Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Politika i gospodarstvo

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Petar Marija Radelj Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Politika i gospodarstvo 1. U Prijedlogu se 12 puta spominje imenica „kurikulum“ i jednom pridjev „kurikulumski“, koji ne pripadaju hrvatskomu standardnomu jeziku. Predlažem da se zamijene domaćim istovrijednicama uputnik, odnosno uputnični, sukladno članku 36. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila (NN 74/15). Razlozi su izneseni u studiji Curriculum u hrvatskom (http://www.vjeraidjela.com/curriculum-u-hrvatskom/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/curriculum-u-hrvatskom.docx). 2. „Ishodi učenja“ isključuju odgojnu sastavnicu škole, što je neprihvatljivo. Vidjeti o tom studiju Jamesa McKernana, Razlozi protiv naobrazbe temeljene na učincima, http://www.vjeraidjela.com/razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima/, čiji se tekst u wordu može preuzeti s https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/james-mckernan-razlozi-protiv-naobrazbe-temeljene-na-ucincima.docx 3. Odgoj nije valjano uključen. Vidjeti o tom studije: 1. Prognani odgoj, http://www.vjeraidjela.com/prognani-odgoj/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/prognani-odgoj.docx 2. Mjesto odgoja u Cjelovitoj uputničnoj reformi, http://www.vjeraidjela.com/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnicnoj-reformi/ čiji se tekst se u wordu može preuzeti s: https://radelj.files.wordpress.com/2016/11/mjesto-odgoja-u-cjelovitoj-uputnic48dnoj-reformi.docx Primljeno na znanje Poštovani gospodine Radelj, zahvaljujemo se na Vašem komentaru, ali Vam ne možemo odgovoriti obzirom da se komentar ne odnosi na sadržaj Prijedloga Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo.
2 Forum za slobodu odgoja Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Politika i gospodarstvo Forum za slobodu odgoja je u ime GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja analizirao prijedloge 18 kurikularnih dokumenata koji su nastali radom stručnih radnih skupina unutar Cjelovite kurikularne reforme. Analiza se može preuzeti sa sljedeće poveznice https://goo.gl/H2HxJL i ona je sastavni dio komentara. Ovdje bismo izdvojili sljedeće naglaske: Radne skupine pojedinih predmeta i međupredmetnih tema trebale bi zajednički proučiti određene teme u kurikulumima, uskladiti terminologiju, te raspored određenih tema kroz cikluse kako bi se postigla veća međupredmetnost i na taj način osigurala provedba međupredmetnih tema. Ovo se posebno odnosi na teme „ljudska prava“, „rješavanje sukoba i nenasilna komunikacija“ i „volontiranje“. U postupku ujednačavanja tema iz političke i ljudsko-pravne dimenzije, kurikulum MPT GOO bi trebao imati jasno oblikovanu i konkretnu viziju tih dviju dimenzija, te biti stožerna točka koordinacije tih dimenzija u drugim predmetima i međupredmetnim temama. Potrebno je tijekom revizije kurikuluma kvalitetnije obraditi teme „izbori i izborni sustav“, „Europska unija“, „prava nacionalnih manjina“, „prava radnika“. Isto tako, temu „prava djece“ jasno povezati s temom „ljudska prava“. Kurikulumi bi trebali sadržavati i ishode vezane za teme koje analiza nije identificirala poput „rodne ravnopravnosti“, „različitih obitelji“ i „skupina u nepovoljnom položaju“. Posebno je važno da se tema „siromaštvo“ ojača i da postane više prisutna u kurikulumima drugih predmeta. I dok je međureligijski dijalog kvalitetno pokriven u nastavi Katoličkog vjeronauka, od presudne je važnosti tijekom revizije kurikuluma ojačati, jasno definirati i učiniti životnijim interkulturalni dio kurikuluma gdje se druge kulture i različitosti neće tretirati samo na tehničkoj razini poznavanja normi, običaja i folklora. Kurikulum bi trebao omogućiti susret s drugima, razumijevanje drugih i život s drugima bilo da se radi o osobama druge kulture, jezika i sl. Na kraju, gdje god je to moguće kurikulum treba poticati kritičko mišljenje, propitivanje, raspravu i dijalog, uočavanje problema i predlaganje njihova rješenja. Želimo napomenuti kako je Cjelovita kurikularna reforma je hvalevrijedan i značajan nacionalni projekt u sektoru koji treba biti nositelj razvoja Hrvatske i njezinih ljudskih potencijala. Buduća hrvatska škola treba razvijati, između ostaloga, i društvene i građanske kompetencije odnosno treba biti mjesto življenja demokracije. Kao što je vidljivo u Okviru nacionalnog kurikuluma, kurikularna reforma se temelji na vrijednosti aktivnog građanstva što daje temelj da se oblikuje takva demokratska škola. Analiza je utvrdila da postoje određene dimenzije i teme koje idu u smjeru razvijanja aktivnog građanstva, te temeljnih socijalnih i građanskih kompetencija. Kao što je vidljivo, određene teme treba unaprijediti kako bi učenici imali zaokruženiju sliku, te zadovoljavajuće razvijene kompetencije. Analiza također potvrđuje nužnost i neophodnost uvođenja obvezanog predmeta u trećem i četvrtom ciklusu. Naime dosadašnja međupredmetna provedba Građanskog odgoja i obrazovanja često bi bila samo na administrativnoj razini, a odgovornost za provedbu bila je rasplinuta i nejasna. Međupredmetna provedba zajedno s postojanjem obveznog predmeta bila bi najidealniji oblik provedbe građanskog odgoja i obrazovanja odnosno najidealniji oblik dostizanja vizije učenika koja je sadržana u prijedlogu Cjelovite kurikularne reforme. Takđer, ovim putem napominjemo i na niz drugih proceduralnih nepravilnosti poput toga da nisu objavljeni rezultati dosadašnjih javnih rasprava što narušava transparentnost i ozbiljnost pristupa obrazovnoj reformi, da je tijekom ljetnih mjeseci ove godine naknadnim priopćenjem omogućeno anonimno komentiranje, čime je dodatno narušena transparentnost procesa koji je i tako narušen izigravanjem procedura, netransparentnim promjenama stručnjaka i sličnim postupanjem iza očiju javnosti; da ne postoji zakonska osnova za donošenje kurikuluma predmeta, već samo nastavnog plana i programa na što smo više puta zajedno s drugim obrazovnim stručnjacima upozoravali i prethodnu Vladu, javna rasprava ima smisla samo ako postoji zakonski okvir za provedbu kurikuluma koji su trenutno na javnom savjetovanju; te da nije jasno tko će odgovarati na komentare i mijenjati prijedloge kurikuluma nakon javne rasprave s obzirom na to da da je Ministarstvo prekinulo suradnju sa stručnjacima koji su izradili dokumente koji se nalaze na javnom savjetovanju. S poštovanjem. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na komentaru koji ste poslali u ime Foruma za slobodu obrazovanja. Premda se radi o konstruktivnom komentaru, on se u većini sadržaja ne odnosi na Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo. Dio vaših prijedloga već smo uključili u ciljeve i koncepte predmeta. Izdvajamo iz poglavlja B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja: “razvije sposobnost postavljanja pitanja, kritičkog mišljenja i suočavanja s političkim i ekonomskim problemima, događajima i potencijalima u lokalnoj, državnoj, europskoj i globalnoj zajednici te sposobnost donošenja odluka za ostvarivanje vlastitog i općeg dobra” te iz poglavlja F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta: “Učenik se usmjerava prema aktualnim društvenim, političkim i gospodarskim temama u neposrednom okruženju i u široj zajednici. Potiče se na samostalno pronalaženje informacija iz različitih izvora, kritičko promišljanje, raspravljanje i izgrađivanje osobnih stavova.”
3 IVAN DUŠAN Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Politika i gospodarstvo Komentar kojeg sam napisao prilikom komentiranja nacionalnog kurikuluma: satnicu iz predmeta politika i gospodarstvo treba povećati, treba proširiti gradivo ili alternativno razbiti politiku i gospodarstvo na 2 predmeta: jedan koji bi se bavio samo politikom, pravom i pravnim uređenjem RH i predmet gdje bi se radilo smao gospodarstvo. To je važno jer učenici moraju kad završe srednju školu biti dobro upoznati sa ekonomskim i političkim sustavom RH i EU. Moraju znati koja su njihova prava i dužnosti kao građanina RH i dobro upoznati instititucije RH - Sabor, vladu, sudove, državno odjetništvo, vojsku, policiju. To je važno radi stjecanja povjerenja u same institucije RH, kao i radi lakšeg snalaženja u daljnjem životu. Satnicu treba povećati na minimalno 2 sata tjedno za sve vrste gimnazija i šstrukovnih škola ili razbiti politiku i gospodarstvo na 2 nastavna predmeta. Politička i ekonomska pismenost su jako važni i teško je napraviti kroz postojeći nastavni plan i program, koji je na brzinu napisan i postojeću satnicu. Ono što je važno i što se treba dodati - potreba da učenici shvate značaj i ulogu svih državnih institucija - sudova, državnog odvjetništa, vojske, policije, ulogu i značaj javne televizije, ovlasti i značaj lokalne samouprave i slično. Važno je da istaknuti i dodati u kurikulum da učenici moraju steći povjerenje u sve državne institucije. Ujedno jedna od važnih stvari je da učenici shvate pravni sustav RH - proceduru donošenja i pravilnika te pronalaženja informacija o pojedinim zakonima na internetu koristeći web stranicu narodnih novina i web stranice gradova. U gospodarstvu je važno i treba negdje dodati u kurikulum da učenici trebaju naučiti čitati i razumjeti knjigovodstvene izvještaje poduzeća (bilancu i račun dobiti i gubitka) i koristiti se web stranicom sudskog registra. Drugo što je važno da učenici trebaju naučiti osnove poreznog sustava RH, te značaj i ulogu državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave. Primljeno na znanje Poštovani gospodine Dušan, Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima. U ovom dijelu reforme obrazovanja nismo ovlašteni mijenjati satnicu bilo kojeg predmeta niti kreirati nove predmete. Ostali Vaši prijedlozi već su sadržani u zadnjoj inačici kurikuluma.
4 NATALIJA PALČIĆ Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Politika i gospodarstvo ŽUPANIJSKO STRUČNO VIJEĆE NASTAVNIKA POLITIKE I GOSPODARSTVA I SOCIOLOGIJE SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE održano 12.09.2016. ZAKLJUČCI: - program je preambiciozan i preidealan pa nismo uočili rasterećenje gradiva već upravo suprotno - odgojno obrazovni ishodi su tesko ostvarivi osim u slučaju proširenja gradiva sto zapravo nije ni bio cilj reforme - vidljiva je neusklađenost obrade gradiva među različitim predmetima (korelacija) - u gospodarstvu su slabije razrađene teme - izvanučionična i projektna nastava preambiciozno zamišljena ...njeno izvođenje i grupiranje učenika nije moguće uz ovu satnicu...potrebno je logistička pomoć aktiva odnosno sistemska potvrda u samoj ustanovi zbog probema vemena održavanja unutar redovite nastave i dnevnog učeničkog rasporeda za organizaciju ovakve nastave - nisu precizno definirane razine usvojeosti - nedostaje logičkog slijeda i veće povezanosti sadržaja pa se tako kod ekonomske pismenosti kreće od ponude i otražnje a ne mikro i makro ekonomije a nedostae i objasnjenje temeljne ekonomske terminologije - nedostaju sadržaji iz marketinga koji je danas neizbjezan u svakoj ekonomskoj i svakoj dugoj priči - gosodarstvo značajno slabije razrađeno, osobito u dijelu Odgojno-obrazovni ciljevi - santica predmeta ne podržava sadržaj predmeta - nismo uočili navedenu povezanost predmeta s tehničkim i informatičkim utjecajem - neobično je da su odgojno obrazovni ishodi jednaki za satnicu od jednog sata tjedno i od 2 sata tjedno sto bi znacilo da iste odgojno obrazovne ishode trebaju postići i gimnazijalci i učenici srednjih strukovnih skola bez obzira na različit broj sati istog nastavnog predmeta - prije provedbe nužno osigurati udzbenike i priručnike koji će pratiti ovakav novi koncept Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentarima koje ste proslijedili u ime Županijskog stručnog vijeća nastavnika Politike i gospodarstva i Sociologije Splitsko-dalmatinske županije. Vaši su nam komentari bili korisni u izradi druge inačice prijedloga kurikuluma. Četiri razine usvojenosti ishoda ne impliciraju automatski ocjene od dovoljan do odličan, kao što je u prijedlogu kurikuluma i navedeno. Izvanučionična i projektna nastava je predložena nastavnicima kao mogućnost koja se realizira u skladu s mogućnostima škole. Pitanje satnice i njene promjene nisu u ingerenciji SRS za izradu prijedloga kurikuluma Politike i gospodarstva jer se to pitanje rješava na razini gimnazijskog i strukovnog kurikuluma. Koncepti se međusobno prožimaju u sadržajnom i funkcionalnom smislu, a način na koji će učitelj autonomno oblikovati svoj kurikulum je detaljnije pojašnjen u poglavlju F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta. Odgojno-obrazovni ciljevi su postavljeni općenito i obuhvaćaju sve koncepte i isprepliću područja politike i ekonomije. Odgojno-obrazovni ishodi i razine usvojenosti jednako su definirani za sve srednjoškolske programe obrazovanja sukladno planiranom broju sati. U srednjoškolskim kurikulumima u kojima je planirano više od jednog sata nastave tjedno učitelj može ovisno o potencijalima i/ili interesima učenika produbiti i/ili proširiti učenje i poučavanje preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Udžbenici i priručnici nisu dio rada stručne radne skupine za izradu prijedloga kurikuluma. Svi su prijedlozi kurikuluma zamišljeni kao dokumenti koji će kontinuirano biti dorađivani i usavršavani.