Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	HGK	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 147.	Udruženje osiguravatelja HGK: Budući da je planirano stupanje na snagu Zakona 1.1.2017. te da nadležna tijela (Ministarstvo financija, HNB, HANFA) imaju rok 30 dana od dana stupanja na snagu donijeti podzakonske akte (čl. 147), postavlja se pitanje hoće li biti perioda prilagodbe za obveznike i ukoliko da, o kojem bi se periodu u konkretnom slučaju radilo.	Primljeno na znanje	U tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku. Podzakonski akti bit će usklađeni s navedenim smjernicama i doneseni u rokovima propisanim Zakonom. Prilikom provedbe postupka donošenja Zakona uzet će se u obzir status donošenja navedenih smjernica te će na odgovarajući način biti prilagođeni rokovi donošenja a time i stupanja na snagu podzakonskih akata.
2	HGK	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 143.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Vezano na odredbu u točki 30., molimo potvrdu da je prikladno utvrđivanje izvora imovine i sredstava na temelju izjave stranke. S obzirom da složene i neobično velike transakcije nisu točno definirane i da li se neka transakcija smatra takvom ovisi o previše parametara i stvar je subjektivne procjene kako obveznika tako i regulatora, predlažemo brisati točku 36.. Vezano na odredbu točke 38. nije nedvojbeno jasno ako se analiza prepusti trećoj osobi smatra li se da je osoba na nazočna pri uspostavljanju odnosa sa obveznikom ako je bila nazočna kod treće osobe . Prema našem shvaćaju smatramo da jest. U odnosu na točku 41., smatramo dopunu točke nepotrebnom jer se lista indikatora donosi na razini udruženja ili barem uvesti distinkciju za takve slučajeve.	Primljeno na znanje	Razmotrit će se je li potrebno jasnije propisati neke odredbe članka 143.
3	HGK	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 91.	Udruženje leasing društava HGK: U vezi s internim sustavom izvješćivanja potrebna su dodatna pojašnjenja npr. odnosi li se to na eventualne povrede u radu obveznika, što se može smatrati anonimnim kanalom prijave (sandučić, elektronski kanal i dr.).	Primljeno na znanje	Člankom 91. stavkom 2. propisano je da interni sustav izvješćivanja mora sadržavati jasno definirane postupke za zaprimanje i obradu prijava koji moraju biti razmjerni prirodi i veličini obveznika. Dakle, obveznik je dužan procijeniti i propisati što se može smatrati anonimnim kanalom prijave.
4	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 48.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Potrebno je pojasniti što bi obuhvaćali dodatni podaci iz stavka 1. točka 2..	Primljeno na znanje	Razmatra se izmjena članka 48. stavka 1. točke 2. na sljedeći način: „2. provjerava prikupljene podatke o predviđenoj prirodi poslovnog odnosa i podatke o svrsi najavljene ili obavljene transakcije.“
5	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 47.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: U stavku 3. točka 3. nije jasno što se smatra dodatnim podacima o izvoru sredstva i imovine.	Primljeno na znanje	Razmotrit će se izmjena članka 47. stavka 3. točke 3. na sljedeći način: „3. provjerava prikupljene podatke o izvoru sredstava i imovine.“
6	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 45.	Udruženje osiguravatelja HGK: Potrebno je u stavku 1. pojasniti značenje izraza „gdje je to potrebno“ .	Primljeno na znanje	U članku 45. stavku 2. nacrta prijedloga Zakona izbrisan je neodređeni izraz „ i gdje je to potrebno“.
7	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 44.	Udruženje leasing društava HGK: U slučaju kad je odgovorna osoba ujedno i direktor društva, odnosno više rukovodstvo, postavlja se pitanje je li potrebna posebna pisana suglasnost za nastavak ili uspostavu poslovnog odnosa sa strankom koja je politički izložena osoba ili je dovoljna samo konstatacija odgovorne osobe u tijeku dubinske analize stranke. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: U odnosu na odredbu stavka 1. točka 2. smatramo da je potrebno dodatno pojasniti što se podrazumijeva pod neprekidnim pojačanim praćenjem poslovnog odnosa u praksi.	Primljeno na znanje	U pogledu komentara Udruženja leasing društava HGK mišljenja smo da je u slučaju kada je ovlaštena osoba ujedno i direktor društva, odnosno više rukovodstvo, odluku o uspostavljanju ili nastavku poslovnog odnosa s politički izloženom osobom potrebno dokumentirati. U pogledu komentara Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima, mišljenja smo da u Zakonu nije potrebno posebno propisivati što se podrazumijeva pod neprekidnim pojačanim praćenjem poslovnog odnosa u praksi nego se isto provodi temeljem procjene rizika u odnosu na konkretnu stranku, a u skladu sa smjernicama koje će donositi nadzorna tijela. U tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku. Podzakonski akti bit će usklađeni s navedenim smjernicama.
8	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 34.	Udruženje osiguravatelja HGK: Vezano na stavak 5., u slučaju kada nedostajuće podatke nije moguće iz objektivnih razloga prikupiti na propisani način, prikupljanje podataka neposredno iz izjave dane u pisanom obliku od strane zakonskog zastupnika trebalo bi se odnositi i na podatke o pravnoj osobi iz stavka 1. točka b), a ne samo na podatke o stranoj pravnoj osobi iz stavka 1. točka a) kako proizlazi iz sadržaja ove odredbe. Udruženje leasing društava HGK: U vezi s mjerama stalnog praćenja poslovnog odnosa potrebno je pojasniti hoće li obveznik, bez obzira na klasifikaciju rizičnosti klijenta, morati raditi godišnju ponovljenu dubinsku analizu stranke	Primljeno na znanje	Brisan je članak 34. iz Nacrta prijedloga Zakona.
9	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 33.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Vezano na odredbe stavka 2. točke 1.i 2., postavlja se pitanje kako ćemo u praksi pratiti i provjeravati usklađenost izvora sredstva. Mišljenja samo da je ovakvo rješenje neprovedivo u praksi i predstavlja zadiranje u poslovanje za koje obveznik nema ovlasti. Ta ovlast je u domeni nadzornih odnosno državnih tijela. Udruženje leasing društava HGK: U vezi s mjerama stalnog praćenja poslovnog odnosa potrebno je pojasniti hoće li obveznik, bez obzira na klasifikaciju rizičnosti klijenta, morati raditi godišnju ponovljenu dubinsku analizu stranke	Primljeno na znanje	U svezi upita Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima navodimo da je člankom 13. stavak 1. d) Direktive 2015/849 propisana obveza provođenja stalnog praćenja poslovnih odnosa, uključujući i kontrolu transakcija tijekom poslovnog odnosa kako bi se osiguralo da su transakcije koje se obavljaju u skladu sa saznanjima dotičnog obveznika o stranci, poslovnom profilu i profilu rizika te, prema potrebi, izvoru novčanih sredstava i dr. Odredbe članka 33. stavka 2. točke 1. i 2. usklađene su s navedenom odredbom Direktive. U pogledu upita Udruženja leasing društava HGK napominjemo da je brisan članak 34. iz Nacrta prijedloga Zakona.
10	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 31.	Udruženje osiguravatelja HGK: Postavlja se pitanje hoće li će do stupanja Zakona na snagu biti dostupan Registar stvarnih vlasnika.	Primljeno na znanje	Stupanjem na snagu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma pravni subjekti iz članka 31. Nacrta prijedloga Zakona bit će dužni dostaviti podatke o stvarnim vlasnicima u Registar stvarnih vlasnika, u za to propisanom zakonskom roku. Registar će u svrhu provedbe mjera i radnji sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane obveznika i nadležnih tijela, biti dostupan nakon dostavljanja podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata.
11	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 23.	Članice Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Nejasno je što znači „priroda registra“ iz stavka 5. ovoga članka.	Primljeno na znanje	U svezi značenja pojma „priroda registra“ razmotrit će se uvođenje navedenog pojma u članak 4. Nacrta prijedloga Zakona. Obveznik je dužan provjeriti prirodu registra na način da provjeri radi li se stvarno o sudskom ili drugom javnom registru koje vodi nadležno tijelo, a ne primjerice o komercijalnim bazama podataka.
12	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 22.	Udruženje osiguravatelja HGK: Iz odredbe stavka 4. nije sasvim jasno mora li obveznik koji je sve podatke iz članka 20. stavka 1. točke 1. pribavio na temelju ovjerene punomoći zatražiti od opunomoćenika još i ovjerenu presliku službenog osobnog dokumenta fizičke osobe (…pribavlja iz ovjerene punomoći i ovjerene preslike službenog osobnog dokumenta...).	Primljeno na znanje	Navedenom zakonskom odredbom propisano je da će obveznik zatražiti od opunomoćenika i ovjerenu presliku službenog osobnog dokumenta fizičke osobe. Razmotrit će se mogućnost propisivanja da je u navedenim situacijama podatke moguće pribaviti i iz neovjerene preslike službenog osobnog dokumenta fizičke osobe, u kojem slučaju bi obveznik bio dužan uzeti u obzir odgovarajuće faktore i varijable rizika te sukladno vlastitoj procjeni zatražiti ovjerenu presliku službenog osobnog dokumenta fizičke osobe.
13	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 14.	Udruženje osiguravatelja HGK: Vezano za Analizu rizika propisanu u članku 14. Nacrta Zakona, postavlja se pitanje u kojem roku će nadležna tijela donijeti pravilnik odnosno odluku kojima će propisati postupak procjene rizika.	Primljeno na znanje	U tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku. Podzakonski akti bit će usklađeni s navedenim smjernicama i doneseni u rokovima propisanim Zakonom.
14	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 12.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: vezano na odredbu stavka 4. nacionalna procjena rizika i nadnacionalna procjena rizika – apeliramo da smjernice budu donesene i dostupne u trenutku stupanja na snagu novog zakona.	Primljeno na znanje	U tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku.
15	HP-Hrvatska pošta d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 9.	Stavak 2. točka 4. - Tvrtka društva sukladno upisu u sudski registar glasi: HP - Hrvatska pošta d.d.	Primljeno na znanje	Prijedlog je prihvaćen.
16	HP-Hrvatska pošta d.d.	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 93.	Odnosi li se uvjet pod b) na jednu transakciju ili više njih?	Primljeno na znanje	Člankom 93. propisan je uvjet da iznos prijenosa novčanih sredstava ne prelazi vrijednost od 1.000 eura.
17	HP-Hrvatska pošta d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 54.	Stavak 2. - Završni dio odredbe poziva se na nepostojeći stavak 8. članka 54. Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
18	HP-Hrvatska pošta d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 52.	Stavak 2. - Na koje vremensko razdoblje se odnosi ovo ograničenje?	Primljeno na znanje	Vremensko razdoblje između više transakcija koje su međusobno očigledno povezane ovisi o vrsti, opsegu i složenosti poslovanja pojedinog obveznika.
19	HP-Hrvatska pošta d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 33.	Stavak 2. točka 2. - Zbog procedure koja prethodi uspostavljanju poslovnog odnosa, odredba je prilagođena za primjenu od strane financijskih institucija, ali ne i uslugama koje pruža HP d.d.	Primljeno na znanje	Člankom 9. nacrta prijedloga Zakona obuhvaćeni su i obveznici koji nisu financijske institucije, a koji su dužni primjenjivati mjere i radnje propisane Zakonom, u skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika.
20	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 33.	Stavak 2. točku 4. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "...te provođenje ponovne godišnje dubinske analize stranke u slučajevima iz članak 34. ovoga Zakona."	Primljeno na znanje	Brisan je članak 34. iz Nacrta prijedloga Zakona.
21	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 61.	Ovim člankom propisano je da Hrvatska narodna banka donosi odluku o dužnosti imenovanja središnje kontakt točke institucije za elektronički novac i institucije za platni promet iz države članice koja neposredno pruža usluge preko mreže distributera i zastupnika na području Republike Hrvatske. Budući da distributeri institucija za elektronički novac i zastupnici institucija za platni promet u praksi mogu biti različiti subjekti, a koji u skladu s našim prijedlogom izmjene članka 78. ne bi bili nadzirani samo od strane Hrvatske narodne banke već i Financijskog inspektorata, mišljenja smo da bi donošenje ove odluke trebalo staviti u nadležnost Financijskog inspektorata. Smatramo da će postojati veća mogućnost potrebe za imenovanje središnje kontakt točke upravo kod onih subjekata koji bi bili obuhvaćeni nadzorom Financijskog inspektorata (poštanski uredi, trgovački lanci, kiosci, ovlašteni mjenjači). Naime, obzirom na subjekte koji su obuhvaćeni njenim permanentnim nadzorom (kreditne institucije, institucije za elektronički novac, institucije za platni promet, kreditne unije) Hrvatska narodna banka neće imati potrebu za donošenje takve odluke. Osim toga, Financijski inspektorat je nadležno tijelo koje temeljem članka 78. stavka. 1. Nacrta prijedlog ZSPNFT-a obavlja nadzor provedbe Zakona kod apsolutno svih obveznika iz članka 9. Slijedom navedenog predlažemo u članku 61., stavke 1. i 2. izmijeniti tako da glase: "(1) Financijski inspektorat donosi odluku o obvezi imenovanja središnje kontakt točke institucije za elektronički novac i institucije za platni promet iz države članice koja neposredno pruža usluge preko mreže distributera i zastupnika na području Republike Hrvatske uzimajući u obzir uvjete iz regulatornog tehničkog standarda izdanog od Europske komisije. (2) Ukoliko su ispunjeni uvjeti iz regulatornog tehničkog standarda, Financijski inspektorat donijet će odluku o dužnosti imenovanja središnje kontakt točke."	Primljeno na znanje	Dodatno će se razmotriti prilagodba ove odredbe uzimajući u obzir prijedloge Hrvatske narodne banke.
22	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 151.	Odredbom članka 20. stavka 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN br. 74/2015) propisano je da kada se odredbama glavnog dijela novoga propisa utvrđuju novi uvjeti za obavljanje određene djelatnosti, odnosno poslova, nužno je u prijelaznim odredbama utvrditi rok u kojem postojeći subjekti moraju ispuniti nove uvjete, odnosno uskladiti svoje poslovanje, a pri tome treba voditi brigu i o propisanom roku za donošenje podzakonskih propisa ako se pojedina od tih pitanja uređuju podzakonskim propisom. Iz sadržaja odredbe članka 147. proizlazi da će Ministar financija, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona (op.a. stupanje Zakona na snagu je dan 01.01.2017.) donijeti podzakonske propise predviđene Zakonom. Te je isto tako propisano da će Ministarstvo financija u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona donijeti pravilnik iz članka 93. Zakona (Uredba (EU) 2015/847). Uzimajući u obzir navedeno, kao i činjenicu da je stupanje na snagu Zakona predviđeno za 01.01.2017. godine, mišljenja smo da bi obveznicima trebalo utvrditi rok (npr. 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona) u kojem će morati uskladiti svoje poslovanje s odredbama Zakona i podzakonskih propisa, a pogotovo što će se podzakonski propisi predviđeni Zakonom donijeti u roku 30 odnosno 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Smatramo bitnim za napomenuti da Europska nadzorna tijela (EBA/ESMA/EIOPA) još uvijek nisu objavile Zajedničke smjernice o pojednostavljenoj i pojačanoj dubinskoj analizi stranke i o faktorima koje kreditne i financijske institucije trebaju uzeti u obzir prilikom procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma povezanih s pojedinačnim poslovim odnosom i povremenim transakcijama, a koje smjernice možemo smatrati produžetkom kako 4. Direktive tako i samog Zakona	Primljeno na znanje	U tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku. Zakonski rokovi za donošenje podzakonskih akata bit će usklađeni s dinamikom donošenja smjernica Europskih nadzornih tijela.
23	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 76.	Imajući u vidu da se člankom 143. točka 56. prijedloga Zakona propisuje novčana kazna u iznosu od 35.000,00 do 1.000,000,00 kuna ako obveznik propusti prikupiti i voditi točne i potpune evidencije podataka, predlažemo dopuniti članak 76. na način da se propiše obveza prikupljanja/ažuriranja podataka kako bi obveznik osigurao da su prikupljeni podaci i dokumentacija potpuni i točni.	Primljeno na znanje	Razmotrit će se jasnije propisivanje. Međutim, obveza prikupljanja i ažuriranja podataka koje obveznik prikuplja na temelju Zakona jasno je propisana u prethodnim stavcima.
24	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 26.	Nejasno je iz kojeg je razloga u ovaj članak stavljen tekst iz Direktive 2015/849 članak 3. koji definira tko se smatra stvarnim vlasnikom u slučaju trusta. Da li se utvrđuje identitet trusta (prema trgovačkom ili sličnom registru) ili identitet stvarnog vlasnika trusta?	Primljeno na znanje	Na odgovarajući način prilagodit će se članak 26. Nacrta prijedloga Zakona sukladno prijedlogu obveznika. Potrebno je utvrditi identitet trusta, ali i identitet stvarnog vlasnika trusta.
25	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 16.	Budući da se mjere dubinske analize sastoje od ukupno četiri mjere propisane člankom 15. Zakona, neke od tih mjera nisu primjenjive na povremene transakcije - stalno praćenje poslovnog odnosa jer trajan poslovni odnos ovdje ne postoji. Prijedlog: člankom 16. specificirati koje mjere dubinske analize je potrebno primijeniti na povremene transakcije iz točaka 2 i 3 te da li iste obuhvaćaju i mjere dubinske analize na elektroničkim kanalima.	Primljeno na znanje	Razmotrit će se prilagođavanje prijedloga ove odredbe na odgovarajući način, uzimajući u obzir odredbe Direktive 2015/849. Međutim, napominjemo da je u pogledu povremenih transakcija obveznik dužan uspostaviti odgovarajuće mehanizme kojima će biti moguće utvrditi imaju li pojedine povremene transakcije element trajnosti u kojem slučaju bi bilo potrebno provesti sve mjere.
26	Privredna banka Zagreb d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 63.	Komentar na čl. 63. st. 3: Što se podrazumijeva pod pojmom "rukovodeće osobe" u odnosu na definiciju položaja "ovlaštene osobe"	Primljeno na znanje	Odredba stavka 3. u cijelosti glasi: „(3) Uprava banke dužna je osigurati da ovlaštena osoba bude zaposlena na rukovodećem radnom mjestu.“. Dakle, ne navodi se pojam „rukovodeće osobe“ nego pojam „ovlaštene osobe“. Navedena odredba propisana je zbog specifičnosti bankovnog sektora.
27	Privredna banka Zagreb d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 43.	Komentar na čl. 43. st. 1: Na što se to točno odnosi navedeno u čl 43. "odgovarajući sustav"? Je li dovoljno što banke već koriste u praksi u formi izjave klijenta je li PEP osoba, te druga razina kontrole u kontekstu automatske provjere klijenta na World check listi (PEP lista). Sugeriramo da se izradi jedinstvena lista politički izloženih osoba na nacionalnoj razini s kojom bi sustavi banaka bili povezani.	Primljeno na znanje	Odgovarajući sustav podrazumijeva sustav koji omogućava upravljanje rizicima te uključuje i postupak utvrđivanja je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba. Navedeno je preneseno u Nacrt prijedloga Zakona u skladu sa člankom 20. Direktive 2015/849.
28	Privredna banka Zagreb d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 16.	Komentar na čl. 16. st. 1, t. 3: Nije jasno odnosno točno propisano koje mjere dubinske analize je potrebno izvršiti sukladno točki 3. st 1. pogotovo u odnosu na transakcije u vrijednosti većoj od 1000 eura te da li obuhvaća i mjere dubinske analize na elektroničkim kanalima?	Primljeno na znanje	Razmotrit će se prilagođavanje prijedloga ove odredbe na odgovarajući način, uzimajući u obzir odredbe Direktive 2015/849. Međutim, napominjemo da je u pogledu povremenih transakcija obveznik dužan uspostaviti odgovarajuće mehanizme kojima će biti moguće utvrditi imaju li pojedine povremene transakcije element trajnosti u kojem slučaju bi bilo potrebno provesti sve mjere.
29	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 75.	Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava HGK: Vezano na odredbu stavka 2. točke a., sukladno čl.21. st.1. Nacrta određeno je da se identitet stranke utvrđuje i provjerava uvidom u službeni osobni dokument stranke u njezinoj nazočnosti. Obzirom na navedeno, ne postoji zakonska obveza uzimanja i čuvanja kopije službenog dokumenta za identifikaciju i provjeru dokumenta stranke. Ukoliko stranka ne želi dati kopiju osobnog dokumenta, upitno je hoće li obveznik moći ispuniti obvezu iz članka 75. stavka 2. točke a. Udruženje leasing društava HGK: Članak 75. Osim pogrešne numeracije stavka 2. točka a) nije završena.	Djelomično prihvaćen	Zakonska obveza čuvanja preslike službenog dokumenta za identifikaciju i provjeru identiteta stranke propisana je člankom 75. stavkom 2. točkom a). Razmotrit će se dodatno pojašnjenje u svezi prikupljanja preslike službenog dokumenta za identifikaciju i provjeru identiteta stranke.
30	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 54.	Udruženje osiguravatelja HGK: U odredbi stavka 2. pogrešno se upućuje na članak 54. stavak 8. umjesto na članak 55. stavak 8. Sektor za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK predlaže u stavku 5. (kod nabrajanja drugih komora), dodati i Hrvatsku gospodrsku komoru. Naime, u okviru HGK djeluje 11 strukovnih udruženja čiji članovi su obvezni postupati po ovom Zakonu. Budući da su navedene sve ostale komore čiji članovi su obveznici postupanja po ovom Zakonu, potrebno je dodati i HGK. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Vezano na stavak 7. postavlja se pitanje je li moguće pored liste indikatora dodati još dodatne indikatore, individualno bez dogovora sa udrugom i bez suglasnosti Ureda i nadležnog nadzornog tijela. Na taj način ne umanjuje se sigurnost sustava, jer se dogovoreni indikatori koriste, nego dodatno profinjuje uvođenjem dodatnih indikatora. Udruženje osiguravatelja HGK: U odnosu na odredbu stavka 7. smatramo kako je postupak davanja suglasnosti na prijedlog liste indikatora obveznika previše kompliciran, pogotovo ako obveznik uoči novi indikator koji bi želio što je prije moguće unijeti u postojeću listu indikatora. Obveznici bi morali imati pravo dostavljati prijedlog liste indikatora na suglasnost ili Uredu ili nadzornom tijelu. Nema potrebe da i Ured i nadzorno tijelo daju suglasnost na predloženu listu indikatora (npr. Ured da suglasnost na listu indikatora, a nadzorno tijelo uskrati davanje suglasnosti, koji su rokovi za očitovanje na prijedlog liste indikatora).	Djelomično prihvaćen	U pogledu komentara Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK i Udruženja osiguravatelja HGK, a vezano na stavak 7., razmotrit će se brisanje stavka 7. sukladno prijedlogu Hrvatske udruge banaka.
31	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 16.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Čl. 16. stavak 1. točka 2. i 3. – odrediti koje razdoblje obuhvaća povremenu transakciju – jednom u šest mjeseci ili jednom u dvije godine, ovisno o kakvoj transakciji se radi, i povećati iznos transakcije sada limitirano na 1.000,00 EUR, svakako prenisko utvrđena visina koja će rezultirati znatnim opterećenjem u administrativnom smislu i neće pridonijeti pozornom praćenju transakcija Stavak 6. –tijekom kalendarske godine dužni prikupiti i provjeriti podatke o stvarnom vlasniku postojeće stranke – misli li se ovdje na obvezu ponovne godišnje dubinske analize? Udruženje osiguravatelja HGK: Čl.16. St.3. Vezano za odredbe Čl.16., osiguravatelji iznose primjedbe vezano za identifikaciju korisnika osiguranja u trenutku sklapanja ugovora o osiguranju života i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima. Ukoliko je riječ o korisniku za slučaj smrti, i kada je u pitanju korisnik za doživljenje, a u pitanju je treća osoba, bit će gotovo nemoguće prikupiti podatke o korisniku i od korisnika koji su potrebni za identifikaciju kako je određeno Zakonom. Čak i ako je imenovan, korisnik ne mora znati da je određen za korisnika do trenutka isplate, riječ je o osobnim podacima osobe sa kojom osiguratelj ne sklapa ugovor. Također, korisnik se može mijenjati kroz trajanje osiguranja. Utvrđenje i provjera identiteta sukladno člancima 21. do 26. ovog Zakona odnosi se na stranku, dakle osobu s kojom se sklapa poslovni odnos. Budući da korisnik osiguranja nije "stranka" sve do trenutka isplate iz osiguranja, osiguratelji smatraju da je dovoljno raditi utvrđivanje identiteta u trenutku isplate (kako je i određeno u Čl.16. St 4). Nadalje, sukladno Čl.13. St.5. Direktive 2015/849 potrebno je izmijeniti Čl.16. St.3 Nacrta Prijedloga Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma na način da isti ne nameće osigurateljima obvezu provjere identiteta korisnika pri sklapanju poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima, već kao što Direktiva i kaže (provjera identiteta korisnika obavlja se) „u vrijeme isplate“ temeljem takvih ugovora. Dakle, identifikacija i korisnika i stvarnog vlasnika korisnika mora se raditi u vrijeme isplate, a ne kod sklapanja ugovora o osiguranju. Naime, ovako velik zahtjev stvorit će nepotrebnu, skupu i opsežnu administraciju kod sklapanja ovakvih osiguranja, što je nepotrebno budući da se korisnici često mijenjaju i relevantni su upravo oni u trenutku osiguranog slučaja. Također, nejasno je kako će se u slučaju „zakonskih nasljednika“ (navedenih u točki a) ovog stavka) izvršiti identifikacija korisnika prilikom sklapanja osiguranja. Zaključno, osiguratelji koji u svom redovnom poslovanju sklapaju police životnog osiguranja ukazuju na bitnu nelogičnost Nacrta Zakona. Naime, primjenu navedene odredbe nije moguće provoditi iz razloga što korisnici nisu u većini slučajeva niti poznati (npr. mogu biti djeca, ali koja će tek biti rođena, korisnik nije prisutan kod sklapanja osiguranja i sl.), a osim toga radi se o podatku koji u svakom trenutku ugovaratelj može promijeniti tijekom trajanja osiguranja. Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava HGK: Vezano na odredbu stavka 6. važeći Zakon člankom 14. definira iznimke od provođenja mjera dubinske analize kod određenih proizvoda kako slijedi: Članak 14. (1)Društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja, poslovne jedinice društava za osiguranje iz trećih država koje imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja, društva za osiguranje iz država članica koje osnivaju poslovnu jedinicu u Republici Hrvatskoj ili su na temelju odobrenja ovlaštena neposredno obavljati poslove životnih osiguranja u Republici Hrvatskoj, mirovinska društva te pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove odnosno djelatnost zastupanja ili posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnim osiguranjima, mogu odustati od provođenja mjera dubinske analize stranke u sljedećim slučajevima: 1. pri sklapanju poslova životnih osiguranja kod kojih pojedinačna rata premije ili više rata premije osiguranja koje treba platiti u jednoj godini ukupno ne prelaze kunsku protuvrijednost iznosa od 1.000,00 EUR ili u slučajevima kada plaćanje jednokratne premije ne prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 2.500,00 EUR; 2. pri sklapanju poslova mirovinskog osiguranja pod uvjetom da je riječ: a) o sklapanju takve vrste osiguranja u okviru koje nije moguće prenijeti policu osiguranja na treću osobu ili je koristiti kao osiguranje kredita ili zajma, b) o sklapanju ugovora sa zatvorenim mirovinskim fondom ako poslodavac uplaćuje doprinose u dobrovoljni mirovinski fond u ime članova fonda. Budući da prijedlog Zakona ne poznaje ove iznimke, predlaže se dopuniti članak 16. prijedloga Zakona sa iznimkama iz gore navedenog članka 14. Zakona o SPFNT koji je trenutno na snazi. Podredno, predlaže se odrediti rokove za provođenje dubinske analize postojećih stranaka za koje do stupanja na snagu novog Zakona nije postojala obveza provođenja dubinske analize. Udruženje osiguravatelja HGK: Članak 16. i dalje Ujednačiti način pisanja novčanih iznosa u kunama i eurima • korištenje točke prilikom odvajanja brojeva - 105.000 kn / 2000 eur • iskazivanje iznosa u lipama i centima - 50.000 kuna (članak 52.) / 200.000,00 kn (članak 53.)	Djelomično prihvaćen	Člankom 16. stavkom 1. točkom 2. propisano je da je obveznik dužan obaviti dubinsku analizu stranke pri svakoj povremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000 kuna i više, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 105.000 kuna i više. Člankom 16. stavkom 1. točkom 3. propisano je da je obveznik dužan obaviti dubinsku analizu stranke pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1 000 eura. Navedene odredbe usklađene su s člankom 11. stavkom 1. b) Direktive 2015/849. Vremensko razdoblje između više transakcija koje su međusobno očigledno povezane ovisi o vrsti, opsegu i složenosti poslovanja pojedinog obveznika. Stavak 6. ne odnosi se na provedbu ponovne godišnje dubinske analize obzirom da je prihvaćen prijedlog HUB-a za brisanjem članka 34. Nacrta prijedloga Zakona. U pogledu primjedbi Udruženja osiguravatelja HGK upućujemo na odredbe članka 13. stavaka 5. i 6. Direktive 2015/849, na temelju kojih su sačinjene odredbe Nacrta prijedloga Zakona koje se odnose na mjere dubinske analize stranke za životna osiguranja i druge usluge osiguranja povezane s ulaganjima. Također, člankom 16. stavkom 4. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da u slučajevima iz stavka 3. točke a) i b) ovog članka obveznik mora utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih potraživanja u cijelosti ili djelomično. Radi jasnijeg propisivanja obveza iz Direktive odredba članka 16. stavka 3. Nacrta prijedloga Zakona preformulirat će se na sljedeći način: (3) Obveznik iz članka 9. stavka 2. točke 9. i 13. podtočke j) i k) ovoga Zakona, kod poslova životnog osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjem, dužan je, čim su korisnici identificirani ili imenovani: a) za korisnika osiguranja koji je određen kao posebno imenovana fizička ili pravna osoba ili pravno uređenje (npr. zakonski nasljednik, djeca, supružnik i dr.) utvrditi i provjeriti identitet korisnika b) za korisnike osiguranja koji su određeni specifičnim karakteristikama ili skupinom, prikupiti dovoljno podataka kako bi se uvjerio da će moći utvrditi identitet korisnika u trenutku isplate. Također, članak 16. stavak 4. Nacrta prijedloga Zakona izmijenit će se na način da će obveznik u slučajevima iz stavka 3. točke a) i b) ovog članka biti dužan provjeriti identitet korisnika te utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika korisnika osiguranja u trenutku isplate odnosno u trenutku kad imatelj prava iz osiguranja zatraži isplatu svojih potraživanja u cijelosti ili djelomično. U pogledu primjedbi Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava HGK napominjemo da Direktiva 2015/849 ne predviđa mogućnost posebnih izuzeća na način kako je to propisano člankom 14. važećeg Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a u skladu s Direktivom 2005/60/EZ. U svezi primjedbe Udruženja osiguravatelja HGK u odnosu na ujednačavanje načina pisanja novčanih iznosa u kunama i eurima, isto će biti izvršeno kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona.
32	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 11.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Potrebno je izmijeniti St.3. na način da umjesto „iz članka 64.“ stoji „ iz članka 65.“ Također, predlaže se razmotriti da se omogući da treća osoba na koju su prenesene ovlasti za provođenje mjera dubinske analize može samostalno obavljati osposobljavanje i izobrazbu svojih zaposlenika u tom dijelu, budući da je i sama za sebe obveznik primjene ovog Zakona te ima potrebna znanja i resurse. Udruženje osiguravatelja HGK: da u djelatnosti osiguranja pojam „eksternalizacija“ ima specifično značenje (članak 49. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009 i članak 104. Zakona o osiguranju „Narodne novine“, br. 30/2015.) predlažemo korištenje pojma/izraza koji neće izazivati pravne nejasnoće	Djelomično prihvaćen	U pogledu članka 11. stavak 3. napominjemo da se isti odnosi na zabranu eksternalizacije obveza ovlaštene osobe ili njegovog zamjenika iz članka 64. Zakona. Slijedom navedenog, taj pojam nije potrebno dovoditi u kontekst pojma „eksternalizacija“ koji u drugim pojedinačnim propisima ima specifično značenje (članak 49. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009 i članak 104. Zakona o osiguranju „Narodne novine“, br. 30/2015.).
33	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 9.	Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava HGK: U stavku 2. točka 7. pod obveznicima se navode mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljni mirovinski fondovi. U članku 2. prijedloga Zakona navodi se kako se predmetnim Zakonom u pravni poredak RH prenosi Direktiva EU 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma. Navedena Direktiva 2015/849 /EU, člankom 2. kao obveznike ne određuje mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima niti dobrovoljne mirovinske fondove. Također, dobrovoljni mirovinski fondovi po definiciji iz čl.97 Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima predstavljaju „zasebnu imovinu bez pravne osobnosti“ te u tom smislu niti ne mogu biti obveznici provedbe Zakona. Mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima po definicijama iz Direktive 2015/849/EU, 2013/36/EU i EZ 2004/39/EZ ne pripadaju u niti jednu od kategorija obveznika navedenih u članku 2. Direktive 2015/849/EU. Ukoliko je predlagatelj prijedloga Zakona smatrao kako su mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima kategorija obveznika „financijske institucije“ iz članka 2. stavak 1.točka 2. Direktive 2015/849/EU upućujemo na definiciju financijskih institucija iz članka 3. točke 2a) Direktive 2015/849/EU, a koja navodi da su to djelatnosti navedene u Prilogu I. Direktive 2013/35/EU pod točkama 2-12, te 14. i 15. Pod djelatnostima navedenima u Prilogu I Direktive 2013/35/EU ne nalazi se djelatnost upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima, već su taksativno nabrojene djelatnosti kreditnih institucija te djelatnosti investicijskih usluga i aktivnosti te pomoćnih usluga. Također, Direktiva 2004/39/EZ i odjeljci A i B Priloga I iste Direktive se odnose isključivo na investicijska društva, te je i člankom 2. te iste Direktive (2004/39/EZ) propisano da se ne primjenjuje na mirovinske fondove. Napominjemo i specifičnost poslovanja mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima temeljem koje postoji izrazito nizak rizik od pranja novca. Naime, sredstva na osobni račun član uplaćuje bezgotovinski, putem kreditne institucije ili druge institucije za platni promet, te se trenutkom uplate vrše identifikacija i dubinska analiza člana od strane kreditne institucije ili druge institucije za platni promet. Svojim sredstvima na računu, član ne može slobodno raspolagati, već tek i najranije sa 50 godina života stječe pravo na isplatu ukupno uplaćenih sredstava putem društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima ili mirovinskog osiguravajućeg društva, i to jednokratno do 30% ukupnih sredstava a ostatak periodičnom isplatom od najmanje 5 godina, sve na tekući račun u kreditnoj instituciji. Slijedom navedenog, predlaže se iz članka 9. stavka 2. točke 7. prijedloga Zakona brisati „mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima i dobrovoljni mirovinski fondovi“. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Vezano na odredbu u stavku 2. točka 8. nije jasno misli li se na društva koja će pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti u okviru ZTK, ako da onda potrebno uskladiti terminologiju.	Djelomično prihvaćen	Sukladno mišljenju HANFA-e u članku 9. stavku 2. točki 7. termin „mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima“ izmijenjen je u „mirovinska društva u dijelu svojeg poslovanja koji se odnosi na upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima“. Navedeno se temelji iz razloga jer mirovinska društva mogu upravljati s obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima istovremeno. Komentar se prihvaća u dijelu koji se odnosi na odredbu u stavku 2. točka 8. Nacrta prijedloga Zakona. Na temelju mišljenja HANFA-e, pojam „društva ovlaštena za poslove s financijskim instrumentima“ zamijenjen je pojmom „društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti“.
34	HP-Hrvatska pošta d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 16.	Stavak 1. točka 2. - Potrebno je definirati rok u kojem su transakcije međusobno očigledno povezane i dosežu ukupnu vrijednost od 105.000 kuna i više. Stavak 1. točka 3. - Za navedeni iznos u eurima trebala bi biti naznačena protuvrijednost u kunama. Također, primjećuje se da je predmetna odredba prilagođena za primjenu od strane institucija koje imaju otvorene račune za svoje klijente, preko kojih mogu provjeriti podatke o klijentima prikupljene prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa. Za HP d.d. ista znači obvezu provođenja dubinske analize stranke za svaku pravnu osobu s kojom nismo u ugovornom odnosu, kao i za sve povremene transakcije fizičkih osoba u vrijednosti većoj od 1000 eura (npr. obveze uzdržavanja).	Djelomično prihvaćen	Člankom 16. stavkom 1. točkom 2. propisano je da je obveznik dužan obaviti dubinsku analizu stranke pri svakojpovremenoj transakciji u vrijednosti od 105.000 kuna i više, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 105.000 kuna i više. Člankom 16. stavkom 1. točkom 3. propisano je da je obveznik dužan obaviti dubinsku analizu stranke pri svakojpri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1 000 eura. Navedene odredbe usklađene su s člankom 11. stavkom 1. b) Direktive 2015/849. Vremensko razdoblje između više transakcija koje su međusobno očigledno povezane ovisi o vrsti, opsegu i složenosti poslovanja pojedinog obveznika. Način pisanja novčanih iznosa u kunama i eurima uskladit će se kroz cijeli tekst Nacrta prijedloga Zakona. Također, Članak 16. stavak 1. točka 3., radi jasnijeg formuliranja, glasit će 3. pri svakoj povremenoj transakciji koja predstavlja prijenos novčanih sredstava u vrijednosti većoj od 1 000 eura definiran člankom 3. točkom 9. Uredbe (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća.
35	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 84.	Stavak 1 – proizlazi da banke i drugi obveznici iz članka 9.stavka 2. Zakona ne mogu uputiti pisani zahtjev nadležnom nadzornom tijelu. Prijedlog a)- uvrstiti sve obveznike iz stavka 2. članka 9. Zakona Obrazloženje: proizlazi da banke i drugi obveznici iz članka 9. Stavka 2. Zakona ne mogu uputiti pisani zahtjev nadležnom nadzornom tijelu. Prijedlog b)- u stavku 1 iza riječi "donesenih propisa" predlažemo nastaviti stavak riječima "u roku od 15 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva obveznika". Obrazloženje: primjereni rok za davanje mišljenja će obveznicima olakšati postupanje u provedbi Zakona. Prijedlog c) – Predlažemo da se stavak 1. nastavi tekstom "Nadležno nadzorno tijelo na svojoj internetskoj stranici objavljuje sva usuglašena mišljenja o provedbi propisa. Obrazloženje: ovim se omogućava da svi obveznici iste kategorije budu upoznati s donesenim mišljenjem. Iz sadržaja odredbe stavka 1. nije jasno kome se upućuju upiti za tumačenje pojedinih odredbi Zakona. Hoće li obveznici postavljati upite nadležnom nadzornom tijelu ili Uredu za sprječavanje pranja novca? stavak 2. b) Budući da se stavkom 2. podstavkom a) navodi da se usuglašeno mišljenje iz stavka 1. ovoga članka ne donosi na pisani zahtjev obveznika ako se isto odnosi na predmet započetog nadzora, smatramo nužnim dopuniti da se navedeno odnosi samo na nadzor koji se provodi kod obveznika koji je dostavio zahtjev, a ne na predmet svakog započetog nadzora, te predlažemo da se odredba dopuni u tom smislu. Također, predlažemo da se dopuni podstavak b) definicijom pojma „općenitog ili hipotetskog pitanja“ odnosno da je to svako pitanje koje ne proizlazi iz primjene odredbi propisa u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.	Djelomično prihvaćen	Komentar se u većem dijelu prihvaća, osim propisivanja roka od 15 dana za izdavanje mišljenja te propisivanja zakonske obveze objavljivanja usuglašenih mišljenja na internetskoj stranici pojedinog nadzornog tijela. Upućujemo na Internet stranice Ministarstva financija – Ureda za sprječavanje pranja novca na kojima se objavljuje repozitorij odgovora na pitanja obveznika.
36	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 78.	Stavak 1 – propisuje nadležnost Financijskog inspektorata na sve obveznike Prijedlog: Izostaviti nadležnost Financijskog inspektorata u odnosu na obveznike iz članka 9. stavak 2. točka 1. odnosno podredno ograničiti nadležnost FI na slučajeve kada postupaju u okviru konkretne istrage po određenom predmetu te samo na stranke koje su povezane s tim konkretnim slučajem. Obrazloženje: situacija u kojoj su dva ili više tijela nadležna za nadzor istog obveznika, pri čemu je nadzorno tijelo dužno izdati i smjernice za rad obveznika za određena područja primjene Zakona, dovodi do mogućnosti različitog tumačenja propisa i različitog postupanja. To se u dosadašnjoj praksi već događalo. Smatramo da samo jedno tijelo, u ovom slučaju HNB, može i smije biti nadležno za generalnu procjenu učinkovitosti sustava SPN u kreditnoj instituciji odnosno procjenu primijenjenih politika i mjera. Nastavno na navedeno, nadzorna su se tijela u nadzoru dužna pridržavati smjernica europskih nadzornih tijela (čl. 79. Stavak 5), u slučaju banaka to je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, čija je članica HNB a ne FI. Nadalje, ovakav način reguliranja stvara dilemu i kojem nadležnom tijelu bi se banke trebale obratiti pismenim zahtjevom vezanim za provedbu Zakona, samo jednom ili svim nadležnim? I dodatni argument: kako je FI nadležna i za vođenje prekršajnog postupka (članak 85), zbog izbjegavanja inkvizitornog tipa postupka, treba u slučaju velikih obveznika kod kojih je sukladno Zakonu moguće izreći drakonske novčane kazne, omogućiti da u nadzoru postupa samo ono tijelo koje neće ujedno donositi odluku o prekršaju u prvom stupnju.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog se djelomično prihvaća na način da će u nacrtu prijedloga Zakona detaljnije biti razrađena nadležnost pojedinih nadzornih tijela sukladno međunarodnim standardima.
37	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 43.	Stavak 3) točka 5. navedeni su suci financijskih sudova Prijedlog: uskladiti s Direktivom čl.3 točka 9e Stavak 4) predstavlja proširenje opsega javnih funkcija za domaće politički izložene osobe na još dodatno sve one javne funkcije koje podliježu podnošenju imovinskih kartica sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa. Člankom 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa navedeni su "dužnosnici" na način da su u stavku 1) pobrojane 44 kategorije dužnosnika, te dodatno još u stavku 2) i 3) opisane neodređene kategorije takvih osoba. Prijedlog: brisati stavak 4). Obrazloženje: Direktiva 2015/849 ne radi razliku između stranih i domaćih PEP osoba, te ne traži niti sugerira zemljama članicama da opseg PEP funkcija proširuju. Zato je izjednačavanje stranih i domaćih PEPova u opsegu funkcija u skladu s Direktivom 2015/849 koja definira "politically exposed person" kao osobu na istaknutoj javnoj dužnosti, a ne podrazumijeva istovremeno srednje i nisko rangirane dužnosnike kao što se stavkom 4) želi uvesti. Podredno: da se u stavku 4) navedu samo neki od javnih dužnosnika pobrojanih u stavku 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji se mogu smatrati istaknutim javnim dužnosnicima i za koje se može pretpostaviti da moguće generiraju najveću opasnost od korupcije (npr. gradonačelnici gradova većih od 200.000 stanovnika, itd). Obrazloženje: smatramo da 1) ne treba uvoditi u Zakon srednje i nisko rangirane dužnosnike niti dužnosnike koji teško da mogu biti korumpirani (kao npr. pravobranitelj za djecu, načelnici općina, članovi Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa); 2) dovoditi obveznike u nesigurnost da neće moći provesti Zakon propisivanjem širokog te u nekim dijelovima neodređenog obuhvata PEP funkcija (kao npr. u stavcima 2. i 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa).	Djelomično prihvaćen	Komentar koji se odnosi na stavak 3. točku 5. je prihvaćen. Komentar koji se odnosi na proširenje opsega javnih funkcija za domaće politički izložene osobe bit će dodatno razmotren.
38	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 30.	Stavak 3. propisuje da podaci koji se prikupljaju iz isprava iz kojih se utvrđuju stvarni vlasnici ne smiju biti stariji od jednog mjeseca. Prijedlog a): tekst "ne smiju biti stariji od jednog mjeseca" predlažemo zamijeniti tekstom "ne smiju biti stariji od tri mjeseca" Obrazloženje: Kako "starost" isprava iz kojih se utvrđuje identitet pravne osobe (čl. 23. Stavak 2) iznosi tri mjeseca, smatramo da na isti rok treba izjednačiti i "starost" isprava iz kojih se utvrđuju stvarni vlasnici. Stavak 3. Propisuje da se podaci o stvarnim vlasnicima prikupljaju uvidom u izvornike ili ovjerene preslike isprava. Prijedlog b) Predlažemo formulaciju da se samo u slučaju klijenata koji predstavljaju visoki rizik te u slučajevima sumnje u istinitost dostavljenih podataka ti podaci prikupljaju uvidom u izvornike ili ovjerene isprave, a u svim drugim slučajevima da su dovoljne obične kopije isprava. Stavak 4. Prijedlog: isti kao u prijedlogu b) za stavak 3. Stavak 5. propisuje da u slučaju prikupljanja podataka na temelju izjave stranke obveznik treba provesti jednu ili više mjera pojačane dubinske analize stranke. Prijedlog: da se iz stavka 5. briše tekst: "pri čemu je obveznik dužan, sukladno procjeni rizika za takvu stranku, provesti jednu ili više mjera pojačane dubinske analize". Podredno: Predlažemo da se specificira koje bi to mjere bile u samom stavku ili da se u poglavlju "Pojačana dubinska analiza stranke" navedu pojačane mjere dubinske analize na način kako je to navedeno npr. za korespondentne odnose, politički izložene osobe itd. Obrazloženje: Kako mjere pojačane dubinske analize upućuju na visoki rizik potrebno je pojašnjenje da li za slučaj utvrđivanja stvarnih vlasnika putem izjave stranke postoji potreba da se klijenta stavi u visoki rizik.	Djelomično prihvaćen	Razmotrit će se mogućnost propisivanja da je u navedenim situacijama podatke moguće pribaviti i iz neovjerenih preslika, u kojem slučaju bi obveznik bio dužan uzeti u obzir odgovarajuće faktore i varijable rizika te u slučaju klijenata koji predstavljaju visoki rizik kao i u slučajevima sumnje u istinitost dostavljenih podataka, te podatke prikupljati uvidom u izvornike ili ovjerene isprave. U pogledu stavka 5., ostaje se pri prijedlogu da u slučaju prikupljanja podataka na temelju izjave stranke obveznik treba provesti jednu ili više mjera pojačane dubinske analize stranke, međutim isto se provodi sukladno procjeni rizika za takvu stranku. Zbog jasnijeg formuliranja zakonske odredbe, nacrt prijedloga stavka 5. glasit će: (5) Ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti nedostajuće podatke na način opisan u stavcima 3. i 4. ovoga članka, obveznik ih prikuplja neposredno iz izjave dane u pisanom obliku zakonskog zastupnika ili opunomoćenika stranke iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu je obveznik dužan, kada je u skladu s člankom 14. stavak 6. utvrđeno da stranka predstavlja visok rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, provesti mjere pojačane dubinske analize stranke.
39	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 20.	Stavak 1. točka 4. Prijedlog: točka 4: ime i prezime, država prebivališta (umjesto prebivalište), datum rođenja, mjesto rođenja, državljanstvo i postotak vlasništva. Obrazloženje: u praksi je čest problem pribavljanje podatka o punom prebivalištu (država, grad, ulica i broj) – pa umjesto toga predlažemo da se prikuplja podatak samo o državi prebivališta što je u skladu s 4th EU Directive. Napomena: Navedenim stavkom ne traži se prikupljanje podatka o postotku koji stvarni vlasnik drži u svom vlasništvu. Neki klijenti obveznicima odbijaju dati postotak jer pribavljanje podatka o postotku nije propisano Zakonom – pitaju gdje to piše jer ako ne piše u Zakonu smatraju da nismo od njih ovlašteni tražiti taj podatak.	Djelomično prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen osim u dijelu koji se odnosi na postotak vlasništva, koji bi bilo otežano utvrditi u slučaju neizravnog vlasništva ili kontrole drugim sredstvima. Stoga je uveden pojam „priroda i opseg vlasničkog udjela“ koji je u skladu s Direktivom 2015/849, a koji uključuje i postotak kod izravnog vlasništva.
40	HGK	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 151.	Udruženje osiguravatelja HGK: Zbog bitnih promjena u odnosu na postojeći Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma obveznicima bi trebalo ostaviti barem šestomjesečni rok za usklađivanje poslovanja s odredbama novog Zakona.	Nije prihvaćen	U tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku. Podzakonski akti bit će usklađeni s navedenim smjernicama i doneseni u rokovima propisanim Zakonom. Prilikom provedbe postupka donošenja Zakona uzet će se u obzir status donošenja navedenih smjernica te će na odgovarajući način biti prilagođeni rokovi donošenja a time i stupanja na snagu podzakonskih akata.
41	HGK	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 144.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Vezano na stavak 1. točka 15. predlaže se brisati jer predstavlja dodatno nepotrebno opterećenje obveznicima, a regulator ima mogućnost provjere u toku nadzora što je svakako svrsishodnije . Podredno, predlaže se utvrditi rok za dostavu krajem prvoga kvartala za tekuću godinu.	Nije prihvaćen	Rokovi kao, i sankcije za nedostavljanje Hrvatskoj narodnoj banci odnosno Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga plana rada za tekuću godinu i izvješće o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorima ili nedostavljanje u Zakonom propisanom roku (članak 63. stavak 2.) predloženi su u skladu sa sugestijama nadležnih nadzornih tijela. Pridržavanje navedenih rokova između ostalog nužno je i za pripremu i planiranje nadzora nad obveznicima.
42	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 63.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Vezano na odredbu stavka 2. predlaže se prolongiranje roka za dostavu godišnjeg plana rada za tekuću godinu i izvješća o radu za prethodnu godinu u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma do 31. ožujka. Udruženje leasing društava HGK: Predlaže se da se produlji propisani rok za izradu i dostavu Godišnjeg plana i Izvješća o radu u području SPNFT. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Predlaže se brisati stavak 2. jer, predstavlja dodatno nepotrebno opterećenje obveznicima, a regulator ima mogućnost provjere u toku nadzora što je svakako svrsishodnije . Podredno, predlaže se utvrditi rok za dostavu krajem prvoga kvartala za tekuću godinu.	Nije prihvaćen	Rokovi su predloženi u skladu sa sugestijama nadležnih nadzornih tijela te je pridržavanje istih i ispunjavanje obveza u predviđenim rokovima između ostalog nužno i za pripremu i planiranje nadzora nad obveznicima.
43	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 43.	Udruženje osiguravatelja HGK: Nejasno je određeno na koji način procijeniti, pratiti, saznati je li netko prestao biti politički izložena osoba. Nadalje, a u svezi s tim, postavlja se pitanje hoće li obveznici imati pristup podacima o politički izloženim osobama i svima koje se prema odredbama Nacrta Zakona smatraju politički izloženim osobama te hoće li se u tu svrhu pravovremeno ažurirati podaci Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Nadalje, otvara se pitanje zašto se bračni drug ili bliski suradnik tretira kao politički izložena osoba te kako pratiti takve osobe. Naime, do sada su takve osobe tretirane kao "bliske osobe-RCA (relatives and close associates)". Također, potrebno je u stavku 6. pojasniti značenje izraza „osobe koje se smatraju ekvivalentom bračnog druga“.	Nije prihvaćen	Navedena odredba u skladu je s člancima 20.-23. Direktive 2015/849. Odredbom članka 23. Direktive 2015/849 posebno je naglašeno da semjere iz članaka 20. i 21. također primjenjuju na članove obitelji ili na osobe za koje se zna da su bliski suradnici politički izloženih osoba. Nadalje, u tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku.Podzakonski akti bit će usklađeni s navedenim smjernicama. U pogledu pristupa podacima o politički izloženim osobama, podaci o imovinskom stanju dužnosnika su javni podaci i objavljuju se na temelju odredbi članka 8. stavka 10. Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Također, pogrešan je navod obveznika da se bračni drugovi ili bliski suradnici do sada nisu smatrali politički izloženim osobama (vidi članak 3. točka 34. i članak 32. stavak 3. važećeg Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma). Također, mišljenja smo da nije potrebno dodatno pojašnjavati izraz „osobe koje se smatraju ekvivalentom bračnog druga“ koji je također unesen u Nacrt prijedloga Zakona sukladno Direktivi 2015/849.
44	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 41.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Vezano na odredbu stavka 1. točke 5. smatramo da treba ostaviti uređenje kao dosada u kojem nije bila predviđena pojačana dubinska analiza. Ovakvo uređenje komplicira prikupljanje podataka i zahtjeva odobrenje višeg rukovodstva	Nije prihvaćen	Navedena odredba usklađena je s Preporukama FATF-a iz 2012. (Interpretativna nota za Preporuku 10 – poglavlje Pojačane mjere dubinske analize) te s člankom 18. Direktive 2015/849.
45	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 37.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Dosad smo imali slučajeve da nam strani državljani pošalju ovjerene dokumente sa Apostille u kojem slučaju se smatralo da je osoba bila nazočna pri uspostavljanju poslovnog odnosa. Molimo potvrdu navedenog jer nije najjasnije razgraničenje uloge javnog bilježnika kao treće osobe i kao tijela koje samo potvrđuje istinitost/vjerodostojnost potpisa i dokumenata.	Nije prihvaćen	Pogrešno je tumačenje obveznika da se u slučajevima kada strani državljani pošalju ovjerene dokumente sa Apostille smatra da je osoba bila nazočna pri uspostavljanju poslovnog odnosa. „Treće osobe“ sukladno Preporukama FATF-a iz 2012. (Interpretativna nota za Preporuku 17) mogu biti isključivo obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Treća osoba na temelju uspostavljenog poslovnog odnosa s obveznikom za tog obveznika provodi mjere dubinske analize stranke. Ukoliko javni bilježnik nije sklopio ugovor s drugim obveznikom na temelju kojega za tog drugog obveznika provodi mjere dubinske analize stranke, javni bilježnik se ne može smatrati trećom osobom.
46	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 36.	Udruženje osiguravatelja HGK: Vezano na odredbu stavka 5., a budući da u djelatnosti osiguranja pojam „eksternalizacija“ ima specifično značenje (članak 49. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009 i članak 104. Zakona o osiguranju „Narodne novine“, br. 30/2015.) iz razloga pravne sigurnosti predlaže se korištenje pojma/izraza koji neće izazivati pravne nejasnoće.	Nije prihvaćen	U pogledu članka 36. stavka 5. napominjemo da se isti odnosi na uspostavljanje ugovornog odnosa obveznika s vanjskim suradnicima i zastupnicima obveznika koji za obveznika na temelju ugovornog odnosa provode dubinsku analizu stranke (eksternalizacija ili zastupnički odnosi). Bitan je dio ove zakonske odredbe da se takvi vanjski suradnici i zastupnici obveznika smatraju dijelom obveznika, a ne trećom osobom. Slijedom navedenog, taj pojam nije potrebno dovoditi u kontekst pojma „eksternalizacija“ koji u drugim pojedinačnim propisima ima specifično značenje (članak 49. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2009 i članak 104. Zakona o osiguranju „Narodne novine“, br. 30/2015.).
47	HOK	ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE	uz članke 143.do146. Predlažemo u nadzoru Zakona predvidjeti kao prvo upravne mjere kojima bi se obrtnicima ukazalo na propuste, poučilo ih o načinu ispunjavanja obveze i odredilo primjereni rok za ispunjenje obveze. Novčane kazne treba propisati samo za slučaj da propust nije otklonjen. Iznos novčanih kazni koje su zapriječene za obrtnike od 10.000,00 kuna na više treba smanjiti. Obrazloženje: Kazne su previsoke jer se odnose uglavnom na ispunjavanje propisane forme. Kod obrtnika koji imaju mali opseg poslovanja rizik pranja novca ili financiranja terorizma izuzetno je mali te bi stoga i obveze trebale biti tome prilagođene. Ovako propisane kazne mogu se smatrati ozbiljnom preprekom poslovanju jer njihovo izricanje može prouzročiti zatvaranje obrta. Znatno veći učinak postigao bi se djelovanjem kroz nadzor kojim se ukazuje na propuste i poučava o načinu uklanjanja grešaka.	Nije prihvaćen	Upućujemo na točku (59) Preambule Direktive 2015/849 koja glasi: „Važnost borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma trebala bi potaknuti države članice da u nacionalnom zakonodavstvu utvrde administrativne sankcije i mjere koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće u slučaju nepoštovanja odredaba nacionalnih propisa kojima se prenosi ova Direktiva. Države članice trenutačno imaju uspostavljen širok raspon upravnih sankcija i mjera za kršenje ključnih odredaba prevencije. Ta različitost mogla bi biti pogubna za trud uložen u borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te postoji rizik da odgovor Unije ostane neujedinjen. Ova Direktiva stoga bi trebala predvidjeti raspon administrativnih sankcija i mjera dostupnih državama članicama barem za ozbiljno, opetovano ili sustavno kršenje načela povezanih s mjerama dubinske analize stranke, vođenjem evidencije, prijavama sumnjivih transakcija i unutarnjom kontrolom obveznika. Taj raspon sankcija i mjera trebao bi biti dostatno širok da državama članicama te nadležnim tijelima dopusti da uzmu u obzir razlike između obveznika, osobito između kreditnih institucija i financijskih institucija i ostalih obveznika, što se tiče njihove veličine, obilježja te prirode poslovanja. Pri prenošenju ove Direktive države članice trebale bi osigurati da se uvođenjem administrativnih sankcija i mjera u skladu s ovom Direktivom i kaznenopravnih sankcija u skladu s nacionalnim pravom ne krši načelo ne bis in idem.“. Također, člankom 58. stavkom 1. Direktive propisano je da Države članice osiguravaju da obveznici mogu snositi odgovornost za kršenje nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva u skladu s ovim člankom i člancima od 59. do 61. Svaka sankcija ili mjera koja iz toga proizlazi učinkovita je, proporcionalna i odvraćajuća.
48	HOK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 11.	Obveze propisane ovim člankom predlažemo urediti pojednostavljeno, tako da se za obrtnike kao mikro gospodarske subjekte propiše manji opseg obveza, odnosno da se utvrde obveze koje su primjerene pojedinoj obrtničkoj djelatnosti. Obrazloženje: Opseg obrtničkog poslovanja relativno je malen i stoga ispunjavanje svih propisanih obveza izaziva potrebu velikog angažmana rada i vremena i to u pravilu angažiranjem vanjskih stručnjaka, što posljedično znači i dodatne izdatke. Izdaci nisu u razmjeru sa stvarnom opasnošću jer su kod tako malog opsega poslovanja i rizici bitno neusporedivo manji nego kod velikih gospodarskih subjekata, a posebice u usporedbi s financijskim institucijama. Sprječavanju pranja novca kroz obrtničko poslovanje s klijentima bitno bi pomoglo pojednostavljenje obveza, jasno definiranje procesa, uvođenje obrazaca i više edukacije. Na taj način uklonile bi se brojne prepreke poslovanju koje proistječu iz važećih propisa, a donošenje novog Zakona je prilika za takav pristup.	Nije prihvaćen	Direktiva 2015/849 ne predviđa mogućnost posebnih izuzeća za obrtnike kao mikro gospodarske subjekte. Obveznik je opseg mjera i radnji sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma dužan provoditi na temelju Zakona, što uključuje i analizu rizika propisanu člankom 12. Nacrta prijedloga Zakona, a koja treba biti dokumentirana i razmjerna veličini obveznika, vrsti, opsegu i složenosti njegovog poslovanja te usklađena sa smjernicama koje će donositi nadzorna tijela.
49	HOK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 10.	Ovim člankom su predviđena izuzeća za financijsku djelatnost, ako se obavlja povremeno ili je rizik nizak. Po istom principu tražimo propisati i izuzetke za sve obrtničke djelatnosti.	Nije prihvaćen	Direktiva 2015/849 ne predviđa mogućnost posebnih izuzeća za sve obrtničke djelatnosti. Izuzeća iz članka 10. Nacrta prijedloga Zakona propisana su na temelju članka 2. stavka 3. Direktive 2015/849.
50	HOK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 9.	Odredbu članka 9. predlažemo izmijeniti na način da obrtnici izuzmu kao obveznici primjene mjera, a posebno u djelatnostima: - ovlaštenih mjenjača - priređivača igara na sreću za igre na automatima - zastupanja i posredovanja u osiguranju - pružanja poduzetničkih usluga - prometa plemenitih metala i dragog kamenja te proizvodima od njih - trgovine umjetničkim predmetima - posredovanja u prometu nekretninama - revizije, računovođe i poreznih savjetnika. Obrazloženje: Zakon sve obveznike propisuje na isti način, ne uzimajući pri tome u obzir niti veličinu poslovanja obrtnika o kojoj ovisi i pojava rizika koji se ovim Zakonom žele spriječiti, a niti kapacitete obrtnika da tako strogo propisane obveze ispune. Uzimajući u obzir da obrtnici najčešće djelatnost obavljaju sami, odnosno s jednim do dva radnika, njihove bi obveze trebalo ili posve ukinuti ili ih pojednostavniti i smanjiti tako da ne izazivaju nerazmjerno velike izdatke.	Nije prihvaćen	Novim Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva 2015/849. Dakle, donošenjem novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma hrvatski sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uskladit će se s europskom pravnom stečevinom na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a slijedom toga će se uskladiti i s Preporukama FATF-a (Financial Action Task Force - Skupina zemalja za financijsku akciju) iz 2012. godine i Preporukama Odbora MONEYVAL iz Četvrtog kruga evaluacije Republike Hrvatske u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz rujna 2013. Člankom 2. stavkom 1. Direktive2015/849 propisano je na koje se obveznike navedena direktiva primjenjuje. Također, člankom 4. stavkom 1. Direktive2015/849 propisano je da Države članice, u skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika, osiguravaju da područje primjene ove Direktive obuhvaća, u cijelosti ili djelomično, i profesije i kategorije poduzeća, koji nisu obveznici iz članka 2. stavka 1.
51	HOK	ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA	općenita primjedba Važećim Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma u obveze prema Zakonu uključen je niz obrtničkih djelatnosti. Praksa je pokazala da su propisane obveze za obrtnike kao mikro gospodarske subjekte prevelike jer su obveze takve prirode da ih obrtnici teško mogu samostalno ispuniti, a to znači da se poštivanjem obveza izazivaju dodatni troškovi usluga za izradu procjena rizika, dubinske analize i edukacije. Stoga bi kod donošenja novog Zakona o tome trebalo voditi računa i izuzeti obrtnike od obveze primjene mjera, odnosno vrstu i opseg mjera prilagoditi stvarnim potrebama u njihovu poslovanju i mogućnostima.	Nije prihvaćen	Novim Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. godine o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (dalje u tekstu: Direktiva 2015/849). Dakle, donošenjem novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma hrvatski sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uskladit će se s europskom pravnom stečevinom na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a slijedom toga će se uskladiti i s Preporukama FATF-a (Financial Action Task Force - Skupina zemalja za financijsku akciju) iz 2012. godine i Preporukama Odbora MONEYVAL iz Četvrtog kruga evaluacije Republike Hrvatske u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz rujna 2013. Člankom 2. stavkom 1. Direktive2015/849 propisano je na koje se obveznike navedena direktiva primjenjuje. Također, člankom 4. stavkom 1. Direktive2015/849 propisano je da Države članice, u skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika, osiguravaju da područje primjene ove Direktive obuhvaća, u cijelosti ili djelomično, i profesije i kategorije poduzeća, koji nisu obveznici iz članka 2. stavka 1.
52	HP-Hrvatska pošta d.d.	ZAKON O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA	Stječe se dojam da je Prijedlog Zakona pisan kao da su obveznici primjene istog samo financijske institucije.	Nije prihvaćen	Člankom 9. nacrta prijedloga Zakona obuhvaćeni su i obveznici koji nisu financijske institucije, a koji su dužni primjenjivati mjere i radnje propisane Zakonom, u skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika.
53	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 151.	Iz više razloga skraćenje transpozicijskog roka na 1. siječanj 2017. smatramo da nije realno te da obveznici i nadzorna tijela neće moći svoje poslovanje prilagoditi odredbama Nacrta prijedloga ZSPNFT-a u tako kratkom roku, pod uvjetom da novi zakon i bude donijet ove godine. Stoga se zalažemo da novi zakon stupi na snagu krajem transpozicijskog roka iz usvojene Direktive (EU) 2015/849, a to je 26. lipnja 2017. U tom slučaju izlišne su naše primjedbe u vezi članaka 93., 94. i 145. te bi novi zakon bio usklađen s odredbama Uredbe 2015/847.	Nije prihvaćen	Dana 12. veljače 2016. na ECOFIN-u usvojeni su zaključci kojima se poziva države članice EU da se usklade s odredbama Direktive 2015/849 do kraja 2016. godine.
54	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 147.	Predviđenim nacrtom amandmana Direktive (EU) 2015/849 skraćen je rok za transponiranje u nacionalna zakonodavstva do 1. siječnja 2017. Nastavno na navedeno, skraćeni su rokovi i za donošenje podzakonskih akata za čiju je izradu zadužena Hrvatska narodna banka. U stavku 1. predmetnog članka predlažemo da se rok od 30 dana produži na 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Hrvatska narodna banka dužna je kod izrade podzakonskog akta pridržavati se smjernica koje su izdala europska nadzorna tijela. Budući da navedene smjernice još nisu donesene te je potrebno provesti postupak javnog savjetovanja prilikom izrade podzakonskog akta, rok od 30 dana je vrlo teško ostvariv. Stavkom 3. određeno je da su nadzorna tijela dužna uskladiti provođenje nadzora s pristupom temeljenim na procjeni rizika do 1. siječnja 2017. Nastavno na navedeno predlažemo prijelazni rok od 90 dana, budući da Hrvatska narodna banka mora provesti reviziju metodologije nadzora sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te istu uskladiti s smjernicama europskih nadzornih tijela. Nadalje, budući da i obveznici moraju provesti reviziju svojih politika, procedura i postupaka te ih uskladiti s odredbama novog Zakona, predlažemo da im se ostavi prijelazni i završni rok od šest mjeseci.	Nije prihvaćen	U tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku. Podzakonski akti bit će usklađeni s navedenim smjernicama i doneseni u rokovima propisanim Zakonom. Prilikom provedbe postupka donošenja Zakona uzet će se u obzir status donošenja navedenih smjernica te će na odgovarajući način biti prilagođeni rokovi donošenja a time i stupanja na snagu podzakonskih akata.
55	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 147.	Članak 147. stavak 2. predlažemo da glasi: "Ministar financija donijet će pravilnik iz članka 94. ovoga zakona do 26. rujna 2017.".	Nije prihvaćen	U tijeku je donošenje smjernica Europskih nadzornih tijela te se isto planira u najskorijem roku. Podzakonski akti bit će usklađeni s navedenim smjernicama i doneseni u rokovima propisanim Zakonom. Prilikom provedbe postupka donošenja Zakona uzet će se u obzir status donošenja navedenih smjernica te će na odgovarajući način biti prilagođeni rokovi donošenja a time i stupanja na snagu podzakonskih akata.
56	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 86.	Nacrtom akcijskog plana uz Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, kao jedna od mjera (broj 7.), predviđena je mjera jačanja suradnje i razmjena informacija putem MIRS-a podskupine za nadzor s ciljem unaprjeđenja postojeće razine nadzora. Člankom 5. stavkom 3. određeno je da rad MIRS-a koordinira i usmjerava Ured za sprječavanje pranja novca. Nastavno na navedeno, predlažemo dodati sljedeći stavak: "Ured i ostala nadležna nadzorna tijela surađuju, razmjenjuju sve potrebne informacije te mogu koordinirati provođenje nadzora primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te će ujednačavati nadzornu praksu." Nacrtom zajedničkih smjernica europskih nadzornih tijela temeljem članka 48. stavka 10. Direktive 2015/849 o karakteristikama nadzora temeljenom na procjeni rizika predviđeno je prikupljanje širokog spektra informacija kako bi se proveo nadzor temeljen na procjeni rizika. Među inim radi se i o informacijama kojima raspolaže Ured za sprječavanje pranja novca. Zbog navedenog predlažemo da stavak 2. glasi: "Nadzorna tijela mogu zatražiti od Ureda dostavu podataka kojima Ured raspolaže, a koji podaci su nadzornom tijelu potrebni za postupak provođenja nadzora nad obveznikom."	Nije prihvaćen	Prijedlog uvođenja dodatnog stavka u članak 86. smatramo nepotrebnim. Člankom 86. stavkom 2. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da nadzorna tijela mogu zatražiti od Ureda dostavu podataka koje je Uredu dostavio obveznik, a koji podaci su nadzornom tijelu potrebni za postupak provođenja nadzora nad obveznikom. Prijedlog Hrvatske narodne banke ide u smjeru proširenja opsega podataka koje bi Ured bio dužan na temelju ove zakonske odredbe dostaviti nadzornom tijelu. Obzirom da Ured kao financijsko-obavještajna jedinica raspolaže klasificiranim podacima koji ne predstavljaju predmet nadzora (primjerice analiza sumnjivih transakcija i osoba koja se ne odnosi na primjenu mjera SPN/FT od strane obveznika nego na konkretan slučaj sa sumnjom na pranje novca ili financiranje terorizma).
57	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 84.	S obzirom da je Ured za sprječavanje pranja novca predlagatelj Zakona te sukladno članku 104. stavku 2. obavlja zadaće bitne za razvoj preventivnog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, predlažemo da Ured za sprječavanje pranja novca bude tijelo nadležno za donošenje mišljenja o provedbi Zakona, uz usuglašavanje s ostalim nadležnim nadzornim tijelima. Mišljenja smo da će se na navedeni način racionalnije postići svrha odredbe, a koja je jedinstvena primjena odredbi Zakona.	Nije prihvaćen	Razmotrit će se jasnije propisivanje ove odredbe kako bi bilo razvidno da je svako nadzorno tijelo zaduženo za davanje mišljenja obveznicima iz područja svoje nadležnosti, uz odgovarajuću suradnju s Uredom za sprječavanje pranja novca.
58	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 78.	Odredbama stavka 3. navedenog članka, Hrvatska narodna banka određuje se kao nadzorno tijelo nad pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost razmjene virtualnih valuta u redovna sredstva plaćanja te skrbničkih poslova povezanih s virtualnim valutama. Napominjemo, da je sukladno članku 4. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", broj 75/08. i 54/13.) Hrvatska narodna banka nadležna za poslove supervizije i nadzora u skladu sa zakonima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i platnih sustava. S obzirom da fizičke i pravne osobe koje obavljaju određene poslove vezane uz virtualne valute nisu licencirane od strane Hrvatske narodne banke niti se radi o financijskim institucijama koje ulaze u obuhvat nadležnosti Hrvatske narodne banke sukladno Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, smatramo da Hrvatska narodna banka ne može biti nadležno nadzorno tijelo za navedene kategorije obveznika. Nadalje, istim stavkom Hrvatska narodna banka određuje se i kao nadzorno tijelo za nadzor zastupnika institucija za platni promet iz druge države članice i distributere izdavatelja elektroničkog novca iz druge države članice. Napominjemo da zastupnici institucija za platni promet i distributeri izdavatelja elektroničkog novca mogu biti različiti pravni subjekti te predlažemo da se nadležnost za njihov nadzor od strane Hrvatske narodne banke ograniči samo na financijske institucije za čiji nadzor je Hrvatska narodna banka nadležna temeljem važećih propisa. Slijedom navedenog predlažemo da se članak 78. stavak 3. izmijeni tako da glasi: "(3) Hrvatska narodna banka nadzire provedbu ovoga Zakona kod obveznika iz članka 9. stavka 2. točke 1., 2., 5. i 10. te njihovih podružnica iz drugih država članica i trećih država, a koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad i kod zastupnika institucija za platni promet iz druge države članice i distributera izdavatelja elektroničkog novca iz druge države članice ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom.". Mišljenja smo da ovakvo sužavanje kruga obveznika obuhvaćenih nadzorom Hrvatske narodne banke ne bi imalo negativne posljedice jer je člankom 78. stavkom 1. Nacrta prijedloga ZSPNFT-a ionako predviđen nadzor provedbe navedenog Zakona kod svih obveznika iz članka 9. od strane Financijskog inspektorata.	Nije prihvaćen	U nacrtu prijedloga Zakona detaljnije će biti razrađena nadležnost pojedinih nadzornih tijela sukladno međunarodnim standardima.
59	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 77.	Člankom 77. određena su nadležna nadzorna tijela. Smatramo da je kao nadležno nadzorno tijelo nužno navesti i Ured za sprječavanje pranja novca, budući da je člankom 104. stavkom 1. točkama 9., 10. i 11. propisano da Ured za sprječavanje pranja novca kao svoje zadaće obavlja neizravne i izravne nadzore obveznika te podnosi optužni prijedlog tijelu nadležnom za vođenje prekršajnog postupka.	Nije prihvaćen	Razmotrit će se jasnije formuliranje ovih članaka.
60	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 10.	U stavku 10. stavku 4. predlažemo navesti tijelo koje će izvijestiti Europsku komisiju o promjenama izuzeća.	Nije prihvaćen	Nije potrebno posebno navoditi tijelo koje će obavijestiti Europsku komisiju o promjenama izuzeća. Nositelj izrade nacrta prijedloga Zakona je Ministarstvo financija te će isto na uobičajeni način, izravno ili putem Stalnog predstavništva, obavijestiti Europsku komisiju o eventualnim promjenama izuzeća propisanih Zakonom.
61	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 75.	Stavak 1- propisano je da obveznik čuva pripadajuću dokumentaciju koja se odnosi na dubinsku analizu stranke i povremene transakcije 10 godina nakon izvršene transakcije, prestanka poslovnog odnosa ili pristupa sefu. Prijedlog: brisati tekst "i povremene transakcije" Obrazloženje: ne uklapa se u tekst članka i nije jasno što se hoće reći i postići Stavak 2 – označen je kao stavak 3 Napomena uz stavak 2): ako će se područje prikupljanja podataka za povremene transakcije koje su prijenosi novčanih sredstava u iznosu većem od 1.000 eura urediti kako je propisano Uredbom 2015/847, tada za njih nije potrebno prikupiti ID dokument stranke koja obavlja takvu povremenu transakciju, već samo neke podatke s ID dokumenta.	Nije prihvaćen	Člankom 16. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona propisani su slučajevi kada je obveznik dužan obaviti dubinsku analizu stranke. Pojam „povremene transakcije“ navodi se u članku 75. stavku 1. iza pojma dubinske analize kako bi se naglasilo da se dubinska analiza (a time i prikupljanje odnosno čuvanje dokumentacije) obavlja i u slučajevima kada se radi o povremenim transakcijama propisanima člankom 16. stavkom 1. Člankom 11. stavkom 1. b) ii) Direktive 2015/849 propisano je da su obveznici dužni provoditi mjere dubinske analize stranke i prilikom izvršavanja povremene transakcije koja predstavlja prijenos novčanih sredstava definiran člankom 3. točkom 9. Uredbe (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća, koja premašuje iznos od 1 000 EUR. Člankom 13. Direktive 2015/849 propisano je između ostalog što obuhvaćaju mjere dubinske analize stranke. Uredbom 2015/847 utvrđuju se pravila o informacijama o platiteljima i primateljima koje su priložene prijenosima novčanih sredstava u bilo kojoj valuti radi sprečavanja, otkrivanja ili istraživanja pranja novca ili financiranja terorizma, kada barem jedan od pružatelja platnih usluga uključenih u prijenos novčanih sredstava ima poslovni nastan u Uniji. Dakle, Uredbom 2015/847 nisu propisani svi podaci i informacije kojima obveznik raspolaže u okviru provedbe mjera dubinske analize stranke na temelju Zakona, nego samo informacije o platiteljima i primateljima koje su priložene prijenosima novčanih sredstava.
62	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 68.	Stavak 1- propisana obveza unutarnje revizije najmanje jednom godišnje Prijedlog: propisati obvezu revizije najmanje jednom u dvije godine. Stavak 2 – propisuje da unutarnja revizija procjenjuje djelotvornost sustava unutarnjih kontrola. Primjedba: Budući da SPN nije dio sustava unutarnjih kontrola, stavak 2. nije jasan.	Nije prihvaćen	Unutarnja revizija procjenjuje adekvatnosti, učinkovitosti i djelotvornosti sustava unutarnjih kontrola i na temelju objektivnih dokaza osigurava dostatnu razinu sigurnosti da je provođenje politika, kontrola i postupaka u funkciji smanjivanja i djelotvornog upravljanja rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma. Svrha unutarnje revizije jest uočavanje i sprječavanje nepravilnosti u provedbi Zakona i poboljšanje unutarnjeg sustava u otkrivanju sumnjivih transakcija i osoba. Stoga je istu sukladno odredbama Zakona potrebno provoditi najmanje jednom godišnje.
63	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 63.	Stavak 2) Propisana je obveza dostave HNB-u plana rada za tekuću godinu i izvješća o radu za prethodnu godinu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine. Prijedlog: brisati propisanu obvezu jer to je obveza koju u kreditnim institucijama imaju funkcije unutarnjih kontrola (usklađenost, unutarnja revizija i kontrola rizika) što SPN nije. Podredno: odlukom HNB funkcija usklađenosti (unutar koje se SPN u bankama najčešće organizacijski nalazi i može najbolje uspoređivati) mora svoj plan rada te izvješće o radu u protekloj godini dostaviti najkasnije do 31. ožujka tekuće godine pa predlažemo isti rok i za SPN funkciju.	Nije prihvaćen	Rokovi su predloženi u skladu sa sugestijama nadležnih nadzornih tijela te je pridržavanje istih i ispunjavanje obveza u predviđenim rokovima između ostalog nužno i za pripremu i planiranje nadzora nad obveznicima.
64	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 50.	Prijedlog: novim prijedlogom Zakona treba urediti mogućnost utvrđivanja i provjere identiteta stranke bez njezine nazočnosti putem video elektroničke identifikacije koja se primjenjuje na stranke fizičke osobe ako su ispunjeni uvjeti propisani zakonom koji uključuju dodatne pojačane mjere sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u svrhu umanjenja inicijalno utvrđenog visokog rizika. Pored navedenog, predlažemo da se razmotri njemački model provođenja postupaka utvrđivanja i provjere identiteta stranke fizičke osobe putem video identifikacije stranke pri čemu moraju biti zadovoljeni svi zakonom propisani uvjeti provođenja video elektroničke identifikacije stranke kako bi se moglo smatrati da je provedena identifikacija stranke koja je nazočna. Primjerice, njemačkim zakonom je propisano da regulatorno tijelo certificira aplikaciju, ako navedena aplikacija zadovoljava sve propisane detaljne zakonske uvjete. Također, propisuju se značajke osobne isprave koja je prihvatljiva za „snimanje“ tijekom video poziva.	Nije prihvaćen	Prijedlog je razmotren te je utvrđeno da u ovome trenutku nije potrebno posebno Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisivati mogućnost utvrđivanja i provjere identiteta stranke bez njezine nazočnosti putem video elektroničke identifikacije. U slučaju uspostavljanja poslovnog odnosa s nenazočnom strankom potrebno je provesti mjere iz članka 49. Zakona.
65	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 49.	(1) Ako stranka nije fizički nazočna kod obveznika prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, obveznik je dužan u okviru mjera pojačane dubinske analize, osim mjera iz članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, provesti sljedeće dodatne mjere: 3. primijeniti mjeru da se prvo plaćanje stranke izvrši s računa koji stranka u svoje ime ima otvoren kod druge kreditne institucije. I dalje nije jasno definirano tko se smatra NFTF strankom jer zakon kaže "obveznik je dužan u okviru mjera pojačane dubinske analize...", a obveznik ZSPNFT-a je također javni bilježnik koji ovjerava punomoći za otvaranje i raspolaganje računom. također u nepokretne osobe koje nemaju otvoren račun ni u jednoj kreditnoj instituciji neće imati mogućnost otvaranja računa – u suprotnosti s odredbama PAD (Payment Account Directive)	Nije prihvaćen	Vezano za komentar uz članak 49. i nenazočnost stranke prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, i upit obveznika tko se smatra nenazočnom strankom navodimo da se takvom strankom smatra stranka koja nije osobno nazočna kod obveznika s kojim uspostavlja poslovni odnos prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stranke. U pogledu konkretnog primjera s javnim bilježnikom potrebno je uzeti u obzir obavlja li javni bilježnik poslove kao treća osoba, na temelju ugovornog odnosa s obveznikom koji uspostavlja poslovni odnos sa strankom.
66	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 48.	Stavak 1) točka 1. Prijedlog: brisati riječi "i njezinom stvarnom vlasniku" Obrazloženje: kada se radi o dionicama na donositelja tada je uvijek neizvjesno tko je u fizičkom posjedu tih dionica te se nikada ne može sa sigurnošću utvrditi tko ih drži. Stavak 1) točka 3. Prijedlog: brisati riječi "i imovine". Obrazloženje: obveznik može prikupiti dodatne podatke o izvoru sredstava za transakcije koje se preko njega provode, ali ne može prikupiti podatke o ukupnoj imovini pravne osobe.	Nije prihvaćen	Utvrđivanje i provjera identiteta stvarnog vlasnika stranke jedna je od temeljnih mjera dubinske analize. Direktiva 2015/849 u članku 10 stavku 2. propisuje da su države članice dužne poduzeti mjere za sprječavanje zlouporabe dionica koje glase na donositelja i isprava o vlasništvu dionica koje glase na donositelja. Također, u Prilogu III. Direktive 2015/849 u popisu čimbenika i vrsta dokaza mogućeg višeg rizika iz članka 18. stavka 3., među čimbenicima rizika stranke pod točkom d) navode se društva koja imaju nominalne dioničare ili dionice na donositelja. Stoga je ova odredba Nacrta prijedloga Zakona formulirana na način da obuhvaća i prikupljanje i provjeravanje dodatnih podataka o djelatnosti stranke i njezinom stvarnom vlasniku. U pogledu komentara na stavak 3. točku 3. ovoga članka, napominjemo da se ovdje ne radi o obvezi obveznika da prikuplja podatke o ukupnoj imovini pravne osobe.
67	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 47.	Stavak 3) točka 1. Prijedlog: u točki 1. brisati riječi "i ažurira identifikacijske podatke o stranci i njenom stvarnom vlasniku" Obrazloženje: Nije produktivno multipliciranje rokova u kojima se ažurira dokumentacija o klijentu. Smatramo da ako analiza pokaže da se radi o sumnjivoj transakciji i ista bude prijavljena prema Uredu, tada klijent dobiva visoki rizik, ulazi u grupu klijenata za koje se mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa primjenjuje najčešće te će se unutar toga izvršiti ažuriranje identifikacijskih podataka i podataka o stvarnom vlasniku, ako isti nisu ažurni.	Nije prihvaćen	Netočan je navod obveznika da se mjera (najčešćeg) stalnog praćenja poslovnog odnosa primjenjuje kada sumnjiva transakcija bude prijavljena prema Uredu, i tada klijent dobiva visoki rizik. Mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa jedna je od mjera dubinske analize koja se redovito primjenjuje sukladno članku 15, Nacrta prijedloga Zakona. Nadalje, člankom 47. stavkom 3. točkom 1. ne propisuju se rokovi u kojima se obavlja ažuriranje identifikacijskih podataka o stranci i njezinom stvarnom vlasniku.
68	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 46.	Stavak 1) točka 6. Propisuje da prvo plaćanje u poslovnoj aktivnosti treba biti obavljeno s računa klijenta koji se vodi kod banke koja provodi CDD na isti način kako je to propisano Zakonom. Prijedlog: brisati točku 6. Stavka 1) Obrazloženje: Na primjeru klijenta iz države BIH zaključujemo da bismo takvog klijenta mogli primiti u poslovni odnos samo ako ima otvoren račun u BIH u nekoj od banaka koje su članice grupacije neke od EU banaka (osim ako već nema račun negdje unutar EU), jer bi mogli zaključiti da EU banke u BIH osiguravaju jednaku primjenu EU propisa u svojim poslovnim jedinicama u BIH. Ako stranka nema račun u nekoj takvoj banci tada bismo klijenta trebali tražiti da nam dostavi dokaz da npr. Union banka dd (pretežno u vlasništvu države) provodi mjere CDD jednakovrijedne kao i RH. Ovakvo otežavanje procesa otvaranja računa za građane moglo bi biti u suprotnosti sa Zakonom o računu za plaćanje potrošača koji je u pripremi temeljem Direktive 2014/92 koji za osnovni račun izričito navodi da uvjeti za otvaranje osnovnog računa ne smiju biti diskriminirajući. Jednako kao na građane naša se primjedba odnosi i na poslovne subjekte.	Nije prihvaćen	Odredba članka 46. Nacrta prijedloga Zakona sačinjena je na temelju prijedloga Direktive o izmjenama i dopunama Direktive 2015/849. U navedenom prijedlogu Direktive predložene su konkretne mjere pojačane dubinske analize prema klijentima iz visokorizičnih trećih država. Rasprava o prijedlogu Direktive je u tijeku te će se odredba ovoga članka uskladiti s konačnim tekstom Direktive o izmjenama i dopunama Direktive 2015/849. Nadalje, dana 20. rujna 2016. u Službenom listu Europske unije broj L 254/1 objavljena je Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1675 o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih država sa strateškim nedostacima.
69	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 18.	Prijedlog: Budući da Uredba 2015/847 o informacijama koje su priložene pri prijenosu novčanih sredstava propisuje uži opseg podataka u usporedbi s odredbom članka 20. stavak 1. točka 1. Nacrta Zakona, predlažemo da se u članku 20. doda nova točka koja će definirati opseg informacija koje se prikupljaju pri obavljanju povremenih transakcija većih od 1.000 eura koje predstavljaju prijenos novčanih sredstava sukladno citiranoj Uredbi. Podredno: predlažemo da se u članku 18. ili 20. doda odredba da će opseg informacija koje se prilažu biti uređen Pravilnikom koji donosi Ministar financija.	Nije prihvaćen	Člankom 11. stavkom 1. b) ii) Direktive 2015/849 propisano je da su obveznici dužni provoditi mjere dubinske analize stranke i prilikom izvršavanja povremene transakcije koja predstavlja prijenos novčanih sredstava definiran člankom 3. točkom 9. Uredbe (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća, koja premašuje iznos od 1 000 EUR. Člankom 13. Direktive 2015/849 propisano je između ostalog što obuhvaćaju mjere dubinske analize stranke. Uredbom 2015/847 utvrđuju se pravila o informacijama o platiteljima i primateljima koje su priložene prijenosima novčanih sredstava u bilo kojoj valuti radi sprečavanja, otkrivanja ili istraživanja pranja novca ili financiranja terorizma, kada barem jedan od pružatelja platnih usluga uključenih u prijenos novčanih sredstava ima poslovni nastan u Uniji. Dakle, Uredbom 2015/847 nisu propisani svi podaci i informacije kojima obveznik raspolaže u okviru provedbe mjera dubinske analize stranke na temelju Zakona, nego samo informacije o platiteljima i primateljima koje su priložene prijenosima novčanih sredstava.
70	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 13.	Stavak 1 - Primjedba: formulacija "obveznik je dužan uspostaviti i provoditi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola" sugerira da se SPN smatra dijelom sustava unutarnjih kontrola sukladno člancima 105-108 Zakona o kreditnim institucijama. Ovakvu formulaciju treba izbjeći jer SPN nije dio sustava unutarnjih kontrola. Ako se SPN planira uključiti u sustav unutarnjih kontrola u budućnosti, treba imati u vidu odredbu članka 106. Stavak 2. ZOKI da pojedina kontrolna funkcija ne može biti organizirana u sklopu druge kontrolne funkcije. U praksi je funkcija Usklađenosti nadređena SPN-u, pri čemu Usklađenost u kreditnoj instituciji nije odgovorna za SPN. Primjedba se odnosi i na sve ostale članke u kojima se rabi termin "djelotvoran sustav unutarnjih kontrola".	Nije prihvaćen	Pojam „sustav unutarnjih kontrola“ koji se koristi u Nacrtu prijedloga Zakona podrazumijeva skup svih mjera i radnji koje obveznik provodi u skladu s navedenim Zakonom.
71	Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 9.	Predlažemo članak 9. stavak 2. točku 7. nadopuniti da glasi "7. mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi i mirovinska osiguravajuća društva za isplatu mirovina na temelju izravnih jednokratnih uplata osoba kako je određeno zakonom kojim se uređuju mirovinska osiguravajuća društva te društva za dokup mirovine". Mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje mirovine temeljem uplata doznaka iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kao i temeljem izravnih jednokratnih uplata osoba. Obvezni mirovinski fondovi nisu obveznici ovog zakona budući da se radi o uplati 25% obveznih doprinosa iz bruto plaće zaposlenika dok se 75% istog doprinosa uplaćuje u državnu riznicu za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Nakon priznanja prava na mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje moguće je ostvariti mirovinu temeljem uplaćenih doprinosa u obvezne mirovinske fondove na način da se sredstva doznačuju izabranom mirovinskom osiguravajućem društvu putem Središnjeg registra osiguranika. Smatramo da nema nikakve osnove da mirovinsko osiguravajuće društvo za ove korisnike mirovina provodi mjere iz predloženog zakona. Dobrovoljni mirovinski fondovi provode mjere iz zakona u fazi uplate doprinosa za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Nakon završene faze štednje, kada član fonda želi ugovoriti isplatu mirovine, ukupan iznos se doznačuje mirovinskom osiguravajućem društvu radi sklapanja ugovora o mirovini. Jednom sklopljen ugovor o mirovini nije moguće promijeniti. Budući da su sredstva na računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu provjerena i poznata u fazi uplate i štednje smatramo da nema potrebe još jednom raditi provjeru i provoditi mjere iz zakona odnosno raditi dvostruku provjeru istih sredstava. Za izravne jednokratne uplate osoba (uplate neto primitka fizičke osobe ili pravne osobe za fizičku osobu) u mirovinsko osiguravajuće društvo smatramo da postoji potreba provođenja mjera iz zakona i stoga predlažemo navedenu izmjenu u tekstu članka 9. stavka 2. točke 7. Obvezni mirovinski fondovi nisu obveznici ovog zakona budući da se radi o uplati 25% obveznih doprinosa iz bruto plaće zaposlenika dok se 75% istog doprinosa uplaćuje u državnu riznicu za mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Nakon priznanja prava na mirovinu u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje moguće je ostvariti mirovinu temeljem uplaćenih doprinosa u obvezne mirovinske fondove na način da se sredstva doznačuju izabranom mirovinskom osiguravajućem društvu putem Središnjeg registra osiguranika. Smatramo da nema nikakve osnove da mirovinsko osiguravajuće društvo za ove korisnike mirovina provodi mjere iz predloženog zakona. Dobrovoljni mirovinski fondovi provode mjere iz zakona u fazi uplate doprinosa za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Nakon završene faze štednje, kada član fonda želi ugovoriti isplatu mirovine, ukupan iznos se doznačuje mirovinskom osiguravajućem društvu radi sklapanja ugovora o mirovini. Jednom sklopljen ugovor o mirovini nije moguće promijeniti. Budući da su sredstva na računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu provjerena i poznata u fazi uplate i štednje smatramo da nema potrebe još jednom raditi provjeru i provoditi mjere iz zakona odnosno raditi dvostruku provjeru istih sredstava. Za izravne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo smatramo da postoji potreba provođenja mjera iz zakona i stoga predlažemo navedenu izmjenu u tekstu članka 9. stavka 2. točke 7.	Nije prihvaćen	Sukladno mišljenju HANFA-e u članku 9. stavku 2. točki 7. termin „mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima“ izmijenjen je u „mirovinska društva u dijelu svojeg poslovanja koji se odnosi na upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima“. Navedeno se temelji iz razloga jer mirovinska društva mogu upravljati s obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima istovremeno.
72	Privredna banka Zagreb d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 49.	Komentar na čl. 49, st. 1. t. 2. - na koji način je moguće dodatno provjeriti /potvrditi isprave o identitetu stranke od druge kreditne institucije kad nema mogućnosti razmjene tih podataka između Banaka zbog obveze čuvanja bankovne tajne.	Nije prihvaćen	Odredba članka 49. stavka 1. točke 2. glasi: „dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od druge kreditne institucije“. Slijedom navedenog, smatramo da je odredba zakona provediva u praksi. također, na temelju komentara i prijedloga obveznika postavljenog tijekom ove javne objave, navedena točka bit će dopunjena i s pojmom financijske institucije te će glasiti: „dodatno provjeriti podnesene isprave ili ih dodatno potvrditi od druge kreditne ili financijske institucije“.
73	Privredna banka Zagreb d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 46.	Komentar na čl. 46. st. 1. t. 6. i čl. 49. st. 1. t. 3: Potencijalno problematične odredbe čl. 46, st. 4., točka 6 (mjere pojačane dubinske analize koje se primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država) i čl. 49,st., točka 3. (nenazočnost stranke prilikom utvrđivanja identiteta) kojima je propisana obveza Banke da je dužna primijeniti mjeru da se prvo plaćanje stranke izvrši sa računa koji stranke u svoje ime ima otvoren kod druge institucije. Pitanje je treba li stranka točno navesti sa kojeg konkretno računa i koje banke će ići prvo plaćanje te je li taj račun bio otvoren FTF s obzirom da ne postoji razmjena o tim podacima između Banaka. Nadalje, u praksi će biti problem ako će u tu kategoriju klijenata ući osobe državljani BiH zbog potencijalno velikog broja klijenata koji gravitiraju prema RH odnosno kontrola prve transakcije. Također na koji način dodatno provjeriti /potvrditi isprave o identitetu stranke od druge kreditne institucije kad također nema mogućnosti razmjene tih podataka između Banaka te kolika je izloženost Banke riziku plaćanja kazni zbog odredbe koja nije primjenjiva u praksi zbog obveze čuvanja bankarske tajne. Nadalje postavlja se pitanje nastavno na čl.46 u čiju nadležnost spada sastavljanje liste/popisa visokorizičnih trećih država, odnosno njihovo ažuriranje I dalje nije jasno definirano tko se smatra NFTF strankom jer zakon kaže "obveznik je dužan u okviru mjera pojačane dubinske analize...", a obveznik ZSPNFT-a je također javni bilježnik koji ovjerava punomoći za otvaranje i raspolaganje računom. također u nepokretne osobe koje nemaju otvoren račun ni u jednoj kreditnoj instituciji neće imati mogućnost otvaranja računa – u suprotnosti s odredbama PAD (Payment Account Directive)	Nije prihvaćen	Odredba članka 46. Nacrta prijedloga Zakona sačinjena je na temelju prijedloga Direktive o izmjenama i dopunama Direktive 2015/849. U navedenom prijedlogu Direktive predložene su konkretne mjere pojačane dubinske analize prema klijentima iz visokorizičnih trećih država. Rasprava o prijedlogu Direktive je u tijeku te će se odredba ovoga članka uskladiti s konačnim tekstom Direktive o izmjenama i dopunama Direktive 2015/849. Nadalje, dana 20. rujna 2016. u Službenom listu Europske unije broj L 254/1 objavljena je Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1675 o dopuni Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem visokorizičnih trećih država sa strateškim nedostacima. Vezano za komentar uz članak 49. i nenazočnost stranke prilikom utvrđivanja i provjere identiteta, i upit obveznika tko se smatra nenazočnom strankom navodimo da se takvom strankom smatra stranka koja nije osobno nazočna kod obveznika s kojim uspostavlja poslovni odnos prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stranke.
74	UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 9.	Iz popisa obveznika primjene zakona (Čl.9. st.2.) predlažemo BRISATI slijedeće subjekte: 11. ovlašteni mjenjači 13. pravne i fizičke osobe koje obavljaju poslove u vezi s djelatnošću:  j) zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnom osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima  k) posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnom osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima  l) pružanja poduzetničkih ili fiducijarnih usluga ( ?? nejasno je o kojim se uslugama radi, nigdje nema definicije – svi poduzetnici pružaju poduzetničke usluge)  m) prometa plemenitih metala i dragog kamenja te proizvodima od njih  n) trgovine umjetničkim predmetima i antikvitetima  o) organiziranja ili provođenja dražbi  p) posredovanja u prometu nekretninama 14. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti:  a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođe, porezni savjetnici Alternativni prijedlog: Navedene djelatnosti imenovati kao posebnu kategoriju malih i povremenih obveznika čije je obveza jedino prijavljivanje nadležnom tijelu točno propisanih okolnosti (klijenata određenih karakteristika, transakcija preko određenih iznosa i sl…) bez ikakve dubinske analize ili procjene. Zakonom ili podzakonskim propisom trebalo bi za svaku pojedinu djelatnost propisati koje su to konkretno situacije, na način da budu prilagođene toj djelatnosti, te kreirati jednostavan obrazac prijave. Nikakve druge obveze ne treba im nametati. Obrazloženje: Poduzetnici u navedenim djelatnostima nemaju nikakvih stručnih znanja, iskustava, a niti resursa da bi mogli obavljati procjenu rizika od pranja novca ili terorizma. Većina tih obveznika ima samo jednog ili par radnika. Način na koji je sada postavljeno funkcioniranje tog sustava potpuno je neučinkovito jer sve ove male djelatnosti odrađuju obveze samo formalno, da ne bi bile izložene kažnjavanju, za to plaćaju znatna sredstva koja im nitko ne nadoknađuje, neproduktivno troše puno radnog vremena na nešto što im je potpuno nerazumljivo. Godišnje edukacije svode se na bezobrazno skupe seminare na kojima se sluša uvijek ista općenita priča, a ne dobiva nikakva konkretna pomoć za pojedine djelatnosti i obveze. Smatramo da bi se obveznicima trebalo ostaviti samo financijsko – novčarski sektor, fondovi i slične institucije koje imaju resursa (ljudskog, tehničkog i financijskog) da koliko-toliko kvalitetno odrade taj veliki i kompleksan posao. Eventualno, ako se ostale djelatnosti ne mogu potpuno osloboditi obveze (iako se Uredbe EU odnose uglavnom na novčarski sustav), obveze bi trebale biti krajnje jednostavne i konkretizirane – prijaviti određenu situaciju na određenom obrascu. Svu stručnu analizu, obradu, uparivanje….. dostavljenih podataka trebaju vršiti stručne osobe nadležnih državnih tijela kojima je to struka i posao i koji mogu kvalitetno procijeniti određene rizike. Ovako država prebacuje svoj posao i odgovornost na osobe kojima to nije posao niti ga mogu obaviti.	Nije prihvaćen	Novim Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se Direktiva 2015/849. Dakle, donošenjem novog Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma hrvatski sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uskladit će se s europskom pravnom stečevinom na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a slijedom toga će se uskladiti i s Preporukama FATF-a (Financial Action Task Force - Skupina zemalja za financijsku akciju) iz 2012. godine i Preporukama Odbora MONEYVAL iz Četvrtog kruga evaluacije Republike Hrvatske u odnosu na provedbu mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz rujna 2013. Člankom 2. stavkom 1. Direktive2015/849 propisano je na koje se obveznike navedena direktiva primjenjuje. Također, člankom 4. stavkom 1. Direktive2015/849 propisano je da Države članice, u skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika, osiguravaju da područje primjene ove Direktive obuhvaća, u cijelosti ili djelomično, i profesije i kategorije poduzeća, koji nisu obveznici iz članka 2. stavka 1.
75	HGK	GLAVA VI. POLOŽAJ, TEMELJNI ZADACI I NADLEŽNOSTI UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA, Članak 114.	Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: Odredbu stavka 2. točka 2. kojom je regulirano privremeno izimanje određene dokumentacije, dr žimo prihvatljivom jedino ako se radi o preslikama dokumenata. Radi se o dokumentima od važnosti za poslovanje i od značenja su za dokazivanje u okviru raznih postupaka iz kojeg razloga se ne slažemo sa izuzimanjem izvornika. Dodatno nije riješeno pitanje naknade štete u slučaju gubitka dokumentacije.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
76	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 74.	Udruženje osiguravatelja HGK: Članak 69. i članak 74. stavak 1. Značenje izraza „obrada osobnih podataka“ definirano je u Zakonu o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, br. 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12) te je pogrešno korištenje izraza „prikupljanje i obrada“ kao i „prikupljanje, obrada i korištenje“, budući da su sukladno navedenom Zakonu i prikupljanje osobnih podataka i korištenje osobnih podataka obuhvaćeni izrazom „obrada osobnih podataka“. Potrebno je uskladiti terminologiju u spomenuta dva zakona.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
77	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 69.	Udruženje osiguravatelja HGK: Članak 69. i članak 74. stavak 1. Značenje izraza „obrada osobnih podataka“ definirano je u Zakonu o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, br. 103/03, 118/06, 41/08, 130/11 i 106/12) te je pogrešno korištenje izraza „prikupljanje i obrada“ kao i „prikupljanje, obrada i korištenje“, budući da su sukladno navedenom Zakonu i prikupljanje osobnih podataka i korištenje osobnih podataka obuhvaćeni izrazom „obrada osobnih podataka“. Potrebno je uskladiti terminologiju u spomenuta dva zakona.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
78	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 55.	Udruženje osiguravatelja HGK: U stavku 6. pogrešno se upućuje na obavijest „iz prethodnog stavka“. Trebalo bi upućivati na obavijest „iz stavka 1. ovoga članka“ budući da svi obveznici u prijavi moraju navesti i obrazložiti razloge koji upućuju da postoje razlozi na sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, a ne samo obveznici koji su navedeni u prethodnom stavku (stavak 5.) tj. obveznici koji obavljaju profesionalne djelatnosti.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
79	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 49.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: U odnosu na odredbu stavka 1. točka 2. napominjemo kako se se na temelju važećeg Zakona podnesene isprave mogle potvrditi i kod financijske institucije. Predlaže se uvrstiti i tu mogućnost.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
80	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 38.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Odredbe članka 38. društvima za upravljanje investicijskim fondovima sa značajnim brojem klijenata stvaraju veliku količinu operativnog posla koji može biti riješen kroz IT ili pristup arhivu. Stoga se predlaže dopuniti članak 38., stavci 1.,2. i 3. tako da glasi: “Pribavljanje podataka i dokumentacije od treće osobe Članak 38. (1) Treća osoba koja provede dubinsku analizu stranke dužna je obvezniku bez odlaganja dostaviti ili učiniti dostupnima dobivene podatke o stranci, stvarnom vlasniku te svrsi i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa . (2) Obveznik je dužan uspostaviti odgovarajuće procedure kako bi osigurao da od treće osobe dobije preslike identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke, uključujući kada su dostupni i podatke prikupljene temeljem kvalificiranog certifikata za elektroničke potpise i elektroničke pečate, kao i podatke o utvrđivanju i provjeri identiteta stranke ili stvarnog vlasnika ili pristup istima. (3) Treća osoba dužna je obvezniku bez odlaganja dostaviti ili učiniti dostupnima presliku identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je provela dubinsku analizu stranke i pribavila podatke o stranci.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
81	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 31.	Udruženje osiguravatelja HGK: Pogrešno je napisan broj članka. Ispravan broj članka je 32 budući da mu prethodi članak 31., a slijedi članak 33. Podatke iz stavka 1. trebalo bi dopuniti s podatkom o mjestu rođenja stvarnog vlasnika budući je taj podatak obveznik dužan prikupiti temeljem članka 20. stavka 1. točka 4. i da je taj podatak sadržan Registru stvarnih vlasnika temeljem članka 31. stavak 3. Nadalje, podatak o boravištu koji se navodi u stavku 1. nije relevantan budući da se od obveznika temeljem članka 20. stavka 1. točka 4. traži isključivo pribavljanje podatka o prebivalištu. Osim toga, podatak o boravištu nije niti sadržan u Registru stvarnih vlasnika temeljem članka 31. stavak 3. Udruženje leasing društava HGK: U vezi s Registrom stvarnih vlasnika potrebno je pojasniti sljedeće:  hoće li obveznicima Izvod iz registra vrijediti kao Izjava o stvarnom vlasniku ukoliko istu nije nabavio od pravnog subjekta  hoće li obveznici morati plaćati neku naknadu za pristup podacima  hoće li postojati prijelazni period unutar kojega će se za AML kontrolu moći koristiti postojeći obrasci Izjave o stvarnom vlasniku  ukoliko je obveznik prikupio svu potrebnu dokumentaciju treba li dodatno vaditi Izvod iz registra stvarnih vlasnika	Prihvaćen	U pogledu pitanja Udruženja leasing društava HGK napominjemo sljedeće. 1. Izvod iz Registra stvarnih vlasnika je izvod iz registra koji vodi nadležno državno tijelo. Izjava je dokument koji se neposredno prikuplja od stranke. Člankom 30. stavkom 7. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da se obveznici prilikom utvrđivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika stranke ne smiju isključivo oslanjati na podatke iz Registra stvarnih vlasnika. Postupak utvrđivanja stvarnog vlasnika temelji se na procjeni rizika. Iz navedenih razloga nije moguće dati jednoznačan odgovor hoće li obveznicima Izvod iz registra vrijediti kao Izjava o stvarnom vlasniku ukoliko istu nije nabavio od pravnog subjekta obzirom da isto ovisi o provedenoj procjeni rizika. 2. Direktiva 2015/849 u članku 30. stavku 5. propisuje da pristup informacijama o stvarnom vlasništvu može biti ostvaren registracijom putem interneta te uz plaćanje naknade. 3. Stupanjem na snagu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma pravni subjekti iz članka 31. Nacrta prijedloga Zakona bit će dužni dostaviti podatke o stvarnim vlasnicima u Registar stvarnih vlasnika, u za to propisanom zakonskom roku. Registar će u svrhu provedbe mjera i radnji sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane obveznika i nadležnih tijela, biti dostupan nakon dostavljanja podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata. 4. Za pretpostaviti je da će obveznici izravno pristupati Registru stvarnih vlasnika i na taj način provjeriti identitet stvarnog vlasnika sukladno odredbama Zakona.
82	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 30.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Vezano na odredbu stavka 3., iz praktičnih razloga bilo bi poželjno izjednačiti starost izvornika ili ovjerenih preslika isprava. Predlaže se na tri mjeseca kako je već definirano čl.21., 23., 26. i 27. ovoga Nacrta.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
83	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 29.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Ocjenjujemo kako je potrebno dodatno pojasniti odredbu stavka 6. Udruženje osiguravatelja HGK: U članku 29. stavak 9. navodi se da se „…stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra fizička osoba (osobe) koja se nalazi na položaju višeg rukovodstva.“, dok se pojam „višeg rukovodstva“ definira u članku 4. točka 40. i označava „zaposlenika s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma…“. Međutim, u Direktivi (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća članku 3. stavak 6./(a)/(ii) koristi se pojam „viši rukovoditelj“ tj. „senior menaging official“, a u stavku 12. se objašnjava pojam „više rukovodstvo“ tj. „senior management“. U slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom stranke morala smatrati isključivo osoba koja je član uprave ili drugog poslovodnog tijela, a ne zaposlenik s dovoljno znanja o izloženosti institucije riziku od pranja novca i financiranja terorizma koji uopće niti ne treba biti član uprave ili drugog poslovodnog tijela.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
84	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 27.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Predlaže se, vezano na odredbu stavka 4., tamo gdje je to moguće omogućiti i postupak opisan u članku 23. Stavku 3. ovog Nacrta.	Prihvaćen	Na odgovarajući način prilagodit će se članak 27. Nacrta prijedloga Zakona.
85	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 25.	Udruženje osiguravatelja HGK: Vezano na odredbu stavka 2. nije jasno zbog čega se podaci o zakonskom zastupniku pravne osobe osim na temelju ovjerene punomoći ne bi mogli prikupiti i na temelju ovjerene preslike službenog osobnog dokumenta zakonskog zastupnika. Vidjeti članak 22. stavak 4. koji se odnosi na prikupljanje podataka o fizičkoj osobi.	Prihvaćen	Odredbom članka 22. stavak 4. propisano je da će obveznik zatražiti od opunomoćenika i ovjerenu presliku službenog osobnog dokumenta fizičke osobe. Na odgovarajući način prilagodit će se i članak 25. stavak 2. sukladno prijedlogu obveznika. Razmotrit će se mogućnost propisivanja da je u navedenim situacijama podatke moguće pribaviti i iz neovjerene preslike službenog osobnog dokumenta fizičke osobe, u kojem slučaju bi obveznik bio dužan uzeti u obzir odgovarajuće faktore i varijable rizika te sukladno vlastitoj procjeni zatražiti ovjerenu presliku službenog osobnog dokumenta fizičke osobe.
86	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 21.	Udruženje osiguravatelja HGK: U odnosu na stavak 5. primjećujemo kako Zakonom nije propisano postupanje obveznika u slučaju kada stranka izjavi da djeluje „u ime nekog trećeg“.	Prihvaćen	Na odgovarajući način će se na ove situacije prilagoditi i primjenjivati odredbe članka 15. stavka 2. Nacrta prijedloga Zakona.
87	HGK	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 13.	Udruženje osiguravatelja HGK: Članak 13. stavak 1. i dalje Iz razloga pravne sigurnosti predlažemo pojasniti razliku između pojmova „procedura“ i „postupak“. Udruženje osiguravatelja HGK i Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: Potrebno je u stavku 3. točka l. pojasniti o kakvoj vrsti provjere zaposlenika se radi (sigurnosna provjera/provjera znanja?). Udruženje osiguravatelja HGK: Predlaže se u stavku 3. točka j. iza riječi „izobrazbu“ dodati riječ „zaposlenika“.	Prihvaćen	U članku 13. brisan je pojam „procedura“ obzirom da će isti biti obuhvaćen pojmom „postupak“. U pogledu stavka 3. točke l) provjeru zaposlenika potrebno je provoditi uzimajući u obzir veličinu obveznika te vrstu, opseg i složenost poslovanja, a ista može primjerice obuhvaćati i informacije o (ne)vođenju kaznenog postupka za pojedina kaznena djela i sl., kao i provjeru stručnih znanja zaposlenika u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
88	HGK	GLAVA I. UVODNE ODREDBE, Članak 4.	Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK: U stavku 1. potrebno je izmijeniti točku 8. na način da umjesto „iz članka 5.“ stoji „iz članka 9.“, pa točka glasi kako slijedi: „8. financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavak 2. točke 2., 3., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 1 3 . a ) do g) ovoga Zakona i za institucije iz država članica koje obavljaju istovrsne poslove“ Udruženje osiguravatelja HGK: Valja ukazati na nerazumljivost i nedovoljnu rastumačenost pojedinih termina u članku 4. Nacrta Zakona: točka 1., 5., 11., 19., 25., 29. Naime, pojmovi iz navedenih točaka nisu rastumačeni na jasan i upotrebljiv način već je takvim tumačenjem zapravo stvorena dodatna obveza korisniku zakona da u slučaju potrebe istražuje odredbe drugih zakona, Uredbi EU, Direktiva EU i sl. što bitno otežava rad sa samim Zakonom uz dodatnu pretpostavku da svi korisnici Zakona nisu pravne struke što im zakon čini teško preglednim i nerazumljivim. U točki 25. navodi se izraz „pasivni nefinancijski subjekt“ te se u pogledu značenja tog izraza upućuje na Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza („Narodne novine“, br. 69/16). Međutim, u članku 82. navedenog Pravilnika propisano je značenje izraza „pasivni subjekt koji nije financijska institucija“. Iz razloga pravne sigurnosti predlažemo usklađivanje navedenih izraza odnosno da se u Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koristi pojam iz Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija u području poreza. Udruženje za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima: U točki 15. potrebno je dodatno navesti da se radi o broju koji je po zakonodavstvu druge države istovjetan OIB-u (npr. Porezni broj, VAT) a ako to nije slučaj svakako pobliže razjasniti. Potrebno je dodatno pojasniti definiciju iz točke 31. razumne mjere, jer smatramo da je predložena definicija preopćenita i nedovoljno jasna što može dovesti do pravne nesigurnosti. Potrebno konkretnije određenje ili barem navesti primjere. U odnosu na točku 32. napominjemo kako do sada u praksi vozačka dozvola stranaca nije bila prihvaćena od strane regulatora kao prikladna. Molimo potvrdu da stupanjem na snagu novog zakona takvu ispravu možemo prihvatiti s obzirom je ista obuhvaćena i potpada pod ovu točku. Vezano na točku 32. c. predlažemo preuzeti točnu definiciju iz ZTK članka 3. stavak 1. točka 2. Smatramo kako je definicija u točki 35. postavljena preširoko. Isto tako, definicija u točki 38. je preopćenita te je potrebno definirati što/tko se smatra pouzdanim i neovisnim izvorom.	Prihvaćen	U pogledu prigovora Udruženja osiguravatelja HGK koji se odnosi nanerazumljivost i nedovoljnu rastumačenost pojedinih termina već je takvim tumačenjem zapravo stvorena dodatna obveza korisniku zakona da u slučaju potrebe istražuje odredbe drugih zakona, Uredbi EU, Direktiva EU, radna skupina se vodila stajalištem da su pojedini pojmovi definirani u matičnim zakonima i drugim propisima koji uređuju te pojmove. Ovakvim pristupom su obuhvaćene i eventualne buduće izmjene i dopune tih drugih propisa na koje se nacrt prijedloga Zakona poziva. U suprotnom bi bilo potrebno mijenjati Zakon u svakom slučaju kada bi se mijenjao sadržaj ili opseg pojmova propisanih posebnim zakonima i drugim propisima. Međutim, Radna skupina će još jednom razmotriti mogućnosti i učinke pobližeg definiranja pojedinih pojmova u Zakonu. U svezi prigovora Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima kojim se navodi da je u točki 15. potrebno dodatno navesti da se radi o broju koji je po zakonodavstvu druge državeistovjetan OIB-u, mišljenja smo da bi u tom slučaju bilo potrebno definirati i utvrditipojam „istovjetnosti OIB-u“ te da se kod ove odredbe radi o identifikacijskom broju koji je izdala druga država u svrhu identifikacije pojedine osobe, a što se utvrđuje u skladu s propisima te druge države. U pogledu prigovora koji se odnosi na definiciju iz točke 31. razumne mjere, definicija razumnih mjera preuzeta je iz Rječnika koji je sastavni dio Preporuka FATF-a (2012.) a na kojima se temelji i Direktiva 2015/849. Pobliže će pojam „razumnih mjera“ biti utvrđen Smjernicama Europskih nadzornih tijela, a koje će biti preuzete u podzakonske akte na temelju ovoga Zakona. U svezi prigovora koji se odnosi na točku 32 (službeni osobni dokument jest svaka javna isprava s fotografijom osobe koju izdaje nadležno državno domaće ili strano tijelo, a sa svrhom identifikacije osobe) upućujemo na svrhu izdavanja dokumenta koja je regulirana propisima države čija nadležna tijela izdaju dokument. Primjerice, ukoliko je svrha izdavanja dokumenta isključivo utvrđivanje je li osoba osposobljena upravljati motornim vozilom, a dokument istovremeno po propisima države čija nadležna tijela izdaju dokument nije izdan u svrhu identifikacije osobe, u ovom slučaju se ne radi o službenom osobnom dokumentu iz članka 4. točke 32. nacrta prijedloga Zakona. U svezi točke 32. ukazujemo na odredbe članka 1. Konvencije o sprječavanju financiranja terorizma („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ br. 16/03) te na definiciju pojma „sredstva“ iz Rječnika koji je sastavni dio Preporuka FATF-a (2012.). Definiranjem pojma „transakcija“ na način kako je to propisano točkom 35., potrebno je u svrhu usklađivanja s člankom 33. stavkom 1. Direktive 2015/849 te s Preporukama FATF-a (2012.). U pogledu primjedbi u odnosu na točku 38. (utvrđivanje i provjera identiteta stranke jest postupak prikupljanja podataka i informacija o stranci te njihovo provjeravanje korištenjem dokumenata, podataka i informacija dobivenih iz pouzdanog i neovisnog izvora) napominjemo da je ista usklađena s člankom 13. stavkom 1. a) Direktive 2015/849 te s pojmom „identifikacijski podaci“ iz Rječnika koji je sastavni dio Preporuka FATF-a (2012.).
89	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 19.	Stavak 1. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "... te razmotriti treba li Uredu dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji i osobi iz članka 55. ovoga Zakona." jer je u tekstu naveden pogrešan broj članka	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
90	HP-Hrvatska pošta d.d.	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 20.	Stavak 1. točka 9. - Prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke koja obavlja transakciju, a s kojom nije uspostavljen poslovni odnos, postoji li obveza HP-a d.d. prikupiti podatke o izvoru sredstava za transakcije iz članka 53. ovog Zakona, odnosno, smatra li se navedeno željenim učinkom odredbe? Primjerice, u slučaju da stranka uplaćuje kupovnu cijenu za automobil u gotovini, iz predmetne bi odredbe proizlazilo da je potrebno prikupiti podatke o izvoru sredstava koja predstavljaju kupovnu cijenu.	Prihvaćen	U pravu je obveznik kada navodi da je sukladno Nacrtu prijedloga Zakona dužan prikupiti podatke o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije 53. ovoga Zakona (uplate gotovine u iznosu od 200.000,00 kuna i više).
91	HP-Hrvatska pošta d.d.	GLAVA I. UVODNE ODREDBE, Članak 4.	Točke 8. i 19. - Sadrže pogrešnu referencu na članak u kojem su definirani obveznici (članak 5., umjesto ispravno članak 9.). Točka 32. - Smatraju li se službenim osobnim dokumentom vozačka dozvola i identifikacijska vojna iskaznica kao dokumenti koje izdaju nadležna državna tijela? Za slučaj da se želi izbjeći korištenje istih u svrhu identifikacije osoba u primjeni ovoga zakona, potrebno je na odgovarajući način dopuniti definiciju.	Prihvaćen	U svezi točke 32. upućujemo na svrhu izdavanja dokumenta koja je regulirana propisima države čija nadležna tijela izdaju dokument. Primjerice, ukoliko je svrha izdavanja dokumenta isključivo utvrđivanje je li osoba osposobljena upravljati motornim vozilom, a dokument istovremeno po propisima države čija nadležna tijela izdaju dokument nije izdan u svrhu identifikacije osobe, u ovom slučaju se ne radi o službenom osobnom dokumentu iz članka 4. točke 32. nacrta prijedloga Zakona.
92	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA VI. POLOŽAJ, TEMELJNI ZADACI I NADLEŽNOSTI UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA, Članak 106.	Stavak 1. točku 1. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "... koje je zaprimio od obveznika iz članka 9. stavka 2. ovoga Zakona...."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
93	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 74.	Stavak 3. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "Stranka nema pravo uvida u podatke, informacije i dokumentaciju iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona..."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
94	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 70.	Stavak 2. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "Ako osobe koje obavljaju profesionalne djelatnosti navedene u članku 9. stavku 2. točke 14. ovoga Zakona..."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
95	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 56.	Stavak 4. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "... dostavljaju Uredu i podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona..."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
96	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 55.	Stavak 5. potrebno je izmijeniti tako da glasi: ".. dostavljaju Uredu i podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona..."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
97	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 54.	Stavak 2. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "... kao i karakteristike sumnjive transakcije iz članka 55. stavka 8. ovoga Zakona."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
98	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 45.	Stavak 2. točku 2. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "... te razmotriti dostavljanje obavijesti o sumnjivoj transakciji i osobi iz članka 55. ovoga Zakona Financijsko obavještajnoj jedinici."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
99	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 31.	Stavak 2. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "Ured i nadležna tijela iz članka 77. ovoga Zakona..."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
100	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 31.	Stavak 2. treću alineju potrebno je izmijeniti tako da glasi: "- nadležnim tijelima iz članka 77. ovoga Zakona u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
101	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 20.	Stavak 2. potrebno je izimijeniti tako da glasi: "Iznimno od odredbe stavka 1. točke 5. podtočke c) ovoga članka, obveznik će prikupiti podatak o identifikacijskom broju za pravnu osobu kojoj je namijenjena transakcija samo ukoliko mu je taj podatak dostupan." jer u predloženom tekstu nedostaje upućivanje na odgovarajući stavak ovoga članka.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
102	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 11.	Stavak 3. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "Obveznik ne može eksternalizirati obveze ovlaštene osobe ili njegovog zamjenika iz članka 65. ovoga Zakona." jer je u predloženom tekstu naveden pogrešan broj članka.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
103	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA I. UVODNE ODREDBE, Članak 4.	Točku 19. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "kreditna institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavka 2. točke 1., ovoga Zakona,..." jer je u predloženom tekstu naveden pogrešan članak	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
104	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA I. UVODNE ODREDBE, Članak 4.	Točku 8. potrebno je izmijeniti tako da glasi: "financijska institucija pojam je koji se koristi za obveznike iz članka 9. stavak 2. točke 2., 3., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 1 3 . a ) do g) ovoga Zakona i za institucije iz država članica koje obavljaju istovrsne poslove" jer se u predloženom tekstu navodi pogrešan broj članka.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
105	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA I. UVODNE ODREDBE, Članak 2.	Budući da se na ostalim mjestima u Nacrtu prijedloga ZSPNFT-a ne navodi broj Službenog lista EU u kojem je naveden određeni akt EU, mišljenja smo da bi radi ujednačenosti isto trebalo izostaviti i ovdje (u stavku 2. točki 2.).	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
106	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 31.	U stavku 8. tekst "dužan je podatke iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona" potrebno je zamijeniti s "dužan je podatke iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona" jer se radi o upućivanju na pogrešan članak.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
107	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 149.	Predlažemo izmjenu članka "59." u članak "60.", a članka "60. stavak 3." u članak 61. "stavak 4.".	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
108	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA VI. POLOŽAJ, TEMELJNI ZADACI I NADLEŽNOSTI UREDA ZA SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA, Članak 104.	Člankom 5. stavkom 3. određeno je da rad MIRS-a koordinira i usmjerava Ured za sprječavanje pranja novca. Sukladno stavku 2. točke d) istoga članka propisano je da MIRS provodi i druge analize u području sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, što zahtjeva suradnju i koordinaciju između različitih institucija i pripremu izvješća o obavljenim analizama. Iz navedenog proizlazi da su zadaci MIRS-a širi od same provedbe nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma. Zbog gore navedenog predlažemo da stavak 2. točka 2. glasi: "koordinira rad Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma."	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
109	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 145.	budući da Uredba 2015/847 stupa na snagu 26. lipnja 2017. predlažemo da se u prijelaznim i završnim odredbama odredi da članak 145. stupa na snagu 26. lipnja 2017.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
110	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 94.	Budući da Uredba 2015/847 stupa na snagu 26. lipnja 2017. predlažemo da se prijelaznim i završnim odredbama odredi da članak 94. stupa na sngu 26. lipnja 2017.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
111	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 93.	Navedenim člankom regulirana je provedba Uredbe 2015/847. Budući da Uredba 2015/847 stupa na snagu 26. lipnja 2017. predlažemo da se prijelaznim i završnim odredbama odredi da članak 93. stupa na snagu 26. lipnja 2017.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
112	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA V. NADZOR NAD OBVEZNICIMA, Članak 84.	U stavku 1. iza riječi. "stavka", predlažemo dodati: "2.", budući da bi i kategorije obveznika iz članka 9. stavak 2. trebale imati pravo postavljanja upita.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
113	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 54.	Stavkom 7. određeno je da su obveznici dužni listu indikatora dostaviti na suglasnost Uredu i nadležnim nadzornim tijelima. U svjetlu pristupa baziranom na procjeni rizika kod kojeg svaki obveznik mora izraditi analizu rizika kako bi prepoznao, procijenio, razumio i smanjio rizike od pranja novca i financiranja terorizma koji na njega utječu, mišljenja smo da nije zadatak nadležnog nadzornog tijela davati suglasnost na listu indikatora. Člankom 79. stavak 4. propisane su dužnosti nadležnog tijela koje mora uzeti u obzir diskrecijsko pravo obveznika prilikom njegove procjene rizika te mora revidirati njegovu procjenu rizika na temelju koje se to diskrecijsko pravo ostvaruje te temeljem toga revidirati prikladnost i provedbu njegovih politika, kontrola i postupaka. Bez sveobuhvatne procjene rizika kojima je izložen pojedini obveznik, nadležno nadzorno tijelo ne može ocijeniti prikladnost politika, kontrola i postupaka, pa tako niti liste indikatora.	Prihvaćen	Razmotrit će se brisanje stavka 7. sukladno prijedlogu Hrvatske udruge banaka.
114	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 31.	Iza članka kojim se regulira Pristup informacijama o stvarnom vlasništvu, predlažemo unijeti odredbe o prikupljanju podataka o namjeni i prirodi poslovnog odnosa: "(1) U okviru dubinske analize stranke obveznik pri uspostavljanju poslovnog odnosa iz članka 16. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 6., 7. i 9. ovoga Zakona. (2) U okviru dubinske analize stranke obveznik pri transakcijama iz članka 16. stavka 1. točke 2., 3. i 4. ovoga Zakona prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. točke 8. i 9. ovoga Zakona. (3) U okviru dubinske analize stranke, u slučaju kada postoji sumnja u vjerodostojnost i istinitost prethodno prikupljenih podataka o stranci ili o stvarnom vlasniku, te uvijek kada u svezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma iz članka 16. stavka 1. točke 5. i 6. ovoga Zakona obveznik prikuplja podatke iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona. (4) U okviru dubinske analize stranke obveznik će prikupiti i ostale podatke u opsegu u kojem su mu potrebni za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma sukladno odredbama ovog Zakona i na temelju njega donesenih propisa.".	Prihvaćen	Već je člankom 20. Nacrta prijedloga Zakona propisano da obveznik pri obavljanju mjera dubinske analize stranke prikuplja i podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa, uključujući i informaciju o djelatnosti stranke i dr. Uvođenje ovakvog članka predstavljalo bi preklapanje s drugim odredbama Zakona.
115	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 31.	Potrebno je promijeniti numeraciju u "članak 32.".	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
116	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 13.	U stavku 3. predlažemo kao posebnu točku navesti i upravljanje usklađenošću iz razloga potpunog transponiranja članka 8. stavka 4. točke a) Direktive (EU) 2015/849.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
117	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA II. NACIONALNA PROCJENA RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 8.	Predmetnim člankom transponiraju se dijelovi odredbe članka 1. točke 7. nacrta amandmana Direktive (EU) 2015/849, a kojim se dodaje novi članak 18.a te regulira materija postupanja prema visokorizičnim trećim državama. Stavak 1., koji je obvezan, transponiran je u članku 46., a stavci 2. i 3. opcionalni su te ih država članica može ili ne mora implementirati. S obzirom da je zauzet stav o implementaciji samo stavka 3. točke a) i b), skrenuli bi pozornost na činjenicu da je u tom slučaju potrebno implementirati i stavke 4. i 5. Odredbom članka 8. predviđeno je da Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu donijeti odluku kojom će odbiti zahtjev za izdavanjem odobrenja za rad podružnici, predstavništvu i zastupnicima iz visokorizične treće države (utvrđene u delegiranom aktu Europske komisije) ili kreditnim i financijskim institucijama iz Republike Hrvatske odbiti odobrenje za osnivanje podružnice, predstavništva i registriranje zastupnika u visokorizičnoj trećoj državi. Prije donošenja odluke Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga mogu zatražiti mišljenje Međuinstitucionalne radne skupine za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Sukladno nacrtu Zakona, dvije institucije ovlaštene su za donošenje gore navedenih odluka. Tim pristupom otvara se mogućnost da institucije primjene različiti pristup prema određenoj visokorizičnoj državi. Smatramo da stav Republike Hrvatske po pitanju postupanja prema određenoj visokorizičnoj državi treba biti ujednačen te predlažemo da inicijator donošenja odluka prema visokorizičnoj trećoj državi bude Međuinstitucionalna radna skupina za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Za provedbu odluka zadužene bi bile Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
118	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA II. NACIONALNA PROCJENA RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 5.	Predlažemo da se početak prve rečenice stavka 2. izmijeni tako da glasi:: "Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma koordinira se kroz rad...." jer bi se na taj način izbjeglo nepotrebno ponavljanje teksta iz podtočke a).	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
119	HRVATSKA NARODNA BANKA	GLAVA I. UVODNE ODREDBE, Članak 4.	Predlažemo da se tekst točke 30. podtočke d) izmijeni tako da glasi: "obavljanje funkcije ili postavljanje druge osobe da djeluje kao upravitelj trusta osnovanog izričitom izjavom (express trust) ili sličnog pravnog uređenja". Iako je u prijevodu Direktive (EU) 2015/849 pojam "express trust" preveden kao "ekspresni trust" mišljenja smo da prijevod nije dobar i da nema razloga da se u zakonu kojim se navedena Direktiva prenosi ne napiše ispravan pojam. Smatramo da "express trust" znači "trust osnovan izričitom izjavom", za razliku od trusta osnovanog na temelju zakona. Ovakvo naše razumijevanje ovog pojma proizlazi iz niza definicija koje smo pronašli te u nastavku, primjera radi, navodimo jednu od njih: "Express trust – trust created or declared in direct, explicit, and usually written terms by its maker (the trustor), as opposed to a constructive trust which arises by te process of law." Nadalje, predlažemo da se točka 39. izmijeni tako da glasi: "virtualna valuta jest digitalno iskazana vrijednost koju nije izdala središnja banka ni javno tijelo niti je ta vrijednost nužno povezana sa zakonskim sredstvom plaćanja, ali je fizičke ili pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo plaćanja koje se može elektronski prenositi, pohranjivati i kojim se može elektronski trgovati". Mišljenja smo da se pojam "fiducijarna valuta" odnosi na pojam "fiat currency" koji je u hrvatskom tekstu Prijedloga direktive o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 preveden kao "papirna valuta". Međutim, smatramo smo da niti pojam "fiducijarna valuta" niti pojam "papirna valuta" nisu odgovarajući te da bi trebalo koristiti pojam "zakonsko sredstvo plaćanja". Naime, i u samom Prijedlogu direktive o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 na jednom se mjestu navodi "fiat currencies (that is to say currencies declared to be legal tender)".	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
120	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 54.	Odredbom članka 54. stavka 5. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da će, među inim, Ured za sprječavanje pranja novca i nadležna nadzorna tijela surađivati s obveznicima prilikom sastavljanja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba, dok je stavkom 7. propisano da je predmetnu listu potrebno prije primjene dostaviti Uredu i nadležnim nadzornim tijelima na suglasnost. Mišljenja smo da su predmete odredbe u koliziji, jer se postavlja pitanje koja je svrha dostavljanja liste indikatora na suglasnost Uredu i nadležnim nadzornim tijelima ako navedena tijela surađuju s obveznicima prilikom izrade same liste. Slijedom toga, predlažemo da se usvoji jedan od sljedećih prijedloga: 1. da se u stavku 5. brišu Ured za sprječavanje pranja novca i nadležna nadzorna tijela u kojem slučaju ostaje neizmijenjen stavak 7. ili 2. da u stavku 5. ostanu Ured za sprječavanje pranja novca i nadležna nadzorna tijela u kojem slučaju je potrebno brisati stavak 7.	Prihvaćen	Razmotrit će se brisanje stavka 7. sukladno prijedlogu Hrvatske udruge banaka.
121	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 44.	U stavku (1), točka 1. navedeno je da obveznik mora „provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i sredstava,“ što je u suprotnosti s IV Direktivom (Čl. 20., b. II) koja navodi da obveznik mora „provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i sredstava koji su uključeni u poslovni odnos ili transakciju.“ Prijedlog: u navedenom dijelu definiciju treba preuzeti u potpunosti iz IV Direktive što je u skladu s preporukama Europske komisije. Članak 44., stavak (1), točka 1. treba glasiti: 1. provesti odgovarajuće mjere za utvrđivanje izvora imovine i sredstava koji su uključeni u poslovni odnos ili transakciju	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
122	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 34.	Prijedlog: brisati cijeli članak Obrazloženje: ne postoji u Direktivi 2015/849, kod obveznika stvara zbrku jer se duplira s mjerom stalnog praćenja poslovnog odnosa iz članka 33.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
123	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 29.	Odredbom članka 3. točke 6. Direktive definicija stvarnog vlasnika na engleskom jeziku glasi: Beneficial owner’ means any natural person(s) who ultimately owns or controls the customer and/or the natural person(s) on whose behalf a transaction or activity is being conducted… No kada gledamo prijevod 4. Direktive vidljivo je da isti ne prati tekst na engleskom jeziku, pogotovo u dijelu koji se odnosi na aktivnosti: „stvarni vlasnik” znači svaka fizička osoba ili više njih koje u konačnici posjeduju ili kontroliraju stranku i/ili fizička osoba ili više njih u čije ime se provodi transakcija… Slijedom navedenog, prijedlog teksta odredbe članka 29. stavaka 1. i 2. Zakona: (1) Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja u konačnici posjeduje ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija ili obavlja aktivnost i uključuje barem… (2) Stvarnim vlasnikom fizičke osobe smatra se fizička osoba koja kontrolira drugu fizičku osobu ili fizička osoba u čije se ime obavlja transakcija ili aktivnost. Vezano uz definiciju stvarnog vlasnika pravne i fizičke osobe, mišljenja samo da bi u isto trebalo ugraditi i obavljanje aktivnosti budući da prijevod članka 3. točke 6. Direktive na hrvatski jezik ne prati tekst navedene odredbe na engleskom jeziku. Nadalje, mišljenja smo da je navedena definicija uža, a pogotovo u slučaju utvrđivanja stvarnog vlasnika fizičke osobe, u odnosu na definiciju iz postojećeg Zakona (članak 23. točka 3.). Naime, prijedlog definicije ne uključuje obavljanje aktivnosti za koju smatramo da je bitna prilikom utvrđivanja stvarnog vlasnika fizičke osobe, i to stoga što fizička osoba pored obavljanja transakcija može obavljati i druge aktivnosti po računu, a koje mogu biti u suprotnosti s predviđenim aktivnostima utvrđenim prilikom uspostave poslovnog odnosa. Na navedeno ukazuje i činjenica da je obveznik dužan utvrditi da li stranka djeluje u svoje ime ili u ime nekog trećeg.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
124	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 27.	Budući da se člankom 23. teksta prijedloga Zakona propisuje mogućnost pribavljanja podataka o pravnim osobama neposrednim uvidom u javni registar, uz uvažavanje dodatnih uvjeta koji moraju biti zadovoljeni, predlažemo da se i članak 27. koji se odnosi na utvrđivanje i provjeru identiteta pravnih osoba i s njima izjednačenih subjekata dopuni u tom smislu.	Prihvaćen	Na odgovarajući način prilagodit će se članak 27. Nacrta prijedloga Zakona.
125	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 25.	Stavak 1 Budući da se punomoćnik ne koristi samo kod uspostave poslovnog odnosa već i za obavljanje transakcija i dostavljanja ažuriranih podataka u okviru provedbe mjere stalnog praćenja, predlažemo izmijeniti tekst odredbe na način da se briše prvi dio rečenice: “Ako poslovni odnos u ime pravne osobe umjesto zakonskog zastupnika iz članka 24. ovoga Zakona uspostavlja punomoćnik“.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
126	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 21.	Stavak 2 Radi jasnijeg razumijevanja pojma „javne isprave“ iz kojih se prikupljaju podaci koji nedostaju, predlažemo da se pojam „javne isprave“ definira u smislu kako je propisan Zakonom o općem upravnom postupku.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
127	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA III. MJERE KOJE PODUZIMAJU OBVEZNICI RADI SPRJEČAVANJA I OTKRIVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, Članak 19.	Stavak 2) Prijedlog : brisati tekst "odbiti uspostavljanje poslovnog odnosa ili". Obrazloženje: Budući da se mjera stalnog praćenja može primijeniti samo na klijente s kojima je poslovni odnos već uspostavljen, prilikom same uspostave poslovnog odnosa ta se mjera niti ne provodi.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.
128	HRVATSKA UDRUGA BANAKA	GLAVA I. UVODNE ODREDBE, Članak 4.	Člankom 33. propisane su aktivnosti praćenja poslovnog odnosa koje uključuju aktivnosti praćenja i provjeravanja usklađenosti poslovanja stranke s predviđenom prirodom i namjenom poslovnog odnosa. Stoga je u tom smislu potrebno dopuniti članak 4. točku 17. jer pribavljanje podataka o djelatnosti stranke nije osnova samo za uspostavu poslovnog odnosa već se koristi i u svrhu praćenja poslovnog odnosa. Slijedom navedenog predlažemo da se definicija dopuni kako slijedi: "Informacija o djelatnosti stranke koja je fizička osoba jest svaki podatak koji je osnova za uspostavljanje i praćenje poslovnog odnosa bez obzira radi li se o privatnom ili profesionalnom statusu odnosno aktivnosti stranke“.	Prihvaćen	Prijedlog je prihvaćen.

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma