Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu pravilnika o radnom vremenu u javnobilježničkim uredima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ PRAVILNIK  O RADNOM VREMENU U JAVNOBILJEŽNIČKIM UREDIMA, Članak 2. Jasno je da zakonodavac ovim prijedlogom želi učiniti dostupnim javnobilježničke usluge i u poslijepodnevnim satima međutim, taj cilj se može postići i određivanjem da javnobilježnički uredi trebaju raditi JEDAN DAN U TJEDNU u poslijepodnevnim satima, a ne nužno dva dana. Osim toga, nemaju sve sredine jednaku potrebu za radom javnobilježničkih ureda izvan radnog vremena suda, odnosno u nekim sredinama uopće nema potrebe, ili samo iznimno, stoga se predlaže propisati da javnobilježnički uredi trebaju primati stranke jedan dan u tjednu, dva sata nakon radnog vremena suda, s tim da onaj dan kada rade dva sata poslije radnog vremena suda mogu organizirati rad UZ PRETHODNU NAJAVU STRANAKA. Javnobilježnički uredi koji imaju sjedište u sredinama u kojima postoji potreba za takvim radom već su se prilagodili potrebama sredine u kojoj rade i imaju radno vrijeme po tom modelu, odnosno čak i u trajanju dužem nego što je to predviđeno ovim prijedlogom (neki uredi rade svaki dan do 19,00 sati), međutim postoje sredine i uredi u kojima potreba za takvim radom uopće ne postoji ili postoji samo iznimno. Tu se prije svega misli na male javnobilježničke urede koji će teško moći organizirati svoje četrdeset satno radno vrijeme za primanje stranaka prema ovom prijedlogu i to iz razloga što je njihovo financijsko poslovanje loše zbog čega su njihove plaće već duže vrijeme nekonkurentne, a što je već dovelo do odlijeva velikog broja zaposlenika iz javnobilježničkih ureda. Ovakvo normiranje radnog vremena dodatno bi financijski ugrozilo poslovanje malih javnobilježničkih ureda jer bi oni prema predloženoj odredbi trebali raditi dva dana u tjednu u vrijeme kada nema stranaka, a biti zatvoreni u ono doba dana kada imaju najviše stranaka. Više od polovine javnobilježničkih ureda su manji javnobilježnički uredi i potrebno je skrenuti pažnju na činjenicu da je desetak javnih bilježnika u posljednjih godinu dana prijevremeno napustilo javnobilježničku službu zbog lošeg financijskog poslovanja i nekonkurentnih plaća, a koje je prije svega posljedica niskih nagrada, posebice u povjerenim poslovima i nametanja sve većeg broja poslova za koje javni bilježnici nemaju pravo na nagradu, a ako tome pridodamo i obvezu ovakvog radnog vremena, taj će broj zasigurno porasti. O nepotrebnosti određivanja ovakvog radnog vremena za sve javnobilježničke urede govori i činjenica da u manjim sredinama sve veći broj bankarskih poslovnica radi samo jutarnju smjenu tj. najdulje do 14,30 sati (primjerice Zagrebačka banka u Dubrovniku, Vukovaru ili Đakovu rade najdulje do 14,30 sati, a samo jedan dan u tjednu rade poslije radnog vremena suda), a i red vožnje javnog prijevoza kojim zaposlenici i stranke putuju, prilagođen je radnom vremenu ustanova. Nije prihvaćen Predloženi tekst Pravilnika usklađen je s provedbom utvrđene reformske mjere Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, u dijelu koji se odnosi na liberalizaciju tržišta javnobilježničkih usluga, a sukladno kojoj je Ministarstvo u obvezi proširenja obveznog radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka. Prema važećem uređenju javni bilježnik mora najmanje dva puta tjedno primati stranke dva radna sata prije i dva radna sata poslije podne, od toga najmanje jedan sat nakon uobičajenog radnog vremena na njegovom području, dok je predloženim novim Pravilnikom propisana obveza da javni bilježnici najmanje dva puta tjedno moraju primati stranke dva sata prijepodne i dva sata poslijepodne, i to nakon radnog vremena općinskog suda na čijem području je njihovo sjedište. Predloženo rješenje novog Pravilnika predstavlja određeno produljenje radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka, ali se istodobno propisuje i da u navedene dane početak radnog vremena javnobilježničkog ureda može odstupati od početka redovnog radnog vremena, što svakako može doprinijeti većoj fleksibilnosti organizacije rada u javnobilježničkim uredima, uvažavajući prvenstveno činjenicu da potreba za javnobilježničkim uslugama nije istovjetna u svim službenim sjedištima javnih bilježnika. Pored navedenog, prema dostupnim podacima s mrežne stranice Hrvatske javnobilježničke komore na kojoj se objavljuju radna vremena javnih bilježnika utvrđeno je da većina javnih bilježnika i trenutno određenim radnim vremenom za primanje stranaka udovoljava postavkama radnog vremena kako su predložene tekstom novog Pravilnika.
2 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ PRAVILNIK  O RADNOM VREMENU U JAVNOBILJEŽNIČKIM UREDIMA, Članak 2. Članak 3. (2) Javni bilježnik slobodno određuje radno vrijeme za primanje stranaka, pri čemu najmanje jednom tjedno prima stranke dva sata prijepodne i dva sata poslijepodne, nakon radnog vremena općinskog suda na čijem području je njegovo sjedište. Javni bilježnik može odrediti da jednom tjedno prima stranke dva sata poslije podne, nakon radnog vremena općinskog suda na čijem području je njegovo sjedište, samo uz prethodnu najavu stranaka. Nije prihvaćen Predloženi tekst Pravilnika usklađen je s provedbom utvrđene reformske mjere Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, u dijelu koji se odnosi na liberalizaciju tržišta javnobilježničkih usluga, a sukladno kojoj je Ministarstvo u obvezi proširenja obveznog radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka. Prema važećem uređenju javni bilježnik mora najmanje dva puta tjedno primati stranke dva radna sata prije i dva radna sata poslije podne, od toga najmanje jedan sat nakon uobičajenog radnog vremena na njegovom području, dok je predloženim novim Pravilnikom propisana obveza da javni bilježnici najmanje dva puta tjedno moraju primati stranke dva sata prijepodne i dva sata poslijepodne, i to nakon radnog vremena općinskog suda na čijem području je njihovo sjedište. Predloženo rješenje novog Pravilnika predstavlja određeno produljenje radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka, ali se istodobno propisuje i da u navedene dane početak radnog vremena javnobilježničkog ureda može odstupati od početka redovnog radnog vremena, što svakako može doprinijeti većoj fleksibilnosti organizacije rada u javnobilježničkim uredima, uvažavajući prvenstveno činjenicu da potreba za javnobilježničkim uslugama nije istovjetna u svim službenim sjedištima javnih bilježnika. Pored navedenog, prema dostupnim podacima s mrežne stranice Hrvatske javnobilježničke komore na kojoj se objavljuju radna vremena javnih bilježnika utvrđeno je da većina javnih bilježnika i trenutno određenim radnim vremenom za primanje stranaka udovoljava postavkama radnog vremena kako su predložene tekstom novog Pravilnika.
3 KRISTIJAN LAGINJA PRAVILNIK  O RADNOM VREMENU U JAVNOBILJEŽNIČKIM UREDIMA, Članak 2. Potpuno nepotrebna stavka, rad najmanje dvaput tjedno  dva sata nakon radnog vremena općinskog suda na čijem je području ured. Navedena odredba stavlja javne bilježnike u još nepovoljniji položaj u odnosu na službenike koji rade na sudovima, pravnike koji su se školovali 20 godina, položili pravosudni i javnobilježnički ispit,  kojima taj isti bilježnik kod kojeg su zaposleni nije u mogućnosti ponuditi uvjete kakave nude sudovi, kako u vidu radnog vremena, tako i u vidu plaće i ostalih beneficija. Uz napomenu da se sudovi financiraju direktno iz državnog proračuna, dok je bilježnik privatnik koji mora platiti sve obaveze iz vlastitog poslovanja, podliježe mnogim uvjetima i pravilnicima koje mora zadovoljiti, kojemu su povjereni svi poslovi koje ti isti sudovi nisu mogli ili htjeli odraditi, a naknada za iste je smiješna. Navedena odredba neće polučiti nikakvim rezultatima, jer je često usluga javnog bilježnika samo karika u lancu koju potencijalna stranka mora obaviti (solemnizacija kredita, prodaja nekretnine/pokretnine i sl.), i sama će odredba srozati ionako srozanu profesiju. Žalosno je na što je profesija bilježnika spala. Nije prihvaćen Predloženi tekst Pravilnika usklađen je s provedbom utvrđene reformske mjere Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, u dijelu koji se odnosi na liberalizaciju tržišta javnobilježničkih usluga, a sukladno kojoj je Ministarstvo u obvezi proširenja obveznog radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka. Prema važećem uređenju javni bilježnik mora najmanje dva puta tjedno primati stranke dva radna sata prije i dva radna sata poslije podne, od toga najmanje jedan sat nakon uobičajenog radnog vremena na njegovom području, dok je predloženim novim Pravilnikom propisana obveza da javni bilježnici najmanje dva puta tjedno moraju primati stranke dva sata prijepodne i dva sata poslijepodne, i to nakon radnog vremena općinskog suda na čijem području je njihovo sjedište. Predloženo rješenje novog Pravilnika predstavlja određeno produljenje radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka, ali se istodobno propisuje i da u navedene dane početak radnog vremena javnobilježničkog ureda može odstupati od početka redovnog radnog vremena, što svakako može doprinijeti većoj fleksibilnosti organizacije rada u javnobilježničkim uredima, uvažavajući prvenstveno činjenicu da potreba za javnobilježničkim uslugama nije istovjetna u svim službenim sjedištima javnih bilježnika. Pored navedenog, prema dostupnim podacima s mrežne stranice Hrvatske javnobilježničke komore na kojoj se objavljuju radna vremena javnih bilježnika utvrđeno je da većina javnih bilježnika i trenutno određenim radnim vremenom za primanje stranaka udovoljava postavkama radnog vremena kako su predložene tekstom novog Pravilnika.
4 IVANA MRSIN KUSTURIN PRAVILNIK  O RADNOM VREMENU U JAVNOBILJEŽNIČKIM UREDIMA, Članak 2. Navedeno nije svrsishodno posebice u manjim ruralnim sredinama (u velikim gradovima javnobilježnički uredi su i bez predloženog itekako dostupni građanima), te nema potrebe da dva puta tjedno radno vrijeme bude do 17:00 ili duže (mnogi kolege će sjediti u uredima, sami, jer su se stranke u manjim sredinama navikle kroz desetljeće i više na ustaljeno radno vrijeme, kao i na brzinu pružanja usluge). Nije prihvaćen Predloženi tekst Pravilnika usklađen je s provedbom utvrđene reformske mjere Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, u dijelu koji se odnosi na liberalizaciju tržišta javnobilježničkih usluga, a sukladno kojoj je Ministarstvo u obvezi proširenja obveznog radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka. Prema važećem uređenju javni bilježnik mora najmanje dva puta tjedno primati stranke dva radna sata prije i dva radna sata poslije podne, od toga najmanje jedan sat nakon uobičajenog radnog vremena na njegovom području, dok je predloženim novim Pravilnikom propisana obveza da javni bilježnici najmanje dva puta tjedno moraju primati stranke dva sata prijepodne i dva sata poslijepodne, i to nakon radnog vremena općinskog suda na čijem području je njihovo sjedište. Predloženo rješenje novog Pravilnika predstavlja određeno produljenje radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka, ali se istodobno propisuje i da u navedene dane početak radnog vremena javnobilježničkog ureda može odstupati od početka redovnog radnog vremena, što svakako može doprinijeti većoj fleksibilnosti organizacije rada u javnobilježničkim uredima, uvažavajući prvenstveno činjenicu da potreba za javnobilježničkim uslugama nije istovjetna u svim službenim sjedištima javnih bilježnika. Pored navedenog, prema dostupnim podacima s mrežne stranice Hrvatske javnobilježničke komore na kojoj se objavljuju radna vremena javnih bilježnika utvrđeno je da većina javnih bilježnika i trenutno određenim radnim vremenom za primanje stranaka udovoljava postavkama radnog vremena kako su predložene tekstom novog Pravilnika.
5 TEO KARABOTIĆ-MILOVAC PRAVILNIK  O RADNOM VREMENU U JAVNOBILJEŽNIČKIM UREDIMA, Članak 2. Prijedlog izmjena dosadašnjeg Pravilnika o radnom vremenu javnih bilježnika još je jedan doprinos neatraktivnosti javnobilježničkog poziva. Uz sve dosadašnje probleme oko pronalaska službenika a koji su javnom bilježniku neophodno potrebni u svakodnevnom radu zbog prenormiranosti (čitaj preformaliziransti) poslovanja i koju javni bilježnik ne može zamijeniti uvoznom radnom snagom (Nepalci....) popodnevni rad koji se predlaže uvesti ovim izmjenama (iza radnog vremena suda) još će više otežati pronalazak radnika u javnobilježničkim uredima. S obzirom da se ovim želi pomoći strankama, predlažem nadležnom Ministasrtvu da i za Sud predloži i uvede ovakvo radno vrijeme (a nakon uobičajenog radnog vremena) kako stranke ne moraju, i kako je napisao raniji komentator savjetovanja, "uzimati godišnji odmor ili slobodne dane" kada idu na sud. Dakle, moje je prijedlog da se odustane od ovakvog nametanja obveze rada izvan radnog vremena suda. Nije prihvaćen Predloženi tekst Pravilnika usklađen je s provedbom utvrđene reformske mjere Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, u dijelu koji se odnosi na liberalizaciju tržišta javnobilježničkih usluga, a sukladno kojoj je Ministarstvo u obvezi proširenja obveznog radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka. Prema važećem uređenju javni bilježnik mora najmanje dva puta tjedno primati stranke dva radna sata prije i dva radna sata poslije podne, od toga najmanje jedan sat nakon uobičajenog radnog vremena na njegovom području, dok je predloženim novim Pravilnikom propisana obveza da javni bilježnici najmanje dva puta tjedno moraju primati stranke dva sata prijepodne i dva sata poslijepodne, i to nakon radnog vremena općinskog suda na čijem području je njihovo sjedište. Predloženo rješenje novog Pravilnika predstavlja određeno produljenje radnog vremena javnih bilježnika za primanje stranaka, ali se istodobno propisuje i da u navedene dane početak radnog vremena javnobilježničkog ureda može odstupati od početka redovnog radnog vremena, što svakako može doprinijeti većoj fleksibilnosti organizacije rada u javnobilježničkim uredima, uvažavajući prvenstveno činjenicu da potreba za javnobilježničkim uslugama nije istovjetna u svim službenim sjedištima javnih bilježnika. Pored navedenog, prema dostupnim podacima s mrežne stranice Hrvatske javnobilježničke komore na kojoj se objavljuju radna vremena javnih bilježnika utvrđeno je da većina javnih bilježnika i trenutno određenim radnim vremenom za primanje stranaka udovoljava postavkama radnog vremena kako su predložene tekstom novog Pravilnika.
6 ZORAN LOVRIĆ PRAVILNIK  O RADNOM VREMENU U JAVNOBILJEŽNIČKIM UREDIMA, Članak 2. Kako svakom normalnom zaposlenom građaninu RH predstavlja problem odlazak javnom bilježniku u radno vrijeme jer mora uzeti godišnji odmor, slobodan dan i sl. svakako treba omogućiti rad nako 17h barem dva puta tjedno. Nije prihvaćen Predložena izmjena omogućuje dulje popodnevno radno vrijeme bilježnika radi veće dostupnosti strankama, ali ne propisuje izrijekom rad iza 17 sati.