Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog akcijskog plana za provedbu plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2027.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Vezano za područje iz Plana upravljanja azilom i migracijama broj 3.3.3.: Stabilan sustav prihvata, odnosu na Mjeru unaprjeđenje otpornosti i održivosti sustava prihvata i nadzor i suzbijanje zloupotreba sustava prihvata, u dijelu aktivnosti koje se odnose na primjenu digitalnih rješenja za bolje upravljanje prihvatnim kapacitetima i evidenciju tražitelja međunarodne zaštite, podsjećamo na Opći komentar br. 6. Odbora UN-a za prava djeteta koji navodi da su statistički podaci o djeci bez pratnje obično ograničeni na broj dolazaka i/ili broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu te da ti podaci nisu dovoljni za detaljnu analizu provedbe prava te djece. Razvoj detaljnog i integriranog sustava prikupljanja podataka o djeci bez pratnje preduvjet je za razvoj učinkovitih politika za provedbu prava takve djece. Ujedno Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o zaštiti djece migranata iz 2017. godine posebnu pažnju posvećuje brzoj i cjelovitoj identifikaciji i zaštiti djece (npr. je li riječ o djetetu bez pratnje, razdvojenom djetetu, djetetu u pratnji obitelji; podaci o državljanstvu; spol; dob itd.). Navodi kako su podaci o djeci migrantima još uvijek vrlo fragmentirani, nisu uvijek razvrstani prema dobi i spolu i nisu uvijek usporedivi, što djecu i njihove potrebe čini „nevidljivima”. Dodajemo kako se u Preporuci Europske komisije o razvoju i jačanju integriranih sustava za zaštitu djece u najboljem interesu djeteta, posebno ističe nužnost kontinuirane zaštite prava djece migranata i djece bez pratnje koja traže međunarodnu zaštitu, te poziva na prikupljanje relevantnih službenih raščlanjenih statističkih podataka u vezi sa zaštitom djece, kako bi se između ostalog, omogućila komparativna analiza učinkovitosti sustava za zaštitu djece. Primljeno na znanje Prepoznajemo važnost prikupljanja raščlanjenih podataka o djeci bez pratnje. Slažemo se da je kvalitetan i integriran sustav podataka preduvjet za razvoj učinkovitih politika u zaštiti prava djece migranata. Budući da je u Akcijskom planu već predviđena aktivnost razvoja digitalnih rješenja za unaprjeđenje upravljanja prihvatnim kapacitetima i evidencije tražitelja međunarodne zaštite, smatramo da će navedena aktivnost pružiti okvir za jačanje kvalitete podataka.
2 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI U odnosu na Mjeru osiguranja pristupa zdravstvenoj zaštiti (vezano za područje iz Plana upravljanja azilom i migracijama broj 3.3.4.: Stvaranje uvjeta za uspješnu i ranu integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom), pored aktivnosti koje se odnose na osiguranje zdravstvene zaštite i razvoj specijaliziranih programa psihosocijalne podrške za ranjive skupine, uključujući maloljetnike bez pratnje, podsjećamo na nužnost dostupnosti usluga te da zdravstveni djelatnici budu educirani o pravima osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom i o procedurama. Naime, iako dijete bez pratnje ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, često se suočava s poteškoćama prilikom prijema u zdravstvenu ustanovu ili prepisivanju ili izdavanju lijekova. Najviše prepreka očituje se u nepoznavanju procedura koje se odnose na prijavu osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u zdravstveni sustav ili odbijanju pružanja zdravstvene zaštite zbog jezične barijere i dugotrajnog povrata troškova. Primljeno na znanje Uvažavamo istaknuto pitanje o nužnosti dostupnosti zdravstvenih usluga i važnosti edukacije zdravstvenih djelatnika o pravima i procedurama vezanim uz osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom. Prepoznajemo potrebu za unaprijeđenjem provedbe postojećih zakonskih prava s svrhom uklanjanja poteškoća vezanih uz istu, a osobito u odnosu na prijem u zdravstvene ustanove, uklanjanje jezičnih barijera i povrat troškova.
3 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Vezano za područje iz Plana upravljanja azilom i migracijama broj 3.3.2.: Procesne zaštitne mjere i temeljna prava, odnosu na Mjeru praćenje i nadzor poštivanja temeljnih prava, predlažemo aktivnosti nadopuniti implementacijom preporuka pravobraniteljice za djecu. Primljeno na znanje Svaku preporuku Pravobraniteljice za djecu smatramo važnim doprinosom u zaštiti temeljnih prava djece, osobito ranjivih skupina. Međutim, Akcijski plan je zamišljen kao provedbeni dokument koji sadrži mjere i aktivnosti u okviru postojećeg institucionalnog okvira, dok se pojedinačne preporuke pravobraniteljskih institucija razmatraju i implementiraju kroz daljnju provedbu i suradnju s nadležnim tijelima. Stoga u ovoj fazi nije predviđeno uvrštavanje dodatnih aktivnosti, ali će se u provedbi mjera voditi računa o preporukama Pravobraniteljice za djecu.
4 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Vezano za područje iz Plana upravljanja azilom i migracijama 3.3.2.: Procesne zaštitne mjere i temeljna prava, u odnosu na Mjeru zaštite ranjivih skupina, aktivnosti uključuju imenovanje i osiguravanje posebnih skrbnika djeci bez pratnje. U dijelu u kojem se navodi da to uključuje osiguranje adekvatnih kvalifikacija i obučenosti skrbnika, uključujući edukaciju o pravima djece, azilnim postupcima, specifičnostima komunikacije s djecom i pružanju emocionalne podrške, ovom prilikom podsjećamo kako su novi standardi skrbništva uređeni nizom direktiva i uredbi, te se u odnosu na skrbnika djeteta koristi različita terminologija, ovisno o statusu. Pravobraniteljica za djecu podsjeća na nužnost primjene načela najboljeg interesa djeteta u svakom stadiju postupka te na stabilnog skrbništva i kontinuitet, neovisno o migracijskom statusu djeteta i fazi postupka, sukladno odredbama Pakta o migracijama i azilu, u kojima se navodi da bi, u cilju zaštite najboljeg interesa djeteta i njegove opće dobrobiti te radi poticanja kontinuiteta u pružanju pomoći i zastupanju maloljetnikâ bez pratnje, države članice trebale nastojati osigurati, u mjeri u kojoj je to moguće, da ista fizička osoba kontinuirano bude odgovorna za maloljetnika bez pratnje, među ostalim i tijekom postupka međunarodne zaštite i nakon odobravanja međunarodne zaštite. Primljeno na znanje Suglasni smo s naglaskom na primjenu načela najboljeg interesa djeteta u svakom stadiju postupka te na potrebu osiguranja nepromjenjive i kontinuirane skrbničke zaštite od strane istog posebnog skrbnika, neovisno o migracijskom statusu djeteta i fazi postupka. U izradi i provedbi mjera koje se odnose na djecu bez pratnje vodit će se računa o relevantnim europskim direktivama i uredbama, uključujući preporuku da ista fizička osoba, u mjeri u kojoj je to moguće, kontinuirano bude odgovorna za maloljetnika bez pratnje. Na ovaj će se način dodatno osigurati zaštita prava djece i kvaliteta skrbi, kao i unaprjeđenje stručne obuke posebnih skrbnika.
5 PUČKI PRAVOBRANITELJ  Prijedlog akcijskog plana   Molimo da navedete temeljem kojeg kriterija su neke mjere predviđene Prijedlogom plana, uvrštene u Prijedlog Akcijskog plana, dok druge nisu. Osim toga, neke od uvrštenih mjera su vrlo općenite ili su, kao što je na primjer mjera Osiguranje pristupa zdravstvenoj zaštiti u Području 3.3.4. Stvaranje uvjeta za uspješnu i ranu integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, već postojeće zakonske obveze temeljem Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te ih valja provoditi bile uvrštene u Akcijski plan ili ne. Nadalje, u istom području kao mjera je predviđena kontinuirana aktivnost Unaprijediti pristup zdravstvenoj zaštiti jačanjem zakonodavnog okvira, što je pak vrlo općenita i nedovoljno određena mjera. Istodobno, ukazujemo da je pučka pravobraniteljica već nekoliko puta ponovila preporuku Ministarstvu zdravstva, nositelju aktivnosti unutar ove mjere, da pravilnikom uredi način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu kojim će se jasno propisati načini pružanja usluga osobama pod međunarodnom zaštitom te njihova naplata. Iako je radna skupina za izradu ovog pravilnika osnovana još 2022. godine, do danas pravilnik nije izrađen, a problemi su i dalje prisutni. Stoga predlažemo da se aktivnost izrade pravilnika uvrsti u Prijedlog Akcijskog plana. Primljeno na znanje Akcijski plan upravljanja migracijama i azilom izrađen je kao provedbeni dokument strateškog plana za razdoblje do 2030. godine te obuhvaća mjere i aktivnosti koje je realno moguće provesti u nadolazećem dvogodišnjem razdoblju. Njegova svrha je operacionalizirati prioritetne mjere koje zahtijevaju provedbu u kraćem vremenskom okviru, dok će preostale mjere biti razrađene i uvrštene u idućem akcijskom planu za preostalo razdoblje do 2030. godine. Što se tiče mjera koje proizlaze iz postojećih zakonskih obveza, one su uvrštene u Akcijski plan kako bi se dodatno naglasila važnost njihove učinkovite provedbe i osigurala koordinacija među nadležnim tijelima. Pri tome je namjera bila dati okvir za daljnju operacionalizaciju kroz konkretne provedbene korake.
6 PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA  Prijedlog akcijskog plana   Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, gđa. Višnja Ljubičić, dipl. iur. (dalje u tekstu: Pravobraniteljica) sukladno odredbi članka 22. stavak 1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“ broj 82/08, 69/17; dalje u tekstu: Zakon) prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica je razmotrila Prijedlog akcijskog plana za provedbu plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje 2025. – 2027. (dalje u tekstu: Prijedlog akcijskog plana) te u nastavku dostavlja svoje mišljenje na isti. Naime, Pravobraniteljica je već iznijela svoje mišljenje u vezi s Prijedlogom plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine te na ovaj Prijedlog akcijskog plana ukazuje na istu problematiku. S tim u vezi, Pravobraniteljica želi ukazati na sljedeće. Naime, prilikom izrade svojih izvješća o radu Pravobraniteljica analizira kretanja i položaj tražitelja/ica međunarodne zaštite te navedeno promatra kroz vizuru ravnopravnosti spolova, a posebnu pažnju posvećuje tražiteljicama međunarodne zaštite koje su ujedno i žrtve nasilja u obitelji odnosno koje su iz svoje matične zemlje pobjegle upravo zbog toga što su bile izložene raznim oblicima nasilja. Nastavno na navedeno, Pravobraniteljica prilikom svake izrade izvješća o radu traži podatke Ministarstva unutarnjih poslova, a tom prilikom smo zatražili i podatke o broju žena koje su migrirale iz svojih zemalja zbog nasilja u obitelji kao i podatke iz kojih zemalja su najviše migrirale te o kojim vrstama nasilja se radilo kao i podatke o tome koliko njih je migriralo zbog prisilnih brakova. U vezi s ovim podacima, Pravobraniteljica je zaprimila odgovor Ministarstva unutarnjih poslova da isto ne vodi službene evidencije po traženim kriterijima stoga Pravobraniteljica koristi ovu priliku da predloži Ministarstvu da razmotri vođenje ovakve evidencije. Pravobraniteljica smatra kako bi vođenje navedene evidencije bilo korisno iz razloga što, vodeći evidenciju o broju, zemljama porijekla i vrsti nasilja, Ministarstvo i druge institucije mogu bolje razumjeti uzroke migracija i ranjivost tih žena. Nadalje, na temelju evidencija moguće je kreirati specifične politike i programe integracije za žrtve nasilja poput primjerice specijaliziranog smještaja, pristupa psihološkoj pomoći, određenih mjera (npr. zaštita od progonitelja), specijaliziranih planova integracije i sl. Što se tiče prisilnih brakova, isti su često nevidljiv i neprijavljen oblik nasilja, a mogu biti glavni uzrok migracije za neke žene i djevojke. S tim u vezi, mišljenja smo kako bi evidentiranje broja žena koje su migrirale zbog prisilnih brakova pomogla razotkriti koliko je problem raširen, zatim, razviti specifične preventivne mjere (npr. edukacije, protokole prepoznavanja) i poboljšati integracijske procedure za takve slučajeve. Također, svi navedeni podaci mogu poslužiti za prevenciju i ranu identifikaciju žrtava u postupku traženja međunarodne zaštite. Pored svega, navedeno je u skladu s čl. 11. Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulske konvencije) kojim je propisano sljedeće: „U svrhu provedbe ove Konvencije, stranke će poduzeti: a. prikupljanje razvrstanih značajnih statističkih podataka u pravilnim vremenskim razmacima o slučajevima svih oblika nasilja obuhvaćenih područjem primjene ove Konvencije; b. pružanje podrške istraživanjima u području svih oblika nasilja obuhvaćenih područjem primjene ove Konvencije kako bi se proučili njegovi ishodišni uzroci i učinci, učestalost i stope kažnjavanja, kao i djelotvornost mjera poduzetih za provedbu ove Konvencije;“. Pravobraniteljica također smatra kako je sve gore navedeno važno uklopiti i u kontekst problema vezanih za trgovinu ljudima s obzirom da trgovanje ljudima predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava i oblik diskriminacije žena te da je potrebno imati u vidu i rodnu dimenziju ovog problema. S tim u vezi, Pravobraniteljica pozdravlja reguliranje navedene problematike u sklopu ovoga Prijedloga akcijskog plana. S poštovanjem, Višnja Ljubičić, dipl.iur. Primljeno na znanje Akcijski plan je provedbeni dokument koji sadrži mjere I aktivnosti u okviru postojećeg institucionalnog okvira I njegova svrha je operacionalizacija prioritetnih mjera u vremenskom modulu od dvije godine. Smatramo da bi vođenje službenih evidencija o broju žena koje su migrirale iz svojih zemalja zbog nasilja u obitelji kao i evidencija o kojim je zemljama riječ, vrstama nasilja I podatcima o prisilnim brakovima bio vrijedan doprinos razumijevanju vulnerabilnosti te ranjive skupine I da bi mogao pripomoći identifikaciji I prevenciji. Preporuke pravobraniteljskih institucija se razmatraju I implementiraju kroz daljnju provedbu I suradnju s nadležnim tijelima, te će se prijedlog svakako razmotriti kroz operativne dokumente u daljnjem razdoblju.
7 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI 1. U području Prijedloga predmetnog Akcijskog plana upravljanja migracijama i azilom 3.3.2. Procesne zaštitne mjere i temeljna prava, vezano uz očekivani ishod: poboljšana identifikacija i individualizirana podrška ranjivim skupinama unutar sustava međunarodne zaštite napominjemo da je praksa pokazala da ne postoj dovoljna svijest o tome tko se sve smatra osobama s invaliditetom prema Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom i pozitivnom zakonodavstvu. Prema mjerama spomenutim u ovom Prijedlogu Akcijskog plana dalo bi se zaključiti da se pod osobama s invaliditetom misli samo na osobe s vidljivim tjelesnim invaliditetom, odnosno osobama smanjene pokretljivosti kojima je potrebno osigurati elemente fizičke pristupačnosti prostora. Sukladno Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom i Zakonu o socijalnoj skrbi, potrebno je prepoznati i uključiti sve osobe s invaliditetom, uključujući: osobe koje imaju dugotrajna (1) tjelesna, (2) mentalna, (3) intelektualna ili (4) osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima (čl. 15, Zakona o socijalnoj skrbi (NN, br. 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 156/23 i 61/25). Dakle, i osobe s psihičkim teškoćama, odnosno teškoćama mentalnog zdravlja, osobe s višestrukim ili rijetkim oblicima invaliditeta i posljedicama raznih kroničnih bolesti. 80% invaliditeta nije vidljivo, a u prosječnoj populaciji između 15 pa čak do 20% osoba imaju neki obli invaliditeta. Stoga predlažemo sljedeće: a. Proširenje definicije i identifikacija korisnika: a.1 Jasno navesti da se sve mjere odnose na sve osobe s invaliditetom, neovisno o vrsti teškoće a.2 Uvesti sustav identifikacije i individualne procjene potreba svakog korisnika s invaliditetom u prihvatnim centrima Primljeno na znanje Pod pojmom ‘invaliditet’ obuhvaćamo sve oblike invalidnosti u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom te važećim nacionalnim zakonodavstvom. Posebna procesna jamstva za ranjive skupine već su sastavni dio postojeće prakse, a isto će se i nadalje osiguravati uz puno poštivanje njihovih prava i potreba.
8 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM  Prijedlog akcijskog plana   U skladu s djelokrugom propisanim Zakonom o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN, br. 107/07) Pravobranitelj za osobe s invaliditetom prati, štiti i promiče i prava osoba s invaliditetom koje se zateknu u situacijama migracija i traženja azila. Savjetnica pravobranitelja za osobe s invaliditetom članica je Koordinacije za azil koja okuplja predstavnike nadležnih institucija i organizacija uključenih u sustav azila, te u tom svojstvu pozdravljamo izradu predmetnog Akcijskog plana. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru i podršci. Cijenimo dosadašnju uspješnu suradnju s institucijom Pravobranitelja za osobe s invaliditetom te očekujemo njezin nastavak.
9 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI U Aktivnosti Razvoj informativnih materijala (brošure, letci, vodiči) na više jezika, uključujući jezike najčešćih zemalja podrijetla tražitelja zaštite, s jednostavnim objašnjenjem postupka azila i pravima na besplatnu pravnu pomoć pod mjerom Osiguranje pristupa besplatnoj pravnoj pomoći, zastupanju i informiranju tražitelja međunarodne zaštite o njihovim pravima i obvezama dodati: kao i informacijama o pravima na osnovi invaliditeta. Djelomično prihvaćen Prijedlog je razumljiv u pogledu integracijskih aktivnosti. Međutim, nije nužan za ispunjavanje postojećeg cilja aktivnosti. Naime, pružanje informacija o pravima na osnovi invaliditeta nije dio ove aktivnosti jer originalno fokus nije na sveobuhvatnom informiranju o svim pravima korisnika, nego na pravnim i proceduralnim pravima u azilnom postupku. Stoga smo postojeću aktivnost dopunili na način da glasi: „Razvoj informativnih materijala (brošure, letci, vodiči) na više jezika, uključujući jezike najčešćih zemalja podrijetla tražitelja zaštite, s jednostavnim objašnjenjem postupka azila, pravima na besplatnu pravnu pomoć i prilagođenim informacijama za ranjive skupine, uključujući osobe s invaliditetom.”
10 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE  Prijedlog akcijskog plana   Prijedlog akcijskog plana za provedbu alana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje 2025.–2027. trebao bi predstavljati instrument kojim se operacionaliziraju strateški ciljevi i prioriteti utvrđeni Planom upravljanja migracijama i azilom do 2030. godine. Međutim, unatoč deklarativnoj namjeri da osigura provedbu utvrđenih ciljeva, sama razrada Akcijskog plana pokazuje značajna odstupanja od temeljnog dokumenta. Iako je Plan jasno definirao strateške ciljeve– od održivog upravljanja migracijama i sprječavanja nezakonitih kretanja, preko osiguravanja učinkovitog i pravednog sustava međunarodne zaštite i prihvata, poticanja zakonitih migracija i zakonitih načina dolazaka, pa sve do unaprjeđenja integracijskih politika i jačanja suradnje s trećim zemljama – mnogi od tih ciljeva u Akcijskom planu ostaju nedovoljno razrađeni ili potpuno izostaju. Primjerice, mjera „Poticanje zakonitih migracija i zakonitih načina dolazaka“, iz Plana, u Akcijskom planu u potpunosti nestaje. Time se gubi mogućnost da se migracije proaktivno reguliraju kroz razvoj sigurnih i regularnih puteva dolazaka, čime bi se smanjio rizik od iregularnih prelazaka i osiguralo poštivanje prava osoba koje su često prisiljene migrirati. U okviru poglavlja 3.1.2. Preventivne mjere za smanjenje rizika od migracijskih pritisaka – unutarnja dimenzija, Akcijski plan naglasak stavlja isključivo na uređenje statusa migrantskih radnika i sustav povrataka, dok su mjere koje se odnose na zaštitu prava tražitelja međunarodne zaštite, poticanje regularnih migracija i pristup zakonitim kanalima dolaska izostavljene. U cjelini, dokument snažno naglašava sigurnosni aspekt migracija – kontrolu granica, tehničke kapacitete i suradnju s Frontexom – dok se mjere kojima bi se trebalo osigurati poštivanje temeljnih prava, učinkovit pristup međunarodnoj zaštiti i regularizacija migracija svode na deklarativne odredbe, bez konkretnih i operativnih rješenja. Time je propuštena prilika da se Republika Hrvatska postavi proaktivno u oblikovanju migracijske politike – one koja bi, kroz razvoj sigurnih i regularnih migracijskih puteva omogućila predvidive i humane načine dolaska, umjesto da se dominantno oslanja na suradnju s trećim zemljama i restriktivne mjere kontrole granica. Zbog navedenog, Prijedlog akcijskog plana zahtijeva temeljitu doradu kako bi se uskladio s ciljevima i prioritetima utvrđenima u Planu te s međunarodnim i europskim obvezama Republike Hrvatske, posebno u dijelu koji se odnosi na osiguravanje učinkovitog pristupa međunarodnoj zaštiti i razvoj sigurnih i zakonitih migracijskih puteva. Nije prihvaćen Akcijski plan za provedbu plana upravljanja migracijama i azilom za razdoblje 2025.–2027. izrađen je kao provedbeni dokument kojim se definiraju prioritetne mjere i aktivnosti u narednom dvogodišnjem razdoblju, dok će se preostale mjere i ciljevi iz Plana upravljanja migracijama i azilom do 2030. godine detaljnije razraditi novim akcijskim planom. Takav pristup omogućuje postupnu provedbu Plana, uz usmjeravanje na mjere koje je moguće operativno i financijski provesti u kraćem roku. Time se ne umanjuje njihova važnost, već se osigurava realan vremenski okvir provedbe. Naglašavamo da sigurnosni aspekt migracija čini samo jedan segment Akcijskog plana, te da se dokument temelji na ravnoteži između zaštite granica, poštivanja međunarodnih i europskih obveza Republike Hrvatske te unaprjeđenja integracijskih i drugih politika. Predloženi Akcijski plan stoga predstavlja prvi korak u provedbi Plana do 2030.
11 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI 3.3.1. Suradnja na nacionalnoj razini i konvergencija na razini Europske unije: Kako bi postupak traženja međunarodne zaštite bio proveden u skladu s međunarodnim i europskim pravom, nužno je poseban naglasak staviti na poštivanje obveza iz Europske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP), relevantne prakse Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) te prava Europske unije, s posebnim naglaskom na Povelju o temeljnim pravima EU i dosljednu primjenu sudske prakse Suda EU (CJEU). Upravo će sudska praksa CJEU-a biti odlučujuća u konkretnoj provedbi svih uredbi obuhvaćenih Paktom o migracijama i azilu. Smjernice Europske agencije za azil (EASO) ne bi smjele biti stavljene u prvi plan jer se radi o preporukama i uputama, koje nisu pravno obvezujuće, dok su gore navedeni instrumenti i sudska praksa pravno obvezujući i čine temelj za zakonito postupanje. Iz navedenog razloga konkretne aktivnosti predviđene mjerom "Suradnja na nacionalnoj razini i konvergencija na razini Europske unije" treba navesti na način da obuhvćaju redovito praćenje prakse ESLJP-a te CJEU-a. Nije prihvaćen Odluke Suda EU (CJEU) su pravno obvezujuće za sve nadležne institucije u Republici Hrvatskoj pri procjeni zahtjeva za međunarodnu zaštitu dok smjernice Europske agencije za azil (EUAA) imaju značaj u praksi i pomažu u ujednačavanju postupaka, ali nisu pravno obvezujuće te im se nikako ne može dati prednost pred obvezatnim tumačenjem prava sadržanim presudama CJEU-a. Također, napominjemo kako se smjernice EUAA, iako pravno neobvezujuće, redovito ažuriraju temeljem sudske prakse, osobito Suda EU.
12 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI U okviru poglavlja 3.2. Učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU, predlažemo da se mjera trenutno nazvana „Poštivanje temeljnih prava i osiguranje humanitarnog pristupa“ preimenuje u: „Poštivanje temeljnih prava i pristup pravu na međunarodnu zaštitu“. Naime, predmetno područje nije uređeno isključivo pravilima međunarodnog humanitarnog prava, već, što je još važnije, i Konvencijom o statusu izbjeglica iz 1951. godine s pripadajućim Protokolom iz 1967. godine, odnosno međunarodnim pravom azila. Dodatno, pravo na azil je stupanjem na snagu Povelje o temeljnim pravima Europske unije postalo dio temeljnih akata EU te se stoga mora osigurati da ova mjera bude jasno usmjerena na pristup ostvarivanju prava na međunarodnu zaštitu, a ne samo na humanitarne aspekte. Nije prihvaćen S obzirom na to da mjera „Poštivanje temeljnih prava i osiguranje humanitarnog pristupa“ već obuhvaća aktivnosti koje osiguravaju potpuno poštivanje prava na pristup međunarodnoj zaštiti te jačanje kapaciteta za pravilnu identifikaciju i upućivanje ranjivih skupina, smatramo da preimenovanje mjere nije potrebno.
13 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Područje iz Plana upravljanja migracijama i azilom: 3.1.2. Preventivne mjere za smanjenje rizika od migracijskih pritisaka – unutarnja dimenzija Ako želimo učinkovitije i brže postupke odobravanja međunarodne i privremene zaštite, provedene uz puno poštovanje prava tražitelja međunarodne zaštite te međunarodnog prava azila kojeg se je RH obvezala poštivati, kao i povećanu dostupnost i kvalitetu uvjeta prihvata, potrebno je u prijedlog akcijskog plana dodati mjeru pod nazivom: „Unapređenje sustava međunarodnu zaštite” Uz aktivnosti: Zapošljavanje i edukacija dodatnih službenika i prevoditelja, posebno obučenih ne samo o postupku traženja međunarodne zaštite, nego i o kompleksnim sustavima zemalja iz kojih dolaze tražitelji, kako bi mogli donositi detaljne i dobro obrazložene odluke o međunarodnoj zaštiti. Informiranje tražitelja međunarodne zaštite o njihovim pravima i obavezama u postupku, uključujući postupak temeljem Dublinske uredbe, te osiguravanje pravnog savjetovanja kako bi donosili informirane odluke. Također, prilikom provedbe postupka po zahtjevu za međunarodnom zaštitom RH se mora držati međunarodnog i europskog prava azila uz puno poštovanje prava koje ono daje osobama u potrebi za zaštitom. Smanjenje broja naknadnih ili neosnovanih zahtjeva za međunarodnu zaštitu nikako ne može biti cilj mjere. Tek nakon zaprimanja i evaluacije zahtjeva, u okviru upravnog postupka na temelju individualnih okolnosti, moguće je donijeti odluku o opravdanosti zahtjeva. Navedeno se ne može zakonito postići kroz jaču primjenu pravila o sigurnim trećim zemljama ili ubrzane postupke, jer broj tražitelja međunarodne zaštite ovisi o složenim geopolitičkim okolnostima. Što se tiče važnosti prepoznavanja oblika iskorištavanja stranih radnika, kroz pojačan nadzor, bolju međuresornu suradnju i informiranje radnika o njihovim pravima, smatramo nužnim da mjera obuhvati i izuzetno ozbiljna kaznena djela krijumčarenja ljudi, ropstva i stanja sličnih ropstvu, koja se često odnose upravo na migrantske radnike. U skladu s tim predlažemo uvođenje mjere pod nazivom: „Borba protiv krijumčarenja, ropstva i stanja sličnih ropstvu migrantskih radnika te smanjenje njihovog iskorištavanja i nezakonitog zapošljavanja“ Uz aktivnost: Edukacija policijskih službenika i njihovo osnaživanje za rano prepoznavanje kaznenih djela krijumčarenja ljudi, ropstva i stanja sličnih ropstvu, kao i kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja. Nije prihvaćen Napominjemo da Prijedlog akcijskog plana već obuhvaća ključne aktivnosti za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete sustava međunarodne zaštite, uključujući edukaciju službenika, osiguranje prevoditelja te informiranje tražitelja međunarodne zaštite o njihovim pravima i obvezama. Isto tako, borba protiv krijumčarenja i iskorištavanja migrantskih radnika već je uključena kroz postojeće aktivnosti jačanja nadzora, međuresorne suradnje i edukacije policijskih službenika.
14 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Komentar na Područje 3.1.1. Prijedloga plana za upravljanje migracijama I azilom – Preventivne mjere za smanjenje rizika od migracijskih pritisaka (vanjska dimenzija) Naglašavamo da cilj „Poticanje zakonitih migracija i zakonitih načina dolaska“ nikako ne može biti podveden isključivo pod mjeru „Jačanje suradnje s trećim zemljama podrijetla i tranzita“, već za njegovu provedbu treba uspostaviti posebnu, samostalnu mjeru pod nazivom: „Omogućavanje zakonitih migracija i komplementarnih puteva dolaska u Republiku Hrvatsku.“ Samo na taj način Republika Hrvatska može preuzeti aktivnu ulogu u oblikovanju vlastite migracijske politike, usmjerene na regularizaciju dolaska osoba, umjesto oslanjanja isključivo na treće zemlje. Kako bi se u praksi potaknulo korištenje zakonitih migracija i zakonitih načina dolaska, predlažemo da mjera obuhvati aktivnosti koje uključuju: 1. uključivanje Republike Hrvatske u dobrovoljne programe preseljenja; 2. razvoj Ioperacionalizaciju i komplementarnih puteva zakonitih dolazaka, kako za osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita, tako i za članove njihovih obitelji 3. uspostavu operativnih mehanizama koji osiguravaju brzu, učinkovitu i pravovremenu provedbu komparativnih puteva za zakonito migriranje Nije prihvaćen U okviru Planom predviđenih mjera, suradnja s trećim zemljama podrijetla i tranzita predstavlja primarni instrument za postizanje ovog cilja jer omogućava učinkovitu koordinaciju i razmjenu informacija, što je nužno za sigurnu i zakonitu mobilnost. Budući da je Akcijski plan namijenjen provedbi Plana u razdoblju od dvije godine, detaljna operacionalizacija komplementarnih puteva i uspostava posebne samostalne mjere bit će razmatrana u okviru idućeg ciklusa planiranja i nadležnih postupaka, u skladu s kapacitetima u upravljanju migracijama u skladu s EU standardima, a posebno u postupcima međunarodne zaštite, prihvata i povratka nezakonitih migranata, kao i obvezama i odlukama Vlade Republike Hrvatske.
15 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Vezano za područje iz Plana upravljanja azilom i migracijama broj 3.3.4.: Stvaranje uvjeta za uspješnu i ranu integraciju osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, Mjeru brz i učinkovit pristup obrazovanju i učenju jezika, u odnosu na aktivnosti: Osiguravanje pristupa redovnom obrazovanju za djecu i mlade s odobrenom međunarodnom zaštitom, podsjećamo kako je proces uključivanja djece u pripremnu nastavu iz hrvatskog jezika spor i početak nastave za svakog učenika čeka se više mjeseci, što odgađa pravovremeno uključivanje u obrazovni sustav –. Ujedno broj sati pripremne nastave nije dovoljan da dijete samostalno sudjeluje u obrazovanju i ostvaruje ciljeve te i dalje nema udžbenika koji su prilagođeni djeci s drugog govornog područja. Podsjećamo na Preporuke Europske komisije o razvoju i jačanju integriranih sustava u zaštiti djece u najboljem interesu djeteta, koje preporučuju da bi države članice trebale povećati sudjelovanje djece migranata i djece migrantskog podrijetla u obrazovanju, među ostalim u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, te istodobno osigurati da takvi programi budu opremljeni za kulturno i jezično raznoliku djecu. Nije prihvaćen Uvažavamo istaknuto pitanje o nužnosti dostupnosti zdravstvenih usluga i važnosti edukacije zdravstvenih djelatnika o pravima i procedurama vezanim uz osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom. Prepoznajemo potrebu za unaprijeđenjem provedbe postojećih zakonskih prava s svrhom uklanjanja poteškoća vezanih uz istu, a osobito u odnosu na prijem u zdravstvene ustanove, uklanjanje jezičnih barijera i povrat troškova. Djeca migranti rane i predškolske dobi uključuju se u obavezni program predškole (u godini prije polaska u osnovnu školu), ali isto tako i u ostale programe u dječjim vrtićima ovisno o kapacitetu dječjeg vrtića. Nakon upisa djetetu se osigurava učenje hrvatskog jezika sukladno Nacionalnom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na način da se izradi individualni odgojno-obrazovni kurikulum učenja hrvatskog jezika koji je usklađen s potrebama djeteta. Sastavni dio individulanog odgojno-obrazovnog kurikuluma su odgojno-obrazovna očekivanja vezana za učenje hrvatskog kao inog jezika, aktivnosti koje odgojitelji provode s djetetom te podrška za obitelj. Za učenike osnovnih škola Ministarstvo kontinuirano osigurava učenje hrvatskog jezika i prioritetno priređuju suglasnosti za pripremu nastavu hrvatskog jezika u trajanju od 70 sati, koja se provodi sukladno Pravilniku o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika za svu djecu koja započinju ili nastaju školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne poznaju hrvatski jezik. Tijekom pohađanja pripremne nastave učenici mogu u manjem opsegu pohađati sate redovite nastave u školi u koju su upisani i to onih nastavnih predmeta kod kojih slabije znanje hrvatskog jezika ne predstavlja znatniju zapreku za praćenje nastave (prvenstveno se radi o odgojnim predmetima). Odobrenih 70 sati učenja hrvatskog jezika u najvećoj mjeri je dostatno da učenici zadovolje minimalne uvjete za uključenje u redoviti sustav odgoja i obrazovanja. Ukoliko pojedini učenici nakon odobrenih 70 sati pripremne nastave nisu u dovoljnoj mjeri savladali hrvatski jezik omogućeno im je dodatnih 70 sati ponovnog pohađanja pripremne nastave hrvatskog jezika ili pohađanja dopunske nastave hrvatskog jezika tijekom jedne godine po jedan ili dva sata tjedno.
16 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI 3. U dijelu 3.3.3. Stabilan sustav prihvata Očekivani ishod: kontinuirano osiguravanje adekvatnih uvjeta prihvata u skladu s pravom EU, povećana fleksibilnost kapaciteta sustava prihvata za pravodobno i učinkovito odgovaranje na promjene u migracijskim tokovima i kriznim situacijama te smanjen broj zlouporaba prihvatnog sustava kroz jačanje nadzora, identifikaciju nepravilnosti i uspostavu učinkovitih kontrolnih mehanizama, mjera osiguravanje adekvatnih uvjeta prihvata pod aktivnosti dodati sljedeće: a. Individualizirana podrška i prilagodbe za osobe s različitim vrstama invaliditeta a.1 Osigurati individualne planove podrške koji uključuju asistenciju u svakodnevnim aktivnostima, komunikaciju, podršku za mentalno zdravlje i pristup informacijama. a.2. Pristupačnost smještaja ne smije se odnositi samo na fizičke prilagodbe, već treba uključivati i elemente informacijsko-komunikacijske pristupačnosti, i uključiti senzorne i privatne zone te prilagodbe za osobe s mentalnim teškoćama. b. Prilagodba informacija i edukacija osoblja b.1 Svi dokumenti i upute moraju biti dostupni u pristupačnim formatima (Braille, jednostavan jezik, znakovni jezik). b.2 Edukacija osoblja treba obuhvatiti sve oblike invaliditeta i principe inkluzivnog pristupa, ne samo fizičku pristupačnost. c. Prilagodba prehrane i higijenskih potrepština c.1. Prehrana mora uzimati u obzir medicinske dijetetske potrebe i posebne prehrambene zahtjeve. c.2 Higijenski paketi trebaju uključivati proizvode potrebne za osobe s različitim vrstama invaliditeta (npr. katetere, pelene za odrasle, sredstva za njegu kože). Nije prihvaćen Iako se slažemo da pristupačnost smještaja treba biti što sveobuhvatnija, trenutni Akcijski plan već predviđa prilagodbu smještaja i sadržaja prihvatnih centara za osobe s invaliditetom te procjenu posebnih potreba pri prihvatu, uključujući i osobe s mentalnim teškoćama i drugim ranjivim skupinama.Dodatne mjere poput senzorne pristupačnosti, privatnih zona i informacijsko-komunikacijske pristupačnosti smjernice su koje se mogu razraditi kroz operativne procedure i interne standarde centara, bez potrebe da se eksplicitno unose u tekst glavnog Akcijskog plana. Time se osigurava fleksibilnost i prilagodba različitim potrebama tražitelja u praksi, a glavne odredbe plana ostaju jasne i provedive.Prijedlog da se informacije o postupku azila pružaju i u specifičnim formatima poput Brailleovog pisma nije nužno uključiti u tekst članka 59. Zakona. Novim izmjenama članka 59. propisano je da se informacije mogu pružiti pisanim ili usmenim putem, uz prilagodbu jeziku i komunikacijskim sposobnostima tražitelja. Također, detaljne specifičnosti, poput medicinskih dijetetskih potreba ili individualnih higijenskih proizvoda (kateteri, pelene, sredstva za njegu kože), smatraju se operativnim standardima i internim procedurama prihvatilišta, koji se provode prema stvarnim potrebama tražitelja međunarodne zaštite. Takav pristup omogućuje fleksibilnost i učinkovitu raspodjelu resursa
17 MATTEO MAROK ZANET  Prijedlog akcijskog plana   Izražavam ozbiljnu zabrinutost zbog trenutne i planirane migracijske i azilne politike Republike Hrvatske. Zabrinutost među hrvatskim građanima nikada nije bila veća, a ona proizlazi iz svakodnevnih informacija o izazovima i sigurnosnim rizicima koje migracije predstavljaju u mnogim državama Europske unije. Građani s pravom prate razvoj događaja u drugim europskim zemljama te se boje sličnog scenarija u Hrvatskoj, ukoliko se ne poduzmu odlučne mjere. Postavljam sljedeća ključna pitanja na koja očekujem jasan i argumentiran odgovor: Koji je konkretan doprinos migranata koji ulaze u Republiku Hrvatsku? 1. Koji su stvarni razlozi zbog kojih Hrvatska uopće treba prihvaćati migrante i azilante? 2. Zašto se svakodnevno dopušta ilegalan ulazak tisuća migranata na hrvatski teritorij? 3. Postoje brojni video zapisi koji pokazuju grupe migranata koje ulaze preko otvorenih granica, bez ikakvog nadzora. Kako je to moguće ako se granice trebaju štititi? 4. Zašto Hrvatska ne brani svoje granice odlučnije, po uzoru na Poljsku ili Mađarsku, koje svojim pristupom jasno štite nacionalnu sigurnost i suverenitet? 5. Koje su konkretne politike prihvata azilanata i na temelju kojih kriterija se oni prihvaćaju? Posebno je zabrinjavajuće to što sve više tražitelja međunarodne zaštite dolazi iz zemalja koje trenutno nisu pogođene ratnim sukobima (npr. Egipat, Alžir, Maroko, Afganistan). Po kojim se osnovama njima odobrava zaštita? Apeliram da se u provedbi ovog Akcijskog plana uzmu u obzir opravdani strahovi i stajališta hrvatskih građana. Migracijska politika mora biti u službi interesa Republike Hrvatske i njezinih građana, a ne slijepa provedba globalnih ili europskih smjernica bez kritičkog promišljanja posljedica. Uzimajući u obzir demografske, sigurnosne i kulturne aspekte, potrebno je preispitati otvorenost sustava te razmotriti usmjerenije i restriktivnije modele kontrole ulaska i boravka migranata na teritoriju Republike Hrvatske. Hvala unaprijed Nije prihvaćen Hrvatska provodi politiku međunarodne zaštite u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i obvezama iz međunarodnih i EU akata. Međunarodna zaštita se odobrava temeljem individualne procjene rizika i proganjanja, uzimajući u obzir sigurnosne, socijalne i humanitarne kriterije. Vlada/MUP provodi zaštitu državne granice i nema govora o nikakvom „svakodnevnom dopuštanju ilegalnog ulaska tisuća migrana na hrvatski teritorij preko otvorenih granica“. Hrvatska policija sukladno Šengenskom zakoniku, Zakonu o policiji, Zakonu o nadzoru državne granice, Zakonu o strancima, Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, kao i drugim zakonskim propisima, poduzima sve mjere i radnje predviđene zakonskim propisima pritom poštujući temeljena ljudska prava svih osoba, pa tako i nezakonitih migranata. Hrvatska policija, granična policija sa svojih preko 6.500 policajaca i do 2.000 interventnih i specijalnih policajaca koji joj u toj zadaći pomažu, svakodnevno provodi i obavlja poslove nadzora državne granice, granične kontrole na graničnim prijelazima i zaštitu državne granice na tzv. zelenoj granici. Isto tako provodi i kompenzacijske mjere u unutrašnjosti područja Republike Hrvatske. Hrvatska policija je mobilna i sposobna u svakom trenutku odgovoriti na bilo koju vrstu ugrozu, na bilo kojem području, manevarski se prebaciti sa ljudstvom i tehnikom i odgovoriti na sve izazove koji se pred nju postavljaju. MUP naravno pritom mora poštovati nacionalno i međunarodno zakonodavstvo.
18 "BEZ GRANICA"  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Pozdravljamo inicijativu za stručno osposobljavanje službenika Ministarstva unutarnjih poslova i sudaca upravnih sudova koji postupaju u predmetima međunarodne zaštite. Kontinuirana edukacija doprinosi kvalitetnijem i učinkovitijem postupanju te boljem razumijevanju europske pravne stečevine i nacionalnog zakonodavstva. Međutim, formulacija da je cilj obuke “osigurati ujednačenu primjenu zakonodavstva” može biti sporna kada se odnosi na suce. Naime, sudovi moraju zadržati neovisnost u donošenju odluka, a ujednačavanje sudske prakse ne može se postići putem obuke, nego kroz pravne lijekove i sudsku hijerarhiju. Stoga predlažemo da se cilj obuke sudaca preformulira tako da naglasi jačanje stručnih kapaciteta i kvalitetnu primjenu zakonodavstva, uz puno poštovanje njihove ustavne neovisnosti. Na primjer: “osigurati kontinuiranu stručnu edukaciju radi jačanja kapaciteta i dosljedne primjene relevantnog zakonodavstva u skladu s pravnom stečevinom EU i nacionalnim propisima." Prihvaćen Aktivnost na stranici 11. Akcijskog plana će se izmijeniti u skladu s prijedlogom te će se riječ “ujednačena” zamijeniti s riječju “dosljedna”.
19 "BEZ GRANICA"  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Pozdravljamo namjeru Akcijskog plana da ojača suradnju između različitih nadležnih tijela u području međunarodne zaštite. Redovita razmjena informacija i usklađeno djelovanje upravnih tijela može znatno doprinijeti učinkovitosti postupaka i pravovremenoj primjeni propisa. Međutim, formulacije koje uključuju sudove u kontekst koordinacije i usklađivanja odluka mogu dovesti do dvojbi u pogledu njihove neovisnosti. Sudovi u postupcima međunarodne zaštite imaju ustavno zajamčenu samostalnost u odlučivanju, pa je nužno izbjeći svaku interpretaciju koja bi mogla sugerirati pritisak ili obvezu ujednačavanja sudske prakse putem administrativnih mehanizama. Prihvaćen Na stranici 11. Mjera 3. Aktivnost 2. dopunit će se sukladno prijedlogu te će glasiti: „Jačanje pravne i operativne suradnje između upravnih i sudskih tijela kroz organizaciju radionica i konzultacija, s ciljem razmjene iskustava i dobre prakse u tumačenju i primjeni Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, uz puno poštovanje načela neovisnosti sudbene vlasti.”
20 JULIETTE FRANCINE NICOLE DELESCLUSE  Prijedlog akcijskog plana  , MJERE I AKTIVNOSTI Pod 3.3.3. predlažemo Aktivnost "Osiguravati odgovarajuću infrastrukturu, zdravstvenu skrb te obrazovne i druge aktivnosti u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite" formulirati "Osiguravati odgovarajuću infrastrukturu, zdravstvenu skrb i skrb o mentalnom zdravlju te obrazovne i druge aktivnosti u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite" kako bi uključila i prijeko potrebnu sustavnu skrb o mentalnom zdravlju tražitelja međunarodne zaštite. Prihvaćen “Zdravstvena skrb“ formalno uključuje i mentalno zdravlje pa nije nužno posebno navoditi i mentalno zdravlje, ali radi jasnoće i same provedbe prihvaćamo prijedlog.