Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | SANJA SLAVICA MATEŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE | Ispred Šibensko-kninske županije U popis crnih točaka dodati bivšu Tvornicu aluminija Lozovac koja je osnovana 1936. godine i bila je prva takve vrste u ovom dijelu Europe. Nakon privatizacije, djelovala je pod imenom „Ivanal“ do zatvaranja 2009. godine. Unatoč prestanku rada, prostor od 15.000 četvornih metara ostao je devastiran i visoko opterećen industrijskim otpadom zaostalim od proizvodnje. S obzirom na blizinu Nacionalnog parka Krka i njegove iznimne prirodne vrijednosti, ranjivost krškog tla i podzemnih voda, mogućnost širenja onečišćenja na vodotokove koji hrane rijeku Krku, smatramo nužnim da se ova lokacija uvrsti na popis crnih točaka. | Primljeno na znanje | - |
| 2 | SANJA SLAVICA MATEŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U tablici 23. redni broj 4. i 7. brišu se, redni broj 5. postaje redni broj 4., redni broj 6. postaje redni broj 5. koji se mijenja i glasi: | Ispred Šibensko-kninske županije Šibensko-kninska županija i nadalje će podupirati sve aktivnosti usmjerene ka uspješnoj sanaciji ovog područja. Sanacija laguna predstavlja izazovan, ali nužan projekt za čiju uspješnu realizaciju u Moguće izvore financiranja je potrebno dodati nacionalna sredstva i EU sredstva. | Primljeno na znanje | - |
| 3 | ANTO MARKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE | Odlagalište neopasnog otpada – Deponija fosfogipsa Kutina Vezano uz predloženi Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine („Narodne novine“, broj 84/2023), , mi trgovačko društvo DE-FOS d.o.o., Kutina kao vlasnik i operater odlagališta neopasnog otpada „Deponija fosfogipsa“ Kutina smatramo da predloženi predmetni Nacrt nije uopće uzeo elementarne činjenice o predmetnom odlagalištu, ne procjenjuje adekvatno povijesti nastanka deponija fosfogipsa, sadašnje stanju deponija, ne uzima u obzir potencijalne neprihvatljive rizike ekološkog akcidenta pa i katastrofe i te ne razmatra realne i provedive mogućnosti umanjenja istih provedbom određenih tehničkih zahvata na odlagalištu. Naglašavamo da smo isto tako iznijeli određene prijedloge za vrijeme savjetovanje pri donošenju PGO RH ali oni nisu niti u jednom dijelu prihvaćeni. U narednim točkama ukratko ćemo obrazložiti. 1. U točki 2.4.4. Statusi projekata sanacija »crnih točaka PGO-a, u tablici Tablica 23. Popis i status sanacije »crnih točaka« u 2022. godini , pod rednim brojem 7. navedi se: a) „Crna točka – naziv“: Odlagalište fosfogipsa – Petrokemija Kutina. Obzirom da Petrokemija d.d. nije više niti vlasnik (od 2016.g.) niti operater na predmetnom odlagalištu ispravno bi bilo navesti: Odlagalište neopasnog otpada „DE-FOS, Kutina“. b) U istoj tablici u stupcu „Mogući izvori financiranja“ navedeno je „Vlasnik“ te u tekstu koji se nastavlja iza ove tablice navodi se: Vezano za sanaciju odlagališta fosfogipsa Petrokemije Kutina, u postupku restrukturiranja i dokapitalizacije društva Petrokemija d.d. Kutina, osnovano je društvo u državnom vlasništvu DE-FOS d.o.o. za zbrinjavanje neopasnog otpada, kojega je putem natječaja CERP-a kupila tvrtka Flamtron d.o.o. Kutina, a koja je u obvezi sanirati i zatvoriti odlagalište fosfogipsa: Želimo upozoriti da se u predmetnom Ugovoru koji je zaključen s CERP-om nigdje ne navodi obveza vlasnika da sanira i zatvori ovo odlagalište jer to tvrtka sama niti može niti će moći u u bližoj pa i daljoj budućnosti provesti bez ili državne potpore ili EU fondova. Naime još dok je vlasnik ovog odlagališta bila Petrokemija d.d. izrađeno je Idejno rješenje zatvaranja odlagališta fosfogipsa (2014./2015.g.) (E-157-14-01 v 1.0) kojim se iznosi tehnički način zatvaranja odlagališta i procjenjuje trošak zatvaranja ovog u HR najvećeg odlagališta u iznosu od oko 500 milijuna HRK što bi otprilike iznosilo uzevši u obzir revalorizaciju - rast cijena roba i usluga oko 150 milijuna EUR-a. Jasno je da ovaj trošak nije mogla podnijeti niti Petrokemija d.d. kao velika kompanija, RH očigledno nije željela pristupiti sanaciji pa je odlagalište prodala ; RH prodajom nije uvjetovala novog vlasnika na sanaciju odlagališta (nitko ne bi to niti kupio pod tim uvjetom!) niti je zadala određeni rok, dakle predviđa se da odlagalište i dalje radi sukladno svojoj namjeni – odlagalište neopasnog otpada. Nema nikakvog smisla određivati nekakav rok zatvaranja odlagališta koji nije ostvariv i realan i zbog tehničkih i zbog financijskih razloga a kao odlagalište ima svoj veliki potencijal bez da se ulažu sredstva u izgradnju novih odlagališta i devastiraju nova područja. 2. Tehnički je neizvedivo sanirati i zatvoriti Odlagalište neopasnog otpada DE-FOS, Kutina u kratkom periodu, te nema nikakvog smisla navesti da se PGO-om određuje zatvoriti ovo odlagalište sredstvima vlasnika zaključno do 2028. kako je navedeno u PGO-u. Postojećim kapacitetom pogona Neutralizacije, uz pretpostavku da postoje financijska sredstva namijenjena zatvaranju odlagališta i uz optimalno korištenje ovog pogona potrebno je 30 godina rada da bi se obradila deponirana kisela voda (procjena je da je ima između 2 i 3 milijuna m3), tek bi se onda mogao provesti postupak potpunog zatvaranje odlagališta. 3. U važećoj Okolišnoj dozvoli društva DE-FOS d.o.o. (KLASA: UP/i 351-03/18-02/40; URBROJ: 517-03-20-35 od 20. travnja 2020.) predviđaju se 2 načina rada odlagališta za neopasni otpad Deponija fosfogipsa (S-41100): a) Rad deponije fosfogipsa kada se obrađuje kisela voda odložena na Deponiji b) Rad deponije fosfogipsa kada radi Fosforni kompleks (pogon fosforne kiseline) Petrokemije d.d. Iako prema informacijama i razgovoru s rukovodstvom kompanije Petrokemija d.d. se ne predviđa ponovno osposobljavanje i start fosfornog kompleksa u skoro vrijeme, oni žele zadržati mogućnost rada ovog kompleksa a to implicitno znači da mi kao operater odlagališta fosfogipsa moramo imati mogućnost odlaganja istog – dakle, narediti nama operateru da zatvorimo odlagalište (makar ga se tehnički niti može brzo zatvoriti) ujedno znači onemogućiti njima, Petrokemiji d.d. potencijalno mogući rad fosfornog kompleksa. Ovo naravno nema smisla jer održavanje deponije fosfogipsa aktivnom znači i zadržavanje mogućnosti rada fosfornog kompleksa Petrokemije d.d. 4. Fosfogips ima svoj tržišni potencijal koji nastojimo početi ostvarivati. Na deponiji je odloženo približno 8,5 milijuna tona fosfogipsa. Do sada se manja količina prodavala u Mađarsku za proizvodnju supstrata za uzgoj gljiva. Trenutno smo u razgovoru s više renomiranih firmi o eventualnoj primjeni u građevinskoj industriji a imamo i vlastite planove o njegovoj oporabi i proizvodnji građevinskog gipsa i građevinskih elemenata na lokaciji deponije ili drugoj lokaciji u Kutini pogodnoj za izgradnju postrojenja. Potpunim zatvaranjem deponije fosfogipsa bi se praktično zatvorio pristup ovom - mi smatramo vrijednom resursu, što ne bi bilo u skladu s kružnim gospodarstvom niti bi bilo u duhu Europskih normi, standarda, preporuka i trendova. 5. Deponija neopasnog otpada DE-FOS, Kutina (predlažem da se u budućoj terminologiji navodi ovaj naziv: prema Pravilniku o odlagalištima otpada postoje odlagališta za opasni otpad, za neopasni otpad i za inertni otpad – nema „Odlagalište fosfogipsa“!) ima ukupni kapacitet 15 milijuna tona od kojih je ostalo slobodno i raspoloživo oko 6,5 milijuna tona. To znači da je netko već uložio ogroman novac da bi se napravio ovaj kapacitet za odlaganje otpada te da postoji sva infrastruktura za prihvat neopasnog otpada. Kako sva odlagališta trebaju u nekom periodu biti zatvorena tako i ovo odlagalište bi se trebalo popunjavati otpadom do popune tijela odlagališta a onda prema dinamici popune dinamički zatvarati. Napominjem da ovaj slobodni kapacitet za odlaganje neopasnog otpada predstavlja oko 40 % ukupnih odlagališnih kapaciteta u RH (podatak preuzet iz PGO). Zar ima smisla otvarati nova odlagališta a postoji slobodan raspoloživ kapacitet na ovom odlagalištu? Zar ima smisla predviđati rok zatvaranja odlagališta u 2028. godini? Iako ovo odlagalište nije komunalno smatramo da ima kapaciteta i mogućnosti prihvata i komunalnog otpada iz onih sredina koje se trenutno muče dok ne osiguraju drugi način zbrinjavanja tog otpada kao što je Zagreb (dok se ne izgradi centar u Resniku) – mi smo voljni sudjelovati u rješavanju tog problema ali bi trebala država pa i kroz ovu dopunu PGO-a omogućiti aktiviranje postojećih kapaciteta ovog odlagališta. Trebalo bi svakako naglasiti da se predviđa prihvat proširenog broja vrsta neopasnog otpada (ključnih brojeva) u svrhu popunjavanja tijela odlagališta kojim se trasira put prema konačnom zatvaranju odlagališta. 6. Sanacija odlagališta neopasnog otpada DE-FOS, Kutina će sigurno potrajati – ako se već ovim PGO-om moraju odrediti rokovi predlažem da to bude 2050. godina završetka sanacije, što je realno ili da se uopće ne navodi nikakav rok zatvaranja odlagališta zbog potencijalnog korištenja i oporabe vrijednih odloženih materijala na odlagalištu (fosfogips, kalcijev fluorid). 7. Tko je u našem slučaju „zagađivač“? Jer Zagađivač plaća! To mi, DE-FOS d.o.o. nismo – u vrijeme nastajanja otpada Petrokemija je bila državna tvrtka i otpad je nastao kao takav od proizvodnje gnojiva koja je bila tada u javnom interesu – dakle državna tvrtka tj. Država je stvorila ovaj otpad ! To je jasno i stoga što se u kupoprodajnom ugovoru između sadašnjeg vlasnika i RH nigdje ne spominje obveza sanacije i zatvaranja odlagališta nego se samo određuje održavanje postojećeg stanja i to u roku od 2 godine što je već isteklo u 2023.g. Iz isključivo ovog razloga prilikom privatizacije Petrokemije d.d. kada su istu kupili PPD i INA d.d., uvjet za ulazak u vlasništvo Petrokemije je bio da se deponija fosfogipsa izdvoji u poseban d.o.o. u vlasništvu RH kojim će RH upravljati te snositi sve vezane troškove pa i trošak zatvaranja deponije. Ako se primjenjuje pravilo „Zagađivač plaća“ vezano uz zatvaranje ove deponije, mi to podupiremo jer niti smo zagađivač koji je zagadio deponiju niti smo u stanju to provesti s našim skromnim financijskim sredstvima. Da li je korektno da se predloženim Nacrtom izmjene i dopune PGO-a predviđaju sredstva za sanaciju onečišćenja lokacija Gospić, Poznanovec, Samobor, Benkovac, Lovinac i Pazin koje su onečišćene kriminalnim radnjama pojedinih pravnih ili fizičkih osoba a ne predviđaju se sredstva za sanaciju odlagališta neopasnog otpada ili bar za smanjenja rizika rada deponije DE-FOS, Kutina, koji je nastao isključivo djelovanjem državne tvrtke dakle to je državni otpad nastao stvaranjem značajnih benefita i Petrokemiji d.d. i Državi i narodu na legalan način. Navesti u stupcu da će sanaciju provesti „vlasnik“ je neprimjereno – trebalo bi navesti: Fondovi EU, FZOIEU, vlasnik – i mi želimo sudjelovati u sanaciji sukladno našim mogućnostima! Navodimo da smo mi kao vlasnik krenuli u parcijalno zatvaranje ovog odlagališta u kratkom vremenu nakon preuzimanja odlagališta (lipanj 2021.g.) izradom Pilot projekta zatvaranja probnog polja rekultivirajućim materijalom i ozelenjavanjem i da smo do sada sanirali oko 5 % odlagališta, završetkom ovog pilot projekta ukupno će biti sanirano oko 10 % odlagališne površine. Očito je da se ovim tempom ne može u kratkom vremenu zatvoriti odlagalište, što zbog tehničkih ograničenja što zbog financijskih limita. 8. Molimo da se ovim Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna PGO unese mogućnost gradnje kompostane na odlagalištu DE-FOS, za proizvodnju komposta za vlastite potrebe. Smatramo da se odlagalište može postupno zatvarati te da je, kao što je navedeno, za cjelovito zatvaranje odlagališta potreban duži vremenski period (oko 30 godina). Tijekom zatvaranja odlagališta površine od preko 150 hektara potrebno je osigurati najmanje 1,5 milijuna tona materijala za rekultivaciju kao što je zemlja, kompost iz kompostana, pijesak itd. – stoga smatramo da bi kompostana za vlastite potrebe trebala biti planirana i PGO-om te da se predvidi ta mogućnost. 9. Nadalje, razmatra se oporaba fosfogipsa postupkom kalcinacije za što je potrebna velika količina toplinske energije koja bi se mogla dobiti termičkom obradom drugih vrsta otpada. Izmjenom PGO-a svakako bi trebalo ostaviti i ovu mogućnost jer se postiže dvostruki učinak: oporabljuju se određene količine otpada termičkim putem a pridobivena toplina odmah se koristi za oporabu fosfogipsa za proizvodnju građevinskog gipsa i eventualno drugih proizvoda. 10. Molimo izrađivača ovog Prijedloga izmjene i dopune PGO-a da bude svjestan činjenice da je ipak predmetno odlagalište „crna točka“, i to najcrnja koja postoji u RH. Pretpostavljamo da lokaciju „crnih točaka“ određuju ekološki rizici a ne činjenica tko je vlasnik – tko god bio mora poštivati Zakon a planovi pa i PGO bi trebali biti doneseni na realnim osnovama uzimajući u obzir sve činjenice i okolnosti. Svi koji smo na bilo koji način uključeni u problematiku otpada moramo biti savjesni i odgovorni. Napominjem još jednom da se u kazetama odlagališta nalazi 2-3 milijuna m3 kisele vode i da bi bilo kakav akcident mogao uzrokovati može se reći ekološku katastrofu, u najgorem scenariju uništio bi se Park prirode Lonjsko polje te život u vodotoku nizvodno od odlagališta (rijeka Kutinica, Ilova, Sava, Dunav), dovodeći i do mogućeg međunarodnog spora. (molim autore PGO-a da proguglaju Florida disaster iz travnja 2021.g.!) Procjena moguće štete od strane relevantnih stručnjaka koja bi mogla nastati je više od jedne milijarde eura a ekološka šteta je neprocjenjiva. Svi mi ne smijemo dopustiti da neodgovornim pisanjem nekakvih dokumenata i planova (a to je i ovdje slučaj kad autori PGO-a za sanaciju ovog odlagališta napišu :vlasnik iako je općepoznata stvar da čak i jedna respektabilna kompanija, Petrokemija d.d. nije našla sredstva da sanira ili bar započne sanaciju ovog odlagališta a kamoli da ju sanira mala firma). Svakako ćemo informirati nadležno Ministarstvo o predmetnoj problematici. Ovo pišemo u iskrenoj i dobroj namjeri da se problem rješava a ne da se donose neprovedivi propisi koji nas zahvaćaju a čine nam samo poteškoće. Nije se smatralo potrebnim da se bilo što prihvati od naših prijedloga pri provedbi prethodnog savjetovanja pri donošenju PGO-a, nadam se da ovaj put hoće te se mi unaprijed zahvaljujemo na tome. Stavljamo se na raspolaganju za bilo kakvo pitanje ili pojašnjenje ! | Djelomično prihvaćen | Navedena lokacija ostaje crna točka međutim Planom se ne određuje način sanacije pojedine lokacije. Za sanaciju navedenog odlagališta potrebno je izraditi program sanacije. |
| 4 | ŽELJKA ŠIKIĆ | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U Tablici 70. Terminski plan provedbe PGO-a iza aktivnosti PGO A 12.1. dodaju se redovi: | S obzirom da živim niti 30 metara od Silosa i niti 50 metara od odlagališta Rakitovac u kojima najmanje pet godina leži ogromna količina otpada okarakteriziranog kao opasan (točna količina i vrsta otpada se ne zna, ali moguće je da ima sva svojstva koja ga čine opasnim – od H1 do H14: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2005_04_50_963.html ), smatram da je meni osobno, mojoj majci koja je majka branitelja koji je na Tulovim gredama 1993. godine dao svoj život za Republiku Hrvatsku, mojim mladim sinovima od kojih je jedan osoba s invaliditetom – autističan spektar izravno prekršen Ustavom zajamčen članak 70., a to je: – „Svatko ima pravo na zdrav život. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.“ Slažem se i podržavam sve navedene komentare i ponavljam točke koje se odnose na Tablicu 70. Terminski plan provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske: 1. Da se terminski plan dopuni i izmijeni na način da se jasno prikaže raspored sanacije po pojedinačnim lokacijama u okviru planiranih godina (2025.- 2028.); 2. Da se transparentno utvrde kriteriji prema kojima će se odrediti redoslijed provedbe, kako bi se izbjegla proizvoljnost i osigurala pravna sigurnost; 3. Da se početak izrade projektne dokumentacije za lokaciju Gospić uvrsti u plan za 2025. godinu, sukladno službenim informacijama Ministarstva i već provedenim geodetskim snimanjima; 4. Da se u Plan uvede mehanizam za praćenje i kontrolu dinamike provedbe mjere PGO A 12.a.1., uključujući obvezu redovitog izvještavanja o statusu svake lokacije, opravdanost eventualnih kašnjenja i usklađenost s planiranim rokovima. Smatram da se sanaciji navedenog otpada, ponajprije na Silosu, Rakitovcu, njihovoj užoj i široj okolini treba pristupiti hitno, efikasno i u skladu sa svim pravilima struke. Traženje rupa u zakonima i odugovlačenje zbog zakonskih regulativa nemaju temelje jer se radi o izravnoj ugrozi za stanovnike, čak i za one do 5 km udaljenosti pa i više. Ovom ekološkom katastrofom nisu ugroženi samo građani Gospića i Ličani, ugrožena je cijela Hrvatska jer voda je brza i nemilosrdno prelazi kilometre i granice. Pitanje je samo što u sebi nosi. | Nije prihvaćen | Pojedinačni rokovi se ne utvrđuju Planom, već na razini svakog projekta sanacije. Za lokaciju u Gospiću u tijeku su istražne radnje te nakon što budu završene planirat će se rokovi za daljnje aktivnosti. Javnost će o svemu biti obavještena. |
| 5 | UDRUGA RODITELJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU "PČELICE" | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U Tablici 70. Terminski plan provedbe PGO-a iza aktivnosti PGO A 12.1. dodaju se redovi: | Udruga „Pčelice“ neprofitna je i nevladina organizacija koja već 15 godina s predanošću djeluje na području Ličko-senjske županije, s ciljem unapređenja kvalitete života djece i mladih s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom. Naša vizija usmjerena je ka stvaranju uključive i pravedne zajednice u kojoj se svako dijete, kao i odrasle osobe s teškoćama u razvoju, osjećaju sigurno, prihvaćeno, zadovoljno i korisno – kako u lokalnoj zajednici, tako i u društvu u cjelini. Temelj našeg djelovanja počiva na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (KPOSI), koja predstavlja prvi međunarodni pravno obvezujući dokument posvećen zaštiti ljudskih prava osoba s invaliditetom. Republika Hrvatska bila je među prvim državama koje su potpisale ovu Konvenciju, a Hrvatski sabor ju je ratificirao 1. lipnja 2007. godine, čime je jasno iskazano opredjeljenje države i njezinih institucija za puno ostvarenje temeljnih ljudskih prava osoba s invaliditetom. Posebno ističemo članak 28. Konvencije, koji naglašava pravo osoba s invaliditetom na primjeren životni standard za njih i njihove obitelji – uključujući primjerenu prehranu, odjeću, stanovanje – te stalno unaprjeđenje životnih uvjeta. Konvencija obvezuje države potpisnice na poduzimanje konkretnih mjera kako bi se osigurala zaštita i promicanje ovog prava, bez ikakve diskriminacije na temelju invaliditeta. Kako se osjetljivim skupinama poput djece i mladih s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom ne bi kršila osnovna ljudska prava na život i unapređenje životnih uvjeta traži se osiguravanje dolje navedenih točki koje se odnose na Tablicu 70. Terminski plan provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske: 1. Da se terminski plan dopuni i izmijeni na način da se jasno prikaže raspored sanacije po pojedinačnim lokacijama u okviru planiranih godina (2025.- 2028.); 2. Da se transparentno utvrde kriteriji prema kojima će se odrediti redoslijed provedbe, kako bi se izbjegla proizvoljnost i osigurala pravna sigurnost; 3. Da se početak izrade projektne dokumentacije za lokaciju Gospić uvrsti u plan za 2025. godinu, sukladno službenim informacijama Ministarstva i već provedenim geodetskim snimanjima; 4. Da se u Plan uvede mehanizam za praćenje i kontrolu dinamike provedbe mjere PGO A 12.a.1., uključujući obvezu redovitog izvještavanja o statusu svake lokacije, opravdanost eventualnih kašnjenja i usklađenost s planiranim rokovima. U potpunosti se slažemo s komentarima inicijative „Gospić je naš dom“ i drugih udruga s područja Ličko-senjske županije te podržavamo svaki napisani komentar. Ukoliko se ozbiljno i odgovorno ne pristupi što hitnije sanaciji opasnog otpada zakopanog u zemlju i navezenog na tlo u visini do sigurno 5 metara smatramo da se izravno ugrožava zdravlje djece i mladih s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom kao i čitavih njihovih obitelji koje su čvrst oslonac i sigurnost svakom djetetu i mladoj osobi s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom. Ne samo da se krše prava osjetljivih skupina već se krše osnovna ljudska prava na kvalitetan život bez ugroza za zdravlje svih žitelja Like. Lika je kao i većina Hrvatske krško područje i vrlo je lako opasno kontaminirati podzemne vode, a to će se odraziti na veliki dio Hrvatske. Smatramo da građani (svi građani) Republike Hrvatske imaju pravo na zdrav, siguran i slobodan život neopterećen brigom za svoje zdravlje i zdravlje svoje obitelji zbog ekoloških katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. Smatramo da svi građani Republike Hrvatske prema Ustavu i zakonima Republike Hrvatske imaju zagarantirano pravo na kvalitetan život, tim više jer većina građana poštuje zakone Republike Hrvatske i svojim radom doprinose njezinom djelovanju i postojanju. | Nije prihvaćen | Pojedinačni rokovi se ne utvrđuju Planom, već na razini svakog projekta sanacije. Za lokaciju u Gospiću u tijeku su istražne radnje te nakon što budu završene planirat će se rokovi za daljnje aktivnosti. Javnost će o svemu biti obavještena. |
| 6 | UDRUGA RODITELJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU "PČELICE" | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U poglavlju 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom, iza mjere 12. dodaje se: | Udruga „Pčelice“ neprofitna je i nevladina udruga koja već 15 godina predano radi na poboljšanju kvalitete života djece i mladih s teškoćama u razvoju te osoba s invaliditetom na području Ličko-senjske županije. Naša vizija je stvaranje bolje i ravnopravnije budućnosti za svu djecu stvaranjem lokalne zajednice i općenito društva u kojem se i djeca i odrasle osobe s teškoćama u razvoju osjećaju sigurno, zadovoljno, sretno i korisno. S obzirom na količinu otpada koji je odložen samo na području Silosa te njegov mogući negativan utjecaj na zdravlje i život svih stanovnika grada Gospića i njegove šire i uže okolice, smatramo da su zdravlje i kvaliteta života naših korisnika, članova ali i svih žitelja ugroženi te da područje trenutno nije u potpunosti sigurno za život. Podržavamo sve prethodne komentare te smatramo kako je potrebno utvrditi sve lokacije opasnog otpada ilegalno odlaganog u zemlju te smatramo kako je potrebno ubuduće djelovati preventivno kako bi se kvalitetno zaštitio okoliš i jedinstvena ljepota prirode cijele Like. Tražimo slijedeće vezano za 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom: Smatramo da je potrebno omogućiti uključivanje dodatnih katastarskih čestica koje u ovom trenutku nisu navedene, ali za koje se tijekom daljnjih nadzora, istražnih i kaznenih postupaka može utvrditi da su povezane s istim okolišnim incidentom i istim onečišćivačem. Poznato je da su aktivnosti nepropisnog odlaganja otpada često disperzirane preko više katastarskih čestica, a neke od njih mogu u trenutku donošenja plana biti izvan fokusa institucija. Kako bi se osigurala pravovremena, zakonita i cjelovita sanacija, nužno je u Plan gospodarenja otpadom ugraditi mehanizam za naknadno uključivanje dodatnih čestica bez potrebe za pokretanjem postupka novih izmjena Plana. To se posebno odnosi na lokacije poput Silosa i Rakitovca, gdje je zabilježeno višestruko odlaganje različitih vrsta otpada, uključujući i opasni, a stvarni razmjer kontaminacije terena tek se djelomično može utvrditi unaprijed. Na ovaj način tražimo da se poštuje Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom „Članak 10. PRAVO NA ŽIVOT Države stranke ponovo potvrđuju prirođeno pravo na život svih ljudskih bića i poduzet će sve potrebne mjere kako bi osigurale učinkovito uživanje tog prava osobama s invaliditetom na jednakoj osnovi s drugima.“ Tim više jer niti 50 metara udaljenosti od odloženog otpada živi mlada osoba s invaliditetom, a ne zna se kako otpad koji raznosi zrak ili koji s kišama ulazi u tlo i površinske vode utječe na zdravlje bilo koje osobe. Ukoliko se što hitnije pristupi kvalitetnoj sanaciji manje su mogućnosti da će u narednim godinama doći do potpunog zagađenja voda, tla i zraka do mjere da će se stanovništvo morati seliti. „Članak 11. RIZIČNE SITUACIJE I HUMANITARNA KRIZNA STANJA Države stranke poduzet će, u skladu sa svojim obvezama proisteklim iz međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo koje obuhvaća ljudska prava, sve potrebne mjere za osiguranje zaštite i sigurnosti osoba s invaliditetom u rizičnim situacijama, uključujući situacije oružanog sukoba, humanitarnih kriza i prirodne katastrofe.“ Tim više što se odlaganje otpada može nazvati ekološkom katastrofom koja će vjerojatno skoro pridonijeti prirodnoj katastrofi, ne samo Like, već pola Hrvatske. Točne lokacije zakopanog otpada, pretpostavlja se opasnog, još uvijek se ne znaju. Godinama se opasan otpad zakopavao u zemlju na području izvan Rakitovca i Silosa tako da se pravi razmjeri ove katastrofe još ne mogu objektivno sagledati. | Nije prihvaćen | Radi planiranja potrebnih sredstava i rokova u Plan su uključene poznate činjenice. Naknadno utvrđene činjenice će se razmatrati u okviru pojedinačnog projekta sanacije tih lokacija. |
| 7 | LIČKA EKOLOŠKA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE | Izmjene i dopune Plana gospodarenja otpadom RH, u dijelu koji se odnosi na mjere PGO 12.a.1. i 12.4., izrađene su bez ključnih operativnih i pravno obvezujućih elemenata koji su nužni za učinkovitu i transparentnu provedbu. Umjesto da ojačaju provedivost Plana, predložene izmjene: • ne osiguravaju predvidivost niti pravnu sigurnost za obuhvaćene jedinice lokalne samouprave, jer ne sadrže vremenski raspored po pojedinačnim lokacijama, kriterije za redoslijed provedbe, niti ikakav mehanizam nadzora ili izvještavanja. • nisu usklađene sa službenim informacijama i najavama Ministarstva - konkretno, službena najava početka aktivnosti u 2025. godini od strane nadležnog ministarstva nije integrirana u terminski plan, koji bez objašnjenja počinje tek 2026. godine. • ne predviđaju pravno održiv način za obuhvaćanje dodatno utvrđenih čestica što je ozbiljan nedostatak, s obzirom na to da se mnoge okolišne ugroze ne mogu do kraja precizirati u trenutku donošenja plana, a razvoj inspekcijskih i kaznenih postupaka može otkriti nove zahvaćene površine. Bez ugrađene mogućnosti naknadnog proširenja obuhvata, Plan riskira da dio stvarnog problema ostane pravno izvan dometa provedbe. U formalnom smislu, ovakav Plan ostavlja dojam da je izrađen tehnički, ali ne i provedbeno. Nedostaju mu operativni alati koji bi omogućili pravodobnu i učinkovitiju intervenciju, osobito na prioritetnim lokacijama poput one u Gospiću. Dodatno, odsustvo transparentnog mehanizma za određivanje prioriteta među obuhvaćenim lokacijama može dovesti do neujednačene, nepredvidive i potencijalno nepravedne provedbe. | Nije prihvaćen | Pojedinačni rokovi se ne utvrđuju Planom, već na razini svakog projekta sanacije. Za lokaciju u Gospiću u tijeku su istražne radnje te nakon što budu završene planirat će se rokovi za daljnje aktivnosti. Javnost će o svemu biti obavještena. |
| 8 | UDRUGA BIOM | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U tablici 23. redni broj 4. i 7. brišu se, redni broj 5. postaje redni broj 4., redni broj 6. postaje redni broj 5. koji se mijenja i glasi: | Udruga BIOM izražava punu podršku komentaru Ekološke udruge „Krka“ Knin, te dodatno naglašava kako se u slučaju tzv. „crne točke“ DIV Knin radi o prostoru iznimnog ekološkog značaja za očuvanje rijeke Krke, lokalne bioraznolikosti i dobrobiti građana Knina. Podsjećamo kako je temeljna zadaća državnih službi da štite javni interes i reagiraju u slučajevima kada je okoliš dugoročno i ozbiljno ugrožen — upravo zato postoje. Stručna analiza izrađena od strane Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Kisić i sur., 2019), chrome-extension://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://knin.hr/wp-content/uploads/2019/07/Zavrsno-izvijesce-Analiza-mulja-DIV-ove-lagune.pdf jasno potvrđuje da su lagune visoko opterećene raznim toksičnim tvarima. U mulju je, među ostalim, utvrđen iznimno visok sadržaj cinka (gotovo 40 puta viši od dopuštenog), dok koncentracije kroma i brojnih drugih teških metala premašuju maksimalne vrijednosti čak i za industrijska zemljišta. Također, sadržaj ugljikovodika (do 156.392 mg/kg) i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH-ova) višestruko nadilazi prihvatljive granične vrijednosti, pri čemu su pojedini PAH-ovi, poput benzo(a)pirena, dokazano kancerogeni. Pored ugroze tla, ekstremne koncentracije ugljikovodika i BTEX spojeva utvrđene su i u vodi laguna, s prijetnjom prelijevanja u rijeku Orašnicu, koja se na samo kilometar udaljenosti ulijeva u rijeku Krku. Time je neposredno ugrožen i Nacionalni park Krka. Prema mišljenju autora studije, postoji realna opasnost da se incidenti iz 2019. godine (proboj onečišćenja uslijed kiša) ponove pri svakom većem porastu vodostaja. U tom kontekstu, smatramo da je neprihvatljivo da se odgovornost za sanaciju i dalje „prebacuje“ između nadležnih tijela i da se čekanje koristi kao mehanizam izbjegavanja obveza. Ako privatna tvrtka ne postupa sukladno rješenjima nadležnih inspekcija, Republika Hrvatska mora hitno osigurati nacionalna sredstva za sanaciju, uz mogućnost naknadne naplate od odgovornih pravnih osoba. Država ima zakonsku, ali i moralnu obvezu intervenirati kada su ugrožene ključne vrijednosti poput javnog zdravlja, zaštite prirode i sigurnosti zaštićenih područja. Stoga podržavamo prijedlog Ekološke udruge „Krka“ Knin da se Terminski plan dopuni, jasno definiraju rokovi i osiguraju dodatna sredstva za sanaciju ove crne točke. Svako daljnje odgađanje predstavlja neodgovorno upravljanje rizikom — kako prema okolišu, tako i prema građanima. | Nije prihvaćen | Iznos troška sanacije svake pojedine lokacije "crne točke" ne određuju se ovim Planom, već se svaki projekt usklađuje sa ukupno planiranim iznosom za sanaciju "crnih točaka". Rokovi za sanaciju pojedine "crne točke" ne određuju se ovim Planom koji obuhvaća razdoblje do 2028. godine već na razini svakog projekta. |
| 9 | LIČKA EKOLOŠKA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U poglavlju 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom, iza mjere 12. dodaje se: | U okviru mjere 12.4., kojom se predviđa sanacija lokacija onečišćenih otpadom u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, jasno je prepoznata lokacija na području Grada Gospića (Ličko-senjska županija) kao prioritetna, i to s konkretnim popisom katastarskih čestica (k.č.br. 591/3; 599/4, 599/18, 591/2, 599/2, 599/3, 599/5, 599/6, 599/17, 599/18 k.o. Divoselo), kao i podatkom o količini otpada (32.869 m³) te vrsti otpada (otpadna plastika, guma, građevinski i infektivni otpad). U mjeri je naveden i poznat onečišćivač – Tipos Resurs d.o.o., uz napomenu da postoji važeće rješenje Državnog inspektorata o uklanjanju otpada. Upravo zbog toga smatramo da je potrebno omogućiti uključivanje dodatnih katastarskih čestica koje u ovom trenutku nisu navedene, ali za koje se tijekom daljnjih nadzora, istražnih i kaznenih postupaka može utvrditi da su povezane s istim okolišnim incidentom i istim onečišćivačem. Poznato je da su aktivnosti nepropisnog odlaganja otpada često disperzirane preko više katastarskih čestica, a neke od njih mogu u trenutku donošenja plana biti izvan fokusa institucija. Kako bi se osigurala pravovremena, zakonita i cjelovita sanacija, nužno je u Plan gospodarenja otpadom ugraditi mehanizam za naknadno uključivanje dodatnih čestica bez potrebe za pokretanjem postupka novih izmjena Plana. To se posebno odnosi na lokacije poput Silosa i Rakitovca, gdje je zabilježeno višestruko odlaganje različitih vrsta otpada, uključujući i opasni, a stvarni razmjer kontaminacije terena tek se djelomično može utvrditi unaprijed. | Nije prihvaćen | Radi planiranja potrebnih sredstava i rokova u Plan su uključene poznate činjenice. Naknadno utvrđene činjenice će se razmatrati u okviru pojedinačnog projekta sanacije tih lokacija. |
| 10 | LIČKA EKOLOŠKA AKCIJA | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U Tablici 70. Terminski plan provedbe PGO-a iza aktivnosti PGO A 12.1. dodaju se redovi: | Na temelju Tablice 70. (Terminski plan provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske), u dijelu koji se odnosi na mjeru PGO A 12.a.1., razvidno je da su za razdoblje 2026. - 2028. godine planirane ukupno šest sanacija, i to po dvije sanacije godišnje. Međutim, iako je u tekstu mjere naveden točno određen popis lokacija (Gospić, Poznanovec, Samobor, Benkovac, Lovinac i Pazin), u samom terminskom planu nije naznačeno koje će se lokacije sanirati u kojoj godini, niti postoje kriteriji na temelju kojih bi se mogao odrediti redoslijed. Takav pristup predstavlja ozbiljan nedostatak u planiranju i provedbi jer nijedna od navedenih lokacija nema jasno definiran vremenski okvir u kojem bi sanacija bila izvršena. Time se izostavlja ključna funkcija Plana, predvidivost i obvezujući raspored što dovodi do situacije u kojoj provedba može postati proizvoljna, bez stvarne kontrole dinamike i napretka. Dodatno, posebno zabrinjava činjenica da ne postoji nikakav mehanizam kontrole dinamike provedbe mjere PGO A 12.a.1. unutar samog Plana. Nisu predviđeni međufazni pokazatelji, nadzorni rokovi niti obveza izvještavanja o statusu pojedine lokacije. U takvom okviru moguće je da se sanacije formalno vode kao „planirane“, dok u stvarnosti nema ni pomaka ni obveze izvještavanja o uzrocima kašnjenja. Time se derogira načelo transparentnosti, a pogođene zajednice ostavlja bez instrumenta kontrole i bez mogućnosti zahtijevanja odgovornosti. Važno je istaknuti da ovakav neodređeni i neusklađeni pristup nije u skladu sa službenim informacijama nadležnog tijela. Naime, u dokumentu „Informacija o stanju u gospodarenju otpadom“ objavljenom 27. ožujka 2025. na službenim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, navodi se sljedeće: „Tijekom travnja definirat će se formalno pravne pretpostavke na osnovu kojih će se osigurati sredstva te odrediti nositelji sanacije kako bi se što prije započelo s provedbom daljnjih aktivnosti koje uključuju geodetske i istražne radove, izrade planova sanacije te provedbu postupaka javne nabave. Procjenjuje se da će radovi na samom uklanjanju i odvozu otpada s lokacija (ovisno o provedbi postupaka javne nabave i kaznenim postupcima koji su u tijeku) započeti krajem trećeg ili početkom četvrtog kvartala ove godine.” Ova izjava Ministarstva jasno implicira da bi izrada dokumentacije, provedba nabava i izvođenje radova trebali započeti već tijekom 2025. godine, dok terminski plan PGO-a to potpuno ignorira i prikazuje aktivnosti tek od 2026. Dodatno, želimo istaknuti da je Građanska inicijativa „Gospić je naš dom“, u suradnji s Ličko-senjskom županijom, provela geodetsko snimanje lokacije silos (u dokumentu Plana navedeno kao k.č.br. 591/3, 599/4, 599/18, 591/2, 599/2, 599/3, 599/5, 599/6, 599/17, 599/18 k.o. Divoselo), te su rezultati predani kao podloga za izradu projekta hitne privremene zaštite okoliša. Time je značajan dio pripremnog posla već izvršen, što dodatno potvrđuje da je izrada projektne dokumentacije za sanaciju Gospića realno moguća već tijekom 2025. godine. Nema nikakvog opravdanja da se izrada dokumentacije odgađa do 2026., tim više što bi to bilo u suprotnosti sa službenim izjavama Ministarstva. S obzirom na sve navedeno, tražimo: 1. Da se terminski plan dopuni i izmijeni na način da se jasno prikaže raspored sanacije po pojedinačnim lokacijama u okviru planiranih godina (2025.- 2028.); 2. Da se transparentno utvrde kriteriji prema kojima će se odrediti redoslijed provedbe, kako bi se izbjegla proizvoljnost i osigurala pravna sigurnost; 3. Da se početak izrade projektne dokumentacije za lokaciju Gospić uvrsti u plan za 2025. godinu, sukladno službenim informacijama Ministarstva i već provedenim geodetskim snimanjima; 4. Da se u Plan uvede mehanizam za praćenje i kontrolu dinamike provedbe mjere PGO A 12.a.1., uključujući obvezu redovitog izvještavanja o statusu svake lokacije, opravdanost eventualnih kašnjenja i usklađenost s planiranim rokovima. | Nije prihvaćen | Pojedinačni rokovi se ne utvrđuju Planom, već na razini svakog projekta sanacije. Za lokaciju u Gospiću u tijeku su istražne radnje te nakon što budu završene planirat će se rokovi za daljnje aktivnosti. Javnost će o svemu biti obavještena. |
| 11 | LIKOVNA UDRUGA ''LIKA'' | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U poglavlju 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom, iza mjere 12. dodaje se: | Likovna udruga Lika, udruga je civilnog društva koja se bavi kako promocijom likovnog stvaralaštva tako i vrijednostima građanskog društva, a u svom smo djelovanju osobito usmjereni na kvalitetu života djece i mladih kojoj svojim djelatnostima nastojimo doprinositi. Osobito smo usmjereni na aktivnosti koje doprinose zaštiti okoliša. Shodno prethodnim komentarima, smatramo da je za kvalitetnu zaštitu i sanaciju okoliša nužno djelovati i preventivno, te u skladu s tim predvidjeti eventualna buduća ilegalno pronađena odlagališta. Tražimo slijedeće vezano za 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom: Smatramo da je potrebno omogućiti uključivanje dodatnih katastarskih čestica koje u ovom trenutku nisu navedene, ali za koje se tijekom daljnjih nadzora, istražnih i kaznenih postupaka može utvrditi da su povezane s istim okolišnim incidentom i istim onečišćivačem. Poznato je da su aktivnosti nepropisnog odlaganja otpada često disperzirane preko više katastarskih čestica, a neke od njih mogu u trenutku donošenja plana biti izvan fokusa institucija. Kako bi se osigurala pravovremena, zakonita i cjelovita sanacija, nužno je u Plan gospodarenja otpadom ugraditi mehanizam za naknadno uključivanje dodatnih čestica bez potrebe za pokretanjem postupka novih izmjena Plana. To se posebno odnosi na lokacije poput Silosa i Rakitovca, gdje je zabilježeno višestruko odlaganje različitih vrsta otpada, uključujući i opasni, a stvarni razmjer kontaminacije terena tek se djelomično može utvrditi unaprijed. | Nije prihvaćen | Radi planiranja potrebnih sredstava i rokova u Plan su uključene poznate činjenice. Naknadno utvrđene činjenice će se razmatrati u okviru pojedinačnog projekta sanacije tih lokacija. |
| 12 | LIKOVNA UDRUGA ''LIKA'' | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U Tablici 70. Terminski plan provedbe PGO-a iza aktivnosti PGO A 12.1. dodaju se redovi: | Likovna udruga Lika, udruga je civilnog društva koja se bavi kako promocijom likovnog stvaralaštva tako i vrijednostima građanskog društva, a u svom smo djelovanju osobito usmjereni na kvalitetu života djece i mladih kojoj svojim djelatnostima nastojimo doprinositi. Slažemo se i podržavamo komentar Građanske inicijative „Gospić je naš dom“. Smatramo da temeljem čl. 24. Konvencije o pravima djeteta koji navodi da državne stranke priznaju djetetu pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja i na olakšice glede ozdravljenja i oporavka te da će se zalagati za puno ostvarenje toga prava i osobito poduzimati odgovarajuće mjere, između ostalih i za suzbijanje bolesti i neishranjenosti u okvirima primarne zdravstvene zaštite primjenom, inter alia, lako dostupne tehnologije te osiguranjem odgovarajuće hranjive prehrane i pročišćene pitke vode, imajući na umu opasnosti i rizike od zagađenosti okoliša, za pružanje obavijesti, obrazovanja i potpore u korištenju temeljnih spoznaja o dječjem zdravlju, čistoći okoliša te da će Državne stranke poduzeti djelotvorne i odgovarajuće mjere za suzbijanje postupaka koji štete zdravlju djece, tražimo slijedeće vezano za Tablicu 70. Terminski plan provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske: 1. Da se terminski plan dopuni i izmijeni na način da se jasno prikaže raspored sanacije po pojedinačnim lokacijama u okviru planiranih godina (2025.- 2028.); 2. Da se transparentno utvrde kriteriji prema kojima će se odrediti redoslijed provedbe, kako bi se izbjegla proizvoljnost i osigurala pravna sigurnost; 3. Da se početak izrade projektne dokumentacije za lokaciju Gospić uvrsti u plan za 2025. godinu, sukladno službenim informacijama Ministarstva i već provedenim geodetskim snimanjima; 4. Da se u Plan uvede mehanizam za praćenje i kontrolu dinamike provedbe mjere PGO A 12.a.1., uključujući obvezu redovitog izvještavanja o statusu svake lokacije, opravdanost eventualnih kašnjenja i usklađenost s planiranim rokovima. | Nije prihvaćen | Pojedinačni rokovi se ne utvrđuju Planom, već na razini svakog projekta sanacije. Za lokaciju u Gospiću u tijeku su istražne radnje te nakon što budu završene planirat će se rokovi za daljnje aktivnosti. Javnost će o svemu biti obavještena. |
| 13 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U Tablici 70. Terminski plan provedbe PGO-a iza aktivnosti PGO A 12.1. dodaju se redovi: | Slažem se sa zahtjevima inicijative Gospić je naš dom. Tražim: " 1. Da se terminski plan dopuni i izmijeni na način da se jasno prikaže raspored sanacije po pojedinačnim lokacijama u okviru planiranih godina (2025.- 2028.); 2. Da se transparentno utvrde kriteriji prema kojima će se odrediti redoslijed provedbe, kako bi se izbjegla proizvoljnost i osigurala pravna sigurnost; 3. Da se početak izrade projektne dokumentacije za lokaciju Gospić uvrsti u plan za 2025. godinu, sukladno službenim informacijama Ministarstva i već provedenim geodetskim snimanjima; 4. Da se u Plan uvede mehanizam za praćenje i kontrolu dinamike provedbe mjere PGO A 12.a.1., uključujući obvezu redovitog izvještavanja o statusu svake lokacije, opravdanost eventualnih kašnjenja i usklađenost s planiranim rokovima. " | Nije prihvaćen | Pojedinačni rokovi se ne utvrđuju Planom, već na razini svakog projekta sanacije. Za lokaciju u Gospiću u tijeku su istražne radnje te nakon što budu završene planirat će se rokovi za daljnje aktivnosti. Javnost će o svemu biti obavještena. |
| 14 | EKOLOŠKA UDRUGA "KRKA" KNIN | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U tablici 23. redni broj 4. i 7. brišu se, redni broj 5. postaje redni broj 4., redni broj 6. postaje redni broj 5. koji se mijenja i glasi: | U predloženim Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. godine prošireno je područje „crna točka“ DIV Knin“ sa tri lagune zbog cjelovitosti sanacije područja te isto pozdravljamo. Ekološka udruga „Krka“ Knin već 20 godina upozorava da navedene lagune predstavljaju ugrozu po zdravlje ljudi, okoliš i sigurnost, posebno zbog prisutnosti teških metala te smatramo da je sanacija iznimno hitna. U izmjenama i dopunama plana predviđeno je da se financiranje nacionalnim sredstvima financiraju troškovi sanacije lokacija onečišćenih otpadom koje su u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba na kojima je poznat onečišćivač i protiv kojeg je pokrenut inspekcijski postupak te je naređeno uklanjanje otpada, ali otpad nije uklonjen. U slučaju „crna točka“ DIV Knin“- lagune se godinama „prebacuju loptice“ odgovornosti za sanaciju. Stoga najljepše molimo, kako na sanaciju opet ne bi čekali dugi niz godina, da se Terminski plan dopuni i izmijeni tj. da se osiguraju i dodatna sredstva za sanaciju navedenih laguna te da se u planu dodaju i sredstva za sanaciju „crna točka“ DIV Knin“-lagune tj. da iste saniraju nacionalnim sredstvima, naravno sukladno svim zakonskim odredbama. | Nije prihvaćen | Iznos troška sanacije svake pojedine lokacije "crne točke" ne određuju se ovim Planom, već se svaki projekt usklađuje sa ukupno planiranim iznosom za sanaciju "crnih točaka". Rokovi za sanaciju pojedine "crne točke" ne određuju se ovim Planom koji obuhvaća razdoblje do 2028. godine već na razini svakog projekta. |
| 15 | UDRUGA ZA PRIRODU, OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ SUNCE | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE | Molimo pojašnjenje zašto se lokacija bivše tvornice ferolegura Dalmacija, Dugi Rat ne nalazi među crnim točkama? Naime, ista se nalazila u Strategiji gospodarenja otpadom iz 2005. pa molimo pojašnjenje temeljem čega je maknuta osobito jer sanacija ostatne troske na lokaciji bivše tvornice do danas nije provedena, a mještani prijavljuju učestalija oboljenja. Odgovor koji smo zaprimili tijekom e-savjetovanja na Plan gospodarenja otpadom RH 23-28 koje je provedeno u razdoblju od 27. 2. 2022. do 30. 3. 2023. bio je: „Sanacija se provodi na temelju Zakona o zaštiti okoliša“. Smatramo kako je odgovor uopćen, stoga molimo isti precizirati, pozivom na točno određenu pravnu osnovu iz citiranog Zakona. Također molimo Vas za informaciju je li lokacija bivše tvornice ferolegura Dalmacija predložena među 40 lokacija koje su u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba kao lokacija čije se saniranje traži? | Nije prihvaćen | Na lokaciji Dugi rat nije odložen otpad te stoga sanacija te lokacije ne uključuje uklanjanje otpada i iz tog razloga nije uvrštena u Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. |
| 16 | DARIA DOŠEN | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U poglavlju 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom, iza mjere 12. dodaje se: | Građanska inicijativa ''Gospić je naš dom'' daje komentar na 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom: U okviru mjere 12.4., kojom se predviđa sanacija lokacija onečišćenih otpadom u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, jasno je prepoznata lokacija na području Grada Gospića (Ličko-senjska županija) kao prioritetna, i to s konkretnim popisom katastarskih čestica (k.č.br. 591/3; 599/4, 599/18, 591/2, 599/2, 599/3, 599/5, 599/6, 599/17, 599/18 k.o. Divoselo), kao i podatkom o količini otpada (32.869 m³) te vrsti otpada (otpadna plastika, guma, građevinski i infektivni otpad). U mjeri je naveden i poznat onečišćivač – Tipos Resurs d.o.o., uz napomenu da postoji važeće rješenje Državnog inspektorata o uklanjanju otpada. Upravo zbog toga smatramo da je potrebno omogućiti uključivanje dodatnih katastarskih čestica koje u ovom trenutku nisu navedene, ali za koje se tijekom daljnjih nadzora, istražnih i kaznenih postupaka može utvrditi da su povezane s istim okolišnim incidentom i istim onečišćivačem. Poznato je da su aktivnosti nepropisnog odlaganja otpada često disperzirane preko više katastarskih čestica, a neke od njih mogu u trenutku donošenja plana biti izvan fokusa institucija. Kako bi se osigurala pravovremena, zakonita i cjelovita sanacija, nužno je u Plan gospodarenja otpadom ugraditi mehanizam za naknadno uključivanje dodatnih čestica bez potrebe za pokretanjem postupka novih izmjena Plana. To se posebno odnosi na lokacije poput Silosa i Rakitovca, gdje je zabilježeno višestruko odlaganje različitih vrsta otpada, uključujući i opasni, a stvarni razmjer kontaminacije terena tek se djelomično može utvrditi unaprijed. | Nije prihvaćen | Radi planiranja potrebnih sredstava i rokova u Plan su uključene poznate činjenice. Naknadno utvrđene činjenice će se razmatrati u okviru pojedinačnog projekta sanacije tih lokacija. |
| 17 | DARIA DOŠEN | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U Tablici 70. Terminski plan provedbe PGO-a iza aktivnosti PGO A 12.1. dodaju se redovi: | Građanska inicijativa ''Gospić je naš dom'' daje komentar na Tablicu 70: Na temelju Tablice 70. (Terminski plan provedbe Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske), u dijelu koji se odnosi na mjeru PGO A 12.a.1., razvidno je da su za razdoblje 2026. - 2028. godine planirane ukupno šest sanacija, i to po dvije sanacije godišnje. Međutim, iako je u tekstu mjere naveden točno određen popis lokacija (Gospić, Poznanovec, Samobor, Benkovac, Lovinac i Pazin), u samom terminskom planu nije naznačeno koje će se lokacije sanirati u kojoj godini, niti postoje kriteriji na temelju kojih bi se mogao odrediti redoslijed. Takav pristup predstavlja ozbiljan nedostatak u planiranju i provedbi jer nijedna od navedenih lokacija nema jasno definiran vremenski okvir u kojem bi sanacija bila izvršena. Time se izostavlja ključna funkcija Plana, predvidivost i obvezujući raspored što dovodi do situacije u kojoj provedba može postati proizvoljna, bez stvarne kontrole dinamike i napretka. Dodatno, posebno zabrinjava činjenica da ne postoji nikakav mehanizam kontrole dinamike provedbe mjere PGO A 12.a.1. unutar samog Plana. Nisu predviđeni međufazni pokazatelji, nadzorni rokovi niti obveza izvještavanja o statusu pojedine lokacije. U takvom okviru moguće je da se sanacije formalno vode kao „planirane“, dok u stvarnosti nema ni pomaka ni obveze izvještavanja o uzrocima kašnjenja. Time se derogira načelo transparentnosti, a pogođene zajednice ostavlja bez instrumenta kontrole i bez mogućnosti zahtijevanja odgovornosti. Važno je istaknuti da ovakav neodređeni i neusklađeni pristup nije u skladu sa službenim informacijama nadležnog tijela. Naime, u dokumentu „Informacija o stanju u gospodarenju otpadom“ objavljenom 27. ožujka 2025. na službenim stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, navodi se sljedeće: „Tijekom travnja definirat će se formalno pravne pretpostavke na osnovu kojih će se osigurati sredstva te odrediti nositelji sanacije kako bi se što prije započelo s provedbom daljnjih aktivnosti koje uključuju geodetske i istražne radove, izrade planova sanacije te provedbu postupaka javne nabave. Procjenjuje se da će radovi na samom uklanjanju i odvozu otpada s lokacija (ovisno o provedbi postupaka javne nabave i kaznenim postupcima koji su u tijeku) započeti krajem trećeg ili početkom četvrtog kvartala ove godine.” Ova izjava Ministarstva jasno implicira da bi izrada dokumentacije, provedba nabava i izvođenje radova trebali započeti već tijekom 2025. godine, dok terminski plan PGO-a to potpuno ignorira i prikazuje aktivnosti tek od 2026. Dodatno, želimo istaknuti da je Građanska inicijativa „Gospić je naš dom“, u suradnji s Ličko-senjskom županijom, provela geodetsko snimanje lokacije Silos (u dokumentu Plana navedeno kao k.č.br. 591/3, 599/4, 599/18, 591/2, 599/2, 599/3, 599/5, 599/6, 599/17, 599/18 k.o. Divoselo), te su rezultati predani kao podloga za izradu projekta hitne privremene zaštite okoliša. Time je značajan dio pripremnog posla već izvršen, što dodatno potvrđuje da je izrada projektne dokumentacije za sanaciju Gospića realno moguća već tijekom 2025. godine. Nema nikakvog opravdanja da se izrada dokumentacije odgađa do 2026., tim više što bi to bilo u suprotnosti sa službenim izjavama Ministarstva. S obzirom na sve navedeno, tražimo: 1. Da se terminski plan dopuni i izmijeni na način da se jasno prikaže raspored sanacije po pojedinačnim lokacijama u okviru planiranih godina (2025.- 2028.); 2. Da se transparentno utvrde kriteriji prema kojima će se odrediti redoslijed provedbe, kako bi se izbjegla proizvoljnost i osigurala pravna sigurnost; 3. Da se početak izrade projektne dokumentacije za lokaciju Gospić uvrsti u plan za 2025. godinu, sukladno službenim informacijama Ministarstva i već provedenim geodetskim snimanjima; 4. Da se u Plan uvede mehanizam za praćenje i kontrolu dinamike provedbe mjere PGO A 12.a.1., uključujući obvezu redovitog izvještavanja o statusu svake lokacije, opravdanost eventualnih kašnjenja i usklađenost s planiranim rokovima. | Nije prihvaćen | Pojedinačni rokovi se ne utvrđuju Planom, već na razini svakog projekta sanacije. Za lokaciju u Gospiću u tijeku su istražne radnje te nakon što budu završene planirat će se rokovi za daljnje aktivnosti. Javnost će o svemu biti obavještena. |
| 18 | MARTINA KORAK | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U poglavlju 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom, iza mjere 12. dodaje se: | U ime Karlovačke županije Na području grada Duga Rese (Karlovačka županija) pravna osoba ECOMPATIBILE d.o.o. nije se pridržavala uvjeta određenih u ishođenoj Dozvoli za gospodarenje otpadom na način da je otpad koji sadrži plastiku skladištila protivno Dozvoli i Elaboratu gospodarenja otpadom te je otpad skladišten protivno odredbi članka 17. stavka 2. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 106722), zbog čega može prouzročiti tešku i neposrednu opasnost za život i zdravlje ljudi ili kažnjivo onečišćenje okoliša, a sve to utvrđeno je inspekcijskim nadzorom 7. rujna 2023. godine i 25. rujna 2023. godine na lokaciji nadzora u Duga Resi, Galović Selo 33b. Temeljem prijedloga Državnog inspektorata, Karlovačka županija ukinula je Dozvolu za gospodarenje otpadom navedenoj pravnoj osobi, a Državi inspektorat donio je rješenje kojim se naređuje trgovačkom društvu ECOMPATIBILE d.o.o. ukloniti ukupnu količinu neopasnog otpada. Kako otpad nije uklonjen, predlažemo uvrštavanje ove lokacija u Plan gospodarenja otpadom te da u predmetnim izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine usvojite i slijedeći tekst: U poglavlju 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom u predloženu tablicu naziva Mjere za ostvarenje Cilja 11. – Sanirati lokacije onečišćene otpadom, u stupcu A, Mjeri A12.a 1. Izraditi dokumentacije i sanacijski radovi za lokacije onečišćenih otpadom koje su u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba: Gospić, Poznanovec, Samobor, Benkovac, Lovinac i Pazin dodati i Duga Resa, a shodno tome promijeniti i broj ciljane vrijednosti u 7. Nadalje, dodati nakon opisa lokacije Grada Pazina i Grad Duga Resu sa slijedećim opisom: „Grad Duga Resa (Karlovačka županija), lokacija: k.č. 562/2 i k.č. 564 sve k.o. Donji Zvečaj, vrsta otpada: otpadni tiskarski toneri, plastika i guma, količina: 15.470 kg otpada ključnog broja KB 08 03 18 otpadni tiskarski toneri koji nisu navedeni pod 08 03 17* i 21.100 kg otpada ključnog broja KB 19 12 04 plastika i guma, onečišćivač ECOMPATIBILE d.o.o.“ Lokaciju je potrebno dodati i u tablici 70. | Nije prihvaćen | Uvidom u raspoloživu dokumentaciju utvrđeno je da je stranka sukladno elaboratu gospdoarenja otpadom dužna u roku od 12 mjeseci poduzeti mjere nakon zatvaranja odnosno prestanka obavljanja postupaka za koje je izdana dozvola. S obzirom na datum izvršnosti rješenja o ukidanju dozvole za gospodarenje otpadom od 22.4.2025., potrebno je utvrditi činjenično stanje na lokaciji. U ovom trenutku lokacija ne zadovoljava za uvrštavanje u prioritete. |
| 19 | UDRUGA BIOM | NACRT PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2023.-2028. GODINE , U poglavlju 12.4. Mjere za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom, iza mjere 12. dodaje se: | U tekstu ispod tablice navodi se nekoliko lokacija koje su prepoznate kao prioritetne za sanaciju, no nije jasno na temelju koje metodologije je provedena njihova prioritizacija. Stoga molimo da se dostavi pojašnjenje, uključujući referencu na korištenu metodologiju te opis postupka procjene i rangiranja lokacija. Kako bi proces bio razumljiv i utemeljen, važno je jasno naznačiti prema kojim su se kriterijima određivale prioritetne lokacije, te je li pri tome u obzir uzeta i novo uvrštena lokacija „crna točka“ DIV Knin, kao i ostale slične lokacije. S obzirom na važnost i osjetljivost teme, smatramo da je ključno da postupak prioritizacije bude stručan, transparentan i konzistentan, kako bi se osigurala vjerodostojnost i pravednost u donošenju odluka od javnog značaja. | Prihvaćen | Podataci su prikupljeni od jedinica lokalne samouprave temeljem objavljenog poziva za dostavu podataka o lokacijama nepropisno odloženog otpada Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koje je završeno 10. ožujka 2025. Gradovi i općine su prijavili 91 lokaciju i dostavili podatke o okvirnim količinama i vrstama otpada, o onečišćivaču, vlasništvu nekretnina, procijenjeni trošak sanacije gdje je to bilo moguće te eventualno postupanje Državnog inspektorata odnosno komunalnog redarstva. Od prijavljene 91 lokacije, za 32 lokacije nekretnine su u vlasništvu RH, JL(R)S i JU, za 40 lokacija nekretnine su u privatnom vlasništvu, a za 8 lokacija u mješovitom vlasništvu. Za još 11 lokacija vlasništvo nekretnina nije utvrđeno. Za sanaciju lokacija onečišćenih otpadom koje su na zemljištu u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, prema dobivenim podacima detektirano je 40 lokacija. Lista prioriteta je određena na temelju količine i vrste otpada, inspekcijskog postupanja i raspoloživih financijskih sredstava. |