,12% od ukupnog dohotka. Ta opterećenja nemaju dugoročni iznajmljivači već samo navedenih 8,4%. Uz navedeno davanje državi i JLS kratkoročni iznajmljivači imaju i dodatne troškove za režije i čišćenje apartmana što dugoročni nemaju te je neto prihod kod kratkoročnih iznajmljivača znatno manji od onih dugoročnih Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
101 MLADEN VUJNOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. U obrazloženju povećanja poreza na dohodak od kratkoročnog iznajmljivanja turistima se navodi da taj porez iznosi samo 2%, a za dohodak od dugoročnog najma stanova 8,4%. To je točno, ali nije navedeno da za dugoročni najam nema dodatnih poreznih opterećenja, troškova turističkih agencija, niti troškova plaćanja boravišne pristojbe kao ni troškova plaćanja režija niti čišćenja te da imaju poreznu olakšicu u iznosu 30% cijene. Sve navedeno imaju iznajmljivači apartmana turistima pa tako ispada kada se zbroje PDV na usluge stranih agencija, Porez na dohodak i Porez na kuće za odmor to porezno opterećenje za ITR2 područje već sada iznosi 8,52%, Troškovi boravišne pristojbe iznose 3,71%, a troškovi režija i čišćenja dodatnih 12,85%. Dakle iznajmljivaču apartmana u području ITR2 ostaje 58,6% od ukupne cijene za njegov trud oko turista, čišćenje apartmana, troškove održavanja i amortizaciju. Dugoročni iznajmljivač ima samo trošak poreza 8,4% te mu za troškove održavanja i amortizacije ostaje 91,6% ukupne cijene, troškove režija i čišćenja snose sami najmoprimci. U slučaju prihvaćanja predloženog zakona porez na dohodak se povećava kao i porez na nekretnine te se ukupno porezno opterećenje povećava sa navedenih 8,52% na 15,74%, a iznos koji ostaje iznajmljivaču pada na 51,4%. Prema tome će se porezno opterećenje za male iznajmljivače povećati na 15,74%, dok porez u turizmu iznosi 13%. Takođe su upitne cijene iz ministrove prezentacije jer u području ITR2 možete cijenu četverokrevetnog apartmana 120€ postići samo u vrhu sezone dok na početku i na kraju sezone ih morate značajno smanjiti ukoliko ne želite biti prazni. Proračun je napravljen na primjeru četverokrevetnog apartmana u području ITR2 sa cijenama iz ministrove prezentacije i iz njega je vidljivo da je zarada dugoročnog iznajmljivača na istom apartmanu za 1.744€ veća od one kratkoročnog iznajmljivača ove godine, a za 2.344 € prema novom zakonu: ZAKLJUČAK: NIJE TOČNO DA JE KRATKOROČNO IZNAJMLJIVANJE MANJE OPOREZIVO OD DRUGIH OBLIKA DOHOTKA, A PO NOVOM ZAKONU TO OPTEREĆENJE DRASTIČNO RASTE I PRELAZI STOPU POREZ U TURIZMU OD 13% U slučaju potrebe izračun mogu dostaviti u Excel formatu radi bolje razumljivosti! PODRUČJE/ ITR2/ ITR2/ ITR2 VRSTA NAJMA/ DUGOROČNO/ KRATKOROČNO 2024/ KRATKOROČNO 2025 CIJENA KREVETA/ -/ 30/ 30 BROJ KREVETA/ -/ 30/ 30 CIJENA DNEVNOG NAJMA/ -/ 120,00/ 120,00 CIJENA MJESEČNOG NAJMA/ 550,00/ -/ - BROJ DANA NAJMA/ 365/ 60/ 60 UKUPNA CIJENA GODIŠNJE/ 6.600,00/ 7.200,00/ 7.200,00 POREZ NA NEKRETNINE/ 0/ 2€/m2/ 6€/m2 POREZ NA DOHODAK 12%/ 39,82 €/KREVET/ 150 €/KREVET/ TROŠKOVI: PROVIZIJA STRANE AGENCIJE/ -/ 1.080,00-15%/ 1.080-15% PROVIZIJA BANKE/ -/ 93,60- 1,3%/ 93,60-1,3% PDV NA USLUGE AGENCIJE I BANKE/ -/ 293,40-25%/ 293,40-25% POREZNA OLAKŠICA/ 1.980,00-30% / -/ - POREZ NA DOHODAK/ 554,40-12% / 160,00/ 600,00 POREZ NA NEKRETNINE/ - / 80,00/ 240,00 TURISTIČKA PRISTOJBA I ČLANARINA/ - / 267,00/ 267,00 REŽIJE/ -/ 650,00/ 650,00 ČIŠĆENJE/ - / 275,00/ 275,00 TROŠAK UKUPNO / 554,40 - 8,4%/ 2.899,00- 40,26% / 3.499,00- 48,6% POREZNO OPTEREĆENJE DOHODAK/ 554,40- 8,4%/ 160,00-2,22%/ 600,00- 8,33% OSTALO POREZNO OPTEREĆENJE/ - / 373,40- 5,19%/ 533,40-7,41% TURISTIČKA PRISTOJBA I ČLANARINA/ - / 267,00-3,71%/ 267,00-3,71% UKUPNI DAVANJA DRŽAVI I JLS / 554,40- 8,4%/ 800,40-11,12% 1.400,40-19,45% NETO DOHODAK/ 6.045,60-91,6% 4.301,00-59,74%/ 3.701,00- 51,4% Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
102 DUBRAVKA KOPUN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak povratnik je teška disktriminacija svih nas koji smo ostali u RH bez obzira na mogućnosti koje smo imali. Demotivirajući do krajnjih granica za ostanak u RH svih nas koji smo ostali. Uz ovakvu odredbu jedino je logično otići na 2 godine i ponovno se vratiti. Ovakvim potezom samo nas potičete da otiđemo iz RH. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Također, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane slične porezne olakšice za određene skupine primjerice mlade osobe do 30 godina života, umirovljenike ili osobe s prebivalištem na području jedinica lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara, a koje su također propisane u vidu ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
103 MLADEN VUJNOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Od 1.1.2024 neoporezivi dio dohotka iznosi 560€, a od 1.1.2025 se predlaže 600€ što iznosi povećanje od 7,14%. To znači da se u godinu dana taj odbitak povećava za samo 7,14% dok su plaće, mirovine i cijene rasle znatno više. Npr. mirovine su rasle 1.1.24 za 4,19%, a 1.7.24 za još 7,46% što za 2024 iznosi ukupno 11,96%. Same plaće i cijene su rasle još i više. Ukoliko osobni odbitak na prati porast plaća, mirovina i cijena ne može se nikako govoriti o dodatnom smanjenju poreznog opterećenja kako se navodi u obrazloženju već se u stvari radi o povećanju poreznog opterećenja svih građana koji plaćaju porez na dohodak. Ako bi određivali povećanje samo prema rastu mirovina onda bi se taj osobni odbitak od 1.1.2025 trebao povećati za barem 12% dakle na 627 € no kako su plaće rasle i više trebalo bi točno prema porastu plaća povećati i taj osobni odbitak. Jedino u tom slučaju možemo govoriti o istom poreznom opterećenju, a ako se hoće dodatno smanjiti porezno opterećenje onda rast osobnog odbitka mora biti znatno veći od porasta plaća, a ne manji kako se predlaže. U tom slučaju bi on trebao biti znatno veći od 800 €. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
104 JASNA GLAVAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA PRIVATNI IZNAJMLJIVAČI U TURIZMU BI, UMJESTO PAUŠALA, TREBALI PLAĆATI POREZ NA STVARNI DOHODAK, ZA ŠTO VEĆ POSTOJI ALAT RAZVIJEN U SUSTAVU eVISITOR. Budući da sustav eVisitor svi iznajmljivači obavezno moraju koristiti za prijavu gostiju, PRILAGODBA MOGUĆNOSTI KOJA JE U NJEMU VEĆ RAZVIJENA, na način da podaci budu obavezni i, posredstvom OIB-a, dostupni odgovarajućoj poreznoj upravi, NE BI UZROKOVALA NIKAKVE ZNAČAJNE TROŠKOVE, A SPRIJEČILA BI BROJNE NEPRAVDE, DRUŠTVENE NERAVNOTEŽE, PRIGOVORE, NEPOTREBNE ANIMOZITETE I SLIČNO. OBRAZLOŽENJE: U izborniku Financije, uz Zaduženja i Uplatnice, nalazi se i panel Promet u kojem je moguće registrirati svaki račun. To radi odlično i automatski zbraja račune za izabrano razdoblje, npr. godinu dana. Trenutačno u ovdje stoji obavijest: “Prikazane podatke ne može vidjeti niti urediti TZ. Podaci se mogu koristiti isključivo kao pomoć i nisu službeni dokumenti.” Kada bi Zakon obvezao iznajmljivače da registriraju svaki račun (za što je potrebno manje od minute po računu) i posredstvom OIB-a omogućio pristup navedenim podacima od strane odgovarajuće porezne uprave, mogao bi se plaćati porez na stvarni dohodak. Dapače, to bi omogućilo i uvođenje progresivne porezne stope, čime bi se automatski razdvojilo rentijerstvo od malih iznajmljivača. Kao ICT stručnjak i mali iznajmljivač, smatram da se radi o jednostavnoj prilagodbi aplikacije, tim više što lokalne turističke zajednice već imaju OIB-e svih legalnih iznajmljivača i mogu ih lako dostaviti područnoj poreznoj upravi. Alternativno bi se moglo obvezati iznajmljivače da svojoj poreznoj upravi do 15. siječnja pošalju izvještaj u Excelu (za proteklu godinu), što je također već razvijeno u aplikaciji i za što nije potrebna baš nikakva prilagodba, a traje također minutu. Ako se ugostitelje moglo obvezati na fiskalizaciju računa, zašto se na registraciju računa ne bi moglo obvezati i iznajmljivače? To je jedino trajno, nepristrano, transparentno i konzistentno rješenje. Porezne stope bi trebalo prilagoditi intenciji države u smislu demografske i stambene politike, uzimajući u obzir i određeni postotak troškova u poslovanju (opremanje i održavanje smještaja). Time bi problem dugoročno bio riješen, uz korištenje i prilgodbu alata koji je već na raspolaganju i s kojim su svi iznajmljivači upoznati. Kontrola bi bila jako jednostavna. Iznajmljivač bi inspektoru na terenu samo trebao dati jednokratni TAN kod iz svoje liste koju mora imati, jer bez nje ne može pristupiti eVisitoru, a svaki kod vrijedi samo za jedan pristup. Inspektor bi, prijavom u sustav, mogao provjeriti usklađenost zatečenog stanja s aktualnom i prethodnim prijavama. Uz informaciju o načinu oglašavanja smještaja i brzinsku provjeru navedene platforme, vrlo brzo bi se smanjilo iznajmljivanje u “sivoj” zoni, a stvarni mali iznajmljivači i obiteljski biznisi ne bi bili osuđeni na propast, što će se s inicijalnim prijedlogom Zakona mnogima (baš iz te grupe) dogoditi. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
105 MARIO KLARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za "povratnike", u trajanju od 5g, je diskriminacija svih nas koji smo ostali u zemlji, placali i uplacivali razne namete i poreze. Sramota da nesto takvoga nekome padne na pamet. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Nadalje, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
106 ŽELJKO HORVAT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Nepravična odredba protivna Ustavu Rh "Svi su pred zakonom jednaki." Svi mi koji desetljećima radimo u RH, plaćamo sve moguće poreze doprinose i ostale namete, puneći proračun lijepe naše ispadamo budaletine. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana, u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Nadalje, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
107 SLAVICA LETINIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Nedate disati malom iznajmljivaču , pogotovo nama otočanima , nas se tretira kao zadnja vrba na sviralu ....... od kuda ideja da svi dobivamo 4o eura po krevetu dnevno ?? dobiva samo tko , ne mi koji imamo jedan apartman u našoj kuci ,živimo na otoku i u mirovini - sto znaci iznajmljuje se da se malo poprave financijska strana , a ne da se bogati ..... isto tako vidim da smo stavljeni u ITR1 kao i Zadar , okolni otoci su u drugoj , a mi u prvoj - ne razumijem zašto ? - i sada se uvodi abnormalno povećanje ne samo glavnih kreveta nego i pomoćnih . I ktome od mjesec i pol dana koliko je apartman iznajmljen , porez se mora platiti na cijelu godinu .... 10 mjeseci prazan a samo 2 nije , zar smo mi krivi zato sto živimo na otoku i nema turista ? ..... To isto nije u redu .... Mi koji uredno plaćamo sve namete sa ovim vašim prijedlogom abnormalnoga povećanja paušala po krevetu i jos ktome i pomoćnom krevetu , osjećam se kao da smo zato kažnjeni jer se poštuje zakon RH , a crna zona nikome ništa .... odvojiti obiteljski smještaj od komercijalnog smještaja . Nije prihvaćen Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
108 STJEPAN BRAŠNIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Najjednostavniji i najtransparentniji utjecaj na najniže prihode i natalitet je povećati osnovni osobni odbitak sa 560 na 1000 eura (koja je logika plaćati porez na bruto plaću manju od 1000 eura) uz korekciju stopa za viša primanja. Te povećanje koeficijenta na 1. do 4. dijete i uzdržavanu osobu na 1.5. Trenutno je umanjenje poreza za 1. dijete oko 45 eura, za 2. oko 80 eura. Što priuštiti djetetu s tim iznosom? I koja je razlika u troškovima za 1., 3. ili 7. dijete? Prihodom od poreza na nekretnine se bez problema kompenzira manjak prihoda od dohotka uslijed gore predloženog. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
109 MLADEN SKYPALA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 15. Ako su predstavnička tijela JLS dužna donijeti odluku onda je to obavezno i ne može se desiti slučaj iz stavka (3) a ako se slučaj iz stavka (3) može dogoditi onda JLS nisu dužna već imaju mogućnost donijeti samostalnu odluku. A ukoliko su JLS dužne donijeti odluku a nisu je donijele ili su je donijele u neskladu s ovim zakonom ili nisu donijele odluku na vrijeme onda trebaju postojati i kazne i te kazne se trebaju i naplatiti od JLS i odgovorne osobe iz JLS. Nije prihvaćen Zakonom o porezu na dohodak dana je mogućnost jedinicama lokalne samouprave da u granicama propisanim Zakonom propišu visine poreznih stopa, a ako iste ne donesu odluku odnosno istu ne donesu u propisanom roku primjenjivati će s visina poreznih stopa određena Zakonom o porezu na dohodak.
110 SANDRA TICA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Ministar kaže da cilj nije diskriminirati nekoga. Međutim, odredbom članka 7. stavka 3. se upravo to i radi, stavlja se u znatno povoljniji položaj one koji su par godina proveli u inozemstvu i odlučili se vratiti. Iako je malo vjerojatno da će se netko samo zbog umanjenja poreza odlučiti vratiti, odredba je pljuska u lice svim državljanima koji godinama žive, rade i doprinose u RH. Divide et impera. Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj što će doprinijeti rastu hrvatskog gospodarstva kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana, u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana. Nadalje, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
111 LUKA ŽIVKOVIĆ II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, a) Ocjena stanja Poštovani, pozdravljam svako rasterećenje plaća, pa tako i dosadašnje podizanje osobnog odbitka sa 560 na 600 eur. Mislim da u proračunu ima mjesta da se ide sa još malo većim osobnim odbitkom od 650 eur, jer će se većina toga novca nazad preliti u državnu blagajnu. Mogli bi razmislit i o posebnim povlasticama ili osobnim odbicima za niskoprofitabilnu industriju tipa tekstilne ili za socijalne usluge. Socijalne usluge su vrlo nisko profitabilna grana i kod njih se svako povećanja plaća ili bilo kakvih dodatnih troškova mora preliti na korisnike tih usluga. Zanimljivo je da korisnici usluga dobijaju vaučere za energiju, iako su recimo smješteni u domove, također dobijaju različite dodatke, dok su radnici koji skrbe o njima smješteni u potpuno isti položaj sa drugim visokoprofitabilnim granama. Molim razmislite o tome. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka te osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Daljnje povećanje osobnog odbitka nije moguće zbog postavljenih fiskalnih okvira. Propisivanje porezne olakšice samo za zaposlene u određenim vrstama djelatnosti bilo bi diskriminatorno u odnosu zaposlene u drugim djelatnostima. Napominje se da se poreznim propisima može djelomično utjecati na socijalni aspekt te da su pitanja socijalne politike temeljno uređena propisima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike kao i visina minimalne plaće.
112 MIRJANA PAVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 8. Znači, koliko smo imali prilike pratiti prezentaciju Nacrta ovog Prijedloga Zakona, osnova za izračun novih paušalnih razreda za ITR1 je činjenica koju je sanjao i onda prezentirao ministar Primorac - da je cijena kreveta dnevno 40 EUR. Molim vas gospodo, saberite se. Cijena kreveta može biti maksimalno 25 EUR-a. Javljem se iz ITR1. Mali broj objekata bi se mogao pohvaliti cijenom koju u svojoj viziji ima ministar Primorac, a to su nisu objekti "malih" iznajmljivača, nego objekti izgrađeni od strane vanjskih investitora koju su uz blagoslov zakonskih propisa ove države izgradili luskuzne apartmane koje mali iznajmljivači mogu samo sanjati. Od sezone do sezone niču objekti kojima domicilno stanovništvo, mali iznajmljivači ne mogu biti konkurencija. Pitanje svih pitanja je zašto ministar Primorac mrzi svoje građane, male iznajmljivače? Hvala na pažnji. Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Ovim izmjenama želi se prvotno smanjiti razlika u oporezivanju s obzirom na različiti stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave, budući da se iznos utvrđenog paušalnog poreza množi s brojem kreveta. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
113 JASNA GLAVAŠ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Tekst pod III.- OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, umjesto:"U vezi promjena koje se odnose na izmjene visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, učinak na proračune jedinica lokalne samouprave se ne može procijeniti obzirom da će visina paušalnog poreza ovisiti o odlukama koje donesu njihova predstavnička tijela i o kategoriji u koju će pripasti pojedina jedinica lokalne samouprave s obzirom na njezin indeks turističke razvijenosti na osnovu koje se utvrđuje visina paušalnog poreza u propisanim granicama.", treba glasiti: " U vezi promjena koje se odnose na izmjene visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, učinak na proračune jedinica lokalne samouprave će ovisiti o kategoriji u koju će pripasti pojedina jedinica lokalne samouprave s obzirom na regionalnu turističku razvijenost na osnovu koje se utvrđuje visina paušalnog poreza u propisanim granicama te o kategoriji samog smještaja. OBRAZLOŽENJE: Ovo je gospodarski, demografski i moralno opravdano te lako provedivo, jer kategorizacija smještaja već postoji, a regionalna turistička razvijenost (koju je relativno lako utvrditi) je puno suvisliji kriterij od ITR-a. S time treba uskladiti i sve ostale članke. 1. ITR je destruktivno loše odabran parametar koji osim naziva nema nikakve veze s potencijalnom zaradom po krevetu, niti uvažava turističke specifičnosti pojedine regije. Dapače često je obrnuto proporcionalan zaradi malih iznajmljivača, jer je viši tamo gdje po glavi stanovnika ima više hotelskih kapaciteta. Pogledajte od čega se ITR stvarno sastoji!!! (Samo brojevi turista i noćenja, sveukupno i u hotelima te zaposleni u turizmu i ugostiteljsktu, apsolutni i relativni iznosi, na 100 stanovnika. Ni traga infrastrukturi, sezonalnosti, ostalim gospodarskim potencijalima... Kako je moguće za razrez poreza ozbiljno predložiti kriterij po kojem je turistički najrazvijenija općina u Hrvatskoj Funtana od 900 stanovnika?) Primjerice: ITR svrstava Tuhelj sa starim zagorskih hižama i vikendicama (ali velikim hotelom u Tuheljskim Toplicama) u kategoriju II, istu kao vile s bazenima na otocima Visu, Šolti, Murteru, dijelovima Krka te dijelovima Istarske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske ili Dubrovačko-neretvanske županije. Veliki dijelovi npr. Brača, Hvara ili Korčule su u kategoriji III, dakle nižoj od Tuhlja. S obzirom na prosječne cijene turističkog najma, da biste zaradili npr. 1000 Eura, koliko bi mogao iznositi paušal za 5 kreveta u kategoriji II po ITR-u, npr. u Visu trebate 5 popunjenih dana u sezoni, a u Tuhlju koji ne robuje sezonalnosti 5 popunjenih mjeseci, često i u razdoblju kad je potrebno grijanje, jer se uglavnom radi o vikend gostima s jednim ili dva noćenja, raspršena i kroz hladniji dio godine. 2. Ovdje do punog izražaja dolazi i sva nelogičnost podjele države na čak 556 JLS, jer Tuhelj je mikro JLS s 2100 stanovnika, ali s puno turista i noćenja po glavi stanovnika zahvaljujući hotelu i toplicama pod stranom koncesijom. Tu na udaljenosti od 100 m imate nekretnine u čak tri kategorije: Tuhelj (kat. II po ITR-u), Krapinske Toplice (kat. III po ITR-u), Klanjec ili Kumrovec (kat. IV po ITR-u). PRIJEDLOG RJEŠENJA: Državu treba suvislo podijeliti na 3-4 kategorije regionalne turističke razvijenosti s obzirom na realne uvjete za ostvarivanje dohotka u turizmu. U obzir treba uzeti i kategoriju smještaja, jer smještaj s 5 zvjezdica i onaj s 3 zvjezdice donose bitno drugačiji prihod. UČINCI: S inicijalno predloženim rješenjem ćete prouzročiti ogromnu nepravdu te demografsku i gospodarsku devastaciju pojedinih dijelova države i kategorija stanovništva (npr. penzioneri i stanovništvo u ruralnim krajevima, s jednom ili dvije smještajne jedinice)? A kome će to koristiti? Vjerojatno krupnom stranom kapitalu koji će izgubiti konkurenciju malog privatnog smještaja, jer će troškovi postati neodrživi. A kad pokupuju te postojeće vikendice npr. u Tuhlju, za bijedne iznose za koliko ih sada možete prodati, jer ni zainteresiranih za trajni najam nema, mogu u njih smjestiti hrpu stranih radnika koji će raditi za niže plaće od lokalnog stanovništva. Rezultat: još mladih radno sposobnih ljudi će iseliti, a oni koji bi za 5-10 godina, uz ravnomjerniji prometni i gospodarski razvoj Hrvatske, mogli iz npr. Zagreba, s obitelji preseliti u kuću u Tuhlju to nikada neće učiniti. Ako imaju diplomu/magisterij, posebno iz STEM područja, odselit će. Potencijalna stambena jedinica za obitelj - to nikada neće postati, a realni dodatni izvor prihoda za one koji sada teško žive će postati neodrživ. Uspješni radno sposobni ljudi se neće se vratiti zbog 5 godina oproštenog poreza, jer će im zarada i kvaliteta života izvan RH biti neusporedivo veća. Možda se vrate oni koji se slabije snalaze ili pretežno penzioneri što će dodatno ruinirati gospodarsku i demografsku sliku Hrvatske. Zar je to stvarno intencija ovog Zakona i budućnost koju želimo za našu zemlju? Nije prihvaćen Budući da je turizam u Republici Hrvatskoj prostorno neravnomjerno razvijen, osobito u kontinentalnom dijelu, trenutno propisani način oporezivanja dovodi do nepravednog oporezivanja fizičkih osoba koje ostvaruju primitke od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova u odnosu na stupanj turističke razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Indeks turističke razvijenosti je matematički model razvrstavanja JLS-ova prema stupnju njihove turističke razvijenosti. Omogućuje transparentnost, relevantnost, efikasnost i bolje ocjenjivanje neravnomjernosti u turističkom razvoju Hrvatske. Osnovna svrha ITR-a je da se maksimalno iskoriste i ravnomjerno rasporede raspoloživi financijski resursi u svim dijelovima Hrvatske, uz istodobno osiguravanje održivosti turističkih aktivnosti s ekološkog, socijalnog i ekonomskog motrišta. ITR je podijeljen na pet kategorija razvijenosti u koje se svrstavaju jedinice lokalne samouprave. Na ovaj način osigurat će se ravnomjernije porezno opterećenje u odnosu na ostvarene primitke posebno u turistički najrazvijenijim jadranskim destinacijama te poticati daljnji razvoj turizma na kontinentu. Budući da jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju uvjete iznajmljivanja na svojem području, istima je dano pravo da visinu paušalnog poreza na dohodak propišu svojim odlukama u granicama određenim Zakonom o porezu na dohodak. Zakonom propisani raspon visine paušalnog poreza na dohodak ostvaren od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova ostao je nepromijenjen od 2019. godine. S obzirom da je tijekom godina došlo do promjene podataka o broju noćenja i cijeni noćenja na temelju kojih je utvrđena postojeća visina poreza, nužna je prilagodba visine paušalnog poreza.
114 ZORAN SAMBOL PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Citat: (5) Razdoblje od pet godina iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.“. se mjenja i glasi (5) Razdoblje od dvije godine iz stavka 3. ovoga članka primjenjuje se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.“. Ovakva mjera u poreznom smislu ne predstavlja gubitak, no u osobnom smislu u odnosu na građane koji su ostali i "borili se za Hrvatsku svojim radom" predstavlja iznimno nepoštenu odredbu. Nejednakost u poreznom sustavu dovest će do povećanja sive/crne ekonomije te fiktivnog iseljavanja i ponovnog vraćanja. Ljudi će se iseljavati iz Hrvatske na 2 godine kako bi kasnije mogli na bolje plaćenim poslovima više novaca zaraditi. Ovo će posebno biti vidljivo kod mlađih ljudi koji su na početku svoje karijere (završene škole/fakulteti) koji onda neće ni počinjati raditi u Repulici Hrvatskoj. Zašto i bi? Stoga predlažem smanjiti vrijeme "subvencije" povratnicima na najviše 2 godine. Nije prihvaćen Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana, u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana, a skraćivanje razdoblja porezne olakšice umanjilo bi poticaj za povratak. S obzirom na demografske okolnosti u kojima se nalazi Republika Hrvatska predloženo razdoblje porezne olakšice smatra se poticajnom za povratak iseljenika. Također, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
115 ZORAN SAMBOL II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom Citat: "Hrvatski iseljenici ionako ne plaćaju porez na dohodak dok su u inozemstvu i njihovo oslobađanje poreza na 5 godina u poreznom smislu ne predstavlja gubitak." Istina, u poreznom smislu ne predstavlja gubitak, no u osobnom smislu u odnosu na građane koji su ostali i "borili se za Hrvatsku svojim radom" predstavlja iznimno nepoštenu odredbu. Nejednakost u poreznom sustavu dovest će do povećanja sive/crne ekonomije te fiktivnog iseljavanja i ponovnog vraćanja. Ljudi će se iseljavati iz Hrvatske na 2 godine kako bi kasnije mogli na bolje plaćenim poslovima više novaca zaraditi. Ovo će posebno biti vidljivo kod mlađih ljudi koji su na početku svoje karijere (završene škole/fakulteti) koji onda neće ni počinjati raditi u Repulici Hrvatskoj. Zašto i bi? Stoga predlažem smanjiti vrijeme "subvencije" povratnicima na najviše 2 godine. Nije prihvaćen Uvođenje porezne olakšice za iseljene hrvatske državljane od javnog je interesa te prvenstveno ima za cilj poboljšanje demografske slike i ekonomskog stanja države. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana, a skraćivanje razdoblja porezne olakšice umanjilo bi poticaj za povratak. Također, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana.
116 DAVOR GOLEK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Uz sve ove silne porezne mjere kojima namjeravate smanjiti porezno opterećenja građana (tako to vi kažete, mada građani to ne vide), zanima me kada i kako imate namjeru smanjiti porez na dohodak umirovljenika? Podizanje neoporezivog dohotka sa 560 na 600 eura je istovremeno i žaosno i smiješno, i sigurno nije nešto čime bi se ova Vlada trebala ponositi. A onda s druge strane ista ta Vlada dijeli jednokratnu pomoć umirovljenicima koji imaju mirovine do 840 eura. Pa dajte se više odredite, ako je 840 eura nedovoljno za život i zaslužuje pomoć, onda nemojte više oporezovati takve mirovine. Nije prihvaćen Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) obračunava se po stopama koje su svojim odlukama kao nižu i višu stopu za oporezivanje godišnjih dohodaka odredila predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u kojima stjecatelj dohotka ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište, a umirovljenicima se potom obračunani predujam poreza na dohodak od mirovine umanjuje za 50%. Prijedlogom Zakona predloženo je smanjuje gornje granice u rasponima za niže i više porezne stope (u odnosu na trenutno propisanu), što će uz predloženo povećanje osobnog odbitka dodatno utjecati na smanjenje poreznog opterećenja godišnjeg dohotka uključujući i mirovina. Dakle, umirovljenici osim prava na osnovni osobni odbitak i uvećani osobni odbitak po osnovi uzdržavanih članova i invalidnosti ostvaruju i pravo na posebnu porezna olakšicu obliku umanjenja porezne obveze za 50% pri čemu se napominje da ako iznos osobnog odbitka na koji porezni obveznik - umirovljenik ostvaruje pravo prelazi iznos ostvarenog dohotka po osnovi mirovine, mirovina ne podliježe oporezivanju.
117 DARKO ŠKRBINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Dana 01.01.2021. godine uveden je neoporezivi dio plaće u visini od 4.000 kn, odnosno 530,90 EUR. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku inflacija između 01.01.2021. i 31.08.2024. godine iznosila je ukupno 26,4%. Ako se slažemo da je inflacija zapravo smanjenje vrijednosti novca kao robe, a proklamirani je cilj Vlade RH da se rasterećuje porez na dohodak iz rada, onda bi neoporezivi dio plaće trebao sada ići na razinu koja bi trebala biti uvećana minimalno za isti, odnosno za ponešto i veći postotak od postotka službeno priznate inflacije u tom razdoblju. Neoporezivi dio plaće od 530,90 EUR uvećan za 26,4% iznosi cca 670,00 EUR. Dakle, možemo zaključiti da Vlada RH ovim prijedlogom zapravo povećava porezno opterećenje plaće na dohodak iz rada, što je suprotno proklamiranom cilju. Predviđene mogućnosti da jedinice lokalne samuprave snize svoje porezne stope na dohodak iz rada u skladu s novouvedenim limitima od strane Vlade RH imaju svoju svrhu samo u razini plaća na koje se plaća porez po višoj stopi - a to se odnosi na relativno mali krug visokoplaćenih managera i državnih dužnosnika. Možemo se složiti da je to u nekoj mjeri dobro - za zadržavanje visokoobrazovanog kadra u Hrvatskoj. Ali to ni u kojem slučaju ne može biti shvaćeno kao mjera koja ide u smjeru (poreznog) rasterećenja dohodka iz rada. Proklamirani cilj može se postići i argumentirati jedino povećanjem neoporezivog dijela plaće na razinu od minimalno 700-800 EUR. Nije prihvaćen Prijedlogom Zakona predlaže se povećati iznos osnovnog osobnog odbitka s 560,00 eura na 600,00 eura te iznose osobnog odbitka za uzdržavanu djecu, uzdržavane članove i invalidnost primjenom postojećih koeficijenata na povećani iznos osnovnog osobnog odbitka. Povećanje osnovnog osobnog odbitka, osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost kao i povećanje praga za primjenu poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Podsjećamo kako je porez na dohodak prihod jedinica lokalne samouprave. Osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka utvrđen je na nivou države, dok su eventualne razlike u oporezivanju građana, ovisno o fiskalnom okviru proračuna svake jedinice lokalne samouprave, omogućene donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave s nižim visinama poreznih stopa.
118 VESNA VARŠAVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 17. Kod donošenja Pravilnika povećati neoporezive primitke: Paušalnu naknadu za prehranu povećati minimalno na 200 eura mjesečno, trenutni iznos od 100 eura ako podijelimo sa 20 radnih dana dobijemo 5 eura dnevno, za što radnik ne može pojesti nikakav pristojan obrok. Nagradu za rad povećati na 2400 eura (koeficijent 4). Tuzemne dnevnice i terenski dodatak povećati na minimalno 50 eura. Uz tople i hladne napitke kao porezno priznati izdatak dodati i voće čime mislimo na zaštitu zdravlja i dugoročno utječemo na manje bolesnih građana. Nije prihvaćen Povećanje osnovnog osobnog odbitka imati će utjecaj na povećanje iznosa određenih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima, a koji se utvrđuju primjenom propisanih koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Međutim, napominje se kako neoporezivi primici nisu predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga će se prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotriti i ovaj prijedlog.
119 VESNA VARŠAVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Osim navedenog potrebno je povećati iznos neoporezivih primitaka: Paušalnu naknadu za prehranu povećati minimalno na 200 eura mjesečno, trenutni iznos od 100 eura ako podijelimo sa 20 radnih dana dobijemo 5 eura dnevno, za što radnik ne može pojesti nikakav pristojan obrok. Nagradu za rad povećati na 2400 eura (koeficijent 4). Tuzemne dnevnice i terenski dodatak povećati na minimalno 50 eura. Uz tople i hladne napitke kao porezno priznati izdatak dodati i voće čime mislimo na zaštitu zdravlja i dugoročno utječemo na manje bolesnih građana. Nije prihvaćen Povećanje osnovnog osobnog odbitka imati će utjecaj na povećanje iznosa određenih neoporezivih naknada, potpora, nagrada i drugih primitaka koje poslodavac može isplatiti svojim radnicima, a koji se utvrđuju primjenom propisanih koeficijenta na osnovni osobni odbitak. Međutim, napominje se kako neoporezivi primici nisu predmet izmjena Zakona o porezu na dohodak već Pravilnika o porezu na dohodak. Stoga će se prilikom izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak ovisno o fiskalnim mogućnostima i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka, razmotriti i ovaj prijedlog.
120 VESNA VARŠAVA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak u trajanju od 5 godina je šamar svim onima koji su ostali u Hrvatskoj i uredno ispunjavaju svoje porezne obveze. Oni koji će se vratiti nakon perioda od 2 godine nisu visokoobrazovani radnici već oni koji se nisu snašli vani. Umjesto ovog oslobođenja treba ostaviti olakšicu za mlade do 30 godina jer je to mjeri koja se koristi i ima svrhu. Nije prihvaćen Cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj što će doprinijeti rastu hrvatskog gospodarstva kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Nadalje, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana. Jedna od spomenutih već propisanih poreznih olakšica je i olakšica kojom se u godišnjem obračunu mladim osobama do 30 godina života umanjuje obveza poreza na dohodak od nesamostalnog rada koja nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona te će se i dalje kao takva primjenjivati.
121 BRANIMIR JURKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Navedena odredba diskriminira građane RH na način da oni koji su cijelo vrijeme stvarali državu i brinuli o njoj budu diskriminirani u odnosu na one koji nisu trpjeli teške gopdine domaćeg gospodarstva te bi ih sada domaći porezni obveznici trebali financirati kroz slijedećih 5 godina! Ne vidim druge poruke koja se ovim šalje osim bježite iz države ako ne želite biti glupani i plaćati poreze! Nije prihvaćen Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada, Ustavom Republike Hrvatske je dana ovlast Hrvatskom saboru da samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odlučuje o uređivanju gospodarskih, pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj. Navedena ustavna ovlast daje mogućnost zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima i s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.). Cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj što će doprinijeti rastu hrvatskog gospodarstva kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja i kretanja na tržištu rada. Napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života svih građana, u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske. Nadalje, ističemo kako su važećim Zakonom već propisane porezne olakšice s ciljem ispunjenja nefiskalnih ciljeva države (socijalnih, gospodarskih, demografskih, pronatalitetnih, obrazovnih i dr.) te su iste uz ostalo u funkciji zaštite građana. Predloženom poreznom olakšicom uvodi se dodatna pogodnost s ciljem privlačenja iseljenih hrvatskih državljana, a ne umanjuju se prava ili pogodnosti ostalih građana koje su im i do sada bile dostupne. Dakle, predložena porezna olakšica temelji se na posebnom društvenom i gospodarskom cilju te je od javnog interesa i usmjerena na opće dobro, bez narušavanja prava ostalih građana.