Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Zakona o postupcima naknade štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 10. U stavku 1. nedostaju još 2 razloga koje navodi Direktiva, a koji su tek navedeni u stavku 2. ovog članka (iako u Direktivi nije usvojeno takvo rješenje). Nejasno je zašto se išlo s takvim rješenjem jer proizlazi da punomoćnik stranke za određene radnje ne odgovara. Djelomično prihvaćen Svi razlozi koje navodi Direktiva u članku 8. stavku 1. uneseni su u stavak 1. i stavak 2. ovoga članka. Odgovornost punomoćnik dodana je i u stavak 2. i 3. ovoga članka kojim se propisuju novčane kazne za povredu pravila o zaštiti povjerljivih informacija i otkrivanju dokaza.
2 PERO PREVIŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O POSTUPCIMA NAKNADE ŠTETE ZBOG POVREDA PRAVA TRŽIŠNOG NATJECANJA VIPnet d.o.o. ovim putem pozdravlja inicijativu donošenja predmetnog zakona s obzirom da se istim uvodi mogućnost pokretanja postupka naknade štete sudskim putem u slučaju povrede prava tržišnog natjecanja. S tim u vezi predlažemo u svrhu što efikasnijeg iskorištenja prava na naknadu štete da se sukladno postojećim zakonima koji su na snazi npr. u Velikoj Britaniji i Austriji jasno i nedvojbeno propiše da se postupak radi naknade štete zbog povrede prava tržišnog natjecanja pred nadležnim trgovačkim sudom može (sukladno članku 69a ZZTN-a) pokrenuti neovisno o postupku vođenom pred regulatornim tijelom/Europskom komisijom, odnosno da presuda može biti donesena i prije pravomoćnosti/konačnosti odluke istog tijela. S poštovanjem, VIPnet d.o.o. Nije prihvaćen Direktiva i predmetni Nacrt Zakona ne zabranjuju podnošenje samostalnih tužbi (stand alone actions), navedeno nije uvjet iz Direktive, a budući da je ova mogućnost dopuštena postupak radi naknade štete može se voditi neovisno od postupka pred tijelom za zaštitu tržišnog natjecanja, odnosno i prije usvajanja odluke ili pravomoćnosti odluke tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.
3 Hrvatski Telekom d.d. SPORAZUMNO RJEŠAVANJE SPOROVA, Članak 18. Vezano za stavak 5., hoće li sud na to paziti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke? Predlažemo da bude po službenoj dužnosti. Nije prihvaćen Sud će na to paziti po prigovoru stranke što je i navedeno u stavku 5. ovoga članka.
4 Hrvatski Telekom d.d. ZASTARA, SOLIDARNA ODGOVORNOST, Članak 12. Predugačak je period apsolutne zastare. Recital 36. Direktive navodi da bi apsolutna zastara trebala biti ona općenite primjene, a 15 godina za obveznopravne odnose nije zastrani rok općenite primjene. Direktiva navodi u čl. 10. stavak 3. da rokovi zastare trebaju biti barem 5 godina, ali čitajući tu odredbu odnosno cijeli članak zajedno s recitalom 36. koji se na taj članak odnosi, zaključuje se da se radi o apsolutnom roku zastare barem 5 godina. Teško je za očekivat da će nakon 15 godina biti moguće izvoditi dokaze i utvrditi stvarno stanje i nastalu štetu. Austrija, u čijem pravnom sustavu je opća zastara 30 godina, predložili su smanjenje na 10 godina, kao i Slovenija koja se s prvotnog prijedloga od 30 godina na kraju predložila 10 godina kao rok apsolutne zastare. Nadalje, u samom ZZTN-u je propisan apsolutni rok zastare 10 godina, ne vidimo razloga zašto bi se u ovom dijelu apsolutna zastara produljivala na 15 godina, ne vidimo razloga za tu nekonzistentnost. Nije prihvaćen Ukoliko bi se odredio kraći zastarni rok moglo bi doći do proteka prije apsolutne nego relativne zastare zbog dužine trajanja postupaka. Relativni rok zastare mora se poštivati zbog prenošenja Direktive. Skraćivanje objektivnog roka zastare bi moglo dovesti do nepoštivanja članka 10. Direktive i posljedično tome odgovornost RH zbog pogrešne implementacije Direktive.
5 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 10. Komentar na stavak 2. ovog članka je vezan za komentar članka 6. stavak.8. - smatramo da je zaista prekomjerno po istoj osnovi – dakle, u slučaju ne postupanja po rješenju suda o otkrivanju dokaza – dvostruko kažnjavanje: 1) novčano kažnjavanje do 1% prihoda i 2) smatranje takvih činjenica utvrđenim. Nadalje, smatramo da je kazna u iznosu do 1% ukupnog godišnjeg prihoda za nedostavljanje dokaza prestroga, i ostavlja veliki diskrecijski prostor sudu. U Austriji je primjerice predloženo rješenje u iznosu od 100.000 EUR. Nije prihvaćen Otkrivanje povjerljivih informacija, otkrivanje dokaza ili uništavanje dokaza predstavlja ozbiljan prekršaj što i sama Direktiva u članku 8. stavku 2. navodi i zahtijeva od država članica da osiguraju da sudovi mogu izreći učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije, stoga je na sudu da u dovoljno visokom rasponu sankcija odredi primjerenu za ovu vrstu povreda postupka.
6 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 10. Direktiva ne predviđa dogovornost odgovorne osobe te nam se čini da je to prestrogo određivanje. Čak ni Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja ne predviđa odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi pa ne vidimo stoga razlog zašto bi ovaj zakon to predviđao. Nije prihvaćen Na postupak o naknadama štete zbog povreda prava tržišnog natjecanja primjenjuje se Zakon o parničnom postupku koji predviđa odgovornost odgovorne osobe.
7 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 8. Smatramo da je prva rečenica u stavku 5. nepotrebna jer je to isto već navedeno u prethodnom stavku 4. Potrebna je samo ova zadnja rečenica u stavku 5. koja počinje riječju „Iznimno….“ Nije prihvaćen Stavak 4. i stavak 5. ovoga članka uređuju dvije različite stvari, stavak 4. uređuje vrste dokaza koji se iz spisa predmeta tijela za zaštitu tržišnog natjecanja mogu otkriti nakon dovršetka postupka u smislu članka 6. stavka 5. Direktive. Stavak 5. ovoga članka u smislu članka 7. stavka 2. Direktive uređuje način korištenja tih dokaza od stranaka i trećih osoba kao i iznimku od odredbe iz stavka 4. u vezi korištenja navedenih dokaza iz spisa predmeta tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ako se dokaže da su pribavljeni na drugi način.
8 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 8. Predlažemo promjenu stavka 4. na način da glasi: „Nakon što odluka tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja postala pravomoćna ili je na drugi način pravomoćno okončan postupak pred navedenim tijelom, mogu se iz spisa predmeta tog tijela otkrivati sljedeći dokazi: ….“ Naime, dokle god postoji mogućnost tužbe VUS-u, radi interesa stranaka i postupka, smatramo da se dokazi mogu otkriti tek kad postupak pred AZTN-om bude pravomoćno dovršen. Nije prihvaćen Navedena odredba članka 8. stavka 4. preuzeta je iz Direktive koja propisuje samo da postupak pred tijelom za zaštitu tržišnog natjecanja treba biti dovršen odlukom ili na drugi način. Prema tumačenju Europske komisije u odredbi članka 6. stavka 5. Direktive koja to propisuje, riječ je samo o bilo kojoj odluci kojom se postupak okončava, a ne o pravomoćnoj odluci. Direktiva razlikuje pravomoćne i druge odluke tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ili suda. U definicijama iz članka 3. ovoga Zakona navedeno je da je odluka o povredi prava tržišnog natjecanja pravomoćna odluka tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ili konačna odluka Europske komisije.
9 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 7. Predlažemo u stavku 4. dodati sljedeće: "Sud će u slučaju neuspjele dostave pozvati, sukladno općem propisu o parničnom postupku, stranku...." Nije prihvaćen Navedena odredba članka 7. stavka 4. (sada stavka 5.) predstavlja iznimku od općeg propisa, Zakona o parničnom postupku pa nije moguće dodati predloženu nadopunu ove odredbe.
10 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 7. Predlažemo dodati kao načelo da će sud štititi povjerljive informacije - jer iako niže odredbe detaljnije uređuju postupanje s povjerljivim informacijama, za očekivati je da će se u praksi pojaviti mnogi drugi slučajevi pa je bolje imati navedenu jednu načelnu odredbu na koju će se stranke i sud moći osloniti i temeljem kojeg će sudovi razvijati praksu. Nije prihvaćen Sam smisao cijele odredbe članka 7. jest da sud štiti povjerljive podatke pa stoga nije potrebno dodavati još jednu dodatnu načelnu odredbu o tome što se ovim člankom uređuje.
11 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 6. Predlažemo da se odredba stavka 8. uskladi sa Zakonom o parničnom postupku – dakle na način da će sud, u slučaju da stranka ne postupi po rješenju kojom joj se nalaže otkrivanje dokaza, po svom uvjerenju cijeniti od kakva je značenja što stranka neće postupiti po rješenju suda. Nije prihvaćen Smisao stavka 8. jest u tome da to što sud smatra činjenice kao utvrđene koje su se trebale izvoditi dokazom predstavlja sankciju stranci koja nije postupila po odluci suda o otkrivanju dokaza. Sud provodi postupak odlučivanja, donosi odluku o otkrivanju dokaza, a posljedica je smatranje činjenice koja se trebala izvoditi dokazom utvrđenom, što je iznimka od Zakona o parničnom postupku. Također, navedeni prijedlog da se u ovom stavku 8. doda formulacija kako će sud po svom uvjerenju cijeniti sadržaj odbijanja stranke već je sadržana u stavku 5. ovoga članka: „Prilikom odlučivanja o prijedlogu za otkrivanje dokaza, sud će uzeti u obzir i ocijeniti interese stranke koja traži otkrivanje dokaza..“ Stoga ne bi bilo potrebno dodatno ovu formulaciju navoditi u stavku 8. ovoga članka.
12 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 6. Predlažemo da se u stavku 5. doda razlog: „ te da se zaštite informacije pokrivene povjerljivim odnosom stranke s njezinim punomoćnikom“. Nije prihvaćen Direktiva ne predviđa ovaj dodatni razlog, a povjerljivost odnosa između stranke i punomoćnika zaštićena je prethodnim stavkom 4. i općim propisima.
13 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 6. Predlažemo da se u stavku 4. navedu i druge vrste tajni koje bi ovdje mogle doći u obzir poput bankarske tajne. Nije prihvaćen Direktiva u članku 5. stavku 6. samo postavlja zahtjev koji se odnosi na zaštitu odvjetničke tajne i povjerljivosti komunikacije između odvjetnika i stranke (tzv. legal privilege). A za sve ostale izuzetke primijenit će se opći propis, Zakon o parničnom postupku.
14 Hrvatski Telekom d.d. OTKRIVANJE DOKAZA, Članak 6. Smatramo da bi preduvjet prijedloga stranke iz stavka 1. ovog članka morao biti dostavljanje/navođenje u razumnoj mjeri dostupnih činjenica i dokaza, koji dovoljno podupiru zahtjev za naknadu štete – i to iz razloga izbjegavanja zlouporabe i radi provođenja načela proporcionalnosti u otkrivanju dokaza. Takvo rješenje je i navedeno u Direktivi u članku 5. stavak 1. Nije prihvaćen Dostavljanje i navođenje u razumnoj mjeri dostupnih činjenica i dokaza već je propisano stavkom 2. u kojem se navodi da „stranka mora učiniti vjerojatnim da se ti dokazi nalaze kod druge stranke ili treće osobe, odnosno da su im dostupni..“
15 Hrvatski Telekom d.d. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Stavak 2: Štetnik koji prouzroči štetu povredom prava tržišnog natjecanja, koja povreda je pravomoćno utvrđena odlukom tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja, dužan je naknaditi pretrpljenu štetu i odgovara za štetu bez obzira na krivnju. Nije prihvaćen Odredba članka 3. stavka 3. Direktive odnosi se na pojam prekomjernog obeštećenja (tzv. punitive damages) koje naši opći propisi ne poznaju, Zakon o obveznim odnosima propisuje samo naknadu stvarne štete.
16 Hrvatski Telekom d.d. OPĆE ODREDBE, Članak 5. Predlažemo da u ovom članku bude u prvom stavku sadržano načelo zabrane prekomjerne naknade štete (prekomjernog obeštećenja), sukladno čl. 3/3 Direktive pogotovo s obzirom da se to načelo nigdje u zakonu eksplicitno ne navodi. S obzirom na probleme na koje će stranke u praksi nailaziti, važno je imati barem načelo na koje se stranke uvijek mogu osloniti i temeljem kojeg će sudovi razvijati praksu. Nije prihvaćen Odredba članka 3. stavka 3. Direktive odnosi se na pojam prekomjernog obeštećenja (tzv. punitive damages) koje naši opći propisi ne poznaju, Zakon o obveznim odnosima propisuje samo naknadu stvarne štete.
17 Hrvatski Telekom d.d. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Smatramo da bi trebalo promijeniti definiciju kartela na način da se ona uskladi s definicijom iz Direktive ili da se barem uskladi s definicijom kartela sadržanoj u Uredbi o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere koja barem na početku definicije ima riječi „u pravilu“. Niti je kartel nužno uvijek tajni, niti je uvijek nužno horizontalni. U Uredbi o kriterijima za oslobođenje ili umanjenje upravno-kaznene mjere se pak navodi treća verzija definicije kartela. Smatramo da istu treba ujednačiti i to na način da se preuzme definicija gore spomenute Direktive koja se ovim zakonom prenosi u hrvatski pravni poredak. Nije prihvaćen Definicija kartela preuzeta je iz Direktive.
18 Hrvatski Telekom d.d. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlažemo da se promijeni naziv "Prekomjerna cijena" čiji je smisao „overcharge“ kako bi se razlikovao od pojma prekomjerne cijene u smislu „excessive pricing/price“ koji pojam je već prihvaćen u hrvatskom rječniku prava tržišnog natjecanja. Nije prihvaćen Pojam prekomjerne cijene definiran je sukladno Direktivi kao razliku između cijene koja je stvarno plaćena i cijene koja bi bila plaćena da nije bilo povrede prava tržišnog natjecanja čime je ovaj pojam razgraničen od pojma pretjeranih cijena (excessive pricing) kao vrste zlouporabe vladajućeg položaja u pravu tržišnog natjecanja.
19 Hrvatski Telekom d.d. OPĆE ODREDBE, Značenje pojmova Smatramo da bi trebalo promijeniti definiciju kartela na način da se ona uskladi s definicijom iz Direktive ili da se barem uskladi s definicijom kartela sadržanoj u Uredbi o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere koja barem na početku definicije ima riječi „u pravilu“. Niti je kartel nužno uvijek tajni, niti je uvijek nužno horizontalni. U Uredbi o kriterijima za oslobođenje ili umanjenje upravno-kaznene mjere se pak navodi treća verzija definicije kartela. Smatramo da istu treba ujednačiti i to na način da se preuzme definicija gore spomenute Direktive koja se ovim zakonom prenosi u hrvatski pravni poredak. Nije prihvaćen Definicija kartela preuzeta je iz Direktive.
20 Hrvatski Telekom d.d. PRENOŠENJE PREKOMJERNIH CIJENA, Članak 15. Vezano za stavak 5., zašto navedeno pod točkom 1.-3. sud može uzeti u obzir samo u odnosu na stavak 2. i 3. ovog članka? Trebalo bi se to primjenjivati na cijeli članak 15. odnosno i na stavak 4. ovog članka. Zašto se štetnik ne bi mogao poslužiti ovime? To je uostalom i u skladu s člankom 15/1 Direktive. Prihvaćen Stavak 5. ovoga članka sada glasi: Pri procjeni je li zadovoljen zahtjev tereta dokazivanja iz prethodnih stavaka ovoga članka, sud može uzeti u obzir.
21 Hrvatski Telekom d.d. ZASTARA, SOLIDARNA ODGOVORNOST, Članak 14. Smatramo da je u stavku 7. točka 2. radi izbjegavanje svake potrebno jasnije navesti da se zapravo radi o recidivistu. Prihvaćen Odredba stavka 7. točka 2. ovoga članka izmijenjena je sukladno primjedbi i sada glasi: 2. ranije utvrđeno odlukom o povredi prava tržišnog natjecanja da je taj mali ili srednji poduzetnik povrijedio pravo tržišnog natjecanja.
22 Hrvatski Telekom d.d. ZASTARA, SOLIDARNA ODGOVORNOST, Članak 14. Smatramo da iz stavka 6. točke 1. treba izbaciti riječi „svakom od“ i držati se teksta direktive. Prihvaćen Odredba članka 14. stavka 6. točke 1. sada glasi: 1. njegov tržišni udio na mjerodavnom tržištu iznosi manje od 5 % tijekom trajanja povrede prava tržišnog natjecanja.
23 Hrvatski Telekom d.d. ZASTARA, SOLIDARNA ODGOVORNOST, Članak 11. Smatramo da je nije u potpunosti jasno što znači u stavku 2. „vezat će sud“ i na koji način se onda stavak 2. razlikuje od stavka 1. ovog članka. Čini se da je ovo rješenje puno strože napisano nego u Direktivi gdje se navodi „at least prima facie evidence“. Prihvaćen Slijedom ove primjedbe izmijenjen je stavak 2. ovoga članka koji sada glasi: (2) Povreda članka 101. i/ili 102. UFEU-a utvrđena pravomoćnom odlukom tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja druge države članice EU-a ili suda druge države članice EU smatra se dokazanom u postupku naknade štete u smislu ovoga Zakona, osim ako se ne dokaže suprotno.