Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARKO MLINAR PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE , Poglavlje 4 – Druga mjerenja ad 4.4. Za prognozu morskih mijena potrebno je poznavati harmoničke konstante. Na Jadranu ih je potrebno odrediti minimalno 7 glavnih. Da bi ih se odredilo potrebna su mjerenja morske razine od NAJMANJE 369 dana. Primljeno na znanje S obzirom na osnovna pitanja koja se uređuju prijedlogom Pravilnika, navedeni komentar koji sadži fizikalne zakonitosti teorije valova nije potrebno i svrhovito navoditi u tekst Pravilnika.
2 goran olujić PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 31. Poštovani gospodine ministre, kao što sam u uvodu napisao Hrvatski hidrografski institut je javna ustanova (nije javno poduzeće) koja ima tradiciju rada od 150 godina te djelatnici koji obavljaju poslove hidrografije su školovani i stručni ljudi s višegodišnjim iskustvom, brojnim znanstvenim i stručnim radovima, međunarodnim sudjelovanjem na temu hidrografije itd.. Ovim pravilnikom se ne sprječava nikoga da se bavi hidrografskom djelatnošću, ali isti propisuje uvjete koje ovlaštena pravna osoba mora zadovoljiti da bi se bavila navedenom djelatnošću. Uvjeti moraju postojati, pravila moraju postojati, a sve u cilju sigurnosti plovidbe. U ovom trenutku Hrvatski hidrografski institut, jedini u RH ima osposobljene ljude za obavljanje hidrografske djelatnosti i jedina je neovisna institucija koja navedene poslove može obavljati kvalitetno i stručno. Znanje i iskustvo koje se prenosi već 150 godina nemoguće je nadomjestiti samim postojanjem malih institucija koje djeluju par godina, te je sasvim logično da Hrvatski hidrografski institut prenosi svoje znanje i iskustvo kontrolom takvih mladih i neiskusnih institucija (poduzeća, firmi…). Ovdje ću još jednom naglasiti, bavljenje hidrografijom nije samo naplata obavljenog posla. To je posao koji sa sobom nosi materijalni i krivičnu odgovornost za objavljene podatke. Nigdje nije riješeno tko odgovara u slučaju pomorske nesreće, a koja je nastala zbog krivih izmjera. Tko će sudioniku pomorske nesreće nadoknaditi štetu u slučaju tužbe? Jesu li osobe koje se zalažu za totalnu liberalizaciju hidrografskog tržišta i zabranu rada Instituta spremni podnijeti i taj dio odgovornosti. Jesu li materijalno toliko jaki da sutra zbog pogrešne izmjere mogu sudioniku pomorske nesreće nadoknaditi štetu. Iz svega navedenog smatram da kontrola mora postojati, Institut mora postojati i Institut mora raditi kako bi nametnuo visoke standarde u hidrografiji. mr.sc. Goran Olujić Primljeno na znanje Noveliranjem Zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 71/14) temeljem kojega se donosi predmetni Pravilnik, usvaja se niz preporuka Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije i time stvaraju transparentni i ujednačeni uvjeti za obavljanje hidrografske djelatnosti u Republici Hrvatskoj čime se jamči sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, zaštita morskog okoliša i gospodarenje morskim područjem, morskim dnom i podmorjem. Također, kroz jasno definiranje prava i obveza investitora zahvata u morskom prostoru i na obali, kao i prava i obveza pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje hidrografske djelatnosti u pogledu uporabe i dostave, te ovjere hidrografskih izmjera u bitnome će se povećati kvaliteta i ažurnost službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija što će za posljedicu imati pravovremeno i točno informiranje sudionika u pomorskom prometu, te u tom pogledu sprječavanje pomorskih nesreća, ljudskih žrtava i materijalne štete po plovne objekte i građevine. Zaključno, donošenjem ovoga Pravilnika preuzima se međunarodni standard hidronavigacijskog osiguranja plovidbe Međunarodne hidrografske organizacije "IHO Standard for Hydrographic Surveys - 5th Edition, february 2008.", a čijom se dosljednom primjenom i nadzorom primjene postiže bitno unaprjeđenje hidrografske djelatnosti. U pogledu odgovornosti za štetu iz pomorske nesreće prema odredbama postojećeg Zakona, odgovornost je na Hrvatskom hidrografskom institutu. Ukoliko u budućnosti dođe do daljnjeg proširenja ovlasti ovlaštenih pravnih osoba, svakako će biti nužno institut odgovornosti proširiti na iste.
3 goran olujić VISINA NAKNADE I OSNOVICE ZA NJEZIN OBRAČUN, Članak 27. Smatram da je naknada za troškove terenske provjere u postupku ovjere hidrografskog elaborata odnosno hidrografskog originala u iznosu od 1750, 00 kn premala, pogotovo ako u to nije uključeno vrijeme putovanja i čekanja plovnog objekta. Hidrografsku izmjeru se ne može raditi s trajekta ili nekakve barke. Plovni objekt mora imati minimalne tehničke uvjete s kojim se može raditi, a da se ne ugroze ljudski životi prilikom rada i ne izgubi oprema koja košta reda veličine nekoliko desetaka tisuća eura. S ovakvim cijenama Institut ne može pokriti troškove koji su navedeni u stavku 5. pod točkama a,b,c, i d. U konačnici s ovakvim načinom naplate će troškove snositi porezni obveznici. S toga ovaj članak treba korigirati na način da se ovlaštenoj pravnoj osobi ne povećavaju troškovi, a da Institut s ovakvim cijenama nema gubitke. Prijedlog: Nakon izvršene hidrografske izmjere od strane ovlaštene pravne osobe, s istim plovnim objektom će Institut obaviti kontrolu izmjere. Obrazloženje: Ovlaštena pravna osoba da bi obavila hidrografsku izmjeru mora imati plovni objekt, bilo u privatnom vlasništvu bilo da je plovni objekt iznajmila. Prije početka radova izvijestiti će Institut o početku radova i planiranom završetku radova. Nakon što ovlaštena pravna osoba završi radove, na isti plovni objekt ukrcat će se djelatnici Instituta te će izvršiti mjerenja po pozicijama koje su dobivene od ovlaštene pravne osobe. Dobivene podatke djelatnici Instituta će obraditi, te će obrađene podatke s navedenih pozicija usporediti s obrađenim podacima ovlaštene pravne osobe. S ovakvim cijenama, s obzirom na cijene opreme, s obzirom da se sva oprema mora osigurati kod osiguravajućeg društva nema ni teoretske šanse da se financiraju sve one stavke koje su navedene u stavku 5. Pa nećemo valjda hidrografsku izmjeru svesti na nivo servisiranja automobila niže klase gdje osnovni servis košta 1750.00 kn. Primljeno na znanje Naknada za troškove terenske provjere u postupku ovjere hidrografskog elaborata izmijenjena je, te sada iznosi 2.350,00 kn po satu efektivnog rada Instituta. Nadalje, ne postoje zapreke prema odredbama Zakona o hidrografskoj djelatnosti, kao ni odredbama prijedloga ovoga Pravilnika da se na operativnoj razini kontrolne izmjere od strane Instituta organiziraju na način koji navodite ovim prijedlogom.
4 goran olujić Obveza izvješćivanja o obavljanju djelatnosti, Članak 10. Članak 10. Kome se dostavlja obavijest? Ministarstvu, Vladi, HHI-u i na čijim stranicama se to objavljuje? Iz stavka 1 ovog članka se ne može iščitati kome se dostavlja obavijest. Radi jasnoće članka 10. stavka 1. navesti pravnu osobu kome se dostavlja obavijest. Primljeno na znanje Člankom 10. stavkom 1. prijedloga Pravilnika ovlaštena pravna osoba dužna je dostaviti obavijest o početku, opsegu i završetku pojedinačnih radova djelatnosti hidrografske izmjere u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju nad kojima se prostire suverenitet Republike Hrvatske, te gospodarskom epikontinentalnom pojasu na kojim Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju Institutu najkasnije dva dana prije početka radova, koji istu objavljuje na službenim internetskim stranicama. Dakle, propisan je obveznik, rokovi te subjekt zaprimanja obavijesti o obavljanju djelatnosti.
5 goran olujić Ovlaštenja, razine ovlaštenja i postupak ishođenja ovlaštenja, Članak 8. Članak 8. stavak 1.: Koja su ostala dva člana stručnog povjerenstva? Treba definirati uvjete tko može biti član stručnog povjerenstva? Primljeno na znanje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture određuje i imenuje stručno povjerenstvo, koje čine dva predstavnika Ministarstva i jedan predstavnik Instituta, kako je utvrđeno ovim člankom.
6 goran olujić PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE Za razliku od Zakona o hidrografskoj djelatnosti, Pravilnik je dobro napisan. Naravno, uvijek može bolje. Kao prvo treba znati da Hrvatski hidrografski institut (HHI) ima tradiciju rada od cca 150 godina. Postojanje HHI-a ima uporište i u međunarodnim sporazumima. Nažalost spletom okolnosti, danas HHI nema ulogu kakvu bi trebao imati te je nepravedno zapostavljen, te tako na stranicama MPPI-a uopće nemate link za HHI. Kao što je poznato, HHI ima veliku ulogu kod sigurnosti plovidbe i osporavanje postojanja HHI-a dovodi se u opasnost sigurnost plovidbe Jadranskim morem. Isto tako smatram da pretjerana liberalizacija hidrografskog tržišta također dovodi u opasnost sigurnost plovidbe. U zadnje vrijeme se javlja interes za liberalizacijom hidrografskog tržišta, ali istovremeno se ne javlja interes da pravna osoba koja obavlja hidrografsku izmjeru, odgovara materijalno i krivično za podatke koje je dala u opticaj prema kojima će se ravnati plovni objekti. Republici Hrvatskoj bi u prvom redu trebao biti interes sigurnost plovidbe, a tek onda liberalizacija hidrografskog tržišta i to čak pod strožim uvjetima nego što ovaj pravilnik predviđa. Također treba znati da u RH, koliko je meni poznato, nema specijalistički studij za marinsku geodeziju, nego se znanje stječe radom u HHI-u ili slanjem djelatnika na školovanje u inozemstvo. Marinska geodezija, oceanologija, marinska geologija nije jeftin „sport“ i treba ga znati raditi. Ujedno je to i opasan posao, jer poslovi se obavljaju na moru pod raznim vremenskim prilikama i neprilikama. Osim što čovjek mora znati primjerice marinsku geodeziju mora imati i pomorske vještine. Stoga, pozdravljam uvjete koje predviđa ovaj pravilnik s prijedlogom da se pravilnik s vremenom nadopunjuje ovisno o napretku instrumenata u području marinske geodezije, geologije, oceanologije i marinske kartografije. mr.sc. Goran Olujić Primljeno na znanje Noveliranjem Zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 71/14) temeljem kojega se donosi predmetni Pravilnik, usvaja se niz preporuka Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije i time stvaraju transparentni i ujednačeni uvjeti za obavljanje hidrografske djelatnosti u Republici Hrvatskoj čime se jamči sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, zaštita morskog okoliša i gospodarenje morskim područjem, morskim dnom i podmorjem. Također, kroz jasno definiranje prava i obveza investitora zahvata u morskom prostoru i na obali, kao i prava i obveza pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje hidrografske djelatnosti u pogledu uporabe i dostave, te ovjere hidrografskih izmjera u bitnome će se povećati kvaliteta i ažurnost službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija što će za posljedicu imati pravovremeno i točno informiranje sudionika u pomorskom prometu, te u tom pogledu sprječavanje pomorskih nesreća, ljudskih žrtava i materijalne štete po plovne objekte i građevine.
7 Grga K DIO PRVI, OPĆE ODREDBE Radio sam premjer morskog dna ne samo u Europi već i na karibima i bliskom istoku, ali ovako nebulozne propise i uvjete za bavljenje ovim poslom nisam nigdje vidio! Strašno! Tko je ovo pisao? Tražim ime i prezime svih koji su sudjelovali u pisanju ovog prijedloga Pravilnika! Primljeno na znanje Prijedlog Pravilnika izradila je stručna radna skupina imenovana odlukom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, te su u istoj sudjelovali iskusni stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u hidrografskoj djelatnosti, a ne samo u izmjeri dubina mora. Članovi radne skupine imenovane odlukom ministra pomorstva, prometa i infrastrukture jesu: Lukša Čičovački, Dubravka Lulić Krivić, Zdravko Seidel, Maja Aralica (zamjena Siniša Prnjak) i Ivica Čikotić ispred Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, dr.sc. Nenad Leder, Branko Petričević i Ani Barišić ispred Hrvatskog hidrografskog instituta, te Marko Bakašun i Tomislav Čipčić ispred ovlaštenih pravnih osoba. Nadalje, Pravilnikom se implementira međunarodni standard Međunarodne hidrografske organizacije „IHO Standard for Hydrographic Surveys – 5th Edition, February 2008“
8 Darko Car PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 31. Poštovani gospodine ministre, molim Vas ta temeljito proučite ovaj dokument koji onemogućava normali razvoj privatnog poduzetništva dajući nepravedne privilegije javnom poduzeću koje konkurira svim ostalim privatnim poduzećima a istovremeno ima prava nadzora nad njima. Smatram da se takvo javno poduzeće samo ne smije baviti poslovima kojima se bave poduzetnici ili u suprotnom slučaju ne smije imati nikakvog utjecaja niti nadzora nad istima. Primljeno na znanje Noveliranjem Zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 71/14) temeljem kojega se donosi predmetni Pravilnik, usvaja se niz preporuka Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije i time stvaraju transparentni i ujednačeni uvjeti za obavljanje hidrografske djelatnosti u Republici Hrvatskoj čime se jamči sigurnost plovidbe u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, zaštita morskog okoliša i gospodarenje morskim područjem, morskim dnom i podmorjem. Također, kroz jasno definiranje prava i obveza investitora zahvata u morskom prostoru i na obali, kao i prava i obveza pravnih osoba ovlaštenih za obavljanje hidrografske djelatnosti u pogledu uporabe i dostave, te ovjere hidrografskih izmjera u bitnome će se povećati kvaliteta i ažurnost službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija što će za posljedicu imati pravovremeno i točno informiranje sudionika u pomorskom prometu, te u tom pogledu sprječavanje pomorskih nesreća, ljudskih žrtava i materijalne štete po plovne objekte i građevine. Novelama zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 71/14) ustrojen je sustav kontroliranog otvorenog tržišta za obavljanje hidrografske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. U tom pogledu, hidrografska djelatnost u Republici Hrvatskoj u značajnoj mjeri liberalnija je nego u gotovo svim državama članicama Europske Unije, te u većini država članica Međunarodne hidrografske djelatnosti IHO.
9 Darko Car VISINA NAKNADE I OSNOVICE ZA NJEZIN OBRAČUN, Članak 27. Iz kojeg razloga i na temelju kakve satnice treba plaćati povlaštenoj konkurentskoj tvrtci? Primljeno na znanje U članku 27. prijedloga Pravilnika detaljno je obrazložena naknada za troškove terenske provjere koju obavlja Institut. Nadalje, definiran je način obračuna sata terenske provjere.
10 Darko Car TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 22. Uvijet pod "c" je potrebno izbaciti jer je neostvariv za tvrtku koja tek počinje sa takvom vrstom poslova osim ako se klasična geodetska izmjera može smatrati sličnim poslom ali onda treba u potpunosti definirati koji su to slični poslovi. Ukoliko navedemo da smo se bavili takvim poslom ranije to znači da smo bili u sukobu sa zakonom ako nismo posjedovali licencu. Čista "Kvaka 22". Primljeno na znanje Zbog raznolikog karaktera poslova koji su slični djelatnostima iz članka 22. prijedloga Pravilnika, isto će se rješavati razmatranjem pojedinačnih zahtjeva, te se ispunjavanje stručnih uvjeta ovlaštenih pravnih osoba u pogledu stručne spreme neće odnositi isključivo na obavljanje hidrografske djelatnosti, već i na druge srodne djelatnosti, kao primjerice geodetske djelatnosti.
11 Ivan Petričević TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 23. a) Obavezno izbaciti druge prirodne struke jer jedino VSS geologije i VSS fizike - geofizika, smjer Seizmologija i fizika čvrste Zemlje mogu obavljati takav tip posla, npr arheolog ili oceanolog svoj posao također mogu obavljati na/u moru ali nemaju nikakvo tehničko predznanje rada s geološkim i geofizičkim uređajima b) Obavezno izbaciti druge prirodne struke jer jedino SSS geologije može obavljati takav tip posla e) Obavezno posjedovanje "certifikata" a ne "svjedodžbe" za rukovanje opremom izdanog od isporučitelja opreme Djelomično prihvaćen Članak 23. točka a. prijedloga Pravilnika mijenja se i glasi „1 zaposlenik VSS geološke struke ili VSS fizika-geofizika ili druge slične prirodne struke". Članak 23. točka b. prijedloga Pravilnika mijenja se i glasi : "1 zaposlenik najmanje SSS geološke ili druge prirodne struke“. U pogledu prijedloga da se u članku 23. točka e. prijedloga Pravilnika riječ "svjedodžba" zamijeni rječju "certifikat" ističemo semantičku istoznačnost obje riječi koje predstavljaju pismenu potvrdu, iz kojeg razloga se prijedlog odbija.
12 Ivan Petričević TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 21. - Iz GEOLO izbaciti d) i premjestiti ga u GEOFI jer su svi uređaji koji rade na bazi frekvencija dio geofizike, oni spadaju pod indirektne metode dok uređaji poput udarne sonde spadaju u direktne metode uzorkovanja, indirektne metode uzorkuju akustični signal (nefizički uzorak) dok direktne metode uzorkuju morsko dno (fizički uzorak). - d) "geološko-strukturni dubinomjer katamaran (SBP – Sub Bottom Profiler Catamaran – UNIBOOM)" je isto što i "geološko-strukturni dubinomjer (SBP – Sub Bottom Profiler)", UNIBOOM je samo model SBP-a; prava podjela je unutar naziva SBP gdje se uređaji dijele na BOOMER model i na SPARKER model; BOOMER bi trebao imati minimalnu vertikalnu rezoluciju 15 cm, minimalnu penetraciju 30 m a da ga ne ograničava čvrsta podloga ispod morskog dna, snagu od 100 J do 300 J te rad s minimalnom frekvencijom od 4 kHz, SPARKER bi trebao imati minimalnu vertikalnu rezoluciju 30 cm, minimalnu penetraciju 100 m a da ga ne ograničava čvrsta podloga ispod morskog dna, snagu od 500 J do 2500 J te rad s minimalnom frekvencijom od 1 kHz. (premjestiti sve u GEOFI) - f) uz udarnu sondu (Drop Corer) s minimalnom dužinom od 1 m i vibrirajuću sondu (Vibro Corer) s minimalnom dužinom od 1m trebalo bi nadodati i geološko grabilo s otvorom za uzimanje uzoraka sedimenta morskog dna (ostaviti sve pod GEOLO) - pod GEOLO nadodati g) laboratorij marinske geologije; prikupljeni uzorci se moraju s odgovarjućom laboratorijskom opremom mjeriti a to uključuje: menzure od 1000 mL, sita za prosijavanje i sušionik za sušenje uzoraka Djelomično prihvaćen Netočan je navod kako su svi akustički uređaji koji rade na određenoj frekvenciji dio geofizike. U pogledu podjele SBP-a u članku 21. stavak 1. točka d. prijedloga Pravilnika nabrajaju se pojedini uređaji, uz koje se navodi termin „ili sličan“. U članku 21. stavak 2. točka f. prijedloga Pravilnika dodaju se riječi „geološko grabilo s otvorom za uzimanje uzoraka sedimenata morskog dna“.
13 MARKO MLINAR UVJETI I NAČIN NADZORA OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE , Članak 26. ad 26.(1) Spomenuti stručni djelatnici trebali bi pokriti tri polja - GEOLO, GEOFI i OCEAN (svako po jedno). Također, potrebno je reći najmanje koje zvanje i koliko iskustva u radu spomenuti trebaju najmanje imati. Prijedlog za zvanje: VSS iz potrebnog polja znanosti. U protivnom, kako je definirano u članku, stručni djelatnici mogu biti i osobe koje nemaju potrebna znanja. Nije prihvaćen Ravnatelj Instituta po službenoj dužnosti poznaje koja 3 polja mora pokriti u nadzoru obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere, a može imenovati i više od 3 stručna djelatnika, s obzirom da u članku26. stavku 1. prijedloga Pravilnika za obavljanje stručnoga nadzora ravnatelj Instituta imenuje povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri stručna djelatnika Instituta.
14 MARKO MLINAR TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 24. ad 24. (e) Kakvu će svjedodžbu osoba dobiti za rukovanje kartama oblaka ? Nije prihvaćen Karte (atlasi) oblaka su samo priručno sredstvo u obavljanju poslova propisanih ovim člankom prijedloga Pravilnika.
15 MARKO MLINAR TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 25. ad 25. Za stručnog voditelja radova nije dovoljno imati 3 godine rada u hidrografskoj izmjeri. Naime, moguće je da osoba nema nikakvo formalno obrazovanje iz područja bliskih hidrografskoj izmjeri, a da 3 godine bude dio istraživačkog tima. Stoga, voditelj, sukladno poslovima opisanim u člancima 22, 23 i 24 treba biti osoba VSS struke odgovarajućeg smjera (kao u spomenutim člancima). Nije prihvaćen Članak 25. prijedloga Pravilnika propisuje uvjete stručnog voditelja radova iz članka 6. stavka 3. s radnim iskustvom u obavljanju djelatnosti hidrografske izmjere, a ne obavljanju hidrografske djelatnosti. Nadalje, podizanjem kriterija Zakon o hidrografskoj djelatnosti neće biti učinkovito provediv, iz kojega razloga se prijedlog odbija.
16 Darko Car PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE Ovaj pravilnik uopće nema smisla jer regulira djelatnost izmjere za koju može biti nadležna samo državna geodetska uprava (DGU). Terenska izmjera, aerofotogrametrijska izmjera i hidrografska izmjera su samo razne tehnologije geodetskog premjera zbog različitih medija. U osnovi je to geodetska izmjera kojom se prikazuje reljef, u ovom slučaju podmorja. Tehnologiju nema smisla propisivati već definirati krajnji produkt i njegovu točnost. Osim djelova pravilnika koji određuju sigurnosne mjere prilikom same izmjere sve ostalo nema potrebe određivati jer se tehnologija mijenja vrlo brzo. Nije prihvaćen Obvezu da skrbi nad morskim prostorom preuzima svaka država potpisnica UN Konvencije o pravu mora (UNCLOS), kojoj je Republika Hrvatska pristupila 1991. godine, revidirane Konvencije o sigurnosti ljudskih života na moru (SOLAS – Safety Of Life At Sea, poglavlje V, pravilo 9, dodatak 1 – potpisane 1991. godine), te Pariške konvencije. U Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (“Narodne novine” – dodatak – Međunarodni ugovori, br. 9/2000), u članku 22. st. 4 propisana je obveza obalnih država da jasno naznačuju plovne putove i sustave odvojenog prometa na pomorskim navigacijskim kartama koje na propisan način objavljuju. Istom Konvencijom u članku 24. propisuje se obveza svake obalne države da na prikladan način objavljuje svaku poznatu opasnost za plovidbu u području svog teritorijalnog mora. SOLAS konvencijom su specificirane obveze zemalja potpisnica, a koje se odnose na razvoj hidrografske djelatnosti, a ovdje navodimo dvije vrlo važne obveze: - Vlade potpisnice obvezuju se prikupljati hidrografske podatke, te izdavati, ažurirati i razmjenjivati sve navigacijske obavijesti potrebne za sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša; - Vlade potpisnice obvezuju se svoje djelatnosti uskladiti sa svjetskim standardima tako da hidrografski i navigacijski podaci budu sukladni međunarodnim uredbama i preporukama.” Republika Hrvatska je jedna od rijetkih pomorskih država koja je svoju hidrografsku djelatnost regulirala posebnim Zakonom. Prva verzija Zakona o hidrografskoj djelatnosti stupila je na snagu 1998. godine, a značajne izmjene usvojene su 2014. godine donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 71/14). Zakonom o hidrografskoj djelatnosti (u daljnjem tekstu ZOHD)(NN 68/98, 110/98, 163/03 i 71/14) ustrojen je Hrvatski hidrografski institut (HHI) kao pravna osoba za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Ovim je zakonom propisano da se djelatnost Instituta obavlja kao javna služba, te su utvrđene javne ovlasti koje Institut ima u obavljanju zakonom utvrđenih zadaća. Potrebno je istaknuti da je hidrografska djelatnost definirana člankom 5. ZOHD-a te je ona znatno šira i kompleksnija djelatnost od marinske geodezije. Upravo iz tog razloga u većini pomorskih obalnih država za obavljanje hidrografske djelatnosti nadležni su hidrografski uredi, a ne državne geodetske uprave.
17 Darko Car Ovlaštenja, razine ovlaštenja i postupak ishođenja ovlaštenja, Članak 6. Članak 6. točka (3) b) Ovo treba izbaciti jer oprema se nabavlja po potrebi a ne iz razloga dobivanja ovlaštenja. f) Ovo je potrebno izbaciti jer niti jedna tvrtka koja nije prije posjedovala ovlaštenje nije legalno mogla izvršiti radove. Nije prihvaćen Jedan od nužnih uvjeta za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere jest ispunjavanje uvjeta o obavljanju ove djelatnosti potrebnom i kalibriranom tehničkom opremom, kako bi se osigurala prihvatljiva točnost podataka.
18 Darko Car OPĆE ODREDBE, Članak 2. Pojam DUBINA MORA trebao bi se izbaciti iz uporabe jer nije exaktan i podložan je promjenama. Umjesto toga treba koristiti pojam KOTA DNA za definiciju reljefa podmorja. Nije prihvaćen Pojam „DUBINE MORA“ koristi se u svim hidrografskim uredima na svijetu, na svim službenim pomorskim kartama i publikacijama te standardu Međunarodne hidrografske organizacije „IHO Standard for Hydrographic Surveys – Chapter 3, 5th Edition, February 2008“.
19 Darko Car Standardi djelatnosti hidrografske izmjere , Članak 4. Kategorizacija poslova nije potrebna jer to je pitanje projektnog zadatka a time se određuje i tehnologija premjera. Nije prihvaćen Kategorizacija poslova definirana dokumentom Međunarodne hidrografske organizacije „IHO Standard for Hydrographic Surveys, 5th Edition, February 2008“, koji se prenosi u predmetni Pravilnik radi osiguranja sustavnog, standarsdiziranog i kvalitetnog obavljanja hidrografske djelatnosti u skladu sa važećim standardima hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe.
20 goran olujić PREGLED I OVJERA PODATAKA IZMJERE, Članak 15. Članak 15. stavak 3. se spominje "...prihvatljivo.....". Što znači prihvatljivo? Možda uvesti pojam „u granicama odstupanja“. Pa bi stavak 3. glasio: (3) Ukoliko povjerenstvo utvrdi da je odstupanje obrađenih podataka iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe u odnosu na postojeće obrađene podatke Instituta u granicama odstupanja, povjerenstvo će donijeti zaključak kojim se podaci djelatnosti hidrografske izmjere iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe mogu smatrati službenima, s prijedlogom za ovjeru hidrografskog elaborata. Isto promjeniti i u stavku 5. istoga članka; umjesto "prihvatljivo", napisati "koje nije u granicama odstupanja" Nije prihvaćen Prihvatljivo i neprihvatljivo odstupanje obrađenih podataka odstupanja iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe u odnosu na postojeće obrađene podatke Instituta je definirano člankom 15. stavcima 4. i 5. prijedloga Pravilnika.
21 goran olujić Standardi djelatnosti hidrografske izmjere , Članak 4. U članku 4. stavak 1. podstavak b) možda bi bilo bolje zbog jasnoće članka stajati: za područje mora dubine od 25 m do dubine od 100 m...... mr.sc. Goran Olujić Nije prihvaćen Predlagatelj drži da je člankom 4. stavkom 1. točkom b. potrebno obuhvatiti dubine vertikalnog stupca do 100 m. S obzirom da se navedenim prijedlogom dubina vertikalnog stupca reducira na 75 m, prijedlog se ne prihvaća.
22 Grga K PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE Moji komentari vezani uz ovaj prijedlog Pravilnika jasno daju do znanja da ga krivo ministarstvo pokušava propisati osim ako isto u međuvremenu ne preuzme nadležnost DGU (uslijed sveg ovog apsurda ne bi me to iznenadilo). Dosadašnju praksu da premjer morskog i riječnog dna obavlja HHI (Hrvatski hidrografski institut) uz par tvrtki kojima suglasnost za obavljanje tog posla daje i uzima isti institut očito treba mijenjati jer ne može neko tijelo određivati uvjete konkurenciji. Međutim sam HHI bi mogao obavljati radove kontrole kvalitete (QC) izvršenih radova premjera morskog i rječnog dna ukoliko se to zakonski regulira (naravno ne ovim i ovakvim nakaradnim Pravilnicima) ili proći proces privatizacije i u ravnopravnoj borbi sudjelovati na tržištu. Ukoliko se ne donese zakonski akt o reguliranju hidrografskih poslova, a koji bi se najjednostavnije uklopio u postojeći Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (jer jedino su ovlašteni geodeti dovoljno stručni za isporučivanje kvalitetnih hidrografskih elaborata i pomorskih karata), svakako bi trebalo regulirati rad HHI-a koji ima ovlasti idealne za opaske Europske komisije prema RH. Nadalje, najviše me brine kvaliteta radova na premjeru morskog dna koja može dovesti do havarije brodova u našem zatvorenom Jadranskom moru kao i znatno poskupiti radove pri gradnji novih i dogradnji postojećih luka. Nije prihvaćen Republika Hrvatska je jedna od rijetkih pomorskih država koja je svoju hidrografsku djelatnost regulirala posebnim Zakonom. Prva verzija Zakona o hidrografskoj djelatnosti stupila je na snagu 1998. godine, a značajne izmjene usvojene su 2014. godine donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 71/14). Zakonom o hidrografskoj djelatnosti (u daljnjem tekstu ZOHD)(NN 68/98, 110/98, 163/03 i 71/14) ustrojen je Hrvatski hidrografski institut (HHI) kao pravna osoba za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Ovim je Zakonom propisano da se djelatnost Instituta obavlja kao javna služba, te su utvrđene javne ovlasti koje Institut ima u obavljanju zakonom utvrđenih zadaća. Potrebno je istaknuti da je hidrografska djelatnost definirana člankom 5. ZOHD-a te da je ona znatno šira i kompleksnija djelatnost od marinske geodezije. Upravo iz tog razloga su u većini pomorskih država za obavljanje hidrografske djelatnosti nadležni hidrografski uredi, a ne državne geodetske uprave.
23 Grga K Ovlaštenja, razine ovlaštenja i postupak ishođenja ovlaštenja, Članak 5. Za poslove na koje ovaj Pravilnik sugerira (krivo ih definira, opisuje, a pokušava ih i propisati) nije neophodno vlasništvo opreme (većina predmetnih radova se obavlja opremom koja je posuđena ili kupljena na leasing) već da finalni proizod zadovoljava standarde kvalitete. Kvaliteta izmjere odnosno podataka o morskom dnu se provjerava kontrolom. Kontrolom kvalitete ili popularna engleska skraćenica QC. Time se nemojte zamarati jer o tome očito nemate pojma, ali ni ne trebate znati ništa o tome kao niti pisati ovakve prijedloge Pravilnika - to ostavite onima koji razumiju tematiku. Nije prihvaćen Prijedlogom Pravilnika propisuje se uvođenje standarda službene hidrografske izmjere i instituta ovjere hidrografskih izmjera čime se ostvaruju uvjeti za transparentno i ujednačeno ovbaljanje hidrografske djelatnosti za potrebe hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe.
24 Grga K Ovlaštenja, razine ovlaštenja i postupak ishođenja ovlaštenja, Članak 5. Kako vas nije sram da ovlaštenja i kategorije ovlaštenja za premjer morskog dna dijeli ministarstvo prometa? Vidim da će nakon ovog isto ministrastvo izdati Pravilnik o premjeru državnih cesta gdje će ono opet dijeliti licence za takvu vrstu poslova, a samo iz razloga sprečavanja europskog tržišnog gospodarstva i dodijeljivanja poslova... Nije prihvaćen Netočna je primjedba kako u postupku ishođenja ovlaštenja rješenje izdaje Ministarstvo prometa. Ovlaštenje izdaje ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, po pribavljenom mišljenju Hrvatskog hidrogrrafskog instituta. Nadležnost hidrografsko-navigacijskog osiguranja sustava plovidbe jesu pruzete obveze Repubike Hrvatske temeljem Međunarodne Konvencije o zaštiti ljudskih života na moru SOLAS 1974, kako je izmijenjena i dopunjena, Konvencije UN o pravu mora, 1982, te ostalim dokumentima Međunarodne pomorske organizacije i Međunarodne hidrografske organizacije.
25 Grga K Standardi djelatnosti hidrografske izmjere , Članak 4. Čemu podjela na ove kategorije? A definicija za npr. kategoriju 1b je pretpostavljam prepisana iz Alan Forda. Nije prihvaćen Kategorije su definirane dokumentom Međunarodne hidrografske organizacije „IHO Standard for Hydrographic Surveys, 5th Edition, February 2008“, koji se prenosi u predmetni Pravilnik radi osiguranja sustavnog, standardiziranog i kvalitetnog obavljanja hidrografske djelatnosti u skladu sa važećim međunarodnim standardima hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe.
26 Grga K Standardi djelatnosti hidrografske izmjere , Članak 3. Kakve veze ima ovaj prijedlog sa standardima i stručnošću? Po ovom pravilniku je bitno vlasništvo određene opreme od koje je dobar dio već van uporabe zbog zastarjelosti. Spominjanje pravila struke za izmjeru morskog dna od strane ministarstva prometa i ministarstva financija je upravo onaj apsurd koji sve ovo čini tragikomičnim. Nije prihvaćen dokument Međunarodne hidrografske organizacije „IHO Standard for Hydrographic Surveys, 5th Edition, February 2008“, prenosi se u predmetni Pravilnik radi osiguranja sustavnog, standardiziranog i kvalitetnog obavljanja hidrografske djelatnosti u skladu sa važećim međunarodnim standardima hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe.
27 Grga K OPĆE ODREDBE, Članak 2. Pojmovi, definicije kao i pravilnik u cijelosti obiluju glupostima. Strašno! Nije prihvaćen Neprihvatljiv komentar.
28 Grga K OPĆE ODREDBE, Članak 1. Ovlaštenje treba izdavati isključivo Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije jer jedino ovlašteni geodeti mogu garantirati traženu točnost prostornih podataka! Kontrolu kvalitete treba vršiti Državna geodetska uprava kao i pri izmjeri topografskih karata. Nije prihvaćen Obvezu da skrbi nad morskim prostorom ima svaka država potpisnica UN Konvencije o pravu mora (UNCLOS), koju je Republika Hrvatska potpisala 1991. godine, revidirane Konvencije o sigurnosti navigacije na moru (SOLAS – Safety Of Life At Sea, propis 9, poglavlje V, anex 1 – potpisane 1991. godine), te Pariške konvencije. Nadalje, Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS konvencija 1974, kako je izmijenjena i dopunjena) propisane su obveze zemalja potpisnica, a koje se odnose na razvoj hidrografske djelatnosti, posebice u pogledu obveza država potpisnica da prikupljaju hidrografske podatke, te izdaju, ažuriraju i razmjenjuju sve navigacijske podatke potrebne za sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša. Također, države potpisnice obvezuju se svoje djelatnosti uskladiti sa svjetskim standardima na način da hidrografski i navigacijski podaci budu usklađeni s međunarodnim uredbama i preporukama. Hidrografska djelatnost definirana je člankom 5. Zakona o hidrografskoj djelatnosti te je u naravi znatno šira i kompleksnija djelatnost od marinske i kopnene geodezije. Upravo iz tog razloga u većini pomorskih država za obavljanje hidrografske djelatnosti nadležni su hidrografski uredi, a ne državne geodetske uprave.
29 Grga K PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE Nevjerojatno je da najnesposobniji ljudi u ovoj državi pišu Zakone, Pravilnike i ostale zakonske i podzakonske akte. Ovaj prijedlog Pravilnika uz suglasnost ministar financija i ministra prometa je loše prepisivanje neke stare srednjoškolske skripte o izvođenju radova premjera morskog dna. Vidljiva je intencija da se uvede minimum kvalitete kao i način dodjele poslova premjera morskog dna međutim isto se provodi na uhljebistički način od najnesposobnijih ljudi i kao takvo je potpuno pogrešno. Da li ljudi koji predlažu ove pravilnike i ostale zakonske akte znaju za riječi kao što su; stručnost, primjereno obrazovanje, komora ili ovlaštenje?! Naime, mogućnost da u hrvatskim međunarodnim lukama dođe do havarije je znatno povećana ukoliko ovaj i ovakvi pravilnici zažive. Ili ostavite da HHI i dalje obavlja većinu poslova vezanih za izmjere morskog dna dok vas Europska komisija ne prisili na tržišno natjecanje ili uredite način kontrole kao u teritorijalnim vodama Norveške, UK, Njemačke, Belgije, Nizozemske (nađite ljude koji znaju prepisati zakonsku regulativu uređenih zemalja). Inače baš me zanima koje su dozvole i ovlaštenja morale ishoditi strane tvrtke koje su odradile geofizičke radove istraživanja naših podmorskih ugljikovodikovih blaga na narudžbu bivšeg Vrdoljakovog ministarstva) Nije prihvaćen Prijedlog teksta Pravilnika izradila je stručna radna skupina imenovana temeljem odluke ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, odnosno stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom u hidrografskoj djelatnosti, a ne samo izmjeri dubine mora. Nadalje, prijedlogom Pravilnika, implementira se međunarodni standard Međunarodne hidrografske organizacije „IHO Standard for Hydrographic Surveys – 5th Edition, February 2008“.
30 Darko Car PREGLED I OVJERA PODATAKA IZMJERE, Članak 15. Smatram da postoji značajan sukob interesa Hidrografskog instituta te bi u budućnosti sve funkcije ovjera, pregleda i stručnih povjerenstava trebalo preuzeti ministarstvo jer se Hidrografski institut sam bavi hidrografskim premjerom te im svi ostali subjekti predstavljaju konkurenciju. (kadija te tuži kadija ti sudi). Ukoliko to nije moguće tada institutu treba onemogućiti da se bavi premjerom. Nije prihvaćen Djelokrug rada Hrvatskog hidrografskog instituta propisan je Zakonom o hidrografskoj djelatnosti, te je jedina instituacija u Republici Hrvatskoj ovlaštena za hidronavigacijsko osiguranje plovidbe s relevantnom bazom podataka, stručnošću i iskustvom za obavljanje poslova pregleda i ovjera hidrografskih elaborata izrađenih od strane ovlaštenih pravnih osoba.
31 goran olujić TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 24. Članak 24. stavak b) izmijeniti u: 1 zaposlenika VSS (prirodne ili tehničke struke, kemija). Obrazloženje: Potrebno znanje iz kemije za obavljanje poslova opisanim ovim pravilnikom može se dobiti završavanjem Kemijsko tehnološkog fakulteta (tehničke znanosti) ili PMF smjer kemija (prirodne znanosti). Prihvaćen Članak 24. točka b. prijedloga Pravilnika mijenja se i glasi: "1 zaposlenika VSS (prirodne ili tehničke struke, kemija)"
32 MARKO MLINAR PRAVILNIK O UVJETIMA I NAČINU OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE , Poglavlje 4 – Druga mjerenja ad 4.5. Ne postoji riječ "idealno" u trajanju mjerenja morskih struja. 30 dana je za potrebe mjerenja struja morskih mijena najmanje moguće trajanje. Prihvaćen Poglavlje 4 - druga mjerenja, točka 4.5. stavak 2. mijenja se i glasi: "Struje morskih mijena na svakoj poziciji trebale bi se mjeriti na dubinama koje ispunjavaju uvjete za normalnu površinsku navigaciju na području izmjere. U slučaju struja morskih mijena, trebala bi se izvršiti istovremena opažanja visine razine mora i meteoroloških uvjeta, dok bi trajanje opažanja trebalo biti ne manje od 30 dana." Na ovaj način Poglavlje 4 - druga mjerenja, točka 4.5. usklađuje se s točkom 4.4. istoga Poglavlja.
33 MARKO MLINAR TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 23. ad 23. oznaka (d) u ovom članku je na krivom mjestu, treba je staviti na mjesto oznake (e) Prihvaćen Prijedlog se prihvaća, budući se radi o tipografskoj pogrešci u tekstu.
34 MARKO MLINAR TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 23. Ad 23 (a) Može li profesor biologije obavljati ovaj posao ? Prijedlog: a) 1 zaposlenik VSS geološke struke ili VSS fizika - geofizika, smjer Seizmologija i fizika čvrste Zemlje Prihvaćen Članak 23. točka a. prijedloga Pravilnika mijenja se i glasi „1 zaposlenik VSS geološke struke ili VSS fizika-geofizika ili druge slične prirodne struke".
35 MARKO MLINAR TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 24. ad 24 (d) treba dodati na kog se zaposlenika VSS struke, odnosno SSS struke misli. Ovako, to mogu biti VSS ekonomist i SSS daktilograf. Prihvaćen Članak 24. stavak d. mijenja se i glasi: "najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenika VSS iz podstavka a) i b) i 2 godine za zaposlenika SSS iz podstavka c) na istim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu"
36 MARKO MLINAR TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 24. ad 24 (c) Potrebno definirati na koju se tehničku struku misli. Postoji niz SSS tehničara koji svojim znanjem ne zadovoljavaju ovaj kriterij (npr. agroturistički tehničari, tehničari za tekstil i MNOGI drugi). Prihvaćen Članak 24. točka c. prijedloga Pravilnika mijenja se i glasi. "1 zaposlenika najmanje SSS (odgovarajuće prirodne ili tehničke struke).
37 MARKO MLINAR TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI , Članak 21. ad 21. (3) b) Uređaj u Jadranu ionako ne može ići dublje od dubine Jadrana, te je traženje da uređaj ima sposobnost rada do 6800 dubine nepotrebno. Bolje je staviti 2000 m. d) umjesto urbiditet napisati turbiditet g) u meteorološke parametre pripada i temperatura zraka, potrebno dodati uređaj. Karte (atlasi) oblaka ne mogu biti kalibrirani, kako stoji u početku dijela (3), treba razjasniti. Dodatno: Treba definirati karakteristike uređaja za mjerenje visine razine mora. Moguće dodati kao poddio samo za osobe koje se ovim mjerenjima bave (ne za sve). Također potrebno definirati opremu za mjerenje površinske temperature mora. Uređaji za pozicioniranje (poput onih za geologiju i geofiziku) te posebni računalni programi za obradu podataka mjerenih struja, mjerenih valova, mjerenih visina razine mora potrebni su i za obavljanje oceanoloških djelatnosti. Prihvaćen U članku 21. stavak 3. točka b. prijedloga Pravilnika iznos "6800 m" mijenja se u "najmanje 2000 m". Točno je da se karte (atlasi) oblaka ne mogu kalibrirati, ali se oni u ovom dijelu prijedloga Pravilnika navode kao pomoćno sredstvo pri meteorološkim osmatranjima. U Pravilniku se, nadalje, definiraju karakteristike uređaja za mjerenje visine razine mora, kao i to da ovlaštene pravne osobe moraju imati računalne programe za obradu mjerenih podataka morskih struja, valova i visine razine mora. U oceanološkoj djelatnosti prilikom obavljanja mjerenja nije potrebna velika točnost pozicioniranja (kao kod mjerenja dubine mora, geofizike ili geologije), već je dovoljna točnost pozicioniranja broda.
38 goran olujić Standardi djelatnosti hidrografske izmjere , Članak 4. članak 4. stavak 4. nadopuniti: ...odluku o kategoriji na zahtjev ili po službenoj dužnosti donosi nadležna lučka kapetanija, a na prijedlog Instituta....... mr.sc. Goran Olujić Prihvaćen Članak 4. stavak 4. prijedloga Pravilnika mijenja se i glasi: "(4) Kada se zbog konfiguracije morskog područja ili drugih razloga određeno područje mora ne može svrstati u određenu kategoriju iz stavka 1. ovog članka, odluku o kategoriji na zahtjev ili po službenoj dužnosti donosi nadležna lučka kapetanija na prijedlog Instituta, a koja odluka se objavljuje na portalu Hrvatskog integiranog pomorskog informacijskog sustava."