Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o NACRTU UPUTA ZA PRIJAVITELJE Poziva na dostavu projektnih prijedloga ULAGANJE U ZNANOST I INOVACIJE – PRVI POZIV
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Institut Ruđer Bošković | 1. OPĆE INFORMACIJE, 1.5. Obveze koje se odnose na državne potpore | Sadržaj ovog poglavlja nije posve razumljiv. | Primljeno na znanje | Detaljne informacije o uvjetima koje projekti moraju poštovati vezanim za državne potpore bit će objašnjeni u zasebnom dokumentu: Smjernice za prijavitelje i partnere– pravila o državnim potporama za istraživanje i razvoj koji će biti poznat u trenutku objave Poziva. U bitnome: sredstva dodijeljena putem ovog poziva ne mogu biti korištena za ekonomske djelatnosti korisnika i partnera. To se dalje odnosi i na znanstvenu opremu nabavljenu iz ovih sredstava o čijoj će upotrebi korisnici morati izvještavati do isteka roka za amortizaciju iste. |
| 2 | Institut Ruđer Bošković | 1. OPĆE INFORMACIJE, 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva | Pokazatelj "Broj projekata istraživanja i razvoja koje su provele istraživačke organizacije; KOD 1a1.3-N" : ovaj broj projekata odnosi se na sam prijavljeni projekt - dakle svi oni koji dobiju i izvrše projekt ovo su zadovoljili! Čemu onda ovo služi? | Primljeno na znanje | Ispravan je zaključak da se broj projekata odnosi na sam prijavljeni projekt. Pokazatelj je kao obavezan identificiran u Operativnom programu stoga je nužno uključen i u ovaj Poziv. |
| 3 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | Točka 2.5: "Što znače manje adaptacije odnosno koliko su iznosi/postotci predviđeni?" | Primljeno na znanje | Niti iznos niti postotak ovim Pozivom nije predviđen. Troškovi adaptacija prihvatljivi su isključivo za potrebe instaliranja i/ili omogućavanja funkcioniranja nove opreme (oprema kupljena kroz projekt). U praksi se pokazalo da je za smještaj novonabavljene opreme ponekad potrebno podesiti instalacije struje, vode, tehnoloških plinova, proširiti pristup prostoriji gdje se oprema smješta ili slično pa je ovaj trošak uveden kao prihvatljiv. |
| 4 | Institut Ruđer Bošković | 2. PRAVILA POZIVA, 2.7. Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? | Aktivnost 3: Koji je maksimalni broj zaposlenih mladih istraživača? | Primljeno na znanje | Nema ograničenja. |
| 5 | Institut Ruđer Bošković | 1. OPĆE INFORMACIJE, 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva | Pokazatelj "Broj patentnih prijava od strane domaćih pravnih osoba" : Zašto se mora navesti barem 1 ako rezultat projekta nije patentibilan? | Primljeno na znanje | Indikator Broj patentnih prijava od strane domaćih pravnih osoba je kao obavezan indikator S3 morao biti uvršten u ovaj Poziv. Obzirom na to, njegovu vrijednost prijavitelji ne mogu označiti sa „0“. U poglavlju 1.3. Uputa za prijavitelje objašnjen je način na koji će se premostiti ova situacija za projekte čiji rezultati nisu i neće biti patentibilni. |
| 6 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | 4. POSTUPAK DODJELE, 4.1. Faze postupka dodjele bespovratnih sredstava | "Ispravci mogu biti od utjecaja jedino na iznos bespovratnih sredstava za dodjelu odnosno na intenzitet potpore " - Može li intenzitet potpore biti manji od 100%? | Primljeno na znanje | Iznos svakako može biti manji od traženog. Na iznos prihvatljivih izdataka nakon provjere prihvatljivost izdataka ide intenzitet potpore od 100%. |
| 7 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | "troškovi plaća postojećeg /već zaposlenog osoblja znanstvenih organizacija (osobe zaposlene na stručnim, suradničkim i znanstvenim radnim mjestima i zvanjima ili ekvivalentnim radnim mjestima) koje će izravno sudjelovati u provedbi projekta, " - potrebno bolje definirati „postojeće“/“već zaposleno“. Što ako je neka osoba koja ne prima plaću iz Državnog proračuna do početka angažmana na projektu zaposlena na instituciji i od početka tog angažmana u 100%-tnom iznosu svog radnog vremena na instituciji radi na projektu? Troškovi uposlenja takve osobe trebali bi biti prihvatljivi za financiranje bespovratnim sredstvima. "Izračunavaju se primjenom standardne veličine jediničnih troškova iz Uredbe (EU) br. 1303/2013 sukladno članku 68. stavku 2. na način da se zadnji dokumentirani godišnji bruto 2 iznos troškova plaća14 osoblja podijeli s 1720 sati." - Ovakvo tumačenje je posljedica neispravnog prijevoda stavka 2. članka 68. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine. Stavak 2. članka 68. engleske inačice Uredbe glasi (istaknut relevantni tekst): 2. For the purposes of determining staff costs relating to the implementation of an operation, the hourly rate applicable may be calculated by dividing the latest documented annual gross employment costs by 1 720 hours. Stavak 2. članka 68. hrvatske inačice Uredbe glasi (istaknut relevantni tekst): 2. Za potrebe utvrđivanja troškova osoblja u vezi s provedbom operacije važeća se satnica može izračunati dijeljenjem zadnjega dokumentiranog godišnjeg bruto iznosa troškova plaća s 1 720 sati. U čemu je razlika između engleske i hrvatske inačice stavka 2. članka 68. Uredbe? „Godišnji bruto iznos troškova plaća“ bio bi ispravan prijevod engleskog izraza „annual gross salary costs“ ili „annual gross wage costs“, ali nikako nije ispravan prijevod engleskog izraza „annual gross employment costs“, koji se nalazi u engleskoj inačici stavka 2. članka 68. Uredbe. Ispravan bi hrvatski prijevod izraza „annual gross employment costs“ trebao glasiti: „godišnji bruto troškovi zaposlenja“. Dakle, to su svi godišnji troškovi ZII-a vezani za zaposlenje nekog djelatnika, pa u skladu s tim obuhvaćaju i godišnji bruto iznos troškova plaća i troškove prijevoza i troškove svih drugih beneficija zaposlenika koje im pripadaju po važećim zakonima i/ili kolektivnom ugovoru (npr. regresi, božićnice, darovi za djecu, jubilarne nagrade i sl.). Napomena: Svi navedeni troškovi zaposlenja prihvatljivi su u projektima koji se financiraju iz programa Obzor 2020. "• platne liste i IP1 obrazac za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu" - Budući da je IP1 obrazac obiman i da se odnosi na sve oporezive isplate u završenoj kalendarskoj/financijskoj godini i ne obuhvaća samo plaće, umjesto tog obrasca priložiti potvrdu Porezne uprave o nepostojanju dugovanja. "• akt/i o unutarnjem ustrojstvu i organizacijsku shemu institucije s posebno označenim organizacijskim jedinicama i radnim mjestima za obavljanje prihvatljivih aktivnosti. " - Ovakav zahtjev odnosi se na stalna radna mjesta financirana iz proračuna RH. Projektno funkcioniranje ne prepoznaje ustrojstvena radna mjesta, osobito ako su natječajem prihvatljivi samo troškovi novouposlenih. "Satnica se računa ponovno nakon 24 mjeseca provedbe u slučaju da trajanje projekta premašuje 24 mjeseca, a na temelju najnovijih stvarnih podataka o troškovima plaća. " - Što želi postići ovim? Postojeća radna mjesta su sistematizirana, a nova prema institucionalnoj razini. "Svo osoblje zaposleno na projektu obvezno je voditi evidenciju radnih sati kako bi se izračunali stvarni sati rada na projektu. Znanstvena organizacija je obavezna čuvati dokumentaciju koja se odnosi na troškove plaća osoblja - dokazi o izdacima (npr. Ugovori o radu, platne liste, evidencije radnog vremena i ostala dokazna dokumentacija prema nacionalnom zakonodavstvu), kako bi se osigurao odgovarajući revizijski trag " - Za novozaposlene osobe koji puno vrijeme rade na projektu nema potrebe popunjavati vremenike. "• platne liste i IP1 obrazac za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu" - Ako se radi o novouposlenim nema platnih lista za prethodnih 12 mjeseci. "Pri određivanju visine plaće za novozaposlene djelatnike na projektu koji se ne zapošljavaju na sistematizirana radna mjesta, " - Hoće li mladi znanstvenici biti upošljavani na sistematizirana radna mjesta uz provedbu postupka javnog natječaja? Hoće li uposlenim osobama na projektu biti priznati troškovi prijevoza u skladu s kolektivnim ugovorom? Institucija ih prema kolektivnom ugovoru mora isplaćivati, a isti iz navedenih načina određivanja troška plaće ispada da nisu prihvatljivi? "Plaća novog zaposlenika uključujući obvezne doprinose iz plaće i na plaću20 " - Postoji isti problem s troškovima puta na posao i s posla "Neizravni troškovi planiraju se unutar elementa Upravljanje projektom i administracija, stavke pod nazivom ‘’Neizravni troškovi’’ s jasnim opisom i obrazloženjem stavke. " - Na svim EU projektima je i iznos neizravnih troškova baziran na fiksnoj stopi za koji nije potreban opis niti dodatno obrazloženje. Članak 68 (1b) Uredbe EU 1303/2013 (Članak 68. Financiranje primjenom fiksnih stopa za neizravne troškove i troškove osoblja za bespovratna sredstva i povratnu pomoć 1 b): fiksna stopa do visine od 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja bez potrebe da država članica vrši računanja radi utvrđivanja važeće stope). | Primljeno na znanje | Odgovori na vaše komentare, redom, su sljedeći: - Osobe zaposlene na instituciji a ne primaju plaću iz Državnog proračuna mogu ovim Pozivom biti angažirane kao novozaposlene, ako udovoljavaju uvjetima Poziva, i trošak tih plaća jest prihvatljiv za financiranje bespovratnim sredstvima. - Troškovi plaća osoblja koje radi na projektima financiranima iz OPKK-a računaju se primjenom Upute Upravljačkog tijela za primjenu pojednostavljenih mogućnosti financiranja pri korištenju bespovratnih sredstava Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Smjernica o pojednostavljenim mogućnostima financiranja (SCO’s). -U skladu s Uputom za prijavitelje 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova potrebno je dostaviti IP obrazac s obzirom da je isti propisan pozivom i pruža više informacija o obračunatim plaćama od potvrde Porezne uprave o nepostojanju dugovanja. - Potrebno je dostaviti shemu u kojoj su jasno vidljiva radna mjesta osoba koje će raditi na projektu te drugih zaposlenika na temelju čijih dokumenata će se izraditi izračun plaće za novozaposlene osobe te, ukoliko je moguće, novosistematizirana radna mjesta za novozaposlene osobe. - Tijekom 24 mjeseca provedbe projekta može doći do raznih promjena koje mogu utjecati na promjenu iznosa plaće djelatnika institucije npr. realno je povećanje godina radnog staža, moguće je napredovanje pojedinih djelatnika itd. što sve utječe na iznos plaće. Nakon navedenog vremena moguće je izraditi novi izračun jediničnog troška plaće kod članova projektnog tima kod kojih se plaća znatno izmijenila, pod uvjetom da postoje dostupna sredstva u ugovoru. - Za svo osoblje koje radi na projektu uključujući i novozaposlene osobe bez obzira rade li na projektu puno ili nepuno radno vrijeme potrebno je popunjavati evidencije radnih sati s obzirom da se na temelju evidencija radnih sati izračunavaju prihvatljivi troškovi tj. trošak rada pojedinog zaposlenika na projektu u skladu s Uputama za prijavitelje 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova. - Za novozaposlene djelatnike godišnji bruto iznos plaće izračunava se na temelju dokumentiranih podataka o visini plaće za radno mjesto drugog zaposlenog osoblja raspoređenog na isto ili slično radno mjesto, a čiji su zadnji godišnji troškovi dostupni za referentno razdoblje odnosno za 12 uzastopnih mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu. - Novi djelatnici se moraju zaposliti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i na način definiran internim pravilnicima vaših institucija kako bi plaće bile prihvatljiv trošak. U skladu s Uputom za prijavitelje 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova prihvatljiv je trošak bruto 2 iznosa plaće. - U skladu s Uputom Upravljačkog tijela za primjenu pojednostavljenih mogućnosti financiranja pri korištenju bespovratnih sredstava Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Smjernica o pojednostavljenim mogućnostima financiranja (SCO’s) prihvatljiv je trošak bruto 2 iznosa plaće. - Prijavitelji trebaju iskazati planiranu visinu tog troška (15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja) u proračunu projekta i to unutar elementa Upravljanje projektom i administracija. U opis i obrazloženje stavke u proračunu treba navesti na što će se oni odnositi (režijski troškovi: grijanje/hlađenje, struja, voda, čišćenje, odvoz otpada, telekomunikacije, poštanske usluge, trošak kopiranja, uvezivanja i sl. te troškovi uredskog materijala za potrebe provedbe projekta), iako isto ne treba potkrijepiti dokumentima i, zbog primjene pojednostavljene metode financiranja, neće biti predmetom provjere. |
| 8 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | IRB: Točka 2.1: pokriva li projekt 100% troška opreme? Smije li se oprema koristiti i u druge svrhe tj za druge projekte itd... naime u fusnoti 16 piše da nabavljena oprema mora biti iskoristiva i održiva. Što to zapravo znači? | Primljeno na znanje | Projektom se može pokriti 100% troška opreme ukoliko je taj trošak ocijenjen kao prihvatljiv u fazi provjere prihvatljivosti izdataka i ako je trošak kasnije potvrđen u zahtjevu za nadoknadom sredstava (ne prelazi predviđeni proračun, postupak nabave proveden u skladu s propisima). Nabavljena oprema se može koristiti i za druga istraživanja koja institucija provodi tj. u druge svrhe i za druge projekte, ukoliko to nisu ekonomske djelatnosti prijavitelja odnosno nabavljena oprema se može koristit jedino za primarne aktivnosti prema odredbama i uvjetima Okvira zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije (2014/C 198/01). Prijavitelji će morati opisati imaju li i kako će osigurati sredstva za održavanje opreme nakon provedbe projekta. |
| 9 | Institut Ruđer Bošković | 2. PRAVILA POZIVA, 2.7. Prihvatljive projektne aktivnosti: koja ulaganja su dozvoljena? | Aktivnost 3: što se točno misli pod ''mladi istraživač''? Jesu li to doktorandi, poslijedoktorandi, postoji li ograničenje u godinama života ili radnog iskustva? | Primljeno na znanje | Misli se na one koji se zapošljavaju na suradničkim radnim mjestima i izabranim u suradnička zvanja ili ekvivalentna radna mjesta. Pri tom nema ograničenja u godinama života. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (članak 39., stavak 2.), suradnička radna mjesta u znanstvenim organizacijama su asistent i poslijedoktorand. |
| 10 | Ignac Lovrek | Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Radna skupina za pripremu stavova i izjave o važnosti znanosti i znanja za industrijski razvoj Hrvatske Predmet: Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o NACRTU UPUTA ZA PRIJAVITELJE Poziva na dostavu projektnih prijedloga ULAGANJE U ZNANOST I INOVACIJE – PRVI POZIV Zagreb, 20. travnja 2017. Ministarstvo znanosti i obrazovanja Program ulaganja u znanost i inovacije putem projekata primijenjenih istraživanja i povezivanja znanosti i poslovnog sektora kroz aktivnosti prijenosa znanja i tehnologije smatramo izuzetno važnim za sveukupni razvoj Hrvatske. Cjeloviti stavovi o znanosti i tehnologiji predočeni su u Smjernicama za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je izradilo povjerenstvo kojim je predsjedao akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, temeljem podloga koje je pripravila radna skupina Akademije pod vodstvom akademika Lea Budina. Polazeći od Smjernica, posebice dijela 4.3 Istraživanje, razvoj i inovacije, slobodni smo iznijeti sljedeća opažanja i sugestije za unaprjeđenje Uputa za prijavitelje Poziva na dostavu projektnih prijedloga Ulaganje u znanost i inovacije: 1. Slijedom brojnih ciljeva i mjera definiranih u strategijama navedenima u dijelu 1.3. Strateški i zakonodavni okvir, prijeko je potrebno omogućiti i poticati da partner(i) bude(u) subjekt(i) iz gospodarstva. Na taj način bi se potaklo stvaranje lanaca i mreža znanja te brža primjena rezultata istraživanja. Da bi ulaganja u znanost i inovacije bila djelotvorna, suradnju znanstvene i gospodarske zajednice treba u čim većoj mjeri uspostaviti tijekom istraživanja, a ne tek po završenim istraživanjima. 2. Natječaji za projekte trebaju obuhvatiti istraživanja vođena znanstvenim utjecajem (impact-driven), za ciljane teme iz tematskih prioritetnih područja iz Strategije pametne specijalizacije, povezano s horizontalnim temama (vidjeti natječaje unutar Obzor 2020). Sadržaj istraživanja trebale bi definirati skupine eksperata iz znanstvene i gospodarske zajednice za svako tematsko prioritetno područje. Posebno bi trebalo formirati natječaje za međutematske projekte (interdisciplinarne, multidisciplinarne, transdisciplinarne), koji bi mogli rezultirati novim proizvodima, uslugama i procesima utemeljenim na sinergijskom djelovanju. 3. Pokazatelji rezultata istraživanja i mjerila vrednovanja projekta cjelovitije obuhvaćaju postignuća vezana uz „znanost“ u odnosu na „inovacije“. U svezi znanstvenih radova, uz „Broj znanstvenih publikacija objavljenih u znanstvenim časopisima indeksiranim na platformi „Web of Science““, dodatno treba uvesti „Broj znanstvenih publikacija objavljenih u suradnji s istraživačima iz privatnog sektora” – pokazatelj u kojem smo ispod europskog prosjeka. U svezi inovacijskih postignuća, uz patente treba uključiti druge očekivane rezultate istraživačkih i inovacijskih aktivnosti: novi ili unaprjeđeni proizvod, usluga, proces, organizacija ili marketing, a posebice tehnološki novi proizvod ili proces, odnosno u znatnoj mjeri tehnološki unaprjeđeni proizvod ili proces, što je od posebne važnosti za industrijski razvoj Hrvatske. Usmjerenje isključivo na patentne prijave vremenski i sadržajno ne može u dovoljnoj mjeri pridonijeti ubrzanju primjene inovacijskih aktivnosti. Prijava patenta ne znači da će isti biti registriran, a sam postupak je vremenski dugotrajan. Kriteriji prihvatljivosti projekta kao i kriteriji ocjene kvalitete projektnog prijedloga nisu jasni s motrišta sadržaja projekta, odnosno predmeta znanstvenog istraživanja i inovacija. Kako će se ocijeniti znanstveno korektan, a inovacijski insuficijentan prijedlog projekta? Kako će se procjenjivati relevantnost (značenje za hrvatsko gospodarstvo) i racionalnost (organizacijska i troškovna učinkovitost i održivost) očekivanih rezultata? Hrvatska zaklada za znanost, kao svojevrsno tijelo upravljanja kvalitetom u sustavu znanosti s iskustvom u vrednovanju prijedloga znanstvenih projekata, mogla bi pripremati i provoditi natječaje i za sredstva koja se dodjeljuju iz ovog izvora, uz jasno definirane ciljeve i kriterije. 4. Potaknuti uvođenje istraživača iz gospodarstva i mladih istraživača iz znanstveno-istraživačkih institucija u projekte ulaganja u znanost i inovacije te predvidjeti troškove njihove izobrazbe na doktorskim i specijalističkim studijima. 5. Sustavno i etapno/fazno pratiti provedbu projekta i mjeriti kvalitetu rezultata projekta te u skladu s tim financirati projekt tijekom njegove izvedbe. Time bi se mogle ubrzati inovacijske aktivnosti, gotovo istodobno objediniti znanstveno istraživanje, moguće primjene, tržišne i financijske analize te marketinške aktivnosti. Serijski, odnosno linearni sekvencijalni/slijedni projektni modeli to ne mogu omogućiti. Radi šire elaboracije i argumentacije navedenih sugestija, prilažemo izvatke iz već usvojenih i javno obznanjenih smjernica, preporuka, stavova i strategija. Radna skupina: Akademik Leo Budin Prof. emer. dr. sc. Tomislav Filetin, član suradnik Akademik Marin Hraste Akademik Ignac Lovrek Obrazloženje ad. 1, 2 i 4. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti PREPORUKE TEMELJENE NA RASPRAVI INOVATIVNOST, ISTRAŽIVAČKO SVEUČILIŠTE I PODUZEĆE ZASNOVANO NA ZNANJU (Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 30. travnja 2008. godine) Preporuka 4.: Ubrzavanje inovacijskog ciklusa Samo se brzinom odvijanja inovacijskog ciklusa postiže prednost. Naime, većina se istraživačkih rezultata danas publicira i svoj su konkurenciji istovremeno dostupni. Zbog toga je korisno da istraživanje i razvoj proizvoda ili usluga budu organizacijski povezani. To čini temeljnu prednost malih dinamičnih tvrtki koje su prikladno uključile istraživačku komponentu u razvoj ili su spregnute s istraživačkim institucijama koje potpomažu razvoj proizvoda i usluga u malim razvojno usmjerenim poduzećima. Organiziranje nastave i istraživanja na visokoškolskim institucijama u skladu s Preporukom 3. treba rezultirati upravo takvim inovacijskim procesom pri čemu se prijenos znanja i vještina prema manjim tvrtkama provodi preko zajedničkih istraživačko-razvojnih projekata. Mlađi bi se suradnici i studenti završnih godina studija tako najbrže upoznali s realnim razvojnim procesima i problemima u industriji te najlakše i u kraćem vremenu uključili u radni proces. Treba poticati projekte kojima će se pokrenuti takvi inovacijski procesi. Preporuka 7.: Povezivanje i umrežavanje – neminovnost i potreba u razvoju gospodarstva …Međusobna suradnja znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika nužnost je u današnjem dinamičnom okruženju, i to kako u području istraživanja i obrazovanja tako i u sprezi s gospodarstvom i unutar njega. Važnost transdisciplinarnog objedinjavanja intelektualnih i proizvodnih potencijala te njihovo povezivanje sa svijetom posebno je važno za zemlje kao što je Hrvatska čije je gospodarstvo u najvećoj mjeri usmjereno na malo i srednje poduzetništvo… Transdiciplinarnost, umrežavanje i sinergija u djelovanju Hrvatskoj treba istraživački i obrazovni prostor koji omogućuje i potiče intelektualnu interakciju te poslovno okružje koje potiče i prihvaća „novo“. Takve se odnose može postići ako se prevladaju ograničenja koja proizlaze iz tradicionalnih znanstvenih disciplina, kao i iz tradicionalnih gospodarskih sektora. Prijeko je potrebna transdiciplinarna i međusektorska suradnja. Svjetska iskustva govore o tome da malo i srednje poduzetništvo daje prednost problemski usmjerenoj suradnji u kojoj ostvaruje visoku razinu interakcije sa sveučilištem, s ciljanim ishodom zajedničkog istraživanja, očekivanjima u transferu znanja i tehnologije te utjecajem na nove proizvode i usluge. Veća poduzeća sudjeluju i u mrežno usmjerenoj suradnji s pretkompetitivnim obilježjima kojom se podupiru generička istraživanja. Mrežno usmjerena suradnja razvija društveni kapital, od nje se ne očekuje brz gospodarski učinak, ali je važna za stvaranje novoga znanja i pristup tom znanju te izgradnju kompetencija za buduće poslovne aktivnosti. Transfer znanja odvija se ponajprije putem zajedničkih istraživačko-razvojnih projekata i doktorskih istraživanja. Projektne timove čine istraživači sa sveučilišta i stručnjaci iz gospodarstva i drugih djelatnosti te istraživači doktorandi – znanstveni novaci čije se zaposlenje na sveučilištu u punom radnom vremenu tijekom doktorskog studija financira sredstvima projekta. Uključivanjem studenata diplomskih studija u istraživanja ostvaruje se povezanost znanstvenog obrazovanja i istraživanja te omogućuje aktivna politika novačenja novih istraživača i zapošljavanja. Promjene u visokoškolskoj i istraživačkoj zajednici neće biti dovoljne ako se ne provedu i u poslovnom sektoru. Iskustva pokazuju da su tijekom privatizacije u rijetkim poduzećima zadržane ili pokrenute djelatnosti istraživanja i razvoja. Isto tako rijetki su primjeri da hrvatska poduzeća koja djeluju u sastavu europskih i globalnih korporacija preuzimaju visokostručne i istraživačko-razvojne poslove i otvaraju takva radna mjesta. Trebat će nova generacija poduzetnika i menadžera koji će biti spremni i sposobni za istraživanje, razvoj i inovacije kako bi gospodarstvo u većoj i potrebnoj mjeri moglo stvarati novu vrijednost. Hrvatske su razvojne pretpostavke umreženost, suradnja i sinergija. Prijeko je potrebno postići bolju stratešku povezanost znanstvenog i umjetničkog djelovanja, obrazovanja, tehnologije i proizvodnje. Promjene zasnovane na umreženosti, suradnji i sinergiji mogu tome pridonijeti vodeći računa o strateškoj utemeljenosti i realnoj usmjerenosti na područja u kojima želimo i možemo ostvariti znanstvenu, gospodarsku i društvenu vrijednost ne zatvarajući pritom prostor istraživačkoj znatiželji i stvaralaštvu. ****** STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE Suradnja u istraživanju, razvoju i inovacijama Istraživanje, razvoj i inovacije u Hrvatskoj obilježava niska razina suradnje. Ne surađuje se dovoljno ni unutar istraživačke zajednice, ni u gospodarstvu, ni u društvenom sektoru, ni međusobno. Već je prije naveden pokazatelj o znanstvenim publikacijama koje su objavili u suradnji istraživači iz javnog i privatnog sektora koji je ispod europskog prosjeka. Da bi se osnažila suradnja istraživačkog i poslovnog sektora, potrebne su promjene na objema stranama: razvoj istraživačkih, razvojnih i inovacijskih sposobnosti i konkurentnosti hrvatskih istraživačkih institucija i poslovnog sektora, posebice proizvodnih poduzeća i industrije. Isto tako potrebno je šire razumijevanje inovacija. Suradnja javnih sveučilišta i javnih instituta s poslovnim sektorom i društvenim djelatnostima treba obuhvatiti interakcijske i transferne mehanizme koji pridonose međusobnom povezivanju i razmjeni znanja. Sva iskustva u svijetu i poneka kod nas pokazuju posebnu važnost interakcijskih mehanizama kojima se odnosi uspostavljaju tijekom istraživanja, kao i njihovu prednost pred transfernim mehanizmima kojima se odnosi uspostavljaju po završetku istraživanja. Interakcijski mehanizam kojim će se ostvariti najveće promjene jesu zajednički istraživački projekti proizašli iz suradnje javnih sveučilišta i instituta te gospodarstva ili društvenih djelatnosti. Pritom se istraživački projekt financiran javnim sredstvima i zajednički istraživački projekt ne razlikuju po znanstvenom pristupu, nego po usmjerenosti i usredotočenosti na odabrano područje istraživanja te relevantnosti postignuća. Posebno su važni zajednički istraživački projekti oslonjeni na doktorski studij jer tako definirano doktorsko istraživanje u punoj mjeri pridonosi istraživačkom i inovacijskom potencijalu gospodarstva. Da bi se to dodatno ojačalo otvorit će se inovativne sheme sufinanciranja doktorskih studija za jačanje suradnje s gospodarstvom i rješavanje aktualnih društvenih izazova. Takve teme doktorskih istraživanja povezivat će se s ugovorno reguliranim istraživačkim programima suradnje gospodarstva – industrije i drugih djelatnosti s javnim sveučilištima i institutima te time ostvariti zadaće tzv. kolaborativnih doktorskih programa i industrijskih ili stručnih doktorskih programa. Pritom će doktorskim istraživanjima kvalitetu osigurati visoki akademski standardi, a relevantnost njihova vrijednost za gospodarstvo i društvo te druge djelatnosti u područjima u kojima se podudaraju istraživačke i poslovne ili institucijske strategije. Ojačat će se mehanizmi transfera znanja, tehnologije, inovacija i intelektualnog vlasništva sveučilišta i iz instituta u gospodarstvo te komercijalizacije rezultata istraživanja, a posebice stvaranja inovativnih poduzeća i suradnje u zajedničkim organizacijama usmjerenima prema novim idejama, postupcima, procesima, prototipovima ili patentima. Znanstvena izvrsnost i tehnološka ekspertiza tako će postati pokretači nove industrije u visokim tehnologijama i one zasnovane na znanju. Pritom će transfer znanja, tehnologije i intelektualnog vlasništva biti otvoren međunarodnoj suradnji i međunarodnom tržištu. Da su novi oblici povezivanja potrebni, pokazuje Europska unija organiziranjem zajednica znanja i inovacija (Knowledge and Innovation Community, KIC) za aktivnosti usmjerene na pojedine društvene izazove da bi se postiglo čvrsto partnerstvo u trokutu znanja usmjereno na inovacije i inovacijske modele, očekujući da takve zajednice postanu pokretači održivoga gospodarskog rasta i kompetitivnosti. Da bi osnažila suradnju, Hrvatska će se opredijeliti za umrežavanje istraživanja (sveučilišta, znanstveni instituti), visokog obrazovanja (sveučilišta, veleučilišta, visoke škole) te razvojnih i proizvodnih poduzeća (velika, srednja i mala). Poseban je razlog za umrežavanje struktura hrvatskoga gospodarstva u kojem dominiraju mikro, mala i srednja poduzeća koja teško samostalno organiziraju potrebne istraživačke resurse, što negativno utječe i na njihov inovacijski kapacitet. Ako se želi uhvatiti korak s razvijenim gospodarstvima i s njima surađivati, ne smije se ponavljati razvojni ciklus inovacijskih modela primjenjivanih u različitim zemljama u zadnjih tridesetak godina. Koristeći se najboljim iskustvima iz zemalja EU-a, klasteri konkurentnosti razvijat će kompetencijske mreže (competence network) da bi se omogućila uska suradnja dionika s različitim ulogama u lancu vrijednosti unutar i između pojedinih sektora te inovacije više i visoke dodane vrijednosti. Društveni izazovi zahtijevaju i odgovarajuće društvene inovacije koje će stvarati nove društvene odnose i otvarati prostore za suradnju, nudeći odgovore na društvene izazove. Povezanost znanosti, umjetnosti, tehnologije, organizacije i marketinga s novim poslovnim modelima i poslovnom praksom ima jednako tako i svoju društvenu i humanističku dimenziju. Otvoren je prostor za suradnju u istraživanju, razvoju i inovacijama: etika u znanosti, istraživanju i razvoju, bioetika, pravo intelektualnog vlasništva, novi oblici rada, virtualni timovi i organizacije, novi uzorci komuniciranja i društvena umreženost, multikulturalnost, visokotehnološko radno mjesto, kognitivni temelji programskog inženjerstva, umrežena obitelj i obiteljska umreženost te mnogo drugoga. Velik je potencijal društvena iskoristivost humanističkog znanja. Kulturni sektor može postati i pokretačem gospodarskih aktivnosti te, povezan s gospodarstvom, posebice turizmom, pomoći općem gospodarskom razvoju i zapošljavanju. Isto vrijedi za umjetnost i kreativnu industriju. Bolje povezivanje javnih sveučilišta i javnih instituta nije potrebno samo s poslovnim sektorom i društvenim djelatnostima, nego i s mjerodavnim ministarstvima i agencijama. Pritom javna sveučilišta i javni instituti ne smiju preuzimati poslovne funkcije i uloge poduzeća. ****** STRATEGIJA POTICANJA INOVACIJA REPUBLIKE HRVATSKE 2014.–2020. I. tematski stup: Razvoj inovacijskog sustava Republike Hrvatske i unaprjeđenje zakonodavnog i fiskalnog okvira za poticanje inovacija Prioritet I. tematskog stupa: 2. Razvoj i unaprjeđenje inovacijskog lanca vrijednosti II. tematski stup: Jačanje inovacijskog potencijala gospodarstva Prioriteti II. tematskog stupa: 1. Podrška rastu i osnivanju inovativnih malih i srednjih poduzeća 2. Podrška poslovnim ulaganjima MSP u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije 3. Podrška poslovnim ulaganjima velikih poduzetnika u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije III. tematski stup: Promicanje suradnje transfera znanja između poslovnog, javnog i istraživačkog sektora Prioriteti III. tematskog stupa: 1. Poticanje interakcije između industrije i znanstveno-istraživačkih institucija ****** STRATEGIJA PAMETNE SPECIJALIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2016. DO 2020. GODINE Str. 62-63 Jedna od najvažnijih prepreka inovacijama je nedostatak odgovarajućih poveznica između istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Zemlja ima slabe rezultate u broju zajedničkih publikacija javnog i privatnog sektora na milijun stanovnika: 27,4 naspram 52,8 na razini EU. Sukladno navedenome, podrška zajedničkim projektima industrije i istraživačkog sektora u kojima postoje dokazane koristi za poduzeća i istraživače iz javnog sektora smatra se prioritetom. Potrebno je riješiti pitanje manjka interesa za suradnju u poslovnom sektoru te manjka motivacije za uključivanje u istraživačkoj zajednici, u čemu mogu pomoći uredi za transfer tehnologije u javnim znanstvenim organizacijama. Usklađenost sveučilišta i industrije može se osnažiti sustavnim savjetovanjem o vještinama i nastavnom programu, shemama koje potiču sufinanciranje tercijarnog obrazovanja od strane poslovnog sektora, sveučilišnim studijskim programima izrađenima po mjeri osoba koje su već zaposlene, duljim i selektivnijim praksama i većom količinom i kvalitetom profesionalnih tercijarnih programa. Strateški pomak prema većim, dugoročnijim programima pomogao bi osigurati uključenost poslovnog sektora i olakšao usklađeno unaprjeđivanje kapaciteta za istraživanje i razvoj i u poslovnom i privatnom sektoru, koji su dodatno smanjeni zbog produljene recesije i njezinih negativnih utjecaja. Sveukupno, nužno je daljnje poboljšanje i ostvarivanje ključne uloge koje u inovacijskom sustavu imaju uredi za transfer tehnologije, zbog svojeg središnjeg položaja u pružanju informacija, edukaciji i pomoći zaposlenima na poslovima istraživanja i razvoj. Broj osoblja zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja u poslovnom je sektoru nizak. U Hrvatskoj je najveći broj istraživača zaposlen u sektoru visokog obrazovanja i tijelima državne i javne uprave (75%). Manjak stručnosti u području istraživanja i razvoja u poslovnom sektoru predstavlja dodatnu zapreku daljnjem rastu jer se općenito smatra da su istraživanja i razvoj u sklopu poduzeća češće usmjerena prema tržištu te da poduzeća koja intenzivno provode aktivnosti istraživanja i razvoja imaju konkurentsku prednost na tržištu. Nadalje, RH i dalje snosi posljedice iseljenja velikog broja znanstvenika. RH se stoga mora suočiti s velikim izazovom povezanim s ljudskim potencijalima i niskim udjelom radne snage zaposlene na poslovima istraživanja i razvoja, osobito u poslovnom sektoru, kako bi se povećao razmjer i kvaliteta radne snage u navedenom području. Ulaganja u znanjem intenzivne klastere i mreže inovacija važna su odrednica konkurentnosti Hrvatske na globalnim tržištima. S druge strane, posvećenost razvoju projekata znanosti i tehnologija u Hrvatskoj omogućit će sustavan pristup integriranju sastavnih dijelova cjelokupnog lanca istraživanja, razvoja i inovacija. Posljedično, to bi trebalo rezultirati potpuno funkcionalnim inovacijskim sustavom uz apsorpciju prijeko potrebnih visoko kvalificiranih stručnjaka i stvaranjem održivog mosta između privatnog i javnog sektora”. Str. 69 Vizija i glavni strateški cilj postići će se ostvarivanjem šest specifičnih strateških ciljeva usmjerenih prema pametnom, uključivom i održivom rastu Republike Hrvatske koji se odnose na: 1. Povećanje kapaciteta znanstveno-istraživačkog sektora za provedbu vrhunskih istraživanja koje odgovaraju potrebama gospodarstva 2. Prevladavanje rascjepkanosti inovacijskog lanca vrijednosti i jaza između znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora 3. Modernizacija i diverzifikacija hrvatskog gospodarstva kroz ulaganja poslovnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije Str. 161 Alati za postizanje ciljeva S3 trebaju pokriti cijeli inovacijski lanac vrijednosti i uključiti sve relevantne dionike putem pažljivo osmišljenih programa kao alata za mobiliziranje specifičnih ciljanih skupina i sredstava iz javnog i privatnog sektora u cilju kreiranja inovacijskog sustava koji će poticati prijenos ideja u proizvode visoke vrijednosti. Obrazloženje ad 3. Oblike istraživanja, inovacijskih aktivnosti i postignuća trebalo bi poimati i vrednovati sukladno europskoj praksi. U ovom slučaju riječ je o primijenjenim istraživanjima (applied research) i eksperimentalnom razvoju (experimental development), dok se u Nacrtu uputa „primijenjenim istraživanjima“ smatraju „industrijska istraživanja“ i „eksperimentalni razvoj“. Bilo bi korisno slijediti sistematizaciju istraživanja i oblike inovacija koja se primjenjuje u EU, što se može naći u: Science and technology glossary http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Category:Science_and_technology_glossary Research and development (R&D) Research and experimental development, abbreviated as R&D, refers to creative work undertaken on a systematic basis in order to increase the stock of knowledge (including knowledge of man, culture and society), and the use of this knowledge to devise new applications. Basic research Basic research is experimental or theoretical work undertaken primarily to acquire new knowledge of the underlying foundations of phenomena and observable facts, without any particular application or use in view. Basic research analyzes properties, structures, and relationships with a view to formulating and testing hypotheses, theories or laws. The results of basic research have no direct or immediate commercial benefits, but are usually published in scientific journals or circulated to interested parties. Occasionally, basic research may be "classified" for security reasons. Basic research can be split into two categories: • pure basic research is carried out for the advancement of knowledge, without seeking long-term economic or social benefits or making any effort to apply the results to practical problems or to transfer the results to sectors responsible for their application; • oriented basic research is carried out with the expectation that it will produce a broad base of knowledge likely to form the basis of the solution to recognized or expected, current or future problems or possibilities. Applied research Applied research is an original investigation undertaken in order to acquire new knowledge. It is, however, directed primarily towards a specific practical aim or objective. The results of applied research are intended primarily to be valid for a single or limited number of products, operations, methods, or systems. Applied research gives operational form to ideas. The knowledge or information derived from is often patented but may be kept secret. Experimental development Experimental development is systematic work, drawing on existing knowledge gained from research and practical experience, that is directed to producing new materials, products and devices; to installing new processes, systems and services; or to improving substantially those already produced or installed. In the social sciences, experimental development may be defined as the process of translating knowledge gained through research into operational programmes, including demonstration projects undertaken for testing and evaluation purposes. The category has little or no meaning for the humanities. Invention An invention is a new solution to a technical problem which satisfies the criteria of: • novelty: the solution must be novel (new); • inventiveness: it must involve a (non-obvious) inventive step; • industrial applicability: it must be capable of industrial use. Innovation Innovation is the use of new ideas, products or methods where they have not been used before. For the Community Innovation Survey (CIS), an innovation is defined as a new or significantly improved product (good or service) introduced to the market, or the introduction within an enterprise of a new or significantly improved process. Innovations are based on the results of new technological developments, new technology combinations, or the use of other knowledge, acquired by the enterprise. The innovations may be developed by the innovating enterprise or by another enterprise. However, purely selling innovations wholly produced and developed by other enterprises is not included as an innovation activity, nor is introducing products with purely aesthetic changes. Innovations should be new to the enterprise concerned: for product innovations, they do not necessarily have to be new to the market and, for process innovations, the enterprise does not necessarily have to be the first one to have introduced the process. Enterprises carrying out innovation activities cover all types of innovators including product and process innovators, as well as those enterprises with only ongoing and/or abandoned innovation activities. The proportion of enterprises undertaking innovation activities is also called the propensity (tendency) to innovate. A product innovation is the market introduction of a new or a significantly improved good or service. A process innovation is the implementation of a new or significantly improved production process, distribution method or support activity for goods or services. Innovation activity Innovation activities are all scientific, technological, organisational, financial and commercial steps which actually, or are intended to, lead to the implementation of innovations. Some innovation activities are themselves innovative, others are not novel activities but are necessary for the implementation of innovations. Innovation activities also include research and development (R & D) that is not directly related to the development of a specific innovation. A common feature of an innovation is that it must have been implemented. A new or improved product is implemented when it is introduced on the market. New processes, marketing methods or organisational methods are implemented when they are brought into actual use in the firm's operations. Innovation activities vary greatly in their nature from firm to firm. Some firms engage in well-defined innovation projects, such as the development and introduction of a new product, whereas others primarily make continuous improvements to their products, processes and operations. Both types of firms can be innovative: an innovation can consist of the implementation of a single significant change, or of a series of smaller incremental changes that together constitute a significant change. Product innovation A product innovation is the introduction of a good or service that is new or significantly improved with respect to its characteristics or intended uses. This includes significant improvements in technical specifications, components and materials, incorporated software, user friendliness or other functional characteristics. Product innovations can utilise new knowledge or technologies, or can be based on new uses or combinations of existing knowledge or technologies. The term 'product' is used to cover both goods and services. Product innovations include both the introduction of new goods and services and significant improvements in the functional or user characteristics of existing goods and services. New product A new product is a good or service that differs significantly in its characteristics or intended uses from products previously produced by an enterprise. The first microprocessors and digital cameras were examples of new products using new technologies. The first portable MP3 player, which combined existing software standards with miniaturised hard-drive technology, was a new product combining existing technologies. The development of a new use for a product with only minor changes to its technical specifications is a product innovation. An example is the introduction of a new detergent using an existing chemical composition that was previously used as an intermediary for coating production only. A novel product is a new or improved product not only new to the enterprise, but also to the enterprise's market. Process innovation A process innovation is the implementation of a new or significantly improved production or delivery method. This includes significant changes in techniques, equipment and/or software. Process innovations can be intended to decrease unit costs of production or delivery, to increase quality, or to produce or deliver new or significantly improved products. Process innovations include new or significantly improved methods for the creation and provision of services. They can involve significant changes in the equipment and software used in services-oriented firms or in the procedures or techniques that are employed to deliver services. Examples are the introduction of GPS tracking devices for transport services, the implementation of a new reservation system in a travel agency, and the development of new techniques for managing projects in a consultancy firm. Process innovations also cover new or significantly improved techniques, equipment and software in ancillary support activities, such as purchasing, accounting, computing and maintenance. The implementation of new or significantly improved information and communication technology (ICT) is a process innovation if it is intended to improve the efficiency and/or quality of an ancillary support activity. Organisational innovation An organisational innovation is the implementation of a new organisational method in the firm's business practices, workplace organisation or external relations. Organisational innovations can be intended to increase a firm's performance by reducing administrative costs or transaction costs, improving workplace satisfaction (and thus labour productivity), gaining access to nontradable assets (such as non-codified external knowledge) or reducing costs of supplies. The distinguishing features of an organisational innovation compared to other organisational changes in a firm is the implementation of an organisational method (in business practices, workplace organisation or external relations) that has not been used before in the firm and is the result of strategic decisions taken by management. Marketing innovation A marketing innovation is the implementation of a new marketing method involving significant changes in product design or packaging, product placement, product promotion or pricing. Marketing innovations are aimed at better addressing customer needs, opening up new markets, or newly positioning a firm's product on the market, with the objective of increasing the firm's sales. The distinguishing feature of a marketing innovation compared to other changes in a firm's marketing instruments is the implementation of a marketing method not previously used by the firm. It must be part of a new marketing concept or strategy that represents a significant departure from the firm's existing marketing methods. The new marketing method can either be developed by the innovating firm or adopted from other firms or organisations. New marketing methods can be implemented for both new and existing products. Technological innovation Innovations comprise implemented technologically new products and processes and significant technological improvements in products and processes. A technological product and process (TPP) innovation has been implemented if it has been introduced on the market (product innovation) or used within a production process (process innovation). TPP innovations involve a series of scientific, technological, organisational, financial and commercial activities. Technological product innovation Technological product innovation can take two broad forms: • Technologically new products; • Technologically improved products. Technologically new product A technologically new product is a product whose technological characteristics or intended uses differ significantly from those of previously pr | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlozima. U nastavku su odgovori na Vaše sugestije. 1. MZO je već financiralo kolaborativne projekte „znanstvene i gospodarske zajednice“, točnije znanstvenih organizacija i poduzetnika te se takvi projekti planiraju financirati bespovratnim sredstvima EFRR-a i kroz buduće pozive na dostavu projektnih prijedloga. 2. Specifični kriterij prihvatljivosti pojedinog projekta glasi: projekt je u skladu s tematskim i pod-tematskim prioritetnim područjima (PTPP) definiranima u S3 – planirana istraživanja provodit će se u odabranim PTPP-ima odnosno horizontalnim temama s utjecajem na jedan ili više PTPP-a. Isto će biti predmetom procjene u fazi provjere prihvatljivosti projekta i ocjene kvalitete projekta od strane Odbora za odabir projekata i neovisnih ocjenjivača. 3. Indikator „Broj znanstvenih publikacija objavljenih u suradnji s istraživačima iz privatnog sektora“ uzet ćemo u obzir prilikom planiranja poziva za kolaborativne projekte znanstvenih organizacija i poduzetnika. U obzir je uzeto uključivanje drugih rezultata inovacijskih postignuća s obzirom da se ovim Pozivom financiraju aktivnosti primijenjenog istraživanja. Isto ćemo detaljnije definirati u dokumentaciji Poziva. Pokazatelj „Broj patentnih prijava od strane domaćih pravnih osoba“ obavezan je indikator Strategije pametne specijalizacije za specifičan strateški cilj „Povećanje kapaciteta znanstveno-istraživačkog sektora za provedbu vrhunskih istraživanja koja odgovaraju potrebama gospodarstva“. Upravo zbog različite prirode projekata, u Uputama za prijavitelje ostavljena je mogućnost korisnicima, kroz prihvatljive aktivnosti i troškove, da osim patenata na drugi način zaštite intelektualno vlasništvo i naprave transfer znanja i tehnologije, kao i to da za rezultat projekta ne moraju podnositi patentnu prijavu ukoliko nije patentibilan. Vezano za kriterije prihvatljivosti i ocjene napominjemo da su u Uputama za prijavitelje navedene samo glavne kategorije, odnosno kriteriji ocjene kvalitete projekta. Svaki od kriterija sadrži dodatna pitanja – podkriterije koji ocjenjuju i pitanja koja navodite. Cjelokupni dokument kriterija ocjene kvalitete bit će poznat u trenutku objave Poziva. 4. Poticanje sudjelovanja mladih istraživača na ovim projektima osigurano je obveznom aktivnošću i prihvatljivim troškom za zapošljavanje mladih istraživača. Po ovom Pozivu, prihvatljivi su troškovi izobrazbe vezane za provedbu projekta u smislu sudjelovanja na seminarima, konferencijama, radionicama. Zahvaljujemo na prijedlogu te ćemo troškove njihove izobrazbe na doktorskim i specijalističkim studijima uzeti u obzir kod planiranja drugih poziva na dostavu projektnih prijedloga. 5. Praćenje provedbe projekata definirano je Zajedničkim nacionalnim pravilima, odnosno Općim uvjetima ugovora gdje su definirani postupci provedbenog tijela (PT2) i obaveze korisnika. | |
| 11 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | IRB: Točka 15, NEIZRAVNI TROŠKOVI: Spesificraju se moguće neizravni troškovi, i kaže se, citiram "Neizravni troškovi planiraju se unutar elementa Upravljanje projektom i administracija, stavke pod nazivom ‘’Neizravni troškovi’’ s jasnim opisom i obrazloženjem stavke." Komentar: ovo nije u skladu sa EU praksom i Horizon2020 pravila, to jest nije potrebno specificirati, obrazložiti opisati neizravne troškove. Time se izbjegava ogromna i skroz nepotreba adminstracije, i poboljšava se efikasnost projekta. | Primljeno na znanje | Prijavitelji treba iskazati planiranu visinu neizravnih troškova (15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja) u proračunu projekta i to unutar elementa Upravljanje projektom i administracija. U opis i obrazloženje stavke u proračunu treba navesti na što će se oni odnositi (režijski troškovi: grijanje/hlađenje, struja, voda, čišćenje, odvoz otpada, telekomunikacije, poštanske usluge, trošak kopiranja, uvezivanja i sl. te troškovi uredskog materijala za potrebe provedbe projekta), iako isto ne treba potkrijepiti dokumentima i neće se provjeravati zbog primjene pojednostavljene metode financiranja. |
| 12 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | IRB: Pod "Aktivnost: Zapošljavanje mladih istraživača za potrebe provedbe aktivnosti projekta", kraj točke 5, citiram " Satnica će se računati ponovo nakon 24 mjeseca provedbe u slučaju da trajanje projekta premašuje 24 mjeseca, a na temelju najnovijih stvarnih podataka o troškovima plaća. " Komentar: Što se ovime želi postići? Utječe li isto na iznos ugovorenih bespovratnih sredstava? Iznos ukupnog troška plaće za novozaposlene osobe definira se u proračunu i kao takav je definiran i budućim ugovor o radu, iz čega proizlazi da je stvarna satnica za novozaposlene identična planiranoj. Dalje, u toj točki, citiram "Svo osoblje zaposleno na projektu obvezno je voditi evidenciju radnih sati kako bi se izračunali stvarni sati rada na projektu" Komentar: Ukoliko se radi o novozaposlenim osoba koje isključivo rade na projektu smatramo da su aktivnosti definirane ugovorom o radu i da nije potrebno još voditi i vremenike. | Primljeno na znanje | Tijekom 24 mjeseca provedbe projekta može doći do raznih promjena koje mogu utjecati na promjenu iznosa plaće djelatnika institucije npr. realno je povećanje godina radnog staža, moguće je napredovanje pojedinih djelatnika itd. što sve utječe na iznos plaće. Nakon navedenog vremena moguće je izraditi novi izračun jediničnog troška plaće kod članova projektnog tima kod kojih se plaća znatno izmijenila, pod uvjetom da postoje dostupna sredstva u ugovoru. Za svo osoblje koje radi na projektu uključujući i novozaposlene osobe bez obzira rade li na projektu puno ili nepuno radno vrijeme potrebno je popunjavati evidencije radnih sati s obzirom da se na temelju evidencija radnih sati izračunavaju prihvatljivi troškovi tj. trošak rada pojedinog zaposlenika na projektu u skladu s Uputama za prijavitelje 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova. |
| 13 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | IRB: Traži se, citiram: "platne liste i IP1 obrazac za razdoblje od 12 mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu" Potrebno uskladiti jer se kroz ovaj zahtjev daju različiti podaci. IP1 Obrazac se odnosi na sve oporezive isplate ISPLAĆENE u završenoj kalendarskoj/financijskoj godini i ne obuhvaća samo plaće. Isti se može izdati nakon zadnje isplate u kalendarskoj godini samo za isplate koje su ISPLAĆENE u toj godini. Što znači da će u slučaju plaće biti obuhvaćene plaće od prosinca do studenog (plaća za prosinac se uvijek isplaćuje u siječnju sljedeće godine, a plaća za studeni je zadnja plaća isplaćena u kalendarskoj godini) | Primljeno na znanje | U skladu s Uputom za prijavitelje 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova potrebno je dostaviti IP obrazac za zadnjih 12 uzastopnih punih mjeseci koji prethode podnošenju projektnog prijedloga. Ukoliko se dio isplata izvršio u sljedećoj godini tada je potrebno dostaviti i IP obrazac koji pokriva to razdoblje. |
| 14 | HRVOJKA SKOKOVIĆ HARAŠIĆ | 2. PRAVILA POZIVA, 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta | Poštovani, ljubazno molimo pojašnjenje je li trošak savjetodavnih usluga vezan za PRIPREMU projektne prijave prihvatljiv trošak? | Primljeno na znanje | Usluga vezana za pripremu projektne prijave nije prihvatljiv trošak. |
| 15 | Antonio Morić | Poštovani, Kao bivši student Tehničkog Veleučilišta u Zagrebu, ovim putem izražavam potporu prijedlogu Ministarstva znanosti i obrazovanja, te smatram jedino prihvatljivim izvorni prijedlog članka 6. izmjena zakona o HKO, gdje se sveučilišni diplomski studiji i specijalistički diplomski stručni studiji svrstavaju u istu razinu. Alternativni prijedlog zakona smatram neprihvatljivim, nepravednim i diskriminirajućim. S poštovanjem, Antonio Morić | Primljeno na znanje | HKO nije predmet ovog savjetovanja. | |
| 16 | Institut Ruđer Bošković | 2.8. Horizontalna načela, 2.8.1. Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije | "• provesti procjenu učinka projekta na spolove,", "• provesti analizu omjera žena i muškaraca u ciljnim skupinama ": Vremenski zahtjevno, komplicirano i upitna učinkovitost, dovoljno bi bilo pratiti pokazatelje tijekom projekta - što bi bilo sukladno praksi u Horizon2020. | Djelomično prihvaćen | Obzirom da je analiza učinka projekta na spolove temeljena na članku 3., st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova nužno mora ostati obvezom za prijavu na ovaj Poziv. Isključit ćemo iz Poziva zahtjev za statističkim podacima i analizom te će obaveza na prijaviteljima ostati da opišu očekivani utjecaj projekta na spolove. Analiza omjera žena i muškaraca – ideja je da prijavitelji sagledaju ciljane skupine projekta i u tom smislu. Ne zahtijevaju se precizni podatci ni statistike, samo predviđeni broj ili omjer ukoliko je primjenjivo. |
| 17 | Institut Ruđer Bošković | 1. OPĆE INFORMACIJE, 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva | "U tijeku provedbe obvezno je izraditi Strategiju upravljanja intelektualnim vlasništvom" : Komplicirano i vremenski zahtjevno, posebno ako je rezultat projekta nepatentibilan | Djelomično prihvaćen | Trošak vanjske stručne usluge za izradu Strategije upravljanja intelektualnim vlasništvom je prihvatljiv pa time ne podrazumijeva nužno ljudske resurse korisnika ni partnera. Indikator Broj patentnih prijava od strane domaćih pravnih osoba je kao obavezan indikator S3 morao biti uvršten u ovaj Poziv. Kao što ste naveli, rezultat projekta ne mora biti patentibilan, a nadležna tijela moraju imati izvor provjere u toj situaciji, zbog čega je uvedena obavezna izrada Strategije upravljanja intelektualnim vlasništvom. Izvor provjere ne možemo sasvim zaobići no Strategiju upravljanja ćemo vjerojatno zamijeniti zahtjevom za manje opsežnim dokumentom - Studijom provjere i zaštite intelektualnog vlasništva nad rezultatima projekta. |
| 18 | Institut Ruđer Bošković | 1. OPĆE INFORMACIJE, 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva | Pokazatelj: "Broj ostvarenih modela prijenosa znanja/tehnologije (npr. licence, spin-off tvrtke, I&R sporazumi/ugovori)", Rok za ostvarenje "Godinu dana od dana završetka provedbe projekta" : Za neke od ovih modela godinu dana je prekratko razdoblje za ostvarenje, pa bi vrijeme trebalo produžiti na više godina. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu te ćemo isto uzeti u obzir. |
| 19 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | IRB: točka 2.1/fusnota 16: zadnja rečenica bi trebala biti: "Za potrebe provjere ovog kriterija biti će relevantni podaci iz Baze podataka instrumenata za znanstvena istraživanja - Šestar (https://sestar.irb.hr/), a za čiji je unos, ažurnost i točnost odgovorna ustanova na kojoj je oprema smještena." Dalje, za računalne potrebe ova analiza predstavlja dodatni napor ako se zna da računalna oprema i softwarei brzo zastarjevaju | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog dopune rečenice u fusnoti 16. IT oprema i softverska rješenja na koja se ovdje misli predstavljaju istraživačku opremu pa stoga vrijede jednaka pravila kao i za opremu koja nije IT prirode. |
| 20 | Institut Ruđer Bošković | 5. ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PROVEDBU PROJEKTA, 5.4. Podnošenje zahtjeva za predujmom/nadoknadom sredstava | "Korisnik podnosi Zahtjev za nadoknadom sredstava (Izvješće o napretku) PT2 u roku od 15 dana od isteka svaka 3 (tri) mjeseca od sklapanja Ugovora. " : Ovo je nepotrebno zahtjevno, posebno za dulje projekte kojima će trebati i više vremena da pokažu rezultate | Nije prihvaćen | Dinamika podnošenja zahtjeva za nadoknadom sredstava definirana je Općim uvjetima ugovora te se kao takva ne može mijenjati. |
| 21 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | 2. PRAVILA POZIVA, 2.6. Prihvatljivost projekta | "predviđeno trajanje projekta je u skladu s razdobljem provedbe projekta definiranim u točki 5.1. Uputa (najviše 36 mjeseci) ; dokazuje se u PoA i PoB," - Budući da je provedba novouposlenim mlađim istraživačima razdoblje od 36 mjeseci je prekratko, na znanstvenim projektima razdoblje provedbe staviti do najviše 48 mjeseci | Nije prihvaćen | Projekti sličnog tipa koji su u prijašnjem financijskom razdoblju financirani iz EFRR-a, a u nadležnosti MZO-a, imali su rok provedbe od 24 mjeseca te su samo neki od projekata zbog iznimnih razloga dodacima ugovora produljeni. Ovaj put smo produljili razdoblje provedbe na 36 mjeseci. Dodatno, novozaposleni mladi istraživači nisu jedino istraživačko osoblje na projektu, očekuje se da istraživački tim čine i iskusniji istraživači već zaposleni na institucijama prijavitelja ili partnera, a čije će kvalifikacije biti i predmetom ocjene (kriterij odabira) projektnog prijedloga. |
| 22 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | 2. PRAVILA POZIVA, 2.2. Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva | Partner mora zadovoljiti sve uvjete kao i prijavitelj s tim da ne mora biti upisan u Upisnik znanstvenih organizacija. | Nije prihvaćen | Netočno. Za partnera vrijede isti uvjeti prihvatljivosti kao i za prijavitelja, tj. partner mora zadovoljiti sve uvjete iz točke 2.1. Uputa. I partner mora biti upisan u Upisnik znanstvenih organizacija. |
| 23 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | IRB: točka 3: Ono što nedostaje u aktivnosti izvođenja primjenjenih istraživanja su troškovi putovanja partnera jedni drugima radi izvođenja istraživanja (za razliku od umrežavanja i izobrazbe). Za očekivati je da će partneri imati komplementarne vještine i mogućnosti te će se međusobno nadopunjavati. Tako je za očekivati da će se primjenjena istraživanja jednog tipa raditi kod jednog partnera a neka druga kod drugog. Zato je za očekivati da će kod nekog istraživanja na jednoj instituciji sudjelovati i suradnici s drugih partnerskih institucija, pa bi isti trebali imati sredstva za putovanja kako bi mogli sudjelovati u zajedničkim istraživanjima. Isto je važno i za zajedničke rasprave o rezultatima i daljnijm planovima istraživanja itd...Suradnici bi morali imati sredstva za putovanja jedni drugima u svrhu izvođenja istraživanja. | Nije prihvaćen | Ti troškovi su predviđeni pod: "Ostali troškovi vezani za provedbu aktivnosti projekta" 10) Putni troškovi, ukoliko su povezani s provedbom aktivnosti projekta, a nisu u okviru aktivnosti umrežavanja i izobrazbe niti u okviru aktivnosti upravljanja projektom |
| 24 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | IRB: pod "Aktivnost: Umrežavanje i izobrazba vezano za provedbu projekta", točka 5: citiram "Za novozaposlene djelatnike godišnji bruto iznos plaće izračunava se na temelju dokumentiranih podataka o visini plaće za radno mjesto drugog zaposlenog osoblja raspoređenog na isto ili slično radno mjesto, a čiji su zadnji godišnji troškovi dostupni za referentno razdoblje odnosno za 12 uzastopnih mjeseci koji prethode projektnom prijedlogu. " Obzirom da se ista uredba koristi i u Obzor 2020 projektima, smatramo da je korisno preuzeti njihovo tumačenje: The ‘hourly rate’ is one of the following: (a) for personnel costs declared as actual costs: the hourly rate is calculated per full financial year as follows: {actual annual personnel costs (excluding additional remuneration) for the person divided by number of annual productive hours}. using the personnel costs and the number of productive hours for each full financial year covered by the reporting period concerned. If a financial year is not closed at the end of the reporting period, the beneficiaries must use the hourly rate of the last closed financial year available. For the ‘number of annual productive hours’, the beneficiaries may choose one of the following: (i) 'fixed number of hours': 1 720 hours for persons working full time (or corresponding pro-rata for persons not working full time); | Nije prihvaćen | Troškovi plaća osoblja koje radi na projektima financiranima iz OPKK-a računaju se primjenom Upute Upravljačkog tijela za primjenu pojednostavljenih mogućnosti financiranja pri korištenju bespovratnih sredstava Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Smjernica o pojednostavljenim mogućnostima financiranja (SCO’s). |
| 25 | Institut Ruđer Bošković | 2.9. Opći zahtjevi koji se odnose na prihvatljivost troškova za provedbu projekta, 2.9.1. Prihvatljive kategorije troškova | IRB: U tekstu pod IZRAVNI TROŠKOVI, točka 1, piše "1) Troškovi plaća postojećeg/već zaposlenog osoblja znanstvenih organizacija (osobe zaposlene na stručnim, suradničkim i znanstvenim radnim mjestima i zvanjima ili ekvivalentnim radnim mjestima) koje će izravno sudjelovati u provedbi projekta. Izračunavaju se primjenom standardne veličine jediničnih troškova iz Uredbe (EU) br. 1303/2013 sukladno članku 68. stavku 2. na način da se zadnji dokumentirani godišnji bruto 2 iznos troškova plaća14 osoblja podijeli s 1720 sati. 14 Godišnji bruto iznos plaće obuhvaća bruto 2 plaću (uključuje obvezne doprinose iz plaće, porez i prirez te obvezne doprinose na plaću) " Međutim, niže je tekst uredbe na eng. jeziku, a hrv prijevod ne odražava izvorni tekst: "For the purposes of determining staff costs relating to the implementation of an operation, the hourly rate applicable may be calculated by dividing the latest documented annual gross employment costs by 1 720 hours" Gross employment costs NIJE bruto II, već cijela plaća, sa SVIM davanjima, uključujući između ostalog i prijevoz itd. Obzirom da se ista uredba koristi i u Obzor 2020 projektima, može se korisiti i niže tumačenje: Personnel costs for employees or equivalent (i.e. persons working for the beneficiary on the basis of an employment contract or equivalent appointing act) cover: the basic remuneration (i.e. basic salary and complements) Basic remuneration refers to the basic salary of the employee plus complements The basic salary includes (and is limited to): the salary stated on the beneficiary’s payroll (except for any part of that salary which must be considered as ‘additional remuneration’, even if that part is also registered in the payroll) social security contributions (mandatory parts to be paid by the employee and the beneficiary that employs him/her) — except any part included in additional remuneration. taxes included in the remuneration (e.g. income tax to be paid by the employee retained by the beneficiary who employs him/her) — except any part included in additional remuneration. other costs included in the remuneration (e.g. a fee paid by the beneficiary for a complementary health insurance scheme for the employee) — except any part included in additional remuneration. The complements may include: mandatory fixed complements to the basic salary, resulting from national law, collective labour agreement or the employment contract Example (mandatory fixed complement): a 13th month payment; complement for hazardous work or night shifts; transportation allowance, etc. variable complements not triggered by the work in specific projects Example (variable complement acceptable as basic remuneration): The contract of a professor includes as part of his/her usual tasks both teaching and research; it foresees a basic fixed remuneration of 1 000 EUR/month plus a variable part of 10 EUR/hour for each hour spent on research activities. | Nije prihvaćen | Troškovi plaća osoblja koje radi na projektima financiranima iz OPKK-a računaju se primjenom Upute Upravljačkog tijela za primjenu pojednostavljenih mogućnosti financiranja pri korištenju bespovratnih sredstava Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, odnosno Smjernica o pojednostavljenim mogućnostima financiranja (SCO’s). |
| 26 | Institut Ruđer Bošković | 2. PRAVILA POZIVA, 2.6. Prihvatljivost projekta | Nije jasna stavka "Analiza o provedenom istraživanju tržišta": u kojem formatu, da li je to zasebna naručena studija, ...? Smatramo da nema potrebe za zasebnim studijama, već prijavitelj u tekstu prijave objasni procjenu okvirne potražnje za rezultatima projekta u poslovnom sektoru. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu. Na za to predviđenom mjestu u prijavi prijavitelji će morati opisati stanje tržišta i potrebu za rezultatima projekta. Obzirom da su po ovom Pozivu prihvatljiva primijenjena istraživanja, potreba za rezultatima projekta u gospodarstvu mora biti vidljiva iz opisa. |
| 27 | Institut Ruđer Bošković | 3. KAKO SE PRIJAVITI, 3.1. Izgled i sadržaj projektnog prijedloga | Nije jasna stavka "Analiza provedenog istraživanja tržišta": u kojem formatu, da li je to zasebna naručena studija, ...? Smatramo da nema potrebe za zasebnim studijama, već prijavitelj u tekstu prijave objasni procjenu okvirne potražnje za rezultatima projekta u poslovnom sektoru. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu. Neće biti zaseban dokument. Na za to predviđenom mjestu u prijavi prijavitelji će morati opisati stanje tržišta i potrebu za rezultatima projekta. Obzirom da su po ovom Pozivu prihvatljiva primijenjena istraživanja, potreba za rezultatima projekta u gospodarstvu mora biti vidljiva iz opisa. |
| 28 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | 1. OPĆE INFORMACIJE, 1.3. Predmet, svrha i pokazatelji Poziva | Fusnota 6- Ovaj dio u prijavnom obrascu B ne bi smio biti obvezujući. Naime, u fazi prijave projekta vrlo je teško procijeniti koji će biti konačan rezultat istraživanja te koji će oblik transfera tehnologije biti u konačnici realiziran. To će ovisiti ne samo o znanstvenim rezultatima projekta, već i o stanju na tržištu u trenutku završetka projekta, konkurenciji te koliko je i pod kojim uvjetima konačni korisnik razvijene tehnologije / stjecatelj licencije spreman platiti. Možda će u trenutku prijave projekta procjena biti da se osnuje nova tvrtka (spin-off), a nakon završetka projekta situacija na tržištu bude potpuno drugačija. Kako je moguće Strategiju upravljanja intelektualnim vlasništvom izraditi do kraja projekta, tako bi trebalo ostaviti mogućnost da se oblik transfera tehnologije kao rezultat projekta izmjeni do kraja projekta uz argumentirano obrazloženje. Brojčani iznos može ostati. | Prihvaćen | Obzirom da je sam pokazatelj zbiran, iskazan brojčano, potrebno je ostvariti bilo koji oblik transfera tehnologije. Unutar PoB navest ćemo napomenu da je oblik transfera tehnologije koji opisujete prilikom prijave onaj koji je planiran, ali da će se, ovisno o rezultatu istraživanja, primijeniti po potrebi neki drugi oblik. |
| 29 | MIHOVIL BARANČIĆ | 2. PRAVILA POZIVA, 2.2. Prihvatljivost partnera i formiranje partnerstva | Poštovani, da li partner na projektu može biti tvrtka/obrt ili to može isključivo biti znanstvena organizacija upisana u Upisnik znanstvenih organizacija? Hvala | Prihvaćen | Na ovom Pozivu prihvatljivi partneri su znanstvene organizacije upisane u Upisnik znanstvenih organizacija. Pri MZO-u u tijeku je priprema poziva koji će uključivati kolaborativna istraživanja znanstvene organizacije i poduzetnika. |