Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo U Prijedlogu se 17 puta spominje imenica „kurikulum“ i jedan put pridjev „kurikularni“, koji ne pripadaju hrvatskom standardnom jeziku. Predlažem da se zamijene domaćim istovrijednicama uputnik, odnosno uputnični, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Navedena primjedba ne odnosi se na ovaj dokument budući da je naziv sastavni dio zakonske regulative i zadanoga naziva dokumenta, a Stručna radna skupina nije ovlaštena mijenjati ga. Imenica „kurikulum“ i pridjev „kurikulumski“ preuzeti su iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je 17. listopada 2014. godine usvojio Hrvatski sabor.
2 Zavod za unapređivanje zaštite na radu Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo, B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA PRIRODA I DRUŠTVO Predlažemo NADOPUNU (VELIKIM SLOVIMA): 5. sigurno i odgovorno koristiti se tehnologijom u svakodnevnome životu, S NAGLASKOM NA ERGONOMSKA NAČELA PRI RADU S INFORMATIČKOM TEHNOLOGIJOM U CILJU ODRŽAVANJA ZDRAVLJA UČENIKA kao i informacijsko-komunikacijskom tehnologijom za pristup, prikupljanje, obradu i prezentaciju informacija OBRAZLOŽENJE: Već od najranije dobi djecu je potrebno učiti da posebnu npozornost obraćaju na siguran rad radi zaštite vlastitog zdravlja i zdravlja drugih. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Obzirom da se radi o odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Priroda i društvo, mišljenja smo da nije potrebno posebno isticati jedan aspekt korištenja tehnologije, ali slažemo se da je isti važan. Navedeni aspekti korištenja tehnologija spominju se u ishodima, primjerima razrade ishoda u dokumentu, te u smjernicama za ostvarenje ishoda.
3 Vladimir Paar Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo Ljiljana Klinger, M. Ed. Ravnateljica - School Principal Osnovna škola Matije Gupca Matija Gubec International School IB World School Davorina Bazjanca 2 10000 Zagreb Croatia HAZU Znanstvenomu vijeću za obrazovanje i školstvo CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA – PRILOG STRUČNOJ RASPRAVI 1. PRIJEDLOG PROGRAMSKOGA RASTEREĆENJA I PROMJENA ( Priroda i društvo) 1.1. Ishodi Opisane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnom kurikulumu prirode i društva vrlo su nejasne i često neusklađene s opisanom razradom ishoda. Postoje četiri razine usvojenosti - zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna. Što te razine usvojenosti zapravo označavaju? Odgovara li njihovo stupnjevanje pozitivnim ocjenama - dovoljan, dobar, vrlo dobar i odličan? Na koji način bi učitelji trebali iskoristiti opisane razine usvojenosti za poučavanje i vrednovanje? Čini se da su se autori u radu služili Bloomovom taksonomijom, ali zadržavaju se gotovo isključivo na nižim razinama znanja PRIMJER ishoda - Priroda i društvo: C 1.1 - učenik opisuje svoju ulogu i posebnost ili objašnjava svoju ulogu i posebnost (prve dvije razine: znanje i razumijevanje). Mogli bismo reći kako je to opravdano jer radi se o nižim razredima osnovne škole gdje učenici još uvijek usvajaju temeljna znanja. Međutim, taj argument gubi na važnosti kad se pogledaju neka očekivanja autora za postignuća djece u 1. razredu. PRIMJER za odgojno-obrazovni ishod A.B.C.D.1.1 Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okruženju i koristi se različitim informacija., kao iznimna razina usvojenosti navodi se: Uz usmjeravanje opaža i opisuje svijet oko sebe, postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama, koristi se izvorima informacija, koristi se opremom, provodi jednostavnija mjerenja, opisuje, prikazuje te predstavlja rezultate. Zanimljivo je da je za istraživački pristup u 2. razredu iznimna razina usvojenosti potpuno identična. Možemo li ovo zaista očekivati od učenika prvog razreda? Ili da učenik... objašnjava važnost energije u svakodnevnom životu? Gotovo šablonski mijenjaju se samo glagoli koji označavaju što učenik mora postići: za najnižu razinu uz pomoć opisuje/prepoznaje, dobru opisuje, vrlo dobru objašnjava, a iznimnu zaključuje/objašnjava/uspoređuje (npr. ishodi C1.1, C2.1, B3.1... itd. - gotovo bez iznimke koncipirani su na ovaj način). Također, iznimna razina usvojenosti samo je prepisan odgojno – obrazovni ishod. Nameće se pitanje iz kojeg razloga većinu kurikuluma zauzimaju tablice s „razrađenim“ razinama usvojenosti ishoda? Imaju li oni na ovakav način ikakvu vrijednost za učitelje i planiranje poučavanja? Učestalo se koriste gotovo istoznačnice za različite razine znanja. Nema praktične razlike u različitim razinama ishoda, pa tako za vrlo dobru razinu učenik objašnjava (jasno i razumljivo daje značenje nečega), a za iznimnu obrazlaže (navodi razloge za postupak, radnju ili odluku)¸ prema Velikom rječniku hrvatskoga standardnoga jezika (2015). Znanje i dalje u najvećoj mjeri ostaje činjenično. Prema Andersonu i Kratwohlu (2001), koji su revidirali Bloomovu taksonomiju, postoje četiri dimenzije znanja: činjenično, konceptualno (koje uključuje različite principe, teorije i modele i njihovo povezivanje), proceduralno (korištenje različitih tehnika i metoda) te metakognitivno, koje uključuje znanje o vlastitim kognitivnim procesima te tome kako rješavati probleme i zadatke. U poučavanju, pa tako i ishodima, bi trebalo uključiti sve četiri dimenzije. Iz navedenih ishoda čini se kako se opet premala važnost pridaje proceduralnom i metakognitivnom znanju, što je osobito važno za nastavu. U javnim nastupima upravo se tvorci pozivaju na obrnutu situaciju pa je pitanje je li ovo svjesno učinjen propust!? Osim nejasnosti i neprimjerenosti, odgojno-obrazovni ishodi na način kako su operacionalizirani u kurikulumu često su i teško mjerljivi. Ishod je, prema Velikom rječniku hrvatskog standardnog jezika, završetak koji je nastao kao posljedica kakva zbivanja. Dakle, da bismo nešto smatrali odgojno-obrazovnim ishodom, moramo biti sigurni kako je on posljedica odgojno-obrazovnog rada i poučavanje određene cjeline. Budući da novi kurikularni okvir predviđa vrednovanje, između ostalog i vanjsko, kako će učitelj procijeniti ostvarenost nekih od sljedećih ishoda?: npr. preuzima odgovornost za svoje postupke, odgovorno se ponaša prema sebi i drugima (C1.2), predviđa posljedice nebrige(B2.1), razvija odgovornost prema trošenju novca i štednji (C2.3), raspravlja o važnosti odgovornog odnosa prema sebi, drugima i prirodi (B3.1) i sl. Tko je od odraslih kompetentan odgovoriti ovim zahtjevima? Program Prirode i društva vrvi neumjesnim zahtjevima iz područja građanskoga odgoja koje djeca razvojno ne mogu usvojiti, osim na intuitivnoj razini. Učenje povijesti domovine i grada sveden je na sugestiju (nacionalni kurikulum mora biti u bitnim dijelovima egzaktan, a otvoren za promjene koje prate razvoj društva i znanosti, odnosno tehnologije). Istraživana je uporaba pojmova “Hrvatska”, “domovina” i “domoljublje”, zajedno sa kontekstom njihove uporabe. Rezultati su sljedeći: · Pojam „Hrvatska“ – 36 puta (kontekst: gospodarstvo, ustrojstvo, organizacija, reljef i baština) · Pojam „domovina“ – 11 puta (kontekst: različitost i baština) · Pojam „domoljublje“ nije spomenut Očekivani ishodi pisani su nevjerojatno površno, a to je najvažnija promjena koju je iznjedrila kurikularna reforma i trebalo je ishodima posvetiti pažnju. Pisani su koristeći opciju copy – paste, uz promjenu samo jedne riječi npr. opisati, objasniti, obrazložiti.... Opasni su površno ispisani ishodi, koji su u suprotnosti sa razinom očekivanih postignuća, zdravorazumski postavljeno, vođeni Blooomovom taksonomijom ili bilo kojim znanstveno utemeljenim obrascem. 2. PRIJEDLOG PROGRAMSKOGA RASTEREĆENJA I PROMJENA ( Matematika) 2.1. Ishodi Iščitavajući prijedlog kurikularne reforme za nastavni predmet matematiku uočena je pogrješka koja se provlači kroz cijeli tekst, a to je kriva upotreba aktivnih glagola. Na nekoliko mjesta je za zadovoljavajuću razinu usvojenosti upotrjebljen glagol opisivati, dok je za dobru razinu upotrjebljen glagol prepoznavati. Konkretan primjer je naveden u tablici uzetoj iz prijedloga ( 6. C.1.1). PRIMJER ISHODA: Ishod broj 11 (C.1.1) se odnosi na 1. razred osnovne škole, dok se ishod broj 6 (C.1.1) odnosi na prvi razred trogodišnje srednje strukovne škole. Iz priloženog je vidljivo da se ishodi za navedene razrede podudaraju u nekim segmentima i razine usvojenosti su apsurdne. U 1. razredu osnovne škole je nužno imenovati i opisivati stožac? Zadovoljavajuća razina usvojenosti za 1. razred srednje škole je prepoznavanje i opisivanje geometrijskih likova? Znači li to da će naši keramičari, parketari stolari biti poučavani za pomoćne radnike i je li to potrebno rasterećenje za srednjoškolce? Od velike važnosti je obratiti pozornost na domenu pod nazivom „Podaci, statistika i vjerojatnost“. U prijedlogu reforme ona je definirana ovako: „Domena Podaci, statistika i vjerojatnost bavi se prikupljanjem, razvrstavanjem, obradom, analizom i prikazivanjem podataka u pogodnome obliku. Podatke dane grafičkim ili nekim drugim prikazom treba znati očitati te ih ispravno protumačiti i upotrijebiti. Sve se to postiže koristeći se jezikom statistike. Ona podrazumijeva uporabu matematičkoga aparata kojim se računaju mjere srednje vrijednosti, mjere raspršenja, mjere položaja i korelacije podataka. Nakon prepoznavanja veza među podacima i promatrajući frekvencije pojavljivanja, dolazi se do pojma vjerojatnosti. Određuje se broj povoljnih i svih mogućih ishoda, procjenjuje se i izračunava vjerojatnost što nam omogućuje predviđanje događaja.“ (str. 8) Sljedeće što je bitno navesti je udio ove domene izražen u postotcima (od 1. do 8. razreda osnovne škole). · 1. razred osnovne škole: 7.14 % · 2. razred osnovne škole: 11.1 % · 3. razred osnovne škole: 6.67 % · 4. razred osnovne škole: 7.69 % · 5. razred osnovne škole: 5 % · 6. razred osnovne škole: 5 % · 7. razred osnovne škole: 5.26 % · 8. razred osnovne škole: 10.53 % Je li ova domena na tragu rasterećivanja djece u osnovnoj školi? Dolazi li, zapravo, do zasićenja i potiskivanja relevantnih sadržaja i tko će to djecu poučavati, kada učitelji nisu matično niti informirani, a kamo li educirani za to? 2.2. Cjelina, područje i domena Sljedeća cjelina je usmjerena na novu terminologiju koja bi trebala biti istovjetna pojmovima spomenutim u NOK-u iz 2010. godine. Uveden je “novi koncept” domena. Navedene su sljedeće primjedbe: · Pojam domena označava jedan dio cjeline dok je u tekstu navedeno da je matematička domena veća cjelina matematičkog područja. On je ekvivalent pojmu koncepta - što će se na kraju znati? – (NOK 2010.) · Pojam veće cjeline je nejasan i neprecizan, ne postoji područje koje je veće od cjeline jer sam pojam cjeline u sebi sadrži sve svoje pojedine dijelove izvan kojeg nema niti jedan dio, već je (cjelina) sastavljena od svih pojedinosti koju je čine time. Pojam je terminološki i logički neprecizan. · Domena se u navedenom planu izražava isključivo kao sadržajno područje koje je sastavljeno po određenim ciklusima koji predstavljaju krajnje ishode učenja. Tu dolazi do nove problematike, a to je ne pridavanje važnosti matematičkim procesima. Ako se domena sastoji od ciklusa, koja je svrha i što je to uopće cjelina i što je to matematičko područje, a što matematička cjelina? Matematički procesi padaju u drugi plan – ne postavlja se problematika toga kako će se učiti i što će se na kraju moći. 3. PRIJEDLOG PROGRAMSKOGA RASTEREĆENJA I PROMJENA ( Geografija) 3.1. Odgojno – obrazovni ciljevi učenja i poučavanja geografije „Poučavanje Geografije neposredno promiče prostor kao identitetnu osnovu, razvija identitet od osobnoga, lokalnog, regionalnog do nacionalnog građanskog, ali i do nadnacionalnog i globalnog identiteta građanina svijeta.“ Navedeni citat je dostupan u prijedlogu nacionalnog kurikuluma nastavnog premeta Geografije, kao i sljedeći: „Temeljna vrijednost učenja i poučavanja Geografije jest razvijanje znatiželje za svijet te poticanje nadahnuća za građenje bolje i uređenije sadašnjosti i budućnosti Hrvatske, Europe i svijeta.“ Jedan od glavnih obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja geografije je spoznavanje važnosti identiteta i poseban se naglasak stavlja na promicanje lokalnog, regionalnog i nacionalnog identiteta uz poštivanje različitosti. U koncept prostornog identiteta je smješteno i njegovanje nacionalnog identiteta i svijest o važnosti izrastanja u odgovornoga i savjesnoga građanina. Iz navedenog se može zaključiti da je bitan segment željenih ishoda – domoljublje!? Pri iščitavanju prijedloga za geografiju od interesa je bilo, prvenstveno, provjeriti terminologiju i kontekst u kojem se sljedeći pojmovi koriste: · Pojam „Hrvatska“ se koristi 135 puta. Kontekst spominjanja pojma isključivo je vezan za položaj, reljef, klimu, stanovništvo, baštinu, tlo, iseljeništvo i globalizaciju. · Pojmovi „domoljublje“ i „domovina“ nisu ni jednom navedeni. Iz priloženog se može iščitati da željeni ishodi koji upućuju na odgojne vrijednosti (koje proizlaze iz stečenoga znanja) ne mogu biti ostvareni. Niti jedan put nije spomenuta riječ domoljublje i domovina, a riječ Hrvatska, u svim oblicima, nije korištena osim u kontekstu prostorne orijentacije. Jedan od glavnih ciljeva je njegovanje nacionalnog identiteta i upoznavanje sa vlastitom kulturnom, povijesnom baštinom i nasljeđem. Taj cilj ne može biti ostvaren niti u jednom segmentu. . 3.2. Analitička geografija!? Istraživana je učestalost upotrebe pojma „analizirati“ (ishodi učenja). U 5. i 6. razredu osnovne škole pojam se koristi u manjoj mjeri (u 5. razredu 1/11 odgojno – obrazovnih ishoda je usmjeren na analizu, u 6. razredu 3/11 ishoda je usmjereno na analizu). U 7. i 8. razredima učestalost pojma je znatno povećana i dominira (u 7. razredu 7/11 željenih ishoda se odnosi na analizu dok u 8. razredima 8/14). Bitno je postaviti još jedno pitanje: Je li geografija (u smislu odgojno obrazovnih ishoda) analitička? 4. ZASTUPLJENOST IKT-a Sljedeće od interesa je bilo provjeriti zastupljenost (korištenja) informacijsko-komunikacijskih tehnologija u pojedinim predmetima u osnovnoj školi od 1. do 8. razreda. Pojam se upotrebljava u sljedećim količinama: · Geografija: 39 · Matematika: 0 · Priroda i društvo: 95 5. ZAVRŠNE PRIMJEDBE 5.1. Sastav stručnih povjerenstava · Učitelja iz osnovne škole ima u tragovima u povjerenstvima predmetnih kurikuluma. · Koordinacija kojoj je na čelu dr. Jokić započinje cjelovitu reformu od OŠ, a u tijelu nema niti jednoga predstavnika učitelja koji znaju kako se organizira rad u osnovnoj školi, koje su njene posebnosti. To je razlog što se u školama boje kako će se organizirati rad prema novoj koncepciji, upiti upućeni MZOS, neuspjeli, savjetnici AZOO su pisali programe, ali škola ima jasnu organizaciju formalno – pravne naravi koju moramo poštivati. 5.2. Tehnička pripremljenost dokumenta · Preopsežan dokument uz puno nepotrebnoga ponavljanja nebitnih mu dijelova što dovodi do nemogućnosti komuniciranja s dokumentom koji treba ozbiljno iščitavati. · Neusklađena struktura dokumenta (svaki predmet ima svoju formu i strukturu tablice) što onemogućuje ozbiljnu komparativnu analizu i međupredmetne usporedbe, praćenje smislene usklađenosti sadržaja; primjerice povijesti i geografije, matematike i tehničke kulture… · Tablični prikaz neuređen, tekst razlomljen u kolonama i stranicama, u sredini tablice umetnut tekst u redovima. Nastavak čitanja je gotovo nemoguć zbog zbunjujuće koncepcije pisanja uz nedopustivu količinu šifri (priroda i društvo). 5.3. Pripremljenost implementacije Učitelji, odnosno škole, koje moraju iznijeti reformu, detalje čitaju iz medija, reklamne spotove gospodina Jokića imaju uprizorene, ali stručne podrške i potrebne hitne edukacije nema. Zato se pitamo kamo srljamo i zašto mijenjamo sustav koji funkcionira, za sustav koji neće funkcionirati na kvalitativnom pomaku? Građanski odgoj predaju razrednici koji su edukacijom, ponekada inženjeri ili umjetnici, a deklarativno postaju stručnjaci jer su prošli neki webinar. Je li ovaj dokument na tragu rasterećenja ili je u pitanju opasan populistički pamflet, koji podrazumijeva improvizaciju, a ne metodički oblikovanu nastavu? Možda je ovo re – forma koja je izgubila prefiks pa govorimo samo o formi? Ljiljana Klinger, M. Ed. Ravnateljica - School Principal Osnovna škola Matije Gupca Matija Gubec International School IB World School Davorina Bazjanca 2 10000 Zagreb Croatia www.os-mgubec.hr Phone: +385(0)13836622 Fax: +385(0)13649134 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. S obzirom da je riječ o prilogu koji je kopiran iz stručne u javnu raspravu podsjećamo da je na navedeni prilog odgovoreno u okviru stručne rasprave.
4 Vladimir Paar Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo PRIRODA I DRUŠTVO PRIRODA BIOLOGIJA 1. Za sva tri predmeta ostaje nejasno često ponavljanje značenja i procjene znanstvenih metoda. Postavlja se pitanje kako dijete npr. u osnovnoj školi može procijeniti primjerenost znanstvenih metoda? 2. Pitanje biološke evolucije uvodi se prerano u kurikulum. 3. Na svoje iznenađenje primijetio sam da spoznaje o organizaciji, funkciji i ulozi živčanog sustava u organizmu, socijalnom ponašanju i općenito u čovječanstvu nisu zastupljene adekvatno u predmetu Biologija, ni u predmetu Psihologija. Nisam utvrdio u tim kurikulumima nijednu novu znanstvenu spoznaju koja je ostvarena i ima opće značenje od 1990. do danas, znači punih 25 godina. 4. Ne treba nabrajati dinamičnost područja istraživanja mozga i silne Nobelove nagrade, ali sve ukazuje da su eksperti iz područja biologije, prirode te prirode i društva zaobišli dopunu predmetnog kurikuluma s tim spoznajama. 5. Pitanje je na koji način dijete može preuzeti odgovornost za održivi razvoj, što se izričito traži u kompetencijama. Ivica Kostovic, Professor Emeritus Croatian Institute for Brain Research, Honorary Director Croatian Society for Neuroscience, President School of Medicine, University of Zagreb Salata 12, 10000 Zagreb, CROATIA Phone: +385 1 45 96 902 Fax: +385 1 48 27 775 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. S obzirom da je riječ o prilogu koji je kopiran iz stručne u javnu raspravu podsjećamo da je na navedeni prilog odgovoreno u okviru stručne rasprave.
5 Forum za slobodu odgoja Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Teme koje ste u svom komentaru istaknuli, dio su međupredmetnih tema s kojima su u našem dokumentu navedene poveznice. Vaši su prijedlozi razmotreni i dijelom prihvaćeni te dodatno istaknuti u primjerima razrade ishoda i smjernicama za njihovo ostvarenje.
6 Vladimir Paar Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo Akademik Igor Anić Razred za prirodne znanosti HAZU Redoviti profesor uzgajanja šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu E-pošta: anic@sumfak.hr Recenzija prijedloga nacionalnih kurikula za predmete Priroda i društvo i Priroda Nastavni predmet Priroda i društvo definiran je kao „interdisciplinaran nastavni predmet koji integrira znanstvene spoznaje prirodoslovnoga, društveno-humanističkoga i tehničko-informatičkoga područja“. Predviđeno je da „na kraju drugoga odgojno-obrazovnog ciklusa učenik spoznaje i vještine iz ovoga predmeta nadograđuje u Prirodi, Geografiji, Povijesti i Tehničkoj kulturi, a u trećemu ciklusu i u Biologiji, Fizici i Kemiji.“ Iz navedenoga proizilazi kako Priroda i društvo treba pripremiti učenika za nastavne sadržaje iz tri potpuno različita znanstvena područja i za čak sedam nastavnih predmeta koji ga očekuju u narednim obrazovnim ciklusima. Već je u tome vidljiv temeljni nedostatak predloženog kurikula: opširnost i složenost gradiva umjesto deklariranog rasterećenja učenika i pojednostavljenja gradiva. Analizom odgojno obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta, koncepata u organizaciji kurikula te odgojno-obrazovnih ishoda nastavnoga predmeta po razredima i konceptima, ova ocjena se potvrđuje. Da ne znamo o čemu se radi, pomislili bismo da je riječ o ishodima učenja nekog programa interdisciplinarnog sveučilišnog studija. Tako se u popisu odgojno-obrazovnih ciljeva nastavnoga predmeta Priroda i društvo navodi kako će učenik: „1) spoznati složenost svijeta koji ga okružuje, povezanost čovjeka, društva i prirode u vremenu i prostoru potaknut znatiželjom, vođen vlastitim iskustvom i interesima 2) razumjeti svoj rast i razvoj u interakciji s drugima i prirodom, razvijati integritet, osobni i nacionalni identitet, oblikujući pozitivan odnos prema sebi, drugima, prirodi i društvu kao cjelini 3) razvijati istraživačke kompetencije važne za spoznavanje svijeta oko sebe i kompetencije za cjeloživotno učenje te prepoznati mogućnosti primjene znanstvenih spoznaja u svakodnevnome životu i različitim djelatnostima 4) poštivati i uvažavati različitosti, poznavati svoja i uvažavati prava drugih, razvijati odgovornost i empatiju prema okruženju te kritički promišljati o pitanjima iz svakodnevnoga života (društvenim, etičkim, ekološkim i sl.) 5) sigurno i odgovorno koristiti se tehnologijom u svakodnevnome životu, kao i informacijsko-komunikacijskom tehnologijom za pristup prikupljanje, obradu i prezentaciju informacija, 6) povezati spoznaje iz nastavnoga predmeta s drugim nastavnim predmetima, međupredmetnim temama i područjima kurikuluma te razviti inovativnost, kreativnost i otvorenost za nove ideje kako bi aktivno pridonosio održivomu razvoju.“ Ovi ciljevi dobijaju konkretizaciju kroz temeljne koncepte, ishode učenja, razrade tih ishoda i očekivane razine usvojenosti gradiva. Tako kurikul nastavnoga predmeta Priroda i društvo obuhvaća četiri koncepta: 1) Organiziranost svijeta oko nas, 2) Promjene i odnosi, 3) Pojedinac i društvo, 4) Energija. Svaki od tih koncepata u svakome od prva četiri razreda osnovne škole nosi sa sobom odgojno-obrazovne ishode s popisanim razradama ishoda. U prvome razredu predviđeno je 10 ishoda učenja koji su razrađeni u 48 točaka. U drugome razredu broj ishoda učenja Prirode i društva je 12, a razrađeni su kroz 61 točku. U trećemu razredu broj ishoda učenja je 12, a razrada ishoda je 66, dok je u četvrtome razredu predviđeno 12 ishoda učenja kroz 55 razrađenih točaka. Iz razrada ishoda proizilazi kako se od učenika prvoga razreda, između ostaloga, očekuje da: - opiše vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj - opiše utjecaj izmjene dana i noći i godišnjih doba na promjene u životu biljaka, životinja i ljudi - promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba Iz razrada ishoda proizilazi kako se od učenika drugoga razreda, između ostaloga, očekuje da: - upisuje i planira događanja u dnevni, tjedni, mjesečni i godišnji raspored i/ili vremensku crtu - smješta događaje povezane s neposrednim okruženjem u prošlost, sadašnjost i budućnost - prepoznaje promjene u prirodi unutar godišnjega doba: uspoređuje duljinu dana i noći, početak i kraj određenoga godišnjeg doba, promjene u životu biljaka i životinja i rad ljudi te izrađuje kalendar prirode - uspoređuje nedavnu prošlost i sadašnjost i predviđa buduće događaje te promjene i odnose u budućnosti - razvija spoznaju o sebi u odnosu na druge i objašnjava ulogu pojedinca i zajednice na osobni razvoj - prepoznaje i razlikuje različite oblike i izvore energije - prepoznaje pretrvorbu električne energije u toplinu i svjetlost Iz razrada ishoda proizilazi kako se od učenika trećega razreda, između ostaloga, očekuje da: - prikazuje vremenski slijed događaja na vremenskoj crti – lenti uključujući desetljeće, stoljeće i tisućljeće, na primjerima kulturno-povijesnih spomenika koje učenici mogu neposredno promatrati i razmatrati njihovu važnost - opisuje organiziranost lokalne zajednice u svome zavičaju (gradonačelnik, načelnik i sl.) - opisuje na primjerima poduzetnost i inovativnost - razvija poduzetnički duh Iz razrada ishoda proizilazi kako se od učenika četvrtoga razreda, između ostaloga, očekuje da: - opisuje organiziranost Republike Hrvatske - opisuje povezanost prirodnoga i društvenoga okruženja s gospodarskim djelatnostima u Republici Hrvatskoj - opisuje načine promjene energije koju hranom unosimo u organizam - izrade strujni krug (smjernica za ostvarenje odg.-obr. cilja) U konceptualnom obrazloženju predmeta treba pohvaliti pristup kojim bi se učenje usmjerilo na povezivanje, razumijevanje i integriranje znanja uz razvijanje vještina i stavova. Navodi se kako je zadatak nastavnoga predmeta poticati i razvijati ljudsku potrebu za istraživanjem i uočavanjem uzročno-posljedičnih veza u svjetu koji ga okružuje. Međutim, bojim se kako će praksa ovako složeno zamišljenog kurikula biti drukčija jer je predviđeno previše informacija iz tri znanstvena područja koje će trebati povezati, a preuvjet povezivanju je razumijevanje. Razumijevanje tako širokog spektra gradiva u relativno kratkom vremenu i uz malu satnicu (kada bi satnica Prirode i društva bila jednaka satnici Hrvatskoga jezika ili Matematike, tada ova primjedba ne bi imala smisla) pretvorit će se u opterećenje, a ne užitak. Gradivo koje pokušava povezati prirodne, društvene i tehničke znanosti u jedan glomazan predmet s tako velikim brojem ishoda obično u praksi dovede do brzog zasićenja, učenja napamet i na koncu do odbojnosti prema nastavnome predmetu. Tako se dogodi (u što sam se često osobno uvjerio) da se potencijalno najzanimljiviji predmet kurikula pretvori u najteži i najodbojniji. Daje se sloboda učitelju da samostalno odlučuje kad će se i na kojim primjerima ishodi učenja ostvarivati u odgojno-obrazovnome procesu. To je za pohvalu, ali ako isto tako piše da se od učenika očekuje ostvarivanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Zato je samo pitanje vremena kad će rasterećenje u jednome dijelu obrazovnoga ciklusa prerasti u preopterećenje u drugome. Davanje takve slobode nastavnicima može se pretvoriti u komplikacije u njihovu radu, pa mi se takve slobode u odlučivanju čine samo prividnima, na razini teorije. Nastavni predmet Priroda koji se uči u petom i šestom razredu osnovne škole „konceptualno i sadržajno predstavlja postupni prijelaz od integriranog učenja i poučavanja prirodoslovlja prema samostalnim predmetima Biologiji, Fizici i Kemiji“. Zamišljen je kao „početno učenje prirodoslovlja“. Ako sagledavamo kurikul nastavnog predmeta Priroda s navedenih gledišta, onda je on dobro zamišljen, u četiri cjeline. 1) Organiziranost prirode, 2) Energija, 3) Procesi i međudjelovanja, 4) Prirodoznanstveni pristup. Iščitavajući obrazloženje navedenih cjelina i ishode učenja ne može se poreći procjena o potrebi svake od njih. Međutim, opet s druge strane stoji ocjena o opširnosti i složenosti ovakvog koncepta koji želi učeniku približiti od svega po malo. I ovdje ima pretjerivanja u ishodima učenja kao, na primjer, u petom razredu kod odgojno obrazovnog cilja „C 5.2 Učenik objašnjava međuodnose životnih uvjeta i živih bića“ gdje se od učenika očekuje da „povezuje promjene uvjeta na Zemlji tijekom prošlosti s razvojem živog svijeta – evolucijom, s izumiranjem velikoga broja živih bića, ali i s nastankom novih oblika koji su bolje prilagođeni novim uvjetima“. Ili, navest ćemo kao primjer i ishode učenja „D.6.2 Učenik objašnjava principe znanosti te odnose znanosti, tehnologije i društvenoga napretka“ gdje se, između ostaloga, navodi: “prepoznaje osnovne principe znanosti uočavajući da znanstvene teorije objašnjavaju prirodne pojave i procese na temelju činjenica koje su prošle brojne provjere te da one nisu konačne i mogu se mijenjati u svjetlu novih činjenica (u preporukama za ostvarivanje ovog ishoda učenja piše: „mogući primjeri: teorije razvoja života na Zemlji, teorija nastanka svemira...)“ ili „objašnjava odnos znanosti, tehnologije i društvenoga napretka“, kao da je riječ o znastvenome teoretičaru, a ne o djetetu u šestome razredu osnovne škole. Zaključak Općeniti je problem kurikula Prirode i društva i Prirode što se prirodne znanosti (biologija, kemija, fizika, geologija) i biotehničke znanosti (poljoprivreda, šumarstvo, prerada hrane) uče tijekom prvih pet razreda osnovne škole integrirano, najprije kroz Prirodu i društvo, a onda i kroz Prirodu. Konkretnije učenje prirodoslovlja počinje tek uvođenjem Biologije, Fizike i Kemije u sedmom razredu osnovne škole. Za razliku od toga, društveno-humanističko područje je u prednosti jer su spoznaje tog područja najprije uklopljene s prirodoslovljem u Prirodi i društvu, a potom se jasno izdvajaju već u petom razredu (Povijest, Zemljopis). Pridodamo li tomu i druge predmete društveno-humanističkoga karaktera koji se uče već od prvoga razreda osnovne škole (ne umanjujući potrebu za tim), proizilazi kako se prirodoslovlje i biotehnologija stavljaju u integrirani koncept, najprije u „svaštari“ koja se u prva četiri razreda zove Priroda i društvo, a u petom i šestom razredu Priroda. Temeljni nedostatak predloženih kurikula je opširnost i složenost gradiva. Kurikul oba predmeta ne donosi deklarirano rasterećenje učenika. I dalje se nastoji opširnim ishodima učenja i njihovom razradom naučiti učenika mnoštvu informacija s opravdanjem stvaranja bolje podloge za brojne predmete koji ga očekuju u budućnosti. Mišljenja sam kako bi se pravi efekt postigao kada bi se sada, nakon ovog prijedloga kurikula, obvezalo autore rasteretiti ga za jednu trećinu. Evo i načelnoga prijedloga: pronaći načina da se Priroda i društvo oslobode „društva“, a u Prirodi pojednostavi i rastereti svaki od navedenih makrokoncepata. Nasuprot tome stoji povećanje satnice tih predmeta koja će omogućiti svladavanje gradiva što nije najsretnije rješenje. U Zagrebu, 21. ožujka 2016. Akademik Igor Anić Razred za prirodne znanosti HAZU Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi i ponuđenim rješenjima. S obzirom da je riječ o prilogu koji je kopiran iz stručne u javnu raspravu podsjećamo da je na navedeni prilog odgovoreno u okviru stručne rasprave. Djelomično uvažavamo primjedbu o dodatnom rasterećenju.