Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o energetskoj učinkovitosti
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 35. | Uz članak 35. stavak 4. Ukazujemo kako su ovdje posebno istaknuti obrti uz „poduzeća“ u pogledu njihove obveze upisa u registar ako dobrovoljno provode energetske preglede. | Primljeno na znanje | Komentar ne zahtjeva intevenciju u tekst prijedloga Zakona. Da, ako obrti prime potporu, moraju se upisati u Registar. |
| 2 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 10. | Uz članak 10. stavak 1. točka 20. Podržavamo način definiranja malih i srednjih poduzeća sukladno odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12, 56/13, 121/16). Dodatno ukazujemo kako su navedenim Zakonom u članku 2. stavak 2. subjekti malog gospodarstva definirani kao fizičke i pravne osobe koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu, što uz pravne osobe (trgovačka društva) uključuje i obrte odnosno obrtnike koji su fizičke osobe. Stoga predlažemo kroz Zakon o energetskoj učinkovitosti ujednačiti terminologiju, jer se u dijelu predloženih odredbi navodi samo pojam „poduzeća“, dok se u drugima uz „poduzeća“ navodi i ističe i pojam „obrta“, što sve može utjecati na ksnije različito tumačenje a time i različiti opseg prava, odnosno moguću diskriminaciju obrta u pogledu opsega njihovih prava. | Primljeno na znanje | Ovakva definicija malih i srednjih poduzeća, koja se poziva na Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva upravo je i imala za cilj da se pod pojmom 'mala i srednja poduzeća' u smislu Zakona o energetskoj učinkovitosti smatraju svi oblici malih gospodarstva. Ovakmom definicijom, MSP u smislu Zakona o Energetskoj učinkovitosti, obuhvaćaju i trgovačka društva i obrte. Dodano u tekstu gdje god su mala i srednja poduzeća da su i obrti. |
| 3 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 10. | Uz članak 10. stavak 1. točka 33. Ovom je točkom dana definicija „opskrbljivača“ na način da se definiraju pojmom „energetskog subjekta“ za koji nije propisana definicija. Predlažemo definiciju „opskrbljivača“ detaljnije urediti kako bi se postigla veća jasnoća. Osobito u pogledu toga da li se svaki obrt koji koristi obnovljive izvore energije, npr. solarne panele i predaje viškove proizvedene električne energije, smatra opskrbljivačem, obzirom je u definiciji navedeno da je opskrbljivač subjekt koji prodaje energiju kupcu energije. Molimo pojašnjenje. | Primljeno na znanje | Definicija je uvedena zbog poglavlja V. odnosno opskrbljivača koji su dužni ostvarivati uštede kod svojih krajnjih kupaca. Upravo je u definiciji istaknuto da se radi o prodaji energiji krajnjim kupcima, tako da situacija koju opisujete, da obrt koji predaje el.energiju iz FN u mrežu, nikako ne ulazi u ovu definiciju. Zato je važno da piše da je to energetski subjekt jer oni dobijavju dozvolu za svoj rad od HERA-e i zato je važno da piše da je prema zakonima koji uređuju tržišta energije. |
| 4 | Termoplin dioničko društvo | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI | Iz novog nacrta Zakona koji je trenutno u eSavjetovanju nisu vidljive izmjene ili promjene segmenta kumulativnih ušteda (izračun kumulativnih ušteda). Prema trenutno važećem Zakonu kumulativne uštede generiraju se EKSPONENCIJALNIM RASTOM koji je NEOSTVARIV unutar redovnog poslovanja. Opskrba plinom u obvezi javne usluge kao dominantna u ukupnoj potrošnji RH nije izuzeta iz baze za izračun energetske uštede. Opskrba u obvezi javne usluge (kućanstvo) obavlja se kao regulirana djelatnost temeljem provedenog natječaja kojim je upravljao regulator – HERA, i u tom trenutku nije bila poznata zakonska obveza penalizacije neostvarenih kumulativnih ušteda. Opskrbljivači su registrirani za obavljanje djelatnosti opskrbe plinom, i nemaju mjere koje bi mogli provoditi da ostvare potrebnu energetsku učinkovitost. Opskrbljivači nisu tehnički, niti stručno opremljeni, a niti registrirani za obavljanje građevinskih radova na vanjskoj ovojnici, izgradnju električnih punionica, implementaciju sustava solarnih panela, zamjenu rasvjetnih tijela, provođenje istraživanja geotermalnih izvora i sl. Čl. 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanje neregistrirane djelatnosti (NN br. 61/11, 66/19) ZABRANJENO je obavljanje NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI. Pod neregistriranom djelatnošću smatra se kada pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar, a prekršaj iz čl. 5. istog Zakona sankcionira se određenom novčanom kaznom. Prirodni plin je dominantan energent na području kontinentalne Hrvatske, u čiju su infrastrukturu uložena značajna financijska sredstva, a ulaganja i kapaciteti (magistralni plinovod Plinacra d.o.o., RH energetsko čvorište, LNG terminal) povećavaju se na nacionalnoj razini. Dosadašnji koncept Zakona o energetskoj učinkovitosti nije doprinio smanjenoj potrošnji plina. Usprkos činjenici da je određeni broj krajnjih korisnika zamijenio stare bojlere i uveo kondenzacijske, da su izvršena ulaganja u vanjsku ovojnicu i vanjsku stolariju, interes za potrošnjom plina i priključenjem na distribucijski sustav se ne smanjuje. Dizalice topline na području SZ Hrvatske, posebice kod novo izgrađenih stambenih objekata, pokazuju neproduktivnost obzirom da samostalno ne mogu osigurati potrebnu energiju, već se njihova funkcionalnost posebno u vršnom razdoblju i dalje nadopunjuje plinom. Povijesni podaci potvrđuju kako potrošnja plina i broj korisnika rastu usprkos mjerama energetske učinkovitosti u proteklih nekoliko godina, a prirodni plin prepoznat je kao dostupan energent obzirom na razgranatu plinsku mrežu i subvencioniranu cijenu. Zeleni izvori energije u kvartalima vršne potrošnje energije (Q1,Q4) nisu dovoljni. Jedina realna, tehnički i ekonomski ostvariva opcija je stvaranje energetskog MIX-a na način da se infrastruktura plinske mreže koristi za miješanje plina sa drugim zelenim energentima, da se smanji udio fosilnih goriva, ali istovremeno da plin bude dostupan kada zeleni izvori energije ne mogu pratiti potražnju, Da bi se prirodni plin zamijenio zelenim energentima, motiviranost za promjenom mora biti na strani KRAJNJEG KORISNIKA što je kontradiktorno činjenici da je OBVEZNIK ovog Zakona OPSKRBLJIVAČ PLINOM. Problem kumulativnih ušteda problem je svih opskrbljivača u RH, a ukoliko se ostvare procjene do 2030. godine doći će do značajnih promjena na energetskoj sceni. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje, ali u njemu nisu navedene konkretni prijedlozi za izmjene i dopune prijeldoga Zakona. Obveza ostvarivanja kumulativnih ušteda je na snazi od 2021. godine kada su stranke obveznice dobile iskazanu tu obvezu u rješenjima, Obveza je utvrđena primjenom iste metodologije koja se primjenjuje za određivanje nacionalnog cilja u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti. Tvrdnja o eksponencijalnom godišnjem rastu obveze ne stoji - obveza kumulativnih ušteda je definirana za cijelo razdoblje 2021-2030 te ne postoji godišnja obveza kumulativne uštede. Kumulativni efekt uštede se ostvaruje primjenom mjera s duljim životnim vijekom. Nadalje, tvrdnja da se očekuje da stranke obveznice izvode radove na ovojnici je neutemeljena. Stranke obveznice trebaju potaknuti krajnje kupce na primjenu mjera energetske učinkovitosti te nigdje nije zakonski propisano niti se to očekuje u provedbi, da stranke obveznice provode radove za koje nisu ovlaštene odnosno registrirane. Stranke obveznice trebaju razviti nove poslovne modele da potaknu krajnje kupce na akciju, što je i cilj EU Dirketive, a zakonski okvir omogućuje da uštede i kupe od trećih strana. |
| 5 | HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU TOPLINSKE ENERGIJE | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Vezano za odredbe članka 42. htjeli bi naglasiti da kad je u pitanju toplinska energija, problematično je promatrati samo ukupnu isporučenu energiju, bez korekcije u odnosu na klimatski utjecaj. Primjerice, godina koja predstavlja anomaliju u smislu znatno toplije zime u odnosu na prosjek, a uzme se kao referentna, stvara naknadno problem kod ostvarivanja ušteda. Možda bi bilo bolje uzeti prosjek više godina kao referentni iznos. | Primljeno na znanje | Slažemo se da je klimatska korekcija bitna kod toplinarstva. Navedeno će se razmotirit kod izrade Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. |
| 6 | NENAD ŠVARC | X. NADZOR, Članak 58. | Predlaže se izmjena stavka 2. tako ga glasi: „(2) Ako nadležni inspektori iz stavka 1. ovoga članka pri obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nepravilnosti i nedostatke, ovlašteni su donijeti rješenje kojim će odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.“ Predlaže se izmjena stavka 3. podstavka točke 1. tako da glasi: „(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka nadležni inspektori ovlašteni su: 1. distributeru energije, operatoru distribucijskog sustava i javnom isporučitelju vodnih usluga narediti da: a) na temelju podnesenog zahtjeva javnog tijela dostavlja izravno podatke s obračunskih mjernih mjesta u ISGE (članak 18. stavak 6.) b) podatke dostavlja bez naknade (članak 18. stavak 6.) c) podatke dostavi u naknadnom roku ne dužem od 15 dana (članak 18. stavak 6.) d) nakon podnesenog zahtjeva javnog tijela podatke dostavlja kontinuirano najmanje na mjesečnoj razini, do 15. u mjesecu za protekli mjesec (članak 18. stavak 6.) i e) unosi informacije o ostvarenim uštedama energije u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 45. stavak 2.)“ Predlaže se izmjena stavka 3. podstavka točke 3. tako da glasi: „3. operatoru podatkovnih centara, narediti da: a) u europsku bazu podatkovnih centara dostavlja podatke iz članka 38. ovog Zakona b) dopisom obavijeste Ministarstvo o smanjenju priključne snage ako je ona smanjena na manje od 500 kW (članak 38. stavak 4.) c) provode mjere energetske učinkovitosti i prioritet daju iskorištavanju otpadne topline, u skladu sa propisima kojim se uređuje tržište toplinske energije (članak 38. stavak 5.) i d) informacije o provedenim mjerama iz članka 38. stavka 5. unose u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 38. stavak 6.)“ | Djelomično prihvaćen | "Stavak 2. je korigiran, tako da se poziva na nedležne inspektore iz stavka 1. Stavak 3. točka 1.d) je korigirana tako da je dostava podataka do 15. u mjesecu, Ne prihvaća se korištenje pojmae 'priključna snaga' u točki 3. (vidjeti prethodna objašnjenja)." |
| 7 | NENAD ŠVARC | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 38. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: „(1) Radi praćenja i objavljivanja energetskih svojstava podatkovnih centara operatori podatkovnih centara na području Republike Hrvatske u kojima je priključna snaga jednaka 500 kW ili veća dužni su svake godine u europsku bazu podatkovnih centara dostavljati sljedeće podatke: 1. naziv podatkovnog centra 2. naziv vlasnika i operatora podatkovnog centra 3. datum kada je podatkovni centar započeo s radom 4. lokaciju podatkovnog centra 5. ukupnu korisnu površinu poda podatkovnog centra 6. instaliranu snagu IT opreme u podatkovnom centru 7. godišnji ulazni i izlazni podatkovni promet 8. količinu podataka pohranjenih i obrađenih u podatkovnom centru i 9. karakteristike podatkovnog centra tijekom zadnje pune kalendarske godine sukladno Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2024/1364 od 14. ožujka 2024. o prvoj fazi uspostave zajedničkog programa Unije za ocjenjivanje podatkovnih centara (SL L, 2024/1364,17.5.2024).“ Predlaže se izmjena stavka 3. tako da glasi: „(3) Podatke iz stavka 1. ovoga članka operatori podatkovnih centara dužni su dostavljati u europsku bazu podatkovnih centara do 15. svibnja tekuće godine za prošlu godinu.“ Predlaže se izmjena stavka 4. tako da glasi: „(4) Operatori podatkovnih centara na području Republike Hrvatske u kojima je priključna snaga jednaka 500 kW ili veća dužni su dopisom obavijestiti Ministarstvo o smanjenju snage instalirane informacijske tehnologije ako je ona smanjena na manje od 500 kW.“ Predlaže se izmjena stavka 5. tako da glasi: „(5) Operatori podatkovnih centara na području Republike Hrvatske u kojima je priključna snaga jednaka 1 MW ili veća dužni su provoditi mjere energetske učinkovitosti i prioritet dati iskorištavanju otpadne topline, u skladu s propisima kojim se uređuje tržište toplinske energije.“ Objašnjenje: Predlažemo da se umjesto „snage instalirane informacijske tehnologije“ koristi „priključna snaga“ s obzirom da istu odobravaju operatori mreže kroz energetske suglasnosti i kontroliraju korištenje iste validacijom izmjerenih vrijednosti. Operateri su dežurne-fizičke osobe, dok su operatori pravni subjekti pa predlažemo isto korigirati kroz tekst o „podatkovnim centrima“. | Djelomično prihvaćen | "Članak je korigiran prihvaćanjem korištenja termina 'operator'. Korištenje termina 'priključna snaga' umjesto instalirana snaga IT opreme se ne prihvaća, jer se obveze podatkovnih cenatara upravo vežu na ovaj pojam, kak je navedeno u Direktivi o energetskoj učinkovitosti. " |
| 8 | NENAD ŠVARC | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Informacijski sustav za gospodarenje energijom u javnim tijelima | Predlaže se dopuna stavka 4. tako da glasi: „(4) S ciljem ažurnog i točnog prikupljanja podataka o krajnjoj potrošnji energije iz stavka 3. ovoga članka, javna tijela iz stavka 2. ovoga članka na svim mjernim mjestima potrošnje energije i vode u zgradi, dijelu zgrade, skupini zgrada i ostalim građevinama na kojima je godišnji trošak potrošnje energije i vode jednak ili veći od 100.000 EUR, dužna su ugraditi sustav daljinskog očitanja potrošnje sukladno propisima vezano za potrošnju energije i vode, povezati ga na ISGE, održavati ga te osigurati njegovo ispravno funkcioniranje i kontinuirani prijenos podataka u ISGE.“ Predlaže se izmjena stavka 6. tako da glasi: „(6) Distributeri energije i operatori distribucijskog sustava te distributeri vode su podatke iz stavka 5. ovoga članka dužni dostavljati u ISGE bez naknade, najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka te potom kontinuirano, najmanje na mjesečnoj razini, do 15. u mjesecu za protekli mjesec.“ Objašnjenje: Nije realno propisati obvezu dostave mjernog podatka od operatora prema platformi ISGE „prvog u mjesecu za prošli mjesec“. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog dopune u stavku 4. se prihvća, uz napomenu da se radi o propisima iz područja opskrbe (a ne potrošnje) tržišta energije i vodnih usluga. Prijedlog korištenja pojma 'distributer vode' u stavku 6. se ne prihvaća, jer je termin 'javni isporučitelji vodnih usluga' korektan i preuzet iz relevantnih propisa iz područja vodnog gospodarstva.' Prijedlog za dostavu podataka do 15. umjesto do 1. u mjesecu se prihvaća. |
| 9 | NENAD ŠVARC | I. OSNOVNE ODREDBE, Definicije pojmova | Predlaže se izmjena stavka 1. točke 9. tako da glasi: „9. energetsko siromaštvo – znači da kućanstvo nema pristup osnovnim energetskim uslugama, pri čemu se takvim uslugama osiguravaju osnovne razine i pristojan životni i zdravstveni standard, uključujući odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, u relevantnom nacionalnom kontekstu, postojećim nacionalnim socijalnim politikama i ostalim relevantnim nacionalnim politikama, što je uzrokovano kombinacijom čimbenika, uključujući barem cjenovnu nepristupačnost, nedovoljan raspoloživ dohodak, visoke izdatke za energiju, loša energetska svojstva zgrada i lošu energetsku učinkovitost kućanstava“ Predlaže se dopuna stavka 1. točke 12. tako da glasi: „12. gospodarenje energijom – sve radnje planirane potrošnje energije kontinuiranog praćenja i analize potrošnje energije i vode koje obuhvaćaju utvrđivanje promjena u trendovima potrošnje energije i vode, određivanje ciljeva za uštedu energije i vode, uspoređivanje ostvarene potrošnje s predviđenom potrošnjom te prijedloge i provedbu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na toj osnovi“ Predlaže se izmjena stavka 1. točke 15. tako da glasi: „15. kogeneracijsko potrojenje – proizvodno postrojenje za transformaciju ulazne količine energenta u kojemu se istodobno proizvodi toplinska i električna ili mehanička energija u spojnom procesu“ Predlaže se izmjena stavka 1. točke 17. tako da glasi: „17. krajnji kupac – fizička ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu uporabu, odnosno vlastitu potrošnju, samostalno ili putem posrednika, sukladno zakonima koji uređuju tržišta energije“ Predlaže se dopuna stavka 1. točke 18. tako da glasi: „18. krajnja potrošnja energije – znači cjelokupna energija kojom se opskrbljuju industrija, promet, uključujući potrošnju energije u međunarodnom zračnom prometu, kućanstva, javne i privatne usluge, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i drugi sektori krajnje potrošnje, isključujući potrošnju energije u međunarodnim pomorskim spremnicima, energiju iz okoliša i isporuke sektoru pretvorbe i energetskom sektoru uključujući isporuku energije za ne-energetsko korištenje te gubitke zbog prijenosa odnosno transporta i distribucije kako su definirani u Prilogu A Uredbi (EZ) 1099/2008 i gubitke skladištenja energije“ Predlaže se točku 25. „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ stavka 1. staviti pod redni broj 6. stavka 1. Predlaže se u stavak 1. dodati novu točku 25., tako da glasi: „25. ne-energetska potrošnja energije uključuje goriva koja se koriste kao sirovine i ne troše se kao gorivo niti se pretvaraju u drugo gorivo“ Predlaže se izmjena stavka 1. točke 30. tako da glasi: „30. operator podatkovnog centra – kako je definirano u članku 2. točki 7. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/1364.“ Objašnjenje: „operater“ je u pravilu fizička osoba koja radi operativne poslove (smjenske) kod operatora koji je pravna osoba-subjekt. Predlaže se izmjena stavka 1. točke 49. tako da glasi: „49. ukupna korisna površina poda kondicioniranog dijela zgrade – ukupna korisna površina poda zgrade ili dijela zgrade u kojoj se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih kondicioniranih uvjeta“ Predlaže se u stavak 1. dodati novu točka 46. tako da glasi: „46. troškovna učinkovitost – razmjernost troškova mjerenja u odnosu na potencijalnu uštedu energije.“ Predlaže se u stavak 1. dodati novu točku 48. tako da glasi: „48. ugroženi kupac – kupac energije iz kategorije kućanstvo koji zbog svog socijalnog položaja i/ili zdravstvenog stanja ima pravo na isporuku energije prema posebnim uvjetima.“ Objašnjenje: Predlaže se definicija ugroženog kupca sukladno članku 3. točki 34. Zakona o energiji (NN 120/12, 14/14, 102/15, 68/18). Predlaže se u stavak 1.dodati novu točku 49. tako da glasi: „49. učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje – učinkovit toplinski sustav centraliziranog grijanja i hlađenja, odnosno sustav centraliziranog grijanja ili hlađenja, odnosno centralni toplinski sustav i zatvoreni toplinski sustav koji koristi energiju iz obnovljivih izvora, otpadnu toplinu, toplinu dobivenu kogeneracijom, visokoučinkovitom kogeneracijom ili kombinaciju takve energije i topline sukladno članku 4. stavku 6. Zakona o tržištu toplinske energije“ | Djelomično prihvaćen | Izmjene točke 9. su prihvaćene (korištenje 'kućanstvo' umjesto 'dom') Izmjene točke 12. se ne prihvaćaju, jer nisu jasne. Izmjene točke 15. se djelomično prihvaćaju - ostaje kogeracija koja se definira sada kao proces, a ne kao postrojenje, Izmjene točke 17. se ne prihvaćaju - predloženo je brisanje riječi 'krajnju' u izrazu 'za vlastitu krajnju uporabu', ali smatramo da treba ostati. kako bi bilo nedvojbeno jasno o čemu se radi. Izmjene točke 18. se ne prihvaćaju, ne prate se navedenom uredbom. Izmjene točke 25.tj.njezino pomicanje na br.6 se prihvaća Dodavanje nove točke 25 se prihvaća. Izmjene točke 30.tj.korištenje pojma 'operatOr', a ne 'operatEr' se prihvaća. Izmjene točke 49. se ne prihvaćaju, jer je definicija usklađena s propisima iz područja energetske učinkovitosti u zgradarstvu te usklađena s nadležnim Ministartvom prosotrnoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Dodavanje nove definicije br.46 se ne prihvaća, jer će se troškovna učinkovitost, tamo gdje je potrebno, pobliže definirati podzakonskim aktima ili uputama. Dodavanje nove definicije br.48 se ne prihvaća, jer se primjenjuje definicija iz Zakona o energiji. Dodavanje nove definicije br.49 se ne prihvaća, jer se primjenjuje definicija iz Zakona o tržištu toplinske energije. |
| 10 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI | U prvom dijelu Nacrta prijedloga zakona navodi se energetska učinkovitost i uštede u potrošnji električne i toplinske energije, plina i vode, dok se u drugom dijelu navodi samo električna energija i plin. Potrebno je dopuniti drugi dio nacrta ovog zakona s dodavanjem potrošnje i gubitka kako toplinske energije tako i vode radi cjelovitosti područja energetskih ušteda. Drugi dio teksta zakona poziva se samo na električnu energiju i plin.S obzirom na veličinu i značajke potrošnje toplinske energije za potrebe grijanja i hlađenja, Niskotemperaturni centralizirani toplinski sustavi su jamac ostvarenja energetskih ušteda). Poglavlje „VII. Energetska učinkovitost u transportu, prijenosu i distribucije energije“ treba proširiti shodno područjima energetskih djelatnosti (prijedlog): „VII Energetska učinkovitost u proizvodnji, transportu, prijenosu, distribuciji i skladištenju energije te potrošnji vode“. (Nedostaje „boldirano“ u naslovu i tekstu). Dijelove odredbi Direktive (EU)2023/1791 trebati će pored ovog zakona i navedenih „energetskih“ zakona (ZOTEE,ZOIE i VUK, ZOTTE, Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu) treba prenijeti i u „Zakon o javnoj nabavi“, propisati ovim zakonom (stranica 2). U uvodnom dijelu (str.3.) ispraviti navod da „uštede energije ostvaruju opskrbljivači energijom“ s obzirom da su opskrbljivači odgovorni za izvršenje obveza ušteda energije ostvaruju se kod krajnjih kupaca. Nije dovoljno jasno objašnjeno „smanjenje troškova tvrtkama pri provođenju mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti“ odnosno navedeno „smanjenje financijskog opterećenja poduzeća“ s obzirom da je jasno napisano da se prikupljena sredstva preko Fonda za zaštitu okoliša „moraju ulagati u energetsku učinkovitost kućanstava“. Ako se mora „pomagati svim kućanstvima u energetskoj tranziciji“ jasno je da će tada financijski teret podnijeti poduzetništvo, tj. tvrtke. Koncepcijski bi financijska sredstva temeljem naplaćenih naknada za neostvarene uštede trebala vratiti u regulirane temeljne djelatnosti energetskih sektora za podizanje energetske učinkovitosti odnosno smanjenje gubitaka energije i jačanje infrastrukturnih sustava (električna energija, toplinarstvo, plin, voda). Potrebno je pojasniti kako se zakonom potiče „povećanje ulaganja u energetsku učinkovitost davatelja kredita“. Zakonom bi trebalo dati okvir za reguliranje obeštećenja operatora-distributera topline radi neizvršenja obnove ovojnica zgrada kod krajnjih kupaca. Posljedično su povećani gubici u centraliziranim toplinskim sustavima radi povećane temperature polaza, pri uvjetima propisane kvalitete opskrbe toplinskom energijom. Neizvršenje obveza pojedinih kupaca može izazvati velike energetske gubitke u centraliziranom sustavu. Umjesto izraza „snaga instalirane tehnologije“ predlažemo koristiti izraz „priključna snaga“. Operatori izdaju suglasnosti s priključnim snagama (el. energija, plin, toplina), odnosno ostvarenje iste se nadzire od strane operatora. Instalirana snaga je u pravilu znatno veća od priključne snage i druge su mjerne jedinice. Činjenica je da se dio električne energije za potrebe operatora prijenosne mreže (u rasklopištima elektrana i pomoćnim postrojenjima/prostorima operatora) nabavlja od opskrbljivača (HEP-Opskrbe d.o.o.) preko OMM proizvođača (HEP-Proizvodnja d.o.o.). Ulaze li predmetne količine u obveze energetskih ušteda opskrbljivača, odnosno može li se za predmetne količine umanjiti obveza opskrbljivača (dio količina s OMM koja su na sučelju mreža/proizvođač)? Mogu li operatori mreže prodavati ili darovati svom opskrbljivaču energije ostvarene energetske uštede? Na više mjesta u tekstu zakona korištena su dva slična izraza „upravljanje potražnje“ ili „smanjenje potražnje.“ Predlažemo jedan, jedinstven izraz „upravljanje potrošnjom“ odnosno „smanjenje potrošnje“. U pojmovniku nedostaje pojašnjenje za nekoliko izraza koji se koriste u tekstu Nacrta Prijedloga zakona, npr.: ciljana trajektorija, energetski intenzivno poduzeće, jedinstvena kontrolna točka, medijana ekvivalentnog dohotka, ne-energetska potrošnja, prosječni faktor poluge, tipologija stambenih objekata. Predlažemo dopuniti pojmovnik s gore navedenim izrazima koji se koriste kroz tekst ovog zakona. Dostavljanje verficiranih, obračunskih podataka od strane operatora i distributera energije, prema korisnicima mreže „prvog u mjesecu za prošli mjesec“ u pravilu nije provedivo, usuglasiti novi rok za dostavu mjesečnih podatka, do 15. u mjesecu za protekli mjesec, verificirani obračunski podaci. | Djelomično prihvaćen | Slažemo se da je toplinska energija iz CTS-a izrazito bitna, ali to se područje regulira kroz Zakon o tržištu toplinske energije te se neće ponavljati u ovome Zakonu. Stoga prijedlog da se toplinska energija integrira u drugi dio Zakona ne prihvaća. Također, drugi dio Zakona, na kojega se komentar odnosi, vezan je uz transpoziciju Direktive o energetkoj učinkvitosti, koja se fokusira upravo na električnu energiju i plin. Prijedlog da se u naslov poglavlja VII. doda proizvodnja i skladištenje se prihvaća dok se prijedlog da se doda voda ne prihvaća, jer u poglavlju nema riječi o potrošnji vode. Prijenos odredbi Direktive u druge zakone je primljen na znanje te će se to ostvariti upravo kroz te zakone, bez propisivanja obveze izmjene drugih zakona ovime Zakonom, koje nije dozvoljeno. Predložena korekcija na str.3 je prihvaćena. Smanjenje financijskog opterećenja tvrtkama je dodatno obrazloženo. Ne prihvaća se prijedlog da se sredstva temeljem naplaćenih naknada za neostvarene uštede vraćaju u regulirane djelatnosti. Cilj je osigurati sredstva za provedbu mjera u kućanstvima, pogovo ugroženima, jer Hrvatska ima obvezu dio svog cilja ostvariti upravo u ovom segmentu potrošnje, Regulirane djelatnosti za svoije investicijske projekte mogu i trebaju korisitit druge izvore financiranja, uključujući tarife. Prihvaća se potreba boljeg objašnjenja uloge davatelja kredita.Cilj je privući privatne izvore financiranja (banke) i sredtva kombinirati sa javnim sredstvima, kako bi se osigurao veći obuhvat provedbe mjera energtske učinkovitosti. Uvođenje okvira za reguliranje obeštećenja operatora-distributera topline radi neizvršenja obnove ovojnica zgrada kod krajnjih kupaca se ne prihvaća. Obveze vezane uz obnove zgrada, osim zgrada javnihtijela, su predmet Zakona o energetkoj učinkoivotsti u zgradarstvu. Ne prihvaća se prijedlog korištenja termina 'priključna snaga' na odgovarajućim mjestima u Zakonu, jer se komentari odnose na obvezu podatkovnih cenatara, a Dirketiva izričito obvezu većže uz instaliranu sngu IT opreme, a ne priključnu snagu cijelog objekta. Sva moguća izuzeća iz osnovice za definiranje obveze opskrbljivača su navedena u ovom prijedlogu Zakona, a primjenjuju se i po postojećem Zakonu o energetkoj učinkoivosti. Ističemo da se u osnovicu uvijek uzima energija isporučena krajnjim kupcima za njihovu potrošnju. Operatori mreže ne mogu prenositi uštede na stranke obveznice, jer se te uštede ubrajaju u alternativne mjere politike. Termini 'upravljanje potražnjom' se koristi u kontekstu 'demand management/response' te je uvriježen pojam. 'Potrošnja' i 'potražnja' nisu sinonimi. Pojmovnik je dopunjen prema komentarima danima na članak 10. Prihvaćen je prijedlog dostave podataka do 15. umjesto do 1.u mjesecu. |
| 11 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 37. | Uz članak 37. stavak 1. I ovom se odredbom propisuje ovlast Ministarstva gospodarstva, zajedno s Ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša, utvrditi financijske poticajne programe za poduzeća. Predlažemo i ovu odredbu dopuniti na način da se uz poduzeća navedu i obrti, kako bi se izbjegla potreba naknadnih tumačenja, a naročito kako ne bi došlo do propisivanja različitog statusa obrta u odnosu na trgovačka društva u pogledu mogućnosti korištenja financijskih programa za provedbu mjera energetske učinkovitosti. Predlažemo i predvidjeti posebne poticajne programe za one obrte i trgovačka društva koja su već izvršila ulaganja te doprinose ostvarivanju zacrtanih energetskih ciljeva korištenjem obnovljivih izvora energije. | Djelomično prihvaćen | "Prihvaća se prijedlog da se uz poduzeća navedu i obrti kao korisnici financijskih poticaja. Ne prihvaća se prijedlog da se potiču već izvršena ulaganja, jer je to suprotno pravilima državnih potpora, a osim toga to je predmet provedbenih programa, a ne Zakona. " |
| 12 | GRAD ZAGREB | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 25. | Stavak 1. predlaže se izmijeniti na način da isti glasi: „Javni i sektorski naručitelji dužni su prilikom nabave usluga ili radova koje obuhvaćaju dijelove sustava postojeće potrošnje energije veće od 10% od potrošnje energije cjelokupnog sustava, izraditi usporednu financijsku i energetsku analizu izvedivosti ugovaranja minimalno 3 načina realizacije energetski učinkovitog sustava što uključuje i analizu primjene energetske usluge odnosno sklapanja dugoročnih ugovora o energetskom učinku kojima se osigurava dugoročna ušteda energije.“ Obrazloženje Predložena dopuna ima za cilj omogućiti fleksibilniju primjenu uz energetsku uslugu i drugih načina ugovaranja realizacije energetski učinkovitog sustava u ovisnosti o financijskim i energetskim učincima kao rezultat analize. Obzirom da nije bilo jasno koliko je to značajan utjecaj definira se postotak od 10%. Stavak 2. predlaže se izmijeniti na način da isti glasi: „Analiza iz stavka 1. ovoga članka obvezno se provodi prije pokretanja postupka javne nabave za usluge opskrbe toplinskom energijom ili energentom za grijanje i hlađenje prostora, usluge održavanja i obnove zgrada, usluge modernizacije javne rasvjete , usluge vodoopskrbe ili usluge održavanja i obnove postrojenja za dijelove sustava postojeće potrošnje energije veće od 10% od potrošnje energije cjelokupnog sustava, osim za postupke javne nabave pokrenute prije stupanja na snagu ovog Zakona. Obrazloženje Predložena dopuna ima za cilj omogućiti jednoznačno definiranje kod koje se razine primjenjuje Analiza iz stavka 1 ovog članka. Isto tako održavanje javne rasvjete kao komunalne djelatnosti uređeno je Zakonom o komunalnom gospodarstvu i isto se ne bavi energetskom učinkovitošću već održavanjem ispravne funkcionalnosti sustava javne rasvjete te je u ovom prijedlogu izostavljeno te je riječ obnova zamijenjena riječju modernizacija. | Djelomično prihvaćen | Direktiva o energetskoj učinkovitosti propisuje navedena polja te se ne veže na odredbe Direktive 2014/24/EU ili 2014/25/EU. Pravna osnova za predmetna polja je sektorski dosje i Uredba o eFormsima, koja se izravno primjenjuje u RH. Njeno usklađivanje prati MINGO, a provedbu izvršava NN kroz polja u EOJN RH. Polja za energetsku učinkovitost naručitelji popunjavaju tijekom pripreme postupka/obavijest o nadmetanju I obavijesti o rezultatima postupka. |
| 13 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 23. | Predlaže se izmjena stavka 2. tako da glasi: „Javni i sektorski naručitelji dužni su informacije o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi koji zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, odnosno vode se načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ iz stavka 1. ovoga članka, čija je vrijednost jednaka ili veća od europskih pragova prilikom unosa u Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske i javne objave označiti kao „zelena javna nabava“. Komentar: Unos predmeta nabave u EOJN RH definiran je Zakonom o javnoj nabavi i svi postupci javne nabave velike vrijednosti unose se u EOJN RH stoga je navedena odredba nepotrebna i ulazi u nadležnost ZJN 2016. Ako zakonodavac želi iz pregleda EOJN RH ili statističkog izvješća o javnoj nabavi imati podatak o energetski učinkovitim nabavama tada je shodno ovdje definirati da se takve nabave obavezno označuju kao zelena javna nabava ili na drugačiji način, ovisno o usklađenosti EOJN-a. Konkretno, nejasno je i u kojem se trenutku ta informacija unosi u EOJN. Ako se radi o podacima o sklopljenim ugovorima, tada je navedeno potrebno urediti podzakonskim aktom u području javne nabave koji definira izradu plana nabave i registra. Također, nije jasan pojam energetski učinkovite nabave ili zelene nabave, Konkretno, radi li se o takvoj nabavi kada se nabavlja učinkoviti transformator ili i kada se nabavljaju radovi za izgradnju sunčane elektrane. Radovi nisu nužno energetski učinkoviti, međutim rezultat ili produkt je energetski učinkovit ili zelen (sunčana elektrana). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je integriran u stavak 2. |
| 14 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 16. | Predlažemo u stavku 8. napisati puni naziv za ISGE tako da stavak glasi: „(8) Pojedinačna javna tijela informaciju o vlastitim trajektorijama buduće krajnje potrošnje energije iz stavka 4. ovoga članka dobivaju putem informacijskog sustava za gospodarenje energijom u javnim tijelima (dalje u tekstu: ISGE) iz članka 18. ovoga Zakona.“ Predlaže se izmjena stavka 9. tako da glasi: „(9) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva i ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva, donosi uredbu o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru kojom se uređuje: 1. način utvrđivanja osnovne vrijednosti krajnje potrošnje za 2021. godinu iz stavka 2. ovoga članka 2. način obrade podataka o krajnjoj potrošnji energije koji se prikupljaju kroz ISGE iz članka 17. ovoga Zakona 3. način prilagodbe krajnje potrošnje prema parametrima koji na tu potrošnju utječu 4. način agregiranja krajnje potrošnje prema grupama djelatnosti i geografskoj pripadnosti jedinici lokalne samouprave 5. metodologija utvrđivanja ciljane trajektorije buduće krajnje potrošnje energije iz stavka 4. ovoga članka ovoga Zakona 6. način dostave podataka i analize potrošnje energije i vode u zgradama ili dijelovima zgrada, drugim građevinama i vozilima koja javna tijela koriste za vlastite potrebe iz članka 17. ovoga Zakona 7. sadržaj registra i podatke o potrošnji energije i vode u zgradama ili dijelovima zgrada, drugim građevinama u vlasništvu javnih tijela ili koje koriste javna tijela i vozilima koja javna tijela koriste za vlastite potrebe koji se prikupljaju u ISGE-u i 8. ostala pitanja bitna za utvrđivanje osnovne vrijednosti krajnje potrošnje energije i ciljane trajektorije buduće krajnje potrošnje javnih tijela kao i za praćenje ostvarene krajnje potrošnje energije.“ | Djelomično prihvaćen | Primjedba na stavak 8. se ne prihvaća. Naime, kratica je već uvedena u definiciji sustava, u točki 24. te se nakon prvog pojavljivanja koristi u cijelom tekstu. Predložena izmjena stavka 9. odnosi se samo na dodavanje naziva uredbe, što se prihvaća, ujz napomenu da se umjesto predloženog termina 'javni sektor', koristi termin 'javna tijela', koji se i koristi u cijelom ovom Zakonu. |
| 15 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 10. | Čl.10. st.1.t.3.: uskladiti definiciju u nacrtu Zakona s relevantnom Direktivom (EU) 2023/1791 na način da stavak glasi: „distributer energije” znači fizička ili pravna osoba, uključujući operatora distribucijskog sustava, koja je odgovorna za prijenos ili transport energije s ciljem njezine isporuke krajnjim kupcima ili do distribucijskih stanica koje prodaju energiju krajnjim kupcima". | Djelomično prihvaćen | Ovaj zakon ne daje samo odbveze ODS, nego i drugim distributerima energije, stoga postojiI generalna definicja distributera energije ali i specifična definicja ODS. Ova defincija distributera je sada dorađena da uključuje oboje kako bi bilo jasnije. |
| 16 | LEO PRELEC | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | za ENERGIA NATURALIS d.o.o., ENNA Grupa Čl. 42. st.(25). (Komentar i prijedlog) Očekuje se da će Zakon o energetskoj učinkovitosti (dalje: ZoEu) stupiti na snagu sredinom drugog razdoblja kumuliranja (2021. – 2030.). Pojedinim strankama obveznicama Zakona o energetskoj učinkovitosti (NN 127/2014, 116/2018, 25/2020, 32/2021, 41/2021, 40/2025) je međutim, rješenjem Ministarstva gospodarstva već utvrđena obveza ostvarenja novih godišnjih ušteda energije i nije utvrđena obveza kumulativnih ušteda energije. Uvođenje obveze kumulativnih ušteda energije za protekli period drugog razdoblja kumuliranja ušteda prije stupanja na snagu ZoEU, tim strankama obveznicama stoga bi trebalo smatrati nedopuštenom retroaktivnom primjenom prava. Članak 90. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, dalje: Ustav RH) zabranjuje povratno djelovanje zakona i drugih propisa državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti. Sudska praksa koja se odnosi na retroaktivni učinak temelji se na načelima zaštite legitimnih očekivanja i pravne sigurnosti kojih se države članice moraju pridržavati u izvršavanju ovlasti koje su im povjerene propisima. Načelo pravne sigurnosti zahtijeva osobito, da pravna pravila budu jasna, precizna i predvidljiva u svojim učincima, osobito kad mogu imati nepovoljne posljedice na pojedince i poduzetnike. Temeljni sadržaj vladavine prava čini sigurnost pravnog subjekta u svoju pravnu poziciju, posebice ukoliko je verificirana određenim pravnim aktom. Pravni subjekti trebali bi biti u mogućnosti planirati aktivnosti sigurni u pravne posljedice svojeg djelovanja. Prilikom utvrđenja obveze novih godišnjih obveza uštede energije u drugom razdoblju kumuliranja stranke obveznice nisu imale obvezu pretpostaviti da će ta obveza u nekom kasnijem trenutku imati za posljedicu i uvođenje dodatne obveze kumulativnih ušteda energije. Stranke obveznice su prije stupanja ZoEU na snagu prilagođavale svoje obveze važećem zakonodavnom rješenju koje nije predviđalo ispunjenje kumulativnih ušteda (obveza nije bila propisana niti Rješenjima koje je dostavilo nadležno tijelo za prethodne godine) u drugom razdoblju kumuliranja i u skladu s navedenim ulagale financijska sredstva u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su imale za posljedicu obvezu ispunjenja novih godišnjih obveza. Pritom, neosnovano bi bilo tumačiti da su stranke obveznice dužne prilagoditi svoje ponašanje do kraja drugog razdoblja kumuliranja budući da je za pretpostaviti da bi navedeno značilo da bi stranke obveznice trebale uložiti znatna financijska sredstva u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti kako bi uspjele ostvariti visoke obveze kumulativnih ušteda energije u preostalom periodu do isteka drugog razdoblja kumuliranja. Navedeno bi se protivilo članku 16. Povelje Europske Unije o temeljnim pravima Europske Unije (2012/C 326/02; dalje: Povelja o temeljnim pravima) koja određuje da se „sloboda poduzetništva priznaje [...] u skladu s pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom”. Naime, zaštita dodijeljena ovim člankom obuhvaća slobodu obavljanja gospodarske ili komercijalne djelatnosti, slobodu ugovaranja i slobodno tržišno natjecanje. Sloboda poduzetništva sadržava pravo svakog poduzetnika da se u granicama odgovornosti koju snosi za vlastite radnje slobodno koristi gospodarskim i financijskim resursima kojima raspolaže. Iz sudske prakse proizlazi da je slobodno korištenje resursima kojima poduzetnik raspolaže suženo, među ostalim, kada ograničenje obvezuje ovog potonjeg da poduzme mjere koje za njega mogu predstavljati bitan trošak, imati znatan utjecaj na organizaciju njegovih djelatnosti ili zahtijevati teška i složena tehnička rješenja. S obzirom na navedeno, takvo postupanje bilo bi protivno članku 16. Povelje Europske Unije o temeljnim pravima i konačno se ne bi moglo ocijeniti u skladu s načelom razmjernosti. Primjena odredbe članka 42. stavka 25. zakona na opisani retroaktivni način bila bi protivna i uvodnoj izjavi [62] Direktive 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti i izmjeni Uredbe (EU) 2023/955 (preinaka) na temelju koje mjere politike moraju biti predvidljive: [Kako bi se osigurao stabilan i predvidljiv doprinos postizanju energetskih i klimatskih ciljeva Unije…Taj bi se zahtjev mogao ispuniti novim mjerama politike koje se donose tijekom razdoblja obveze od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2030. ili novim pojedinačnim mjerama koje proizlaze iz mjera politike donesenih tijekom ili prije prethodnog razdoblja, pod uvjetom da pojedinačne mjere koje dovode do uštede energije budu uvedene tijekom sljedećeg razdoblja. U tu svrhu države članice trebale bi moći iskoristiti sustav obveze energetske učinkovitosti, alternativne mjere politike ili oboje.]. Iz svega navedenog proizlazi da bi članak 42. stavak 25. ZoEU bilo osnovano primijeniti samo na stranke obveznice koje će ući u sustav nakon stupanja ZoEU na snagu ili za sljedeće razdoblje kumuliranja (2031. – 2040.) Uz ispravno tumačenje predložene zakonske odredbe kako je opisano, predlažemo odredbu izmijeniti i na sljedeći način: (25) Strankama obveznicama koje u sustav obveza energetske učinkovitosti ulaze u drugoj ili bilo kojoj sljedećoj godini desetogodišnjeg razdoblja kumuliranja, obvezni iznos kumulativnih ušteda energije određuje se razmjerno za razdoblje od ulaska u sustav obveze ostvarenja kumulativnih ušteda do kraja razdoblja kumuliranja. Čl. 42. st.(27) Iz razloga nedopuštene retroaktivnosti na koje je upućeno kod primjedbi na tekst članka 42. stavka 25. ZoEU, ni odredbu stavka 27. ne bi bilo osnovano primjenjivati na način da se navedeni stavak primjenjuje na stranke obveznice kojima do stupanja na snagu ZoEU nije utvrđena obveza kumulativnih ušteda sukladno st. 10. navedenog članka. Takva primjena ove zakonske odredbe dovela bi do postupanja koje je suprotno samom tekstu citirane zakonske odredbe, te bi dovela i do retroaktivnog nametanja obveze za razdoblje u kojem nije postojala obveza ostvarivanja kumulativnih ušteda energije, odnosno dovela bi do nedopuštene retroaktivnosti kako je ranije upućeno. | Djelomično prihvaćen | "Prihvaća se predložena korekcija u stavku 25. Prijedlog vezan uz stavak 27. se rješava kroz prijelazne odredbe. Pogledati odgovor na komentar br. 54" |
| 17 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 23. | Predlaže se zadnji dio rečenice stavka 2. koji glasi „te ih javno objaviti“ zamijeniti tekstom „označiti kao postupak zelene javne nabave“ , tako da stavak 2. glasi: „(2) Javni i sektorski naručitelji dužni su informacije o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi koji zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, odnosno vode se načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ iz stavka 1. ovoga članka, čija je vrijednost jednaka ili veća od europskih pragova, prilikom unosa i objave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske označiti kao postupak zelene javne nabave.“ Predlaže se izmjena i dopuna stavka 6. tako da glasi: „(6) Ministarstvo nadležno za politiku javne nabave, ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i Ministarstvo, svako u okviru svoje nadležnosti, dužno je uskladiti propise kojima se uređuje sadržaj i način objave informacija o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi u Elektroničkom oglasniku javne nabave, uključujući način označavanja ugovora o javnoj nabavi koji se vode načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ i kriterijima „zelene javne nabave“ te pružati stručnu podršku javnim i sektorskim naručiteljima u prihvaćanju zahtjeva energetske učinkovitosti u javnoj nabavi.“ Pojašnjenje: Člankom 23. stavkom 2. predlaže se propisivanje obveze da su javni i sektorski naručitelji dužni informacije o sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi koji zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, odnosno vode se načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ iz stavka 1. ovoga članka, čija je vrijednost jednaka ili veća od europskih pragova, unijeti u Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske te ih javno objaviti. S obzirom na to da se svi postupci javne nabave, kao i sklopljeni ugovori, već unose i javno objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, nije jasno propisana svrha i način provedbe dodatne obveze propisane ovim stavkom. Ukoliko je zakonodavac imao namjeru da se ugovori koji zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti posebno označavaju i razlikuju od ostalih ugovora, tada je potrebno takav način označavanja i evidencije propisati podzakonskim propisima iz područja javne nabave te jasno odrediti: • u kojem trenutku se oznaka unosi (u fazi objave nabave ili po sklapanju ugovora), • na koji način se ugovor označava u Elektroničkom oglasniku javne nabave Dodatno, potrebno je jasnije definirati odnos između postupaka nabave koji zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, odnosno vode se načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ i zelene javne nabave, budući da pojmovi nisu jednoznačno razgraničeni, a mogu se djelomično preklapati. Stoga bi zakon trebao jasno definirati međusobni odnos i eventualno preklapanje ovih pojmova kako bi se izbjegla dvosmislenost u provedbi i izvještavanju. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je integriran u stavak 2. Polja o energetskoj učinkovitosti preuzeta su iz eFormsa. Naručitelj koji koristi ta polja u sustavu ne može pod zelenom javnom nabavom označiti odgovor „ne“. U sljedećim statističkim izvješćima o primjeni zelene javne nabave bit će prikazan pregled primjene pravila o energetskoj učinkovitosti unutar podataka o zelenoj javnoj nabavi. Cilj predmetnog zakona nije definirati obuhvat zelene javne nabave. Cilj zelene javne nabave jest očuvanje okoliša, a energetska učinkovitost samo je jedan od načina ostvarivanja ciljeva zelene javne nabave. |
| 18 | NENAD ŠVARC | VII. ENERGETSKA UČINKOVITOST U TRANSPORTU, PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI ENERGIJE, Članak 50. | Predlaže se izmjena stavka 5. podstavka a) tako da glasi: „a) upravljanje potrošnjom krajnjih kupaca iz vremena vršnog opterećenja u vrijeme izvan vršnog opterećenja uzimajući u obzir raspoloživost obnovljive energije, energije iz kogeneracije i distribuirane proizvodnje energije“ Predlaže se izmjena stavka 5. podstavka d) tako da glasi: „d) dispečiranje proizvodnih postrojenja na svim naponskim razinama“ Predlaže se izmjena stavka 5. podstavka e) tako da glasi: „e) korištenje proizvodnih postrojenja bliže mjestu potrošnje i“ | Nije prihvaćen | Izričaj je preuzet iz Direktive i nije moguće brisati neke dijelove, jer se neće osigurati transpozicija Direktive. |
| 19 | NENAD ŠVARC | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Potrebno je ispravno označiti 1. alineju iza početka stavka (6), tj. staviti je u novi red, prije alineje 2. Predlaže se izmjena alineje 4. stavka 6. tako da glasi: „– energiju koja je preuzeta iz mreže za punjenje tehnoloških različitih spremnika energije (energija za crpni rad, punjenje baterijskih spremnika električnom energijom, punjenje akumulatora topline, električna energija za rad visokonaponskih elektro-bojlera, za kompenzatorski rad)“ Objašnjenje: Dodatkom izraza „za kompenzatorski rad“ na ovaj način objedinjuje se potrošnja preko obračunskih mjernih mjesta za crpni i kompenzatorski rad. | Nije prihvaćen | "Predlaže se dodavanje kompenzatorskog rada u izuzeća, što se ne prihvaća." |
| 20 | NENAD ŠVARC | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 31. | U stavku 1. navedeno je da energetski pregledi poduzeća iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona moraju udovoljavati transparentnim i ne diskriminirajućim minimalnim kriterijima, između ostalog, na način naveden u podstavku a) koji se zasnivaju se na ažuriranim, izmjerenim i slijednim podacima o potrošnji vode, energije i profilima opterećenja. Predlažemo potrebu definiranja za koje vremensko razdoblje se traže „profili opterećenja“ i u kojim vremenskim intervalima. Predlaže se izmjena stavka 1. podstavka e) tako da glasi: „e) procjenjuju na postojeću ili planiranu mrežu centraliziranog grijanja ili hlađenja“ Objašnjenje: Predlažemo brisati „tehničku i gospodarsku izvedivost priključenja“ jer se podrazumijeva da je tvrtka na koju se odnosi energetski pregled već priključena. | Nije prihvaćen | Prijedlog o definiranju vremenskog razdoblja i vremenskih intervala, vezanih uz profil opterećenja se odbija, jer su ovi detaljni predmet pravilnika, tj.metodologije provedbe energetskog pregleda. Tehnička i gospodarska (ekonomska) izvedivost moraju ostati, s obzirom da tako propisuje Direktiva. Pri tome ističemo da pretpostavka da su poduzeća već priključena ne stoji - upravo bi ovakvu procjenu trebalo napraviiti za poduzeća koja nisu priključena, a imaju potencijala. |
| 21 | NENAD ŠVARC | I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. | Predlaže se izmjena stavka 2. točke 1. tako da glasi: „(2) Pri utvrđivanju ciljeva iz stavka 1. ovoga članka u obzir se uzima: 1. cilj Unije za krajnju potrošnju energije 2030. od najviše 763 Mten te za potrošnju primarne energije 2030. od najviše 992,5 Mten 2. obveze i mjere predviđene člancima 16., 19., 29., 30., 41. i 44. ovoga Zakona 3. mjere za promicanje energetske učinkovitosti predviđene u NECP-u iz članka 11. ovoga Zakona 4. relevantne čimbenike koji utječu na mogućnosti poboljšanja energetske učinkovitosti, kako slijedi: a) rane aktivnosti u području energetske učinkovitosti poduzete prije 1.siječnja 2021. godine, a koje imaju učinke u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka b) ravnopravnu raspodjelu nastojanja u cijeloj Uniji c) energetski intenzitet gospodarstva i d) preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije 5. nacionalne okolnosti koje utječu na potrošnju energije, a posebno: a) razvoj i predviđanja u vezi s BDP-om i demografijom b) promjene u uvozu i izvozu energije, promjene u strukturi izvora energije i uvođenje novih održivih goriva c) razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladištenja ugljika d) dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija e) razinu ambicije u nacionalnim planovima za dekarbonizaciju ili klimatsku neutralnost f) gospodarski potencijal za uštedu energije i g) trenutačne klimatske uvjete i predviđanja u vezi s klimatskim promjenama.“ | Nije prihvaćen | Mjerna jedinica je promijenjen iz Mtoe u Mten, |
| 22 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 75. | Novi članak 75.a (1) Ministar će u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik kojim se propisuje korekcijski faktor K_OPSKRBA iz članka 41. stavka 2a. i kriteriji njegove primjene. (2) Do donošenja pravilnika, za subjekte iz članka 41. stavka 2a. privremeno se primjenjuje K_OPSKRBA = 0,80. | Nije prihvaćen | "Vidjeti odgovore na komentar br. 43." |
| 23 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 45. | Članak 45. predlaže se dopuniti novim stavkom: 5) Pravilnikom se dodatno propisuju kriteriji, podaci i metodologija za utvrđivanje korekcijskog faktora K_OPSKRBA te, gdje je primjenjivo, korekcije jedinične naknade za obveznike iz članka 41. stavka 2a. | Nije prihvaćen | "Vidjeti odgovore na komentaer br. 49 i 50.." |
| 24 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 43. | Članak 43. stavak 5. a. Za subjekte iz članka 41. stavka 2a. ovoga Zakona jedinična naknada iz stavka 5. može se korigirati do 15% naniže u odnosu na opću jediničnu naknadu, ako Ministarstvo u suradnji s Fondom utvrdi da su troškovi tržišne nabave ušteda za takav subjekt značajno viši od prosjeka | Nije prihvaćen | "Prijedlog se ne prihvaća. Direktiva o energetskoj učinkovitosti propisuje da države članice osiguraju jednak i transparentan okvir za sve stranke obveznice u sustavu obveza, uz tržišno neutralan pristup u postizanju ušteda energije (članak 9. i 10.). Uspostava različitih jediničnih naknada među pojedinim kategorijama obveznika dovela bi do narušavanja ravnopravnosti i tržišne neutralnosti sustava te bi otežala transparentno praćenje i izvještavanje o ostvarenim uštedama. Dodatno, visina troškova nabave ušteda ovisi o tržišnim okolnostima i izboru mjera, a ne o statusu pojedinog subjekta, te se ne smatra osnovom za administrativno umanjenje jedinične naknade. Nije uopće jasno kako bi se ovaj prijedlog u praksi provodio." |
| 25 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Novi članak 42.a (1) Opskrbljivači koji obavljaju isključivo djelatnost opskrbe plinom, bez mogućnosti ulaganja u vlastitu tehničku infrastrukturu, mogu ostvariti umanjenje zahtjeva za kumulativne uštede energije primjenom korekcijskog faktora K_OPSKRBA. (2) K_OPSKRBA se određuje prema kriterijima koji uključuju: - strukturu krajnjih kupaca i ukupnu isporučenu energiju, - troškove nabave ušteda na tržištu u odnosu na prosječne troškove tehničkih mjera, - financijske kapacitete i veličinu subjekta. (3) Umanjenje može iznositi do 30% ukupno propisane kumulativne obveze. (4) Ministar pravilnikom iz članka 45. ovoga Zakona propisuje detaljnu metodologiju i postupak primjene K_OPSKRBA. | Nije prihvaćen | "Ovo stavlja opskrbljivače plinom u povlašteni položaj u odnsu na druge stranke obveznice." |
| 26 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Članak 42.: (2a) Za opskrbljivače iz članka 41. stavka 2a. ovoga Zakona godišnja i kumulativna obveza uštede energije može se umanjiti primjenom korekcijskog faktora K_OPSKRBA u rasponu od 0,70 do 0,85. Ministar pravilnikom propisuje metodologiju za izračun faktora K-OPSKRBA uzimajući u obzir strukturu potrošača, količinu isporučene energije, troškove tržišne nabave ušteda i ograničene tehničke mogućnosti subjekta. | Nije prihvaćen | "Ovo stavlja opskrbljivače plinom u povlašteni položaj u odnsu na druge stranke obveznice." |
| 27 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 41. | Smatramo da aktualni sustav obveze ušteda energetske učinkovitosti, pojačan ovom kumulativnom penalizacijom, stvara izrazito nepovoljan i diskriminirajući položaj za opskrbljivače plinom poput GPZO. Subjekti obveznici su u razdoblju od 2021. godine donosili poslovne odluke temeljem pravnih posljedica koje su tada bile na snazi. Naknadno uvođenje visoke financijske kazne za radnje koje su poduzimane ranije narušava načelo pravne sigurnosti i zaštite legitimnih očekivanja. Mi nismo dio velikih korporacija koje u svojem portfelju imaju elektroenergetski sektor, solarne projekte i sl., te nemamo mogućnost internog ustupanja ostvarenih ušteda ovisnim društvima. Zbog toga smo primorani ispunjavati obvezu kupnjom na tržištu ili plaćanjem naknade, a predložena penalizacija za kumulativne uštede dovest će do nesavladivog financijskog opterećenja i rizika stečaja našeg trgovačkog društva. Posljedično, ovo će dovesti do gašenja neovisne opskrbe i distribucije plina te stvaranja monopolnog tržišta od strane samo 3-4 velika opskrbljivača. GPZO predlaže da se iz Nacrta ukloni ili značajno smanji obveza plaćanja naknade za neostvarenje kumulativnih ušteda za tekuće obvezno razdoblje 2021.-2030. godine. Temeljem predloženih mjera i osnovice za izračun kumulativnih ušteda (članak 39. stavak 3. Zakona), naše Društvo kao stranka obveznice u sustavu energetske učinkovitost bi prema projekcijama izračuna temeljem navedenih parametara u predviđenom razdoblju od 2021. – 2030.g. trebalo ostvariti obvezu kumulativnih ušteda u iznosu od 1.517.144.061 kWh. Kada se govori o financijskom aspektu navedenih količina ušteda od 1.517.144.061 kWh, imajući uvidu trenutne cijene na tržištu, navedene uštede prelaze 300 milijuna EUR (300.000.000,00 EUR) troškova za naše Društvo koje nije u moguće ostvariti bez dovođenja u pitanje daljnjeg rada i opstojnosti Društva. 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 2.021 2.022 2.023 2.024 2.025 2.026 2.027 2.028 [kWh] [kWh] [kWh] [kWh] [kWh] [kWh] [kWh] [kWh] 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 27.584.437 55.168.874 82.753.311 110.337.748 137.922.185 165.506.622 193.091.059 220.675.496 303.428.807 EUR Ukoliko se obveza penalizacije za neostvarene kumulativne uštede ne može u potpunosti ukloniti, tražimo da se obveznici u sustavu obveza energetskih ušteda tretiraju različito (razmjerno) ovisno o njihovoj primarnoj djelatnosti i vlasništvu imovine. Tražimo da se zakonom utvrdi drugačiji i povoljniji tretman za one opskrbljivače koji: • Nisu i distributeri (već su isključivo opskrbljivači). • Nemaju u svom vlasništvu nekretnine (što im onemogućava ostvarivanje ušteda energetskom obnovom zgrada ili postavljanjem vlastitih sunčanih elektrana). • Bave se isključivo opskrbom plinom i nemaju diversificiran portfelj (poput električne energije). Ovim mjerama bi se osigurala ekonomska pravednost, jer nejednake obveze nameću nejednake troškove i rizike poslovanja, čime se narušava ravnopravan položaj svih sudionika na tržištu plina. Nesporno je stoga kako je položaj GPZO specifičan te da se nalazi u neravnopravnom i nepovoljnijem položaju u odnosu na druge opskrbljivače plinom obzirom na predložene odredbe Zakona. Zakonodovac je prilikom donošenja Zakona dužan voditi brigu o subjektima i uzeti u obzirom sve okolnosti u kojima se pojedini subjekti nalaze te je dužan između ostalog osigurati svim strankama obveznicama jednake mogućnosti i uvjete poslovanja što je moguće postići samo odgovarajućom i pravednom regulacijom kojom će se spriječiti stavljanjem određenih subjekata u povoljniji položaj. Očigledno je kako predložene odredbe Zakona ne prepoznaju specifičan pravni položaj GPZO u odnosu na ostale opskrbljivače plinom te da predložene odredbe Zakona ne osiguravaju ravnopravan položaj i jednake uvjete za sve opskrbljivače plinom obzirom da GPZO energetske uštede ostvaruje isključivo kupnjom ušteda energije od trećih osoba što predstavlja dodatno financijsko opterećenje koje drugi opskrbljivači nemaju što izravno dovodi u pitanje opstojnost GPZO. Stoga je opravdano pitanje valjanosti predloženih odredbama Zakona. | Nije prihvaćen | "GPZO je do sada uredno ispunjavala svoje obveze u sustavu obveza i to dobrim dijelom uštedama koje su ostvarene na razini ZG hodlinga, čije su povezano društvo. Upravo ovo pokazuje da se uštede mogu ostvariti i kod trećih strana te da pogotovo gradska tvrtka, kao što je GPZO ima mogućnosti pronaći nove poslovne modele za ostvarenje ušteda. Također ističemo da sve stranke obveznice od 2021. godine imaju propisanu obvezu ostvarenja kumulativnih ušteda te da ovaj prijedlog Zakona osigurava da se ta obveza ne može povećavati, ali se može smanjiti revizijom cilja. Direktiva propisuje obveze kumulativnih ušteda koje država treba dokazati da je ostvarila. Stoga je važno da i stranke obveznice doprinesu ostvarenju tog cilja. Uveden je mehanizam plaćanja značajno niže naknade u Fond, za koju se strankama obveznicama računaju uštede kao da je provedene mjera od 25 godina. Ova opcija do sada nije postojala te je stranka obveznica može iskoristiti, ukoliko vlastitim aktivnostima ili kupnjom ušteda od trećih strana ne može ostvariti uštede." |
| 28 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 37. | Uz članak 37. stavak 4. Predlažemo propisati kako će Ministarstvo gospodarstva uspostaviti i programe financijske potpore uz predviđene programe tehničke potpore za obrte, mala i srednja poduzeća a koji nisu obveznici uvođenja sustava gospodarenja energijom. | Nije prihvaćen | Stavak 4. odnosi se na programe tehničke pomoći. Stavci 1 do 3 se odnose na programe financijske pomoći i prema njima i oni koji nisu obveznici sustavnog gpospodarenja ili ene.pregleda mogu koristiti te programe. Stoga je ovaj prijedlog već obuhvaćen stavcima 1. do 3. |
| 29 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Uz II. Ocjena stanja i osnovna pitanja U odjeljku II: na stranici 4. navedeno je kako će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sredstva prikupljena od opskrbljivača energijom, morati ulagati u energetsku učinkovitost kućanstava. Predlažemo proširiti ulaganja i u energetsku učinkovitost obrta, kao najmanjih gospodarskih subjekata, koji teško mogu samostalno pronaći sredstva za investicije u energetsku učinkovitost kako bi ih se potaklo na ulaganja i time lakše ostvarili zacrtani energetski ciljevi. | Nije prihvaćen | Ulaganja u kućanstva su upravo ovako utvrđena, jer Direktiva o energetskoj učinkovitosti propisuje državama člnaicama da dio svog cilja ostvari kod kućanstava, i to kod onih najugoroženijih, tj. onih u riziku od energetskog siromaštva. Obrtnicima će biti na raspolaganju druga sredstva, što će se definirati kroz planske dokumente utvrđene ovim Zakonom. |
| 30 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 41. | (2a) Za opskrbljivače prirodnim plinom koji obavljaju isključivo djelatnost opskrbe, bez upravljanja distribucijskom, transportnom ili prijenosnom infrastrukturom, godišnja obveza uštede energije primjenjuje se uz korekcijski faktor K_OPSKRBA, kojim se umanjuje utvrđena obveza radi strukturno ograničenih tehničkih mogućnosti ostvarivanja ušteda kroz vlastite sustave. Vrijednost K_OPSKRBA i kriterije za njegovo utvrđivanje propisat će ministar pravilnikom iz članka 45. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Uvođenje ovakvog tretmana bi imalo posljedicu i na opskrbljivače drugih energenata - isto bi se moglo onda primijeniti i na električnu energiju, a i na toplisnku. Ovo ostale opskrbljivače stavlja u neravnopravan položaj. Naime, Direktiva o energetskoj učinkovitosti u člancima 9. i 10. propisuje da države članice osiguraju jednak, transparentan i tržišno neutralan okvir za sve stranke obveznicei. Opskrbljivači prirodnim plinom, neovisno o tome upravljaju li mrežnom infrastrukturom, mogu svoje obveze ispunjavati kroz tržišno raspoložive mehanizme i mjere kod krajnjih kupaca, kao i ostale stranke obveznice. Uvođenje korekcijskog faktora K_OPSKRBA dovelo bi do različitog tretmana obveznika. |
| 31 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 41. | Smatramo da bi se uvođenjem trgovaca na veliko u obvezni sustav osigurala ravnomjernije raspoređena odgovornost i doprinijelo lakšem i učinkovitijem ostvarivanju nacionalnih ciljeva ušteda energije. Uključivanjem subjekata koji ostvaruju značajan prihod i profit iz veleprodajne trgovine energijom, raspodjela tereta ispunjavanja nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti postala bi ekonomski pravednija. Veletrgovci i subjekti na VTT-u su integralni dio opskrbnog lanca, a njihova aktivnost utječe na ukupnu dostupnost i cijenu energije. Trenutni model, prema kojem opskrbljivači energije moraju samostalno provoditi mjere, kupovati uštede na tržištu ili plaćati naknade, značajno financijski opterećuje ta poduzeća. Proširenje obveze na trgovce na VTT-u stvorilo bi šire tržište za ostvarivanje ušteda, što bi posljedično smanjilo iznos obvezne kvote za opskrbljivače krajnjih kupaca, a time i njihove troškove, štiteći u konačnici i krajnje kupce od potencijalnog prebacivanja troškova. Uvođenje novih subjekata u sustav obveza povećalo bi ukupnu tržišnu snagu usmjerenu na postizanje energetske učinkovitosti, potičući inovacije i ulaganja na svim razinama energetskog sektora. | Nije prihvaćen | "Zakon već predviđa ulazak novih opskrbljivača tj.snižavanje granice za ulazak u sustav obveza. Miješanje veleprodaje i maloprodaje bi izazvalo velike komplikacije u sustavu, zbog nužnosti osiguravanja nepostojanja dvostrukog obračunavanja obveze, Osim toga, uključivanje veleprodaje nije u skladu s čl.9 Dirketive niti je u skladu s njezinom intencijom da u ovom sustavu djeluju oni koji su najbliže krajnjim kupcima." |
| 32 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 41. | Kao stranka obveznica smatraju se i trgovci energijom koji obavljaju promet na virtualnim točkama trgovanja (VTT) i drugim veleprodajnim tržištima, čiji obujam trgovine prelazi određeni prag (npr., više od 50 GWh, analogno postojećem kriteriju). | Nije prihvaćen | "Trgovci energijom nisu predviđeni člnakom 9. Direktive kao moguće stranke obveznice pa prijedlog nije u skadu s Direktivom." |
| 33 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 75. | Članak 75.b – Početak primjene naknade za energetsku učinkovitost (1) Odredbe članka 43.a ovoga Zakona primjenjuju se od 1. siječnja 2027. godine, kako bi se osigurala prilagodba sustava obračuna i informatičke podrške opskrbljivača energije. (2) Vlada Republike Hrvatske do 31. listopada 2026. donosi uredbu iz članka 43.a stavka 3. kojom se određuje visina jedinične naknade po vrsti energenta. (3) Do dana početka primjene, Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provest će edukaciju opskrbljivača i informativnu kampanju za krajnje korisnike o uvođenju naknade. Članak 75.c – Prestanak važenja određenih odredbi (1) Danom početka primjene članka 43.a ovoga Zakona, odnosno 1. siječnja 2027. godine, prestaju važiti: a) odredbe članka 41. koje se odnose na opskrbljivače energije kao stranke obveznice, b) članci 42. i 43. ovoga Zakona, c) odredbe podzakonskih propisa koje uređuju način izračuna, dokazivanja i kupnje ušteda po opskrbljivačima. (2) Ministarstvo će najkasnije do 30. rujna 2026. uskladiti pravilnike iz članka 45. ovoga Zakona s novim modelom financiranja putem naknade za energetsku učinkovitost. | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor na komentaer br. 3..i na sve ostale komentare GPZO. Nije prihvatljivo uvođenje nove naknade za krajnje kupce. |
| 34 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 43. | Članak 43.a – Naknada za energetsku učinkovitost (1) Opskrbljivači energije naplaćuju krajnjim kupcima naknadu za energetsku učinkovitost izraženu u EUR/kWh isporučene energije. (2) Prikupljena sredstva opskrbljivači su dužni mjesečno uplatiti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. (3) Vlada Republike Hrvatske uredbom određuje visinu jedinične naknade po vrsti energenta, uzimajući u obzir potencijal ušteda i troškovnu učinkovitost mjera. (4) Naknada za prirodni plin utvrđuje se po nižoj jediničnoj stopi, s obzirom na više troškove ostvarivanja ušteda u odnosu na druge energente. (5) Sredstva se koriste isključivo za financiranje programa i mjera energetske učinkovitosti koje provodi Fond. | Nije prihvaćen | "Propisivanje nove naknade za krajnje kupce nije prihvatljivo." |
| 35 | GRADSKA PLINARA ZAGREB-OPSKRBA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA OPSKRBU PLINOM | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI | Gradska plinara Zagreb – Opskrba d.o.o. predlaže slovenski model ostvarenja ciljeva energetske učinkovitosti koji predivđa da se sredstva za provedbu plana i poboljšanja energetske učinkovitosti osiguraju od novog doprinosa koji bi se uveo pod nazivom doprinos za korištenje energije za povećanje energetske učinkovitosti. Doprinos za energetsku učinkovitost plaćao bi krajnji potrošač električne energije i prirodnog plina opskrbljivaču. Model predviđa da opskrbljivači energije naplaćuju naknadu krajnjim kupcima, a prikupljena sredstva uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Time se uklanja izravni financijski teret s opskrbljivača, uz zadržavanje ciljeva energetske učinkovitosti i povećanje transparentnosti prema korisnicima. Model omogućuje stabilan i predvidiv izvor financiranja mjera, uklanja financijski teret s opskrbljivača, te povećava transparentnost jer se naknada jasno iskazuje na računu kupca. Vlada može uredbom fleksibilno odrediti visinu naknade po energentu, uz povoljniji tretman za plin. Primjenom ovakvog modela naplate naknade za energetsku učinkovitost prosječni krajnji kupac iz kategorije kućanstva s godišnjom potrošnjom 10 MWh s prosječnom realiziranom cijenom energetske uštede od 10 EUR/MWh platio bi više ukupni račun za cca 100 eura u godinu dana (8 EUR/mjesec). Vjerujemo da bi ovaj iznos bio i manji za krajnjeg kupca kada bi se prilikom izračuna koristila prosječno uplaćena godišnja sredstava na račun Fonda za energetsku učinkovitost u dosadašnjem periodu. Smatramo da bi uvođenjem naknade za energetsku učinkovitost, regulator stavio sve opskrbljivače, obveznike postizanja energetskih ušteda u ravnopravan položaj što trenutni Zakon o energetskoj učinkovitosti ne osigurava. | Nije prihvaćen | Nije prihvatljivo uvođenje nove naknade za krajnje kupce. Slovenija navedenu naknadu ima dugi niz godina, ali ističeno da Slovenija isto tako ima i sustav obveza za opskrbljivače. Opskrbljivači u Sloveniji također moraju ostvarivati uštede. |
| 36 | GRAD ZAGREB | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 19. | U članku 19. Stavak 1. predlaže se izmijeniti na način da isti glasi: „Javna tijela dužna su svake godine obnoviti 1,0 % ukupne korisne površine poda kondicioniranog dijela zgrada u svojem vlasništvu najmanje do standarda zgrada gotovo nulte energije ili standarda zgrada s nultim emisijama. Obrazloženje Navedeno se predlaže iz razloga što bi uvođenjem obveze o obnovi od 3,0 % svake godine za Grad Zagreb predstavlja operativno i financijski neodrživu obvezu iz razloga što Grad Zagreb upravlja sa ukupno preko 1200 objekata javne namjene, a što u konačnosti predstavlja 2.718.328,95 m2 korisne grijane površine. Također, cca 80% zgrada, odnosno većina je izgrađena prije 1968. godine te se prilikom izrade projekata energetske obnove zgrada se uvijek obnavlja na način da se vrše poboljšanje u smislu vatrootpornosti i seizmičke otpornosti, a što za posljedicu ima sveobuhvatnu obnovu zgrade. Danas postignute cijene na javnim nadmetanjima iznose između 1600 i 1800 eura/m2 te takvim pristupom se može zaključiti da bi ulaganja na godišnjoj razini za Grad Zagreb predstavljalo investicije u vrijednosti između 130 i 150 miliona eura, pri čemu se također ističe kako energetska obnova zgrada ukazuje na manjak gospodarskih subjekata na sveobuhvatnoj obnovi. | Nije prihvaćen | Uvažavajući dano obrazloženje, ovu odredbu nije mguće mijenjati, jer je to izričiti zahtjev članka 6. Direktive o energetskoj učinkovitosti te su ga države članice dužne prijeneti u svoje zakonodavstvo. |
| 37 | OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | OIEH predlaže dopunu članka 42. stavka 6. uvođenjem nove alineje koja glasi kako slijedi: „energiju iz obnovljivih izvora energije prodanu putem dugoročnih ugovora o otkupu električne energije proizvedene izvan lokacije potrošnje (virtualni ili korporacijski PPA)" Obrazloženje: Predloženom dopunom članka 42. stavka 6. predviđa se proširenje popisa stavki koje se mogu uzeti kao umanjenje osnovice za izračun obveze uštede energije, pri čemu se sve postojeće odredbe članka zadržavaju neizmijenjene. Naime, ovim se prijedlogom omogućuje da se u navedena umanjenja uključi i energija proizvedena iz obnovljivih izvora te prodana putem dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA). Na taj način priznaje se doprinos ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije unutar sustava obveza energetske učinkovitosti. Uvrštavanjem virtualnih i korporacijskih PPA ugovora u ovaj okvir, stvorio bi se mehanizam kojim se stvarni doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova i povećanju energetske učinkovitosti može adekvatno vrednovati. Time se postojeći instrumenti, koji su tradicionalno usmjereni na fizičke mjere kod krajnjih kupaca, nadopunjuju tržišno orijentiranim modelima koji jednako podupiru ostvarivanje ciljeva dekarbonizacije. Ovakvo rješenje u potpunosti je u skladu s ciljevima Direktive (EU) 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti i Direktive (EU) 2023/2413 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, koje potiču države članice na prepoznavanje različitih oblika doprinosa energetskim i klimatskim ciljevima. Uspostava jasnog i usklađenog regulatornog okvira koji prepoznaje dugoročne ugovore o kupnji električne energije (PPA) kao instrumente dekarbonizacije ključna je za poticanje privatnih ulaganja u čistu i obnovljivu energiju te stabilizaciju energetskog tržišta. Dosljedno priznavanje PPA ugovora u različitim regulatornim mehanizmima pridonosi transparentnosti, smanjenju administrativnog opterećenja i povećanju sigurnosti ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije. | Nije prihvaćen | "PPA ugovori predstavljaju važan instrument promicanja ulaganja u obnovljive izvore, ali njihovo priznavanje u okviru sustava obveza energetske učinkovitosti bilo bi izvan područja primjene Direktive (EU) 2023/1791 i u nadležnosti Direktive (EU) 2023/2413 o obnovljivim izvorima energije. Takvi se ugovori sklapaju na tržišnim principima i jasnoj komercijalnoj koristi te im ne treba poticaj kroz ovaj sustav. Ističemo da se sustav obveza i ciljevi ušteda temelje na potrošnji energije, a ne na strukturi te potrošnje s obzirom na izvor energije. Za poticanje OIE psotoje brojni drugi mehanizmi te su zato PPA u nadležnosti RED, a ne EED te dvije direktive nisu povezane putem PPA na predloženi načoin. Stoga se prijedlog odbija." |
| 38 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | XI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 68. | Za pravilno razumijevanje, molimo pojašnjenje stavka 1. podstavka 1. – zbog čega je propisana navedena kazna ako netko drugi (osim navedenih operatora) unese informacije u SMIV (s obzirom na odredbu članak 45. stavka 3.)? | Nije prihvaćen | "Kazna je za nositelja obveze - st. 2. St. 3. kaže da nositelj obveze može biti I netko drugi u skladu s odlukom Ministarstva. St. 3. kaže da nositelj obveze iz st .2. može za unos ovlastiti I nekog drugoga da to unosi u njegovo ime (ugovorom, punomoći i sl.). Prekržajno odgovara nositelj obveze, ne taj kojega je on ovlastio da umjesto njega unosi njegovou obvezu." |
| 39 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | VIII. FINANCIRANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI, Članak 52. | Predlaže se izmjena stavka 2. tako da glasi: „(2) S ciljem ostvarenja nacionalnog cilja i okvirnih trajektorija potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije iz članka 11. ovoga Zakona, Fond je dužan osigurati sufinanciranje provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti utvrđenih u NECP-u iz članka 11. ovoga Zakona, u nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti iz članka 12. ovoga Zakona i drugim planovima sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje energetska učinkovitost u zgradarstvu.“ Predlaže se dopuna stavka 6. tako da glasi: „(6) Fond za financijske mehanizme iz stavka 4. ovoga članka koristi sredstva prikupljena od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi u sklopu EU sustava trgovanja emisijama za sektor zgradarstva i prometa, sredstava prikupljena od godišnjih emisijskih kvota u skladu s Uredbom (EU) 2023/857 te po potrebi ostale prihode.“ Komentar: Dopuna je napravljena u skladu s člankom 49. stavkom 4. Predlaže se dodati novi stavak 9. tako da glasi: „(9) Za sufinanciranje provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti iz stavka 2. ovoga članka, Fond koristi sredstva prikupljena na osnovi članka 43. stavka 9. ovoga Zakona i financijskih mehanizama iz stavka 4. ovoga članka.“ Komentar: Potrebno je naglasiti sve izvore sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. | Nije prihvaćen | U stavku 2. je korigirano pozivanje na ispravan članka gdje se definiraju nacionalni ciljevi I trajekorije (članak 6). Stavak 6. je dopunjen kako je predloženo. Prihvaća se dodavanje novog stavka 9. |
| 40 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. ZA UVOZ, OPSKRBU I TRGOVINU PLINOM | XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 73. | Članak 42. ovog Zakona stupit će na snagu 1. 1. 2031. Do dana stupanja na snagu članka 42. ovoga Zakona, primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine broj 127/2014, 116/2018, 25/2020, 32/2021, 41/2021). | Nije prihvaćen | "Vidjeti odgovore na ostale komenatre PPD-a." |
| 41 | DAMIR MILETIĆ | VI. INFORMIRANJE, OSNAŽIVANJE I PODIZANJE SVIJESTI POTROŠAČA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 47. | Navesti u zakonu koja je to platforma(SMIV) i objaviti njenu Internet adresu (https://cei.hr/smiv-sustav-mjerenje-pracenje-i-verifikaciju-usteda-energije) | Nije prihvaćen | Članak 47. se ne odnosi na SMIV, već na informativnu platformu. Do sada je to bila https://www.enu.hr/, ali nije moguće reći da će ista domena biti korištena I dlaje. Ovo je stvar provedbe, adresa mrežne stranice se može promijeniti. MINGO i ostala tijela državne uprave će na svojim mrežnim stranicama osigurati poveznicu na ovo platformu. |
| 42 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Članovi Udruženja obnovljivih izvora energije HGK predlažu da se ovim člankom predvidi mogućnost umanjenja obveze uštede energije za one subjekte koji ulažu u obnovljive izvore energije putem dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA). Cilj je da se prizna doprinos investitora u projekte OIE kao mjera koja doprinosi energetskoj učinkovitosti i dekarbonizaciji, u skladu s EU direktivama. Time bi se potaknula nova ulaganja u obnovljive izvore i olakšalo ispunjavanje nacionalnih ciljeva. | Nije prihvaćen | "Vidjeti odgovor na komentar br. 52." |
| 43 | E.ON ENERGIJA D.O.O. ZA OPSKRBU ENERGIJOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Predmet komentara: Priznavanje ulaganja u obnovljive izvore energije (virtualni ili korporacijski PPA) u okviru sustava obveza uštede energije Predlažemo proširenje formulacije članka 42. stavka 6. na način da se među umanjenja osnovice za izračun obveze uštede energije uključi i energija iz obnovljivih izvora prodana putem dugoročnih ugovora o kupnji električne energije (PPA). Ova dopuna omogućila bi prepoznavanje doprinosa ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije u okviru sustava obveza energetske učinkovitosti. Predložena dopuna: U članku 42. stavku 6. iza posljednje alineje dodaje se nova alineja koja glasi: „– energiju iz obnovljivih izvora energije prodanu putem dugoročnih ugovora o otkupu električne energije proizvedene izvan lokacije potrošnje (virtualni ili korporacijski PPA)” Obrazloženje: Ovom dopunom postojeći stavak 6. dopunjuje se novim umanjenjem osnovice za izračun obveze uštede energije, uz zadržavanje ostalih postojećih odredbi članka. Uključivanjem ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije (virtualni ili korporacijski PPA) omogućilo bi se da se stvarni doprinos energetskoj učinkovitosti i smanjenju emisija stakleničkih plinova adekvatno reflektira. Time bi se tradicionalni instrumenti energetske učinkovitosti (fizičke mjere kod krajnjih kupaca) nadopunili novim tržišnim modelima koji jednako doprinose ostvarenju ciljeva dekarbonizacije. Predloženi pristup u skladu je s Direktivom (EU) 2023/1791 o energetskoj učinkovitosti i Direktivom (EU) 2023/2413 o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (RED III), koje potiču države članice na prepoznavanje šireg spektra mjera u postizanju ciljeva energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora. Dodatno, uvođenje ove odredbe pridonijelo bi većoj predvidljivosti i sigurnosti ulaganja u obnovljive izvore energije, što je ključno za ubrzanje energetske tranzicije i ispunjavanje nacionalnih i europskih klimatsko-energetskih ciljeva. | Nije prihvaćen | "Vidjeti odgovor na komentar br. 52." |
| 44 | MIRO OPAČAK | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI | Prijedlog: Predlažem da se u Nacrt prijedloga Zakona o energetskoj učinkovitosti uključe posebne mjere koje osiguravaju subvencije i financijsku podršku osobama s invaliditetom za: 1. Energetsku obnovu stambenih jedinica i zgrada – uključujući prilagodbu prostora za pristup i kretanje osoba s invaliditetom (rampama, liftovima, pristupačnim ulazima, signalizacijom). 2. Kupnju i instalaciju energetskih uređaja prilagođenih invaliditetu – npr. pametni termostati, jednostavniji sustavi upravljanja uređajima, uređaji koji smanjuju fizički napor. 3. Ugradnju mjera energetske učinkovitosti u socijalno stanovanje gdje žive osobe s invaliditetom, uz prioritet pri dodjeli sredstava. ⸻ Obrazloženje: Osobe s invaliditetom često nemaju dovoljno financijskih sredstava za provedbu mjera energetske učinkovitosti i prilagodbu objekata svojim potrebama. Subvencioniranje troškova omogućilo bi: • smanjenje energetskih troškova i povećanje energetske sigurnosti, • prilagođavanje životnog prostora invaliditetu, čime se povećava kvaliteta života, • inkluziju i jednak pristup energetskim mjerama, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i nacionalnim politikama socijalne zaštite. ⸻ Zaključak: Predlaže se da Zakon o energetskoj učinkovitosti prepozna osobe s invaliditetom kao prioritetnu skupinu za dodjelu subvencija i financijske potpore, te da se subvencije odnose i na prilagodbu prostora i energetske uređaje potrebne za njihov svakodnevni život. | Nije prihvaćen | Zakon prepoznaje potrebu pomoći najugorženijom skupinama građana. Stoga se i definira pojam 'energetskog siromaštva'. No Zakonom se ne mogu propisivati vrlo specifične mjere, jer bi takav pristup onda trebao biti za sve - mjere kao što ste predložili svakako će biti sastavni dio planova i mjera politike koje ovaj Zakon predviđa. Dakle podržavamo prijedlog mjera, ali Zakon nije mjesto u kojemu se one definiraju. Dokumenti u kojima će takve mjere biti propisane su Nacionalni energetski i klimatski plan, Nacionalni akcijski plan energtske učinkovitosti, Program suzbijanja energetskog siromaštva, Nacionalni program obnove zgrada. |
| 45 | NENAD ŠVARC | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, PRILOG 4.: | Predlaže se izmjena oznake priloga (PRILOG 1. u PRILOG 4.). | Prihvaćen | izmjenjen je broj priloga. |
| 46 | NENAD ŠVARC | XI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 62. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: „(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj operator podatkovnih centara pravna osoba, ako: - u europsku bazu podatkovnih centara ne dostavljaju podatke iz članka 38. ovoga Zakona - dopisom ne obavijeste Ministarstvo o smanjenju snage instalirane informacijske tehnologije ako je ona smanjena na manje od 500 kW (članak 38. stavak 4.) - ne provode mjere energetske učinkovitosti i prioritet ne daju iskorištavanju otpadne topline, u skladu s propisima kojim se uređuje tržište toplinske energije (članak 38. stavak 5.) - informacije o provedenim mjerama iz članka 38. stavka 5. ne unose u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 38. stavak 6.). (2) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba operatora podatkovnih centara pravne osobe ili osoba kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova kod operatora podatkovnih centara pravne osobe. (3) Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i fizička osoba koja je operator podatkovnog centra.“ | Prihvaćen | U cijelom članku je pojam 'operater' zamijenjen pojmom 'operator'. |
| 47 | MEĐIMURSKA ENERGETSKA AGENCIJA DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROMICANJE I UNAPREĐENJE POSLOVA VEZANIH UZ OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I ENERGETSKU UČINKOVITOST U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI | I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 7. | Međimurska energetska agencija d.o.o. uključena je u provedbu projekta Regio1st , sufinanciranog iz programa LIFE. Cilj projekta je podizanje svijesti o načelu „Energetska učinkovitost na prvom mjestu“ (EE1st) među regionalnim vlastima/samoupravama i njihovim agencijama, kao i podršku u uključivanju tog načela u odluke vezane uz energetsko planiranje. Jedna od projektnih aktivnosti je uspostava Regio1st planskog okvira (Regio1st planning framework), u sklopu kojeg su izrađeni praktični alati, predlošci i smjernice za svaki korak planiranja – od uključivanja dionika do provedbe i praćenja rezultata. Između ostalog, izrađen je Alat za analizu troškova i koristi (CBA) koji može pomoći obveznicima planiranja kod procjene troškova, učinkovitosti i do određene mjere koristi (npr. uštede troškova energije) različitih energetskih rješenja za njihovu regiju. Ovaj alat može omogućiti obveznicima planiranja usporedbu različitih energetskih opcija i identificiranje onih koje pružaju najveće neto koristi za regiju. Također, dostupan je i alat za društvenu analizu troškova i koristi (social cost-benefit analysis), koji u obzir uzima i društvene čimbenike. Predlažemo da se u okviru nacrta prijedloga Zakona o energetskoj učinkovitosti, odnosno u predloženu metodologiju za analizu troškova i koristi uključi i društveni aspekt, koji u obzir uzima i društvene čimbenike. Više detalja o gore navedenim alatima, kao i primjeri ispunjavanje (društvenih) analiza troškova i koristi dostupno je na stranici Regio1st planskog okvira: https://regio1st-planning-framework.fedarene.org/tools . | Prihvaćen | Analiza troškova i koristi svakako mora uključiti šire društve koristi, To se sada I izrijekom dodano u stavku 4. članka 7, a detaljnije će se utvrđivti kroz pravilnik. |
| 48 | NENAD ŠVARC | VII. ENERGETSKA UČINKOVITOST U TRANSPORTU, PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI ENERGIJE, Članak 51. | Predlaže se izmjena stavka 4. tako da glasi: „(4) Operator prijenosnog sustava, operator transportnog sustava i operatori distribucijskih sustava za električnu energiju i plin prate i kvantificiraju ukupnu količinu mrežnih gubitaka i optimiziraju mreže i poboljšavaju učinkovitost mreže provodeći mjere u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, uključujući i mjere razvoja pametnih mreža.“ Objašnjenje: Nije potreban izraz „ako je tehnički i financijski izvedivo“ jer svi operatori mreže mogu i znaju kvantificirati svoje energetske gubitke u mrežama te procijeniti financijsku vrijednost istih. | Prihvaćen | Izbrisan je dio „ako je tehnički i financijski izvedivo“. |
| 49 | NENAD ŠVARC | VI. INFORMIRANJE, OSNAŽIVANJE I PODIZANJE SVIJESTI POTROŠAČA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 49. | Predlaže se izmjena naslova Poglavlja „VII. Energetska učinkovitost u transportu, prijenosu i distribucije energije“ da glasi „VII Energetska učinkovitost u proizvodnji, transportu, prijenosu, distribuciji i skladištenju energije te potrošnji vode“. Objašnjenje: Prijedlog izmjene (proširenje naslova) shodno području obuhvata energetskih djelatnosti. U pravilu proizvodnja toplinske energije je reguliranim cijenama snage i energije po tarifnim grupama i tarifnim modelima. | Prihvaćen | Naslov je izmijenjen prema prijedlogu (osim u dijelu vode, koji se ne spominje u tom poglavlju). |
| 50 | NENAD ŠVARC | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 45. | Predlaže se izmjena stavka 2. tako da glasi: „(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka dužni su u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije unositi odgovorne osobe javnih tijela, pružatelji energetske usluge i davatelji subvencije, stranke obveznice, operator prijenosnog sustava, operator transportnog sustava, distributer energije i operator distribucijskog sustava te operator podatkovnog centra.“ | Prihvaćen | Stavak 2. je izmijenjn kako je predloženo. |
| 51 | NENAD ŠVARC | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Sustav obveza energetske učinkovitosti | Predlaže se izmjena stavka 3. tako da glasi: „(3) Udio energetski siromašnih kućanstava u ukupnom broju kućanstava iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se uzimajući u obzir sljedeće statističke pokazatelje: a) nemogućnost održavanja odgovarajuće temperature u kućanstvu (Eurostat, SILC [ilc_mdes01]) b) nepodmireni računi za komunalne usluge (Eurostat, SILC, [ilc_mdes07]) c) ukupan broj stanovnika koji živi u stambenom objektu s krovom koji propušta, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima ili trulim prozorskim okvirima ili podom (Eurostat, SILC [ilc_mdho01]) i d) stopa rizika od siromaštva (Eurostat, istraživanja SILC-a i ECHP-a [ilc_li02]) (granična točka: 60 % medijana ekvivalentnog dohotka nakon socijalnih transfera).“ | Prihvaćen | Pojam 'dom' se zamijenjuje pojmom 'kućanstvo', kako je predloženo. |
| 52 | NENAD ŠVARC | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 32. | Predlaže se izmjena stavka 10. tako da glasi: „(10) Protiv rješenja iz stavka 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.“ | Prihvaćen | Stavak 10. je korigiran, tako da se poziva na rješenje iz stavka 9. |
| 53 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 37. | Uz članak 37. stavak 2. Sukladno prijedlogu dopune u članku 14. i za ovaj članak predlažemo istovrsnu dopunu tj. zakonski propisati kako se programi potpora obrtima i trgovačkim društvima za provedbu mjera energetske učinkovitosti mogu utvrđivati i planovima županija i velikih gradova. | Prihvaćen | Dodana je i neobvezujuća mogućnost da se ovakve mjere utvrde i u lokalnim akcijskim planovima. |
| 54 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | II. PLANOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI, Članak 14. | Uz članak 14. Predlažemo zakonski propisati kako i planovi energetske učinkovitosti na razinama županija i velikih gradova mogu sadržavati programe mjera potpore gospodarstvu (obrtima i trgovačkim društvima). Sadašnjim prijedlogom to nije uvršteno u obvezni sadržaj županijskih i gradskih planova, no smatramo potrebnim predvidjeti mogućnost da se i s ove razine može odobravati potpore za provedbu mjera energetske učinkovitosti. Dakle kao mogućnost, koja nije propisana kao zakonska obveza. | Prihvaćen | Dodan je novi stavak 13 koji propisjue da akcijski plan velikih gradova i županija može sadržavati i politike za poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti u poduzećima i obrtima koji djeluju na njihovom području, u skladu sa člankom 37. ovoga Zakona. Radi se o mogućnosti, ali ne i obvezi da se te mjere propišu na ovoj razini. |
| 55 | HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA | II. PLANOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI, Članak 12. | Uz članak 12. stavak 2. točka 5. Ovom se odredbom uređuje obvezni sadržaj Nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti te je propisani kako mora zadržavati programe potpore poduzećima. Predlažemo odredbu dopuniti na način da se uz poduzeća navedu i obrti, kako bi se izbjegla potreba naknadnih tumačenja, a naročito kako ne bi došlo do propisivanja različitog statusa obrta u odnosu na trgovačka društva u pogledu mogućnosti korištenja potpora za provedbu mjera energetske učinkovitosti. | Prihvaćen | U točki 5. stavka 2.su dodani obrti. |
| 56 | HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU TOPLINSKE ENERGIJE | X. NADZOR, Članak 58. | Predlaže se izmjena stavka 2. tako ga glasi: „(2) Ako nadležni inspektori iz stavka 1. ovoga članka pri obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nepravilnosti i nedostatke, ovlašteni su donijeti rješenje kojim će odrediti mjere i rok za njihovo otklanjanje.“ Predlaže se izmjena stavka 3. podstavka točke 1. tako da glasi: „(3) Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka nadležni inspektori ovlašteni su: 1. distributeru energije, operatoru distribucijskog sustava i javnom isporučitelju vodnih usluga narediti da: a) na temelju podnesenog zahtjeva javnog tijela dostavlja izravno podatke s obračunskih mjernih mjesta u ISGE (članak 18. stavak 6.) b) podatke dostavlja bez naknade (članak 18. stavak 6.) c) podatke dostavi u naknadnom roku ne dužem od 15 dana (članak 18. stavak 6.) d) nakon podnesenog zahtjeva javnog tijela podatke dostavlja kontinuirano najmanje na mjesečnoj razini, do 15. u mjesecu za protekli mjesec (članak 18. stavak 6.) i e) unosi informacije o ostvarenim uštedama energije u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 45. stavak 2.)“ | Prihvaćen | "Stavak 2. je korigiran, tako da se poziva na nedležne inspektore iz stavka 1. Stavak 3. točka 1.d) je korigirana tako da je dostava podataka do 15. u mjesecu," |
| 57 | HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU TOPLINSKE ENERGIJE | KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, VII. ENERGETSKA UČINKOVITOST U TRANSPORTU, PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI ENERGIJE | Predlaže se izmjena naslova Poglavlja „VII. Energetska učinkovitost u transportu, prijenosu i distribucije energije“ da glasi „VII Energetska učinkovitost u proizvodnji, transportu, prijenosu, distribuciji i skladištenju energije te potrošnji vode“. Objašnjenje: Prijedlog izmjene (proširenje naslova) shodno području obuhvata energetskih djelatnosti. U pravilu proizvodnja toplinske energije je regulirana cijenama snage i energije po tarifnim grupama i tarifnim modelima. | Prihvaćen | Naslov je izmijenjen prema prijedlogu (osim u dijelu vode, koji se ne spominje u tom poglavlju). |
| 58 | HEP-TOPLINARSTVO D.O.O. ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU TOPLINSKE ENERGIJE | II. PLANOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI, Članak 14. | Predlaže se dopuna stavka 12. podstavka i) tako da glasi: „i) procijeniti kako financirati provedbu politika i mjera te utvrditi financijske mehanizme kojima se potrošačima omogućuje prelazak na grijanje i hlađenje s pomoću energije iz obnovljivih izvora i učinkovitih sustava centraliziranog grijanja i hlađenja.“ | Prihvaćen | Na kraj točke je dodano 'i učinkovitih sustava centraliziranog grijanja i hlađenja'. |
| 59 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 39. | Članak 39. Predlaže se izmjena stavka 7. tako da glasi: „(7) Doprinosi sustava obveze energetske učinkovitosti iz članka 41. ovoga Zakona i alternativnih mjera politike iz članka 44. ovoga Zakona ostvarenju nacionalnog cilja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u NECP-u iz članka 11. ovoga Zakona na temelju procjene očekivanih ušteda energije iz svake od tih mjera utvrđenih na način propisan pravilnikom iz članka 45. ovoga Zakona.“ | Prihvaćen | U stavku 7. je korigirano krivo pozivanje na članak 43 - korektno je pozvati se na članak 44. u kojemu su definirane alternativne mjere politike. |
| 60 | GRAD ZAGREB | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 22. | Stavak 3. predlaže se izmijeniti na način da isti glasi: „Za provedbu projekata modernizacije energetski neučinkovite javne rasvjete, javna tijela u pravilu primjenjuju energetsku uslugu sukladno članku 25. ovoga Zakona odnosno ugovaranje po energetskom učinku sukladno članku 27. ovoga Zakona.“ Obrazloženje Predložena dopuna ima za cilj omogućiti fleksibilniju primjenu i obveze primjene energetske usluge. Energetska usluga može biti primjenjiva za projekte modernizacije i to samo energetski neučinkovite javne rasvjete gdje se u pravilu zamjenjuju energetski neučinkovita rasvjetna tijela na postojećim stupovima. Za lokacije gdje je potrebno rekonstruirati rasvjetu (novi raspored instalacija i stupova) isto treba ugovarati zasebno kroz druge postupke javne nabave. Rekonstrukcija javne rasvjete radi se zbog raznih razloga (kao npr. nije moguće postići zahtijevanu rasvijetljenost površine zamjenom svjetiljaka ili se rekonstruira javno prometna površina te se rasvjeta projektira u sklopu prometnice i slično) i potrebno je izraditi zaseban projekt javne rasvjete ili može biti sastavni dio projekta prometnice, sa svim potrebnim potvrdama javno pravnih tijela te potvrdu na glavni projekt te isto nije pogodno realizirati kroz energetsku uslugu. Isto tako energetski učinkovita modernizacija javne rasvjete se može ostvariti i kroz druge postupke javne nabave te je dodana riječ „u pravilu“ što znači da se mogu primijeniti i drugi postupci javne nabave. | Prihvaćen | Predložene izmjene su unesene u članak 22. stavak 3. |
| 61 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 74. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: „(1) Do stupanja na snagu uredbe iz članka 16. stavka 9. ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe Pravilnika o sustavnom gospodarenju energijom u javnom sektoru („Narodne novine“ br. 18/15 i 06/16).“ Predlaže se izmjena stavka 2. tako da glasi: „(2) Do stupanja na snagu uredbe iz članka 25. stavka 8. ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe Uredbe o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru („Narodne novine“ br. 11/15).“ Predlaže se izmjena stavka 4. tako da glasi: „(4) Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije („Narodne novine“ br. 98/21, 30/22 i 96/23).“ | Prihvaćen | U stavcima 1., 2. I 4. korigirana su kriva pozivanja na stvake članak gdje su definirani podzakonski akti. |
| 62 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 71. | Predlaže se izmjena stavka 3. tako da glasi: „(3) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, ministarstva nadležnog za poslove graditeljstva, ministarstva nadležnog za klimatske aktivnosti i ministarstva nadležnog za socijalnu politiku, donijet će program suzbijanja energetskog siromaštva iz članka 15. ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“ Stavak 6. potrebno je staviti u novi red, iza stavka 5. Predlaže se izmjena stavka 7. tako da glasi: „(7) Ministar će donijeti pravilnik iz članka 45. stavka 4. ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“ | Prihvaćen | U stavcima 3. I 7. su ispravljeni pozivi na članke ovoga Zakona, a stavak 6. je odvojen u poseban red. |
| 63 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | XI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 67. | Predlažemo uskladiti ovaj članak prema komentaru iz članka 23. | Prihvaćen | Korigirano je prema korekcijama članka 23. |
| 64 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | XI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 65. | Predlaže se izmjena stavka 4. tako da glasi: „(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2650,00 do 66.360,00 eura kaznit će se za prekršaj stranka obveznica pravna osoba ako: - ne dostavi do 31. ožujka tekuće godine izvješće o ostvarenim uštedama energije Ministarstvu sukladno članku 41. stavku 5. ovoga zakona“ - u jedinstvenom izvješću o ostvarenim uštedama nije priložena odluka povezanih osoba iz koje je vidljivo davanje suglasnosti za podnošenje jedinstvenog izvješća o ostvarenim uštedama (članak 41. stavak 6.) - unese lažne podatke u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 41. stavak 13. i 17.) - ne dostavi podatak o energiji koju je stranka obveznica isporučila kupcima energije, odnosno krajnjim kupcima sukladno članku 42. stavku 2., - ne dostavi podatak o energiji koju je stranka obveznica isporučila kupcima energije, odnosno krajnjim kupcima u roku sukladno članku 42. stavku 3. - ne unosi informacije o ostvarenim uštedama energije u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (članak 45. stavak 2.).“ Za pravilno razumijevanje, molimo pojašnjenje stavka 4. podstavci 4. i 5. - zašto se obveznika kažnjava ako HERA ne dostavi podatke Ministarstvu? Komentar: Izmjena u podstavku 1. se predlaže zbog usklađivanja roka (31. ožujka) iz članka 41. stavka 4. ovoga Zakona. Izmjena u podstavku 2. se predlaže zbog usklađivanja s člankom 41. stavkom 6. ovoga Zakona. Izmjena u podstavku 3. se predlaže zbog usklađivanja s člankom 41. stavcima 13. i 17. | Prihvaćen | Sve korekcije su prihvaćene. Dodatno, podtavci 4. i 5. su obrisani, jer se nedostavljanje podataka iz čl. 42 stavk 2 i 3 doista ne odnosi na stranke obveznice. |
| 65 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | VII. ENERGETSKA UČINKOVITOST U TRANSPORTU, PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI ENERGIJE, Članak 51. | Predlaže se dopuna stavka 6. tako da glasi: „(6) Operator prijenosnog sustava, operator transportnog sustava i operatori distribucijskog sustava za električnu energiju i plin dužni su mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti iz stavka 4. ovoga članka unositi u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije iz članka 45. ovoga Zakona.“ Predlaže se izmjena stavka 7. tako da glasi: „(3) Agencija provjerava uzimaju li se u obzir u analizama troškova i koristi, koje koriste operator prijenosnog sustava, operator transportnog sustava i operatori distribucijskih sustava za električnu energiju i plin, alternative koje uključuju rješenja za energetsku učinkovitost, fleksibilnost na strani potražnje i ulaganja u imovinu koja doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i šire koristi tih alternativa u skladu s odredbama ovoga članka i pravilnika o primjeni načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona.“ | Prihvaćen | Dopuna stavka 6. i korekcija u staku 3. vezano uz pozivanje na ispravan stavak člnaka 7. su prihvaćene. |
| 66 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | VII. ENERGETSKA UČINKOVITOST U TRANSPORTU, PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI ENERGIJE, Članak 50. | Predlaže se dopuna stavka 3. tako da glasi: „(3) Metodologije za utvrđivanje tarifnih stavki i drugih naknada te povezane odluke o visinama tarifnih stavki i iznosima naknada koje donosi Agencija trebaju ispunjavati kriterije iz ovoga članka, uzimajući u obzir mrežna pravila i smjernice razvijene na temelju Uredbe (EU) 2019/943 odnosno Uredbe (EU) 2024/1747 o izmjeni uredaba (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 u pogledu poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji i obveze zakona kojim se uređuje područje tržišta električne energije kako bi se omogućilo da se potrebna ulaganja u elektroenergetske mreže provode na način kojim se osigurava održivost mreža.“ Komentar: Dopuna je potrebna zbog izmjene Poglavlja VII. (Mrežna pravila i smjernice) Uredbe (EU) 2019/943 u okviru Uredbe (EU) 2024/1747. Predlaže se dopuna stavka 4. tako da glasi: „(4) Metodologije za utvrđivanje tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije koje donosi Agencija moraju biti transparentne i nediskriminirajuće te moraju biti u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2019/943 odnosno Uredbe (EU) 2024/1747 o izmjeni uredaba (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 u pogledu poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji i odražavati uštede troškova u elektroenergetskim mrežama ostvarene mjerama na strani potražnje i mjerama odgovora potražnje te distribuiranom proizvodnjom energije, uključujući uštede nastale smanjenjem troškova isporuke ili ulaganjem u mrežu i optimiranjem rada mreže.“ Komentar: Dopuna je potrebna zbog izmjene članka 18. (Naknade za pristup mrežama, upotrebu mreža i jačanje mreža) Uredbe (EU) 2019/943 u okviru Uredbe (EU) 2024/1747. | Prihvaćen | Stavci 3. i 4. su dopunjeni novom Uredbom. |
| 67 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | VI. INFORMIRANJE, OSNAŽIVANJE I PODIZANJE SVIJESTI POTROŠAČA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 49. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: „(1) Mjere za suzbijanje energetskog siromaštva definiraju se u programu suzbijanja energetskog siromaštva iz članka 15. ovoga Zakona, a uključuju mjere poboljšanja energetske učinkovitosti, mjere obnove zgrada u kojima se nalaze kućanstva u riziku od energetskog siromaštva i mjere informiranja i zaštite potrošača.“ Predlaže se dopuna stavka 4. tako da glasi: „(4) Za svaku mjeru u programu utvrđuju se tijela odgovorna za provedbu mjere, troškovi provedbe mjere te načini i izvori financiranja provedbe mjere, uključujući europska i nacionalna sredstva iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku i Fonda, a poglavito financijska sredstava prikupljena prodajom emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi u sklopu EU sustava trgovanja emisijama sukladno zakonu kojim se uređuje područje klimatskih promjena.“ Predlaže se izmjena i dopuna stavka 5. tako da glasi: „(5) O provedbi programa i mjera definiranih u programu iz stavka 1. ovoga članka izvještava se na godišnjoj razini, u sklopu godišnjeg izvješća o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti iz članka 13. ovoga Zakona.“ | Prihvaćen | Prihvaćene su korekcije pozivanja na člnake u stavcima 2 i 5 te dopuna su stavku 4. |
| 68 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | VI. INFORMIRANJE, OSNAŽIVANJE I PODIZANJE SVIJESTI POTROŠAČA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI, Članak 46. | U stavku 4. potrebno je podstavak c) staviti u novi red nakon podstavka b). | Prihvaćen | Korigirano je prema komentaru. |
| 69 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 44. | Predlaže se dopuna stavka 5. tako da glasi: „(5) Mjere temeljene na nacionalnom planu obnove zgrada iz članka 15. i članka 49. stavka 2. ovoga zakona, koji se donosi na temelju propisa kojim se uređuje energetska učinkovitost u zgradarstvu, smatraju se alternativnim mjerama politike.“ | Prihvaćen | Stavak 5. je dopunjen pozivanjem na članak 49. st.2. |
| 70 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 43. | Za pravilno razumijevanje, molimo pojašnjenje stavka 2. - zašto se godinu dana unaprijed (kako se navodi: “u sljedećoj godini“) treba najaviti namjera za ispunjenje obveze uplatom u Fond i kako da se na dan npr. 31.12.2025. zna obveza za 2026. godinu ako se rješenje dobiva do 30.9.2026. godine? Zašto se ta namjera na može izraziti za obvezu za tekuću godinu do kraja godine? Predlaže se izmjena stavka 8. tako da glasi: „(8) Jedinična naknada iz stavka 5. ovoga članka korigirana u skladu sa stavkom 7. ovoga članka bit će objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva i na internetskoj platformi o energetskoj učinkovitosti iz članka 47. ovoga Zakona u roku od sedam dana od dana službene objave Državnog zavoda za statistiku.“ Predlaže se dopuna i izmjena stavka 9. tako da glasi: „(9) Fond je dužan sva sredstva prikupljena sukladno stavku 1. ovoga članka evidentirati na posebnom analitičkom knjigovodstvenom računu i ulagati u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u kućanstvima, uključujući mjere za osnaživanje i zaštitu ranjivih kupaca i ublažavanja energetskog siromaštva u skladu s člankom 49. ovoga Zakona te ostvariti uštede energije barem jednake onima koje je trebala ostvariti stranka obveznica i o učincima izvijestiti Ministarstvo najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prošlu godinu.“ | Prihvaćen | "Odgvoor na pitanje vezano uz stavak 2: Rješenje s obvezom za 2026. stranke obveznice moraju dobiti od Ministarstva do 30.rujna 2025. godine, Time mogu planirati obvezu za 2026. i rpijaviti plan za uplatu sredstava do kraja godine. Informacija je potrebna i radi planiranja prihoda i rashoda Fonda. U stavku 8 su korigirani pozivi na odgovorajući stavak (7 umjesto 6) i članak. (47 umjesto 46). U stavku 9 je korigirani pozivi na odgovorajući članak. (49 umjesto 48)." |
| 71 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Za pravilno razumijevanje, molimo pojašnjenje za odredbe stavka 2. u kojem se navodi „pretprošla godina“ i odredbe stavka 3. u kojem se navodi „prošla godina“. Ako je tekuća godina 2025. to bi značilo npr. da se obveza za 2025. godinu računa prema isporučenoj energije za 2023. godinu, dok će HERA ispostaviti podatke do 31.3.2025. godine za prošlu 2024. godinu? Za pravilno razumijevanje, molimo pojašnjenje za odredbe stavka 5. u kojem se opet navodi „prošla godina“. Da li to znači da se umanjenja gledaju za godinu za koju se prijavljuje izvršenje obveze odnosno 2025. godinu ako izvještaj prijavljujemo npr. 31.3.2026.? Predlaže se izmjena stavka 5. tako da glasi: „(5) Za utvrđivanje početne osnovice iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo koristi podatke iz stavka 3. i iz stavka 4. ovoga članka, a stranka obveznica dužna je dostaviti u sklopu izvješća iz članka 41. stavka 4. ovoga Zakona Ministarstvu do 31. ožujka tekuće godine za prošlu godinu podatke ukoliko želi ostvariti umanjenja iz stavka 6. ovoga članka.“ Predlaže se izmjena stavka 9. tako da glasi: „(9) Visina obveze godišnjih ušteda energije za svako sljedeće desetogodišnje razdoblje utvrđuje se u NECP-u iz članka 11. ovoga Zakona i izražava se kao postotak konačne osnovice.“ Za pravilno razumijevanje, molimo pojašnjenje stavaka 14. i 15.: Ukoliko stranka obveznica sukladno stavcima 14. i 15. ne ostvari svoju obvezu do kraja, hoće li i dalje postojati mogućnost prijave planirane mjere? | Prihvaćen | "Stavak 2. će se korigirati, tj, u njemu neće stajati više 'pretprošla' nego 'prošla' godina. Npr. u 2026. će HERA dostaviti podatke za 2025. te će na temelju podataka iz 2025. stranakam obveznicama biti utvrđena obveza za 2027. Informaciju o toj obvezi će dobiti u rješenju koje Ministarstvo treba donijeti najkasnije do 20.rujna 2026. Vezano uz stavak 5. - do 31. ožujka stranka obveznica dostavlja podatke o izvršenju obveze, npr. do 31.3.2026. za obvezu iz 2025. Do tog datuma i u tom izvješću može dostaviti i podatke za umanjenje obveze - ti se podaci odnose na prošlu godinu, dakle u ovom primjeru na 2025. Temeljem podatka o potrošnji iz 2025. i podacima o isporukama u 2025. koje su temelj za umanjenje, Ministarstvo do 30.rujna 2026. utvrđuje obvezu za 2027. Izmjena stavka 5. se prihvaća (pozivanje na stavak 6., a ne na stavak 4.) na kraju teksta stavka. Izmjena stavka 9. se prihvaća (pozivanje na članak 11., a ne na članka 9. vezano za NECP). Da, mogućnost prijave planirane mjere i dalje postoji unutar razdoblja kumuliranja (članak 41, stavak 19). " |
| 72 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 41. | Predlaže se izmjena stavka 8. tako da glasi: „(8) Stranke obveznice mogu svoju obvezu uštede energije ostvariti na jedan od sljedećih načina: – ulaganjem u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u sektorima krajnje potrošnje, i to tako da se takva ulaganja ostvare kroz mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti određene pravilnikom iz članka 45. ovoga Zakona, ne isključujući pri tome i sva druga ulaganja u mjere za poboljšanja energetske učinkovitosti u sektorima krajnje potrošnje energije za koje stranka obveznica dokaže ostvarenje novih ušteda energije na način koji je u skladu s pravilnikom iz članka 45. ovoga Zakona i/ili – kupnjom, odnosno prijenosom ušteda energije koje su ostvarile treće osobe na način određen pravilnikom o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije iz članka 45. ovoga Zakona i/ili – uplatom u Fond naknade za energetsku učinkovitost propisanu člankom 43. ovoga Zakona i/ili – sudjelovanjem na organiziranom tržištu uštedama energije, a ako je takvo tržište uspostavljeno u skladu sa stavkom 27. ovoga članka.“ Komentar: Predlaže se izmjena izraza „ili“ u „i/ili“ jer se obveza ušteda može ostvariti korištenjem više predloženih načina. Predlaže se dopuna stavka 16. tako da glasi: „(16) Sve uštede energije neostvarene zbog uvećanja ušteda energije sukladno stavku 14. ovoga članka nadoknadit će se posredstvom Fonda korištenjem sredstava uplaćenih na ime neostvarene uštede u alternativne mjere, kao i korištenjem financijskih sredstava Fonda dobivenih od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbe.“ Predlaže se dopuna stavka 21. tako da glasi: „(21) Stranke obveznice dužne su unijeti sve podatke o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije iz članka 45. ovoga Zakona najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prošlu godinu, te su odgovorne za davanje istinitih iskaza o provedenim mjerama poboljšanja energetske učinkovitosti i zadovoljavanju uvjeta iz stavaka 11., 12. i 14. ovoga članka.“ Predlaže se izmjena stavka 27. tako da glasi: „(27) Ministarstvo će provesti analizu mogućnosti uspostave organiziranog tržišta ušteda energije iz stavka 8. podstavka 4. ovoga članka, temeljem koje će odlučiti o uspostavi takvog tržišta u Republici Hrvatskoj.“ Za pravilno razumijevanje, molimo dodatno pojašnjenje odredbi stavaka 19. i 20. Za neke mjere energetske učinkovitosti moguća je prijava nove godišnje uštede u bilo kojoj od četiri prošle ili tri sljedeće godine unutar istog razdoblja kumuliranja, dok je kumulativnu uštedu moguće prijaviti u bilo kojoj godini unutar istog razdoblja kumuliranja, dok će za neke mjere energetske učinkovitosti novu i kumulativnu uštedu biti moguće prijaviti u bilo kojoj godini unutar istog razdoblja kumuliranja? Hoće li isto biti omogućeno i u SMIV-u jer je za sada moguć prijenos samo nove godišnje uštede i kad se može očekivati nadogradnja aplikacije? | Prihvaćen | "Prihvaća se korištenje i/ili u stavku 8. U stvaku 16. je dodano 'stakleničkih plinova' kako je predloženo. U stavku 21. je dodano pozivanje na člnaka 45. ovoga Zakona, kako je predloženo. U stavku 27. je korigiran broj stavka, umjesto 9. treba se pozvati na stavak 8., kako je predloženo. . Odgovor na pitanje vezano uz stavke 19. i 20: da, navedeno će biti omogućeno i kroz SMIV. Trenutno je u tijeku javna nabava izrade nove aplikacije SMIV te se planira da će nove funkcionalnosti biti omogućene tijekom 2026. godine. " |
| 73 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 39. | Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 6. tako da glasi: „(6) Ostvarenje udjela iz stavka 2. ovoga članka prati se na način propisan pravilnikom iz članka 45. ovoga Zakona te se o tome izvještava u godišnjem izvješću o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti iz članka 13. ovoga Zakona.“ | Prihvaćen | U stavku 6. je korigirano krivo pozivanje na članak 11 - korektno je pozvati se na članak 13. u kojemu je definirano godišnje izvješće. |
| 74 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 38. | Predlaže se izmjena stavka 6. tako da glasi: „(6) Informacije o provedenim mjerama iz stavka 5. ovoga članka operatori podatkovnih centara moraju unijeti u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije iz članka 45. ovoga Zakona.“ | Prihvaćen | "Stavak 6. je korigiran, tako da se poziva na članak 45. Zakona." |
| 75 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 37. | Predlaže se izmjena stavka 2. tako da glasi: „(2) Programi potpore poduzećima za provedbu mjera energetske učinkovitosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti iz članka 12. ovoga Zakona i predstavljaju alternativne mjere politike iz članka 44. ovoga Zakona.“ Predlaže se izmjena stavka 5. tako da glasi: „(5) Programi iz stavka 4. ovoga članka utvrđuju se u nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti iz članka 12. ovoga Zakona, obuhvaćaju potporu u kvantificiranju višestrukih koristi energetske učinkovitosti, izradu akcijskih planova za primjenu mjera energetske učinkovitosti te razvoj mreža energetske učinkovitosti.“ | Prihvaćen | "Stavak 2. je korigiran, tako da se poziva na nacionalni akcijski plan iz članka 12. Zakona. Stavak 5. je korigiran, tako da se poziva na nacionalni akcijski plan iz članka 12. Zakona". |
| 76 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 25. | Odredba stavka 2. je nejasna, potrebno je objašnjenje. Nije jasno predstavlja li termin „obnova“ i robu pa u tom smislu treba li provoditi analizu iz stavka 1. ovoga članka za nabavu klima uređaja ili računala ili opremanje datacentara, odnosno radi li se u tom slučaju o postrojenjima? | Prihvaćen | Pogledati odgovor na komentar br.26. |
| 77 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 24. | Odredba stavka 4. je nejasna, potrebno je objašnjenje. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 78 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 18. | Predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: „(1) APN uspostavlja, vodi, održava i unaprjeđuje ISGE, a poglavito osigurava povezivanje ISGE-a s drugim digitalnim alatima na razini države, iz kojih se mogu preuzeti potrebni podaci, a sve s ciljem osiguravanja jednoznačnosti prikupljenih podataka i administrativnog rasterećenja obveze javnih tijela.“ | Prihvaćen | Prijedlog se odnosi na brisanje punog naziva ISGE-a, što je učinjeno. Kratica ISGE je uvedena u definicijama, pod točkom 24. |
| 79 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | II. PLANOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI, Članak 13. | Predlaže se izmjena stavka 2. točke 5. tako da glasi: „5. informacije o primjeni načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ u skladu s člancima 7., 8. i 9. stavka (2) ovoga Zakona.“ | Prihvaćen | Dodan je poziv na članak 9. ovoga Zakona. |
| 80 | HEP - ESCO d.o.o. za vođenje i financiranje projekata energetske učinkovitosti | I. OSNOVNE ODREDBE, Članak 6. | Predlaže se izmjena stavka 5. tako da glasi: „(5) Ministarstvo nadležno za energetiku (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) je dužno pratiti ostvarenje nacionalnih ciljeva i o tome izvještavati u godišnjem izvješću o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti iz članka 13. ovoga Zakona.“ | Prihvaćen | Stavak 5. je korigiran, tako da se poziva na izvješće iz članka 13. Zakona. |
| 81 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | XI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 68. | čl. 68. st. 2.: 2) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba operatora prijenosnog sustava, operatora transportnog sustava i operatora distribucijskih sustava za električnu energiju i plin pravna osoba ili osoba kojoj je povjereno obavljanje određenih poslova u operatoru prijenosnog sustava, operatoru transportnog sustava i operatoru distribucijskih sustava za električnu energiju i plin pravnoj osobi. U skladu s postojećim pravnim propisima, načelima te praksom prava trgovačkih društava u RH, prekršajno su odgovorne (samo) odgovorne osobe u pravnim osobama. | Prihvaćen | Stavak 2. je korigiran prema prijedlogu. |
| 82 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | X. NADZOR, Članak 58. | čl. 58. ar. 3.: Omaška - umjesto "Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka nadležni inspektori ovlašteni su:" trebalo bi: "Rješenjem iz stavka 2. ovoga članka nadležni inspektori ovlašteni su:" | Prihvaćen | Stavak 3. je korigiran, tako da se poziva na rješenje iz stavka 2. |
| 83 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 45. | Čl. 45.st.3.: dopuniti stavak da isti glasi: "(3) Informacije iz stavka 1. ovoga članka u sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije mogu unositi i druge osobe, u skladu s odlukom Ministarstva ili i druge osobe koje za to ovlasti odgovorna osoba iz st. 2. ovog članka." | Prihvaćen | Stavak 3. je dopunjen prema komentaru. |
| 84 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | III. ENERGETSKA UČINKOVITOST JAVNOG SEKTORA, Članak 18. | Čl.18.st.6.: dopuniti stavak na način da se, uz operatora distribucijskog sustava, doda i operator prijenosnog sustava (iz razloga jer i OPS/HOPS ima s isporučiteljem vodnih usluga) | Prihvaćen | Dodan je i operator prijenosnog sustava. |
| 85 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. ZA UVOZ, OPSKRBU I TRGOVINU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Zadnjim izmjenama Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine broj 40/2025) uvedeni su penali, odnosno naknade za neostvareni dio obveze kumulativne uštede energije koje bi stranke obveznice bile dužne uplatiti Fondu u slučaju neostvarenja kumulativnih ušteda. S obzirom da su ove značajne promjene zakonskog okvira uvedene za vrijeme trajanja tekućeg kumulativnog razdoblja, povrijeđeno je ključno načelo zabrane retroaktivne primjene propisa. Smatramo da prilikom uvođenja predmetnih odredbi nisu uzete u obzir negativne posljedice uvođenja naknade na neostvarene obveze kumulativne uštede energije. Naime, uvođenje naknade za neostvarene kumulativne uštede imat će dugoročno negativan učinak na energetski sektor jer opskrbljivače energije dovodi do financijske nestabilnosti, a koja izravno utječe na likvidnost energetskog tržišta, konkurentnost i stabilnost djelovanja opskrbljivača energijom. Uvođenje penala na neostvarene obveze kumulativnih ušteda za obveznike trebalo bi se smatrati nedopuštenom retroaktivnom primjenom prava. Naime, članak 90. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, dalje: Ustav RH) zabranjuje povratno djelovanje zakona i drugih propisa državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti. Sudska praksa koja se odnosi na retroaktivni učinak temelji se na načelima zaštite legitimnih očekivanja i pravne sigurnosti kojih se države članice moraju pridržavati u izvršavanju ovlasti koje su im povjerene propisima (presude od 3. prosinca 1998., Belgocodex (C 381/97, EU:C:1998:589, t. 26.), od 26. travnja 2005., „Goed Wonen” (C 376/02, EU:C:2005:251, t. 32.), od 10. rujna 2009., Plantanol (C 201/08, EU:C:2009:539, t. 43.) i od 10. prosinca 2015., Veloserviss (C 427/14, EU:C:2015:803, t. 30.)). Načelo pravne sigurnosti zahtijeva osobito, da pravna pravila budu jasna, precizna i predvidljiva u svojim učincima, osobito kad mogu imati nepovoljne posljedice na pojedince i poduzetnike (presuda od 30. travnja 2019., Italija/Vijeće (Ribolovna kvota za sredozemnu sabljarku), C 611/17, EU:C:2019:332). Temeljni sadržaj vladavine prava je sigurnost pravnog subjekta u svoju pravnu poziciju, posebice ukoliko je verificirana određenim pravnim aktom. Pravni subjekti trebali bi biti u mogućnosti planirati aktivnosti sigurni u pravne posljedice svojeg djelovanja. To znači da u neriješenim pravnim situacijama, pravni subjekti očekuju rješenje situacije prema propisu koji vrijedi u vrijeme započinjanja njihovog djelovanja i koji poznaju. Ove ponovne izmjene ovog Zakona u istoj godini dodano naglašavaju probleme retroaktivnosti djelovanja i pravne neizvjesnosti za sve obveznike, a umjesto da pridonose rješenju problema nastalih zadnjim izmjenama. Slijedom svega navedenog predlažemo povratak za zakonodavni okvir iz 2021. godine, a sve izmjene iz ove godine da se primjenjuju od sljedećeg razdoblja kumuliranja. Slijedom svega navedenog, predlažemo dopunu članka 73. | Prihvaćen | "Poštuje se načelo zabrane retroaktivnog djelovanja zakona i načelo pravne sigurnosti, te je u prijelaznim I završnim odredbama ovog zakona određeno da će se kumulativne uštede za postojeće subjekte za koje prethodno nisu bile utvrđene te obveze iste utvrđivati za razdoblje od dana stupanja na snagu ovog zakona do 2030., dok će se za novo osnovane subjekte za koje se utvrdi da su obveznici primjene tih obveza od dana kada su postale obveznici tih obveza do 2030. godine." |
| 86 | PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. ZA UVOZ, OPSKRBU I TRGOVINU PLINOM | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Uvođenje obveza kumulativnih ušteda za obveznike treba se smatrati nedopuštenom retroaktivnom primjenom prava. Naime, članak 90. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014, dalje: Ustav RH) zabranjuje povratno djelovanje zakona i drugih propisa državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti. Sudska praksa koja se odnosi na retroaktivni učinak temelji se na načelima zaštite legitimnih očekivanja i pravne sigurnosti kojih se države članice moraju pridržavati u izvršavanju ovlasti koje su im povjerene propisima (presude od 3. prosinca 1998., Belgocodex (C 381/97, EU:C:1998:589, t. 26.), od 26. travnja 2005., „Goed Wonen” (C 376/02, EU:C:2005:251, t. 32.), od 10. rujna 2009., Plantanol (C 201/08, EU:C:2009:539, t. 43.) i od 10. prosinca 2015., Veloserviss (C 427/14, EU:C:2015:803, t. 30.)). Načelo pravne sigurnosti zahtijeva osobito, da pravna pravila budu jasna, precizna i predvidljiva u svojim učincima, osobito kad mogu imati nepovoljne posljedice na pojedince i poduzetnike (presuda od 30. travnja 2019., Italija/Vijeće (Ribolovna kvota za sredozemnu sabljarku), C 611/17, EU:C:2019:332). Temeljni sadržaj vladavine prava je sigurnost pravnog subjekta u svoju pravnu poziciju, posebice ukoliko je verificirana određenim pravnim aktom. Pravni subjekti trebali bi biti u mogućnosti planirati aktivnosti sigurni u pravne posljedice svojeg djelovanja. To znači da u neriješenim pravnim situacijama, pravni subjekti očekuju rješenje situacije prema propisu koji vrijedi u vrijeme započinjanja njihovog djelovanja i koji poznaju. | Prihvaćen | Vidi odgovor pod brojem 54. |
| 87 | DAMIR MILETIĆ | XI. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 62. | Zamijeniti ...se uređuje ržište ... u ...se uređuje tržište... | Prihvaćen | Članak 62. je korigiran. |
| 88 | DAMIR MILETIĆ | X. NADZOR, Članak 58. | Stavak (3), 3 c) zamijeniti riječ ržište u tržište | Prihvaćen | Točka 3.c) u stavku 3. je korigirana. |
| 89 | DAMIR MILETIĆ | X. NADZOR, Članak 58. | Treba li u stavku 3. treba ispraviti da se rješenje odnosi na stavak2.? | Prihvaćen | Stavak 3. je korigiran, tako da se poziva na rješenje iz stavka 2. |
| 90 | DAMIR MILETIĆ | X. NADZOR, Članak 58. | Treba li u stavku 2. treba ispraviti da se nadležni inspektori odnose na stavak1.? | Prihvaćen | Stavak 2. je korigiran, tako da se poziva na nedležne inspektore iz stavka 1. |
| 91 | DAMIR MILETIĆ | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 32. | Treba li u stavku 12. ispraviti da se registar odnosi na stavak 11. | Prihvaćen | Stavak 10. je korigiran, tako da se poziva na rješenje iz stavka 9. |
| 92 | DAMIR MILETIĆ | IV. ENERGETSKA UČINKOVITOST PODUZEĆA , Članak 32. | Treba li u stavku 10. ispraviti "Protiv rješenja iz stavka 10. …" ispraviti u "Protiv rješenja iz stavka 9. …"? | Prihvaćen | Stavak 12. je korigiran, tako da se poziva na registar iz stavka 11. |
| 93 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Članak 42. | Članovi Udruženja opskrbljivača i distributera prirodnim plinom HGK ističu kako je potrebno jasno razgraničiti industriju koja je već obveznik u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama (ETS) od one koja to nije, ali čija se potrošnja već uračunava u ETS2 preko opskrbljivača plinom. Cilj je izbjeći dvostruko opterećenje opskrbljivača – da za iste količine energije plaćaju i po ETS2 sustavu i po sustavu obveze uštede energije | Prihvaćen | Vidjeti odgovor na komentar br.47. Stavak 6. je dopunjen, kako je predloženo. |
| 94 | TEA SMODLAKA | V. OBVEZA UŠTEDA ENERGIJE , Utvrđivanje obveze godišnje i kumulativne uštede | Molimo dopunu članka 42. stavka 6. Zakona kako bi se izbjeglo dvostruko penaliziranje opskrbljivača energije za iste količine isporučene energije na način da se doda još jedna kategorija umanjenja za ETS2 industriju. Prijedlog teksta s naše strane: "(6) Ministarstvo u rješenju iz stavka 1. ovoga članka izračunava konačnu osnovicu za izračun obveze uštede energije, i to tako da početnu osnovicu iz stavka 2. ovoga članka umanjuje za: – energiju koju je opskrbljivač energije isporučio kupcu koji je proizvođač, distributer ili opskrbljivač toplinske energije – energiju koju je opskrbljivač energije isporučio industriji koja je obveznik temeljem uredbe kojom se propisuje način trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova - energiju koju je opskrbljivač energije isporučio industriji, a čija isporučena energija temeljem uredbe ulazi u osnovicu opskrbljivača unutar ETS2 direktive – energiju iz biogoriva koju su stranke obveznice koje stavljaju na tržište dizelsko gorivo ili motorni benzin za pogon motornih vozila u određenom postotku imale obvezu staviti sukladno posebnom propisu kojim se uređuje korištenje biogoriva za prijevoz - ...." Naime, iz postojećeg stavka trenutno je potrebno industrijske korisnike gledati kao obveznike sukladno Prilogu I Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (NN (89/2020). Ministarstvo gospodarstva dodatno na svojim web stranicama nudi Popis operatera postrojenja i operatora zrakoplova u RH koji su uključeni u sustav trgovanja stakleničkih plinova te jasno navodi da su u EU sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU Emissions Trading System, u daljnjem tekstu: EU ETS) u Republici Hrvatskoj uključeni operateri postrojenja i operatori zrakoplova koji obavljaju djelatnost Priloga I. Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (NN (89/2020). Unutar ETS2 za razliku od ETS-a obveznik nije industrija već u opskrbljivač energije. Uzmimo kao primjer industriju koja nije obveznik temeljem uredbe kojom se propisuje način trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova kojoj je opskrbljivač energije isporučio energiju. Količine koje je opskrljivač isporučio industriji ulaze u obračun obveza unutar ETS2. Iz označenog stavka proizlazi da se konačna osnovica za izračun obveze uštede energije ne umanjuje ukoliko je opskrbljivač isporučio energiju industriji koja nije obveznik temeljem uredbe kojom se propisuje način trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova što u konačnici dovodi do dvostruke penalizacije istih isporučenih količina energije za opskrbljivača energije i po ETS2 Dirrektivi i po Zakonu o energetskoj učinkovitosti. | Prihvaćen | "Stavak 6. je dopunjen, kako je predloženo." |