Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Primorsko-goranska županija II. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK, Članak 4. Predlaže se ispravka, odnosno izmjena u stavku 1 ovog članka kako slijedi: „(1) Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, odnosno gradova i županija.“ Naime, iako se predloženim načinom raspodjele poreza na dohodak cjelokupni prihod od navedenog poreza prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odredba iz stavka 1. članaka 4. bi ukazivala da se raspored vrši između jedne općine ili grada i županije (npr. Između Grada Opatije i Primorsko-goranske županije), što prema zakonskom prijedlogu nije slučaj. Formiranjem udjela za fiskalno izravnanje znači da će se prihod od poreza na dohodak na području npr. grada koji neće biti u sustavu fiskalnog izravnanja kroz fond fiskalnog izravnanja raspodijeliti jedinicama koje su ušle u navedeni sustav. Zbog navedenog smatramo da bi korištenje množine odgovaralo predloženom modelu. Predlaže se i izmjena stavka 2. članka 4 na sljedeći način: „(2) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se na: 1. Udio općine, odnosno grada 60% 2. Udio županije 20% 3. udio za fiskalno izravnanje 20%.“ Na predloženi način bi se dodatno pojednostavio sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak jer ne bi bilo dvojnog financiranja decentraliziranih funkcija već bi država preuzela na sebe financiranje tih funkcija. S druge strane, povećanje udjela za fiskalno izravnanje pozitivno bi se odrazilo na ujednačavanje fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne i područne samouprave. Isto tako, povećanjem udjela za županije kompenzirali bi se sva smanjenja prihoda županija u prethodnim godina temeljem odluka s državne razine (npr. prihod od refundacija plaća za preuzete djelatnike koji rade na izdavanju građevinskih dozvola, prihoda od koncesija iz djelatnosti zdravstva i, u konačnici, smanjenja prihoda od poreza na dohodak). Iako cilj fiskalnog izravnanja nije usmjeravanje kapitalnih ulaganja i poticanje regionalnog razvoja, treba uzeti u obzir da važnost poreza na dohodak za županije s obzirom na njihovu poreznu autonomiju, odnosno nedostatak ikakve autonomije u smislu utvrđivanja poreznih osnovica i stopa. Isto tako, prijedlog za 20% udjela županija u skladu je s odlukom Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija. Djelomično prihvaćen Vaš prijedlog članka 4. stavka 1. koji glasi: „Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, gradova i županija.“ se prihvaća. Ne prihvaća se prijedlog povećanja udjela za fiskalno izravnanje sa 17% na 20% jer bi između ostaloga navedenim povećanjem pojedine jedinice, koje su korisnice tih sredstava, ostvarivale veće prihode od poreza na dohodak od jedinica koje nisu korisnice sredstava fiskalnog izravnanja, a čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda malo iznad referentne vrijednosti. Smatramo kako je sukladno zakonskom prijedlogu državni proračun već preuzeo na sebe veći dio tereta financiranja decentraliziranih funkcija (1,6 mlrd kuna od ukupnih 2,3 mlrd kuna) i oslobođena sredstva poreza na dohodak usmjerio na sve jedinice kroz sredstava fiskalnog izravnanja. Nadalje, prema predloženom zakonu udio županija u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak iznosi 17% za sve županije te predstavlja veliko povećanje u odnosu na postojeću raspodjelu. Također, županije će, kao i gradovi i općine, biti korisnice sredstava fiskalnog izravnanja što će dodatno poboljšati njihov fiskalni položaj. Slijedom navedenoga, sredstva koja će županije dobiti kroz stopu od 17% i sredstva fiskalnog izravnanja te iz sredstava izravnanja za decentralizirane funkcije (iz državnog proračuna) su dostatna kako bi županije mogle, do sada preuzete poslove obavljati i financirati na zadovoljavajućoj razini kao i riješiti mnoga pitanja, odnosno probleme izazvane smanjenjem prihoda županija u prethodnim godinama.
2 FRANJO GOLUBIĆ IV. FINANCIRANJE DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA, Članak 11. Predlažem da su čl.11, vezano na predložene promjene za sufinanciranje dobrovoljnog vatrogastva iza st.2 nastavno doda st.3 koji glasi ; " Odredbe st.1 i 2 ovog članka ne odnose se na dobrovoljno vatrogastvo za koje se ne primjenjuje odluka o minimalnim financijskim standardima koji važe za JVP, već se u tom slučaju nadležno državno tijelo obavještava o utrošku sredstava polugodišnje i godišnje, i to u roku 15 dana nakon usvajanja polugodišnjeg i godišnjeg financijskog izvještaja proračuna od strane predstavničkog tijela JLS". Nije prihvaćen Sredstva za decentralizirane funkcije mogu se koristiti isključivo za financiranje decentraliziranih proračunskih korisnika, a to su između ostalih javne vatrogasne postrojbe kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave. Dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice su neprofitne organizacije i prema Zakonu o proračunu nisu proračunski korisnici jer im osnivači nisu jedinice lokalne samouprave, a njihovo financiranje regulirano je Zakonom o vatrogastvu.
3 FRANJO GOLUBIĆ IV. FINANCIRANJE DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA, Članak 10. Predlažem : da se u čl.10 iza st.4 doda novi st.5 koj glasi :" JLS koja nema osnovanu javnu vatrogasnu postrojbu dužna je sredstva za dobrovoljno vatrogastvo rasporediti središnjoj vatrogasnoj postrojbi, ili postrojbama, i/ili društvu od interesa za JLS sukladnu planu zaštite od požara kao strogo namjenska sredstva za sufinanciranje troškova zaštite od požara i drugim elementarnih nepogoda". Nije prihvaćen Sredstva za decentralizirane funkcije mogu se koristiti isključivo za financiranje decentraliziranih proračunskih korisnika, a to su između ostalih javne vatrogasne postrojbe kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave. Dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice su neprofitne organizacije i prema Zakonu o proračunu nisu proračunski korisnici jer im osnivači nisu jedinice lokalne samouprave, a njihovo financiranje regulirano je Zakonom o vatrogastvu.
4 FRANJO GOLUBIĆ IV. FINANCIRANJE DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA, Članak 9. Predlažem da se u čl.9 st.3 na kraju stavka umjesto točke stavi zarez i nastavno doda slijedeći tekst : "osim za dobrovoljne vatrogasne postrojbe za koje nije utvrđeni minimalni financijski standard, kao za javne vatrogasne postrojbe, sukladno čl.4 st.3 alineja 6. Obrazloženje ; isto je potrebno umetnuti radi predloženih promjena u čl.4 i čl.5 prijedloga na nacrt zakona vezano na sufinanciranje dobrovoljnog vatrogastva . Nije prihvaćen Kao što smo već naveli u prethodnim odgovorima na vaše komentare vezane uz financiranje dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi možemo samo ponoviti sljedeće: Sredstva za decentralizirane funkcije mogu se koristiti isključivo za financiranje decentraliziranih proračunskih korisnika, a to su između ostalih javne vatrogasne postrojbe kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave. Dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice su neprofitne organizacije i prema Zakonu o proračunu nisu proračunski korisnici jer im osnivači nisu jedinice lokalne samouprave, a njihovo financiranje regulirano je Zakonom o vatrogastvu.
5 FRANJO GOLUBIĆ III. RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA, Članak 7. Predlažem da se u čl.7 st.2 st.3 st.4 st.5 i u st.6 umjesto petogodišnjeg prosjeka ukupnih prihoda od poreza na dohodak primjeni ostvareni prihod iz prethodne godine, a u koliko postoji problem poradi rokova za donošenje proračuna da se onda uzmu podaci za 9 mjeseci tekuće godine i prva 3 mjeseca prethodne godine kao relevantni elementi za izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda kako za Općine tako i za Gradove i Županije. Kao što je predloženo u st.5 i 6. za županije na istovjetan način bi trebalo porez na dohodak izračunati i za općine i gradove uz primjenu raspodjele poreza na dohodak propisane čl.4 st.2 toč1 prijedloga nacrta zakona jer bi se na isti način primijenila ujednačena raspodjela poreza na dohodak od 60% a što nije slučaj kad se uzme petogodišnji prosjek ostvarenog poreza na dohodak jer sve JLS nisu bile u istoj poziciji prilikom raspodjele navedenog poreza jer su imale s obzirom na svoj status različiti udio u raspodjeli poreza na dohodak pa sada njihova pozicija ne bi odgovarala prijedlogu za primjenu jedinstvene stope raspodjele od 60%. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je od 01.01.2017. godine došlo do značajnog povećanja osobnog odbitka za porezne obveznike na 3 800 kn a što je značajno smanjilo poreznu osnovicu a time i porez na dohodak koji se ostvaruje od početka 2017. godine a što je utjecalo i na smanjenje JLS s te osnove. Smatram da ne bi smjelo posebno izračunavati dohodak općina a posebno gradova, kao posebnih kategorija, jer isto predstavlja diskriminaciju s obzirom da prema posebnom zakonu općine i gradovi, osim velikih gradova, imaju istu nadležnost i samoupravni djelokrug pa istu ujedno dovodi i do diskriminacije građana u pojedinim JLS jer će razina obavljanja poslova i samo upravnog djelokruga JLS-a biti financirana na različitom nivou i pružat će se različiti standard usluga sukladno raspoloživim sredstvima po glavi stanovnika. Smatram da je isto ujedno i u suprotnosti s Ustavom RH koji govori da JLS moraju imati dostatna sredstva za obavljanje poslova iz svog samo upravnog djelokruga utvrđenog posebnim zakonom i da je zabranjeno utvrđivati diskriminaciju i nejednakost pred zakonom po bilo kojoj osnovi. Smatram da bi u tom smislu trebalo utvrditi zajednički porezni kapacitet svih općina i gradova a isto tako i zajedničku referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda a Vlada RH bi trebala za svaku godinu utvrditi minimalnu visinu financijskog standarda usluga koje su JLS dužne obavljati i uskladiti istu visinu po glavi stanovnika na jedinstven način na cijelom području RH dok bi one JLS koje imaju veći dohodak mogle pružati te usluge i iznad minimalnog financijskog standarda. Smatram da predviđeno uvećanje sa 50% predviđeno u st.3 ovog čl. je proizvoljno i nije utemeljeno na nikakvim realnim pokazateljima već bi kod ujednačenog razvoja JLS-a trebalo voditi računa o karakteristikama svake pojedine jedinice ( veličina jedinice, dužina cesta, broj starije populacije, broj djece, i dr. elementa) a koji sasvim sigurno bitno utječu na samo visinu troškova koje ima pojedina JLS u obavljanju poslova iz svojeg samo upravnog djelokruga. Nije prihvaćen Koristeći pomični prosjek (odnosno pet posljednjih godina poznatih podataka) umjesto posljednjeg dostupnog podatka o pokazatelju fiskalne snage, djeluje se u smjeru smanjivanja standardne devijacije vremenske serije, odnosno umanjuje se utjecaj privremenih odstupanja u fiskalnoj snazi pojedine jedinice lokalne samouprave. Prije nekoliko godina odustalo se od modela dodjele pomoći jedinicama lokalne samouprave koji se temeljio na recentnim godišnjim podacima (najčešće podacima posljednje godine za koju su bili dostupni). Naime, prema takvom modelu, određene promjene privremenog karaktera u tekućoj ili prethodnoj godini mogle su pojedinu jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave uključiti ili isključiti iz sustava izravnanja, odnosno dodjele pomoći. Tako je pojedina jedinica jedne godinu bila uključena u sustav dodjele pomoći, a već u sljedećoj godini isključena. Nadalje, odredbama ovoga prijedloga zakona propisuje se model fiskalnog izravnanja u svrhu ublažavanja nejednakosti između fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Cilj fiskalnog izravnanja nije usmjeravanje kapitalnih ulaganja i poticanje regionalnog razvoja, već će se u okviru drugih zakonskih propisa povesti računa o dodatnim resursima poticanja regionalnog razvoja te demografske obnove jedinica. Obilježja svake od jedinica su elementi koji se uzimaju u obzir kod utvrđivanja indeksa razvijenosti.
6 FRANJO GOLUBIĆ II. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK, Članak 5. Predlažem da se u čl.5 st.1 iza riječi "imaju zakonsku mogućnost" umetne slijedeći tekst ; " osim za vatrogastvo,". Obrazloženje ; isti prijedlog utemeljen je sukladno prijedlogu za dopunu čl.4 st.3 alineja 6. gdje bi sve JLS imale pravo na dodatna sredstva od 1% od ostvarenog dohotka na svojem području te stoga se ta sredstva više ne bi mogla raspoređivati na ostale decentralizirane funkcije. Nije prihvaćen Sredstva za decentralizirane funkcije mogu se koristiti isključivo za financiranje decentraliziranih proračunskih korisnika, a to su između ostalih javne vatrogasne postrojbe kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave. Dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice su neprofitne organizacije i prema Zakonu o proračunu nisu proračunski korisnici jer im osnivači nisu jedinice lokalne samouprave, a njihovo financiranje regulirano je Zakonom o vatrogastvu.
7 FRANJO GOLUBIĆ II. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK, Članak 4. Predlažem da se u čl.4 st.3 na kraju stavka nastavno doda nova alineja 6. koja glasi ; " - za vatrogastvo - dobrovoljne vatrogasne postrojbe, središnja postrojba(e) ili društvo(a) od interesa za JLS sukladno planu zaštite od požara - 1,0 %" Obrazloženje ; prema prijedlogu zakona predviđa se da dodatni udio u porezu na dohodak za vatrogastvo pripada i nadalje samo onim JLS koje imaju osnovane JVP iako skoro 90% JLS obavlja zaštitu od požara putem dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi. Stoga predlažem da i te JLS imaju pravo na namjenska sredstva za sufinanciranje vatrogastvo a ista sredstva bi se namjenski usmjerila središnjoj vatrogasnoj postrojbi, ili postrojbama koje obavljaju protupožarnu zaštitu na području JLS sukladno planu zaštite od požara te bi se na taj način barem djelomično ublažila postojeća diskriminacija u financiranju vatrogastva u manjim JLS u odnosu na gradske sredine koje imaju osnovane JVP-e, a koje bi i nadalje imale pravo na decentralizirana sredstva za financiranje vatrogastva u koliko im porez na dohodak ne pokriva utvrđeni minimalni financijski standard. Nije prihvaćen Sredstva za decentralizirane funkcije mogu se koristiti isključivo za financiranje decentraliziranih proračunskih korisnika, a to su između ostalih javne vatrogasne postrojbe kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave. Dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice su neprofitne organizacije i prema Zakonu o proračunu nisu proračunski korisnici jer im osnivači nisu jedinice lokalne samouprave, a njihovo financiranje regulirano je Zakonom o vatrogastvu.
8 Istarska županija II. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK, Članak 4. Za Istarsku županiju, prijedlog Izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne), koji je u javnoj raspravi, odnosno eSavjetovanju, a s predloženim modelom raspodjele poreza na dohodak između gradova i općina (60%), županija (17%), decentraliziranih funkcija (6%) i fonda izravnanja (17 %) – takav omjer smatramo neprihvatljivim. Trend dugoročnog smanjenja ovog najvećeg nenamjenskog „izvornog“ prihoda za županije nije prihvatljivo jer se ne osiguravaju potrebna proračunska sredstva za koja smo već preuzeli dugoročne obveze. Važno je napomenuti da je ovaj prihod osnovica za izračunavanje mase plaća lokalne jedinice (20%) i osnovica za izračunavanje mase zaduživanja (20%) i njegovo smanjenje dugoročno nas dovodi u nepovoljan položaj. Istarska županija zagovara decentralizaciju i njenu primjenu u praksi, te upravo stoga smatramo da je predloženi model raspodjele poreza na dohodak neprihvatljiv jer i dalje smanjuje financijski potencijal županija. Naglašavamo da je to bila i tema Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija kao i Odbora za financije Hrvatske zajednice županija te da su oba tijela jednoglasno zauzela stav kako bi trebalo omjer financiranja županija dignuti na 20% te smanjiti Fond izravnanja. Već deset godina smo svjedoci smanjivanja izvornih prihoda županija, uslijed poreznih reformi kojima se smanjivala baza naplate prihoda. Posljednjom izmjenom Istarska županija gubi 10% prihoda poreza na dohodak. Ukoliko bi udio poreza na dohodak ostao na istoj razini to bi dovelo do drastičnog smanjivanja kako investicija tako i redovnih financiranja po osnovi javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, sportu i poticanju poduzetništva, poljoprivrede i turističkih projekata. Budući da je u svim dosadašnjim raspravama i javnim istupima Premijera RH i resornog Ministra te na zajedničkom sastanku hrvatskih župana sa Vladom RH isticano da novom raspodjelom nitko neće biti oštećen, smatramo da bi bilo korektno da se povećanjem stope osigura isto i županijama koje ovom raspodjelom ostaju bez dijela prihoda, a to su najrazvijenije hrvatske županije. S obzirom na naprijed navedeno, smatramo da bi zadovoljavajuća stopa izdvajanja za županije bila 20% na teret udjela za fiskalno izravnanje. Traženom stopom od 20% županijama bi se omogućila daljnja ulaganja u razvojne programe i projekte. Te bi se konačno u praksi započelo sa toliko potrebnom decentralizacijom RH. Nije prihvaćen Raspodjela poreza na dohodak, po važećim odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, propisana je u četiri različite kategorije: osnovna raspodjela, raspodjela poreza na dohodak na potpomognutom području, raspodjela poreza na dohodak na području jedinica koje imaju status brdsko-planinskog područja te raspodjela poreza na dohodak na području jedinica lokalne samouprave na području otoka. Osnovna raspodjela poreza na dohodak primjenjuje se na samo 207 jedinica lokalne samouprave, od ukupno njih 556. Na ostalih 349 jedinica lokalne samouprave primjenjuje se posebna raspodjela poreza na dohodak, od čega 264 jedinice imaju status potpomognutog područja, 35 jedinica imaju status brdsko-planinskog područja i čiji je indeks razvijenosti između 75% i 125% prosjeka Republike Hrvatske, a 50 jedinica lokalne samouprave je na području otoka. Ni jedna od navedenih 349 jedinica lokalne samouprave, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak, ne izdvaja u fond za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Pored navedenoga, županijama s područja 299 jedinica lokalne samouprave (264 jedinice sa statusom potpomognutog područja i 35 jedinica brdsko-planinskog područja) pripada samo 12% udjela u porezu na dohodak. Od dvadeset županija samo Istarska i Primorsko-goranska županija nemaju na svom području jedinice lokalne samouprave sa statusom potpomognutog područja, ali imaju jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja, na koje se primjenjuje posebna raspodjela poreza na dohodak. To znači da niti jedna županija, temeljem postojeće raspodjele poreza na dohodak, nema udio u porezu na dohodak od 16,5% sa cijelog svog područja, osim Grada Zagreba. Prema predloženom zakonu udio županija u raspodjeli prihoda od poreza na dohodak iznosi 17% za sve županije te predstavlja veliko povećanje u odnosu na postojeću raspodjelu za većinu županija. Nadalje, županije će, kao i gradovi i općine, biti korisnice sredstava fiskalnog izravnanja što će dodatno poboljšati njihov fiskalni položaj. Sredstva fiskalnog izravnanja su prihod od poreza na dohodak i za razliku od dosadašnjih pomoći ista su nenamjenska sredstva. Sukladno sadašnjem modelu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave omjer između fiskalno najjače i fiskalno najslabije jedinice, uzimajući u obzir prihode od poreza na dohodak i tekućih pomoći po stanovniku, je 1 : 3,56, dok se taj odnos smanjuje na 1 : 1,98 primjenom novoga modela financiranja koji uzima u obzir prihode od poreza na dohodak uključujući pri tome sredstva fiskalnog izravnanja po stanovniku. To znači da se smanjuje razlika između fiskalno najslabije i fiskalno najjače županije. Iz svega navedenog proizlazi da predloženi model ne smanjuje, već osigurava jači fiskalni potencijal županija, a samim tim olakšava daljnja ulaganja u razvojne programe i projekte.
9 Općina Postira NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Nadao sam se da će ovim Zakonom otocima bit dodjeljen poseban status . Ovim Zakonom se nažalost izjednačava život na otoku sa životom na kopnu, što nikako nije isto s obzirom na probleme povezanosti, troškova življena na otoku, komunalnom opremljenošću otoka i niz drugih problema koji ne „muče“ stanovnike i JLS na kopnu. Svakodnevno se priča o problemu života na otocima i kako ih moramo razvijati, da nam mladi ljudi ne bi odlazili, bojim se da će se ovim Zakonom nažalost dogoditi suprotno. Ministarstvo financija kao predlagatelj Zakona, prilikom stvaranja Nacrta Zakona nije bilo svjesno da velika većina JLS-a na otocima gube znatna sredstva. Ovim se Zakonom praktički ukidaju ex Hbor sredstva tj. onih 16 % udjela za kapitalne projekte na otocima. Konkretno, mala Općina na otoku na izvorni proračun od cca 6,5 milijona kuna gubi oko 480.000 kn godišnje ( mislim da možete pretpostaviti koliko nam to znači). Od 2002.godine navedena sredstva služe za realizaciju kapitalnih projekata, a s obzirom na veličinu proračuna pitanje je na koji način ćemo u budućnosti, odnosno dali ćemo se uopće moći upustiti u ugovoranje iti jednog kapitalnog projekta kad više nećemo moći računati na navedena sredstva. Smatram da povećanje referentnog iznosa od 1.283,00 kn za 50 posto nije dovoljno i Prvi Prijedlog je da se za JLS na otocima traži povećanje za barem 90 posto,a drugi Prijedlog je da za JLS na otocima ostane ovaj postojeći sustav s 16% udjela za ostvarivanje Kapitalnih projekata. Nije prihvaćen Odredbama ovoga prijedloga zakona propisuje se model fiskalnog izravnanja u svrhu ublažavanja nejednakosti između fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim se prijedlogom zakona jača i izjednačava fiskalni kapacitet onih jedinica koje su ispod referentne vrijednosti. Vezano na ukidanje dosadašnjih 16 % udjela za kapitalne projekte za općine i gradove na otocima, ističemo kako se kroz fiskalno izravnanje osiguravaju sredstva gradovima i općinama na otocima slabijeg fiskalnog kapaciteta. Sredstva fiskalnog izravnanja su prihod od poreza na dohodak i za razliku od pomoći nenamjenska su sredstva.
10 Bruno Hranić III. RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA, Članak 7. S obzirom da se hrvatske općine sastoje od niza manjih naselja koja su raštrkana na većim površinama i potrebno im je osigurati komunalnu opremljenost jednaku onoj u urbanim sredinama, smatramo da povećanje referentnog iznosa od 1.283,00 kn za 50 posto nije dovoljno i tražimo da povećanje iznosi 80 posto. Referentni iznos utvrđenog prosjeka od 1.283,00 kn uvećan za 80 posto iznosio bi 2.309,40 kn. Europska povelja o lokalnoj samoupravi (čl.9. stavak 2.,3.,4. i 5.) i načelo supsidijarnosti govore o tome da su jedinice lokalne samouprave prvo mjesto gdje stanovnici ostvaruju vlastite potrebe i zbog čega one moraju građanima osigurati kvalitetan život. Do sada je politika financiranja lokalne samouprave išla u smjeru depopulacije i odlaska ruralnog stanovništva kao i centralizacije države. Novim zakonom mora se decentralizirati država na način kako je to učinjeno u zapadnoeuropskim zemljama te time potaknuti razvoj ruralnih sredina odnosno sprječiti pritisak doseljavanja stanovnika u velike gradove. Navedeni prijedlog povećanje ide također u smjeru ravnomjernog razvoja RH i demografske obnove države, jer činjenica je da su ruralne sredine ugodnije za život mladih obitelji te odgoja i obrazovanja djece. Nije prihvaćen Vašim prijedlogom tražite povećanje referentne stope do koje se izravnavaju općine, čime se povećava obuhvat korisnika sredstava izravnanja za još 27 općina. Činjenica je da bi se prihvaćanjem navedenoga prijedloga smanjile nejednakosti među općinama, ali bi se također narušilo izravnanje među gradovima i županijama iz razloga što bi se za dodatna sredstva trebala umanjiti sredstva raspoloživa za fiskalno izravnanje županija i gradova. Da je raspodjela poreza na dohodak i izračun referentne stope, predložena ovim Zakonom, optimalno rješenje ukazuje i Ginijev koeficijent koji je mjera koja se koristi za prikaz fiskalne nejednakosti. Kreće se u rasponu od 0 do 1, pri čemu 0 označava potpunu jednakost, a 1 potpunu nejednakost. Temeljem sadašnje raspodjele prihoda od poreza na dohodak i pomoći koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobivaju temeljem članaka 39. i 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, Ginijev koeficijent za općine iznosi 0,38, za gradove 0,61, a za županije 0,41. Provedbom ovoga Zakona očekuje se ujednačeniji fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno procjenjuje se da će Ginijev koeficijent za općine iznositi 0,35, za gradove 0,56 te za županije 0,35. Također, sukladno sadašnjem modelu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave omjer između fiskalno najjače i fiskalno najslabije jedinice, uzimajući u obzir prihode od poreza na dohodak i tekućih pomoći po stanovniku, je među općinama 1 : 28,79, među gradovima 1 : 5,59, a među županijama 1 : 3,56. Odnos se smanjuje primjenom novoga modela financiranja, uzimajući u obzir prihode od poreza na dohodak koji uključuju sredstva fiskalnog izravnanja po stanovniku, na 1 : 3,19 među općinama, 1 : 2,40 među gradovima i 1 : 1,98 među županijama. To znači da se smanjuje razlika između fiskalno najslabije i fiskalno najjače jedinice na razini općina, razini gradovi i razini županija. S obzirom na navedeno, može se zaključiti da predloženi sustav u usporedbi s postojećim bolje ublažava razlike u raspoloživim prihodima od poreza na dohodak i fiskalnog izravnanja po stanovniku među općinama.
11 Udruga općina u Republici Hrvatskoj III. RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA, Članak 7. S obzirom da se hrvatske općine sastoje od niza manjih naselja koja su raštrkana na većim površinama i potrebno im je osigurati komunalnu opremljenost jednaku onoj u urbanim sredinama, smatramo da povećanje referentnog iznosa od 1.283,00 kn za 50 posto nije dovoljno i Udruga općina u RH traži da povećanje iznosi 80 posto. Referentni iznos utvrđenog prosjeka od 1.283,00 kn uvećan za 80 posto iznosio bi 2.309,40 kn. Europska povelja o lokalnoj samoupravi (čl.9. stavak 2.,3.,4. i 5.) i načelo supsidijarnosti govore o tome da su jedinice lokalne samouprave prvo mjesto gdje stanovnici ostvaruju vlastite potrebe i zbog čega one moraju građanima osigurati kvalitetan život. Do sada je politika financiranja lokalne samouprave išla u smjeru depopulacije i odlaska ruralnog stanovništva kao i centralizacije države. Novim zakonom mora se decentralizirati država na način kako je to učinjeno u zapadnoeuropskim zemljama te time potaknuti razvoj ruralnih sredina odnosno sprječiti pritisak doseljavanja stanovnika u velike gradove. Navedeni prijedlog povećanje ide također u smjeru ravnomjernog razvoja RH i demografske obnove države, jer činjenica je da su ruralne sredine ugodnije za život mladih obitelji te odgoja i obrazovanja djece. Nije prihvaćen Vašim prijedlogom tražite povećanje referentne stope do koje se izravnavaju općine, čime se povećava obuhvat korisnika sredstava izravnanja za još 27 općina. Činjenica je da bi se prihvaćanjem navedenoga prijedloga smanjile nejednakosti među općinama, ali bi se također narušilo izravnanje među gradovima i županijama iz razloga što bi se za dodatna sredstva trebala umanjiti sredstva raspoloživa za fiskalno izravnanje županija i gradova. Da je raspodjela poreza na dohodak i izračun referentne stope, predložena ovim Zakonom, optimalno rješenje ukazuje i Ginijev koeficijent koji je mjera koja se koristi za prikaz fiskalne nejednakosti. Kreće se u rasponu od 0 do 1, pri čemu 0 označava potpunu jednakost, a 1 potpunu nejednakost. Temeljem sadašnje raspodjele prihoda od poreza na dohodak i pomoći koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobivaju temeljem članaka 39. i 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, Ginijev koeficijent za općine iznosi 0,38, za gradove 0,61, a za županije 0,41. Provedbom ovoga Zakona očekuje se ujednačeniji fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno procjenjuje se da će Ginijev koeficijent za općine iznositi 0,35, za gradove 0,56 te za županije 0,35. Također, sukladno sadašnjem modelu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave omjer između fiskalno najjače i fiskalno najslabije jedinice, uzimajući u obzir prihode od poreza na dohodak i tekućih pomoći po stanovniku, je među općinama 1 : 28,79, među gradovima 1 : 5,59, a među županijama 1 : 3,56. Odnos se smanjuje primjenom novoga modela financiranja, uzimajući u obzir prihode od poreza na dohodak koji uključuju sredstva fiskalnog izravnanja po stanovniku, na 1 : 3,19 među općinama, 1 : 2,40 među gradovima i 1 : 1,98 među županijama. To znači da se smanjuje razlika između fiskalno najslabije i fiskalno najjače jedinice na razini općina, razini gradovi i razini županija. S obzirom na navedeno, može se zaključiti da predloženi sustav u usporedbi s postojećim bolje ublažava razlike u raspoloživim prihodima od poreza na dohodak i fiskalnog izravnanja po stanovniku među općinama.
12 Udruga općina u Republici Hrvatskoj III. RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA, Članak 7. (3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina te prihoda od prireza koje bi općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 80% tako dobivene vrijednosti. Nije prihvaćen Vašim prijedlogom tražite povećanje referentne stope do koje se izravnavaju općine, čime se povećava obuhvat korisnika sredstava izravnanja za još 27 općina. Činjenica je da bi se prihvaćanjem navedenoga prijedloga smanjile nejednakosti među općinama, ali bi se također narušilo izravnanje među gradovima i županijama iz razloga što bi se za dodatna sredstva trebala umanjiti sredstva raspoloživa za fiskalno izravnanje županija i gradova. Da je raspodjela poreza na dohodak i izračun referentne stope, predložena ovim Zakonom, optimalno rješenje ukazuje i Ginijev koeficijent koji je mjera koja se koristi za prikaz fiskalne nejednakosti. Kreće se u rasponu od 0 do 1, pri čemu 0 označava potpunu jednakost, a 1 potpunu nejednakost. Temeljem sadašnje raspodjele prihoda od poreza na dohodak i pomoći koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobivaju temeljem članaka 39. i 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, Ginijev koeficijent za općine iznosi 0,38, za gradove 0,61, a za županije 0,41. Provedbom ovoga Zakona očekuje se ujednačeniji fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno procjenjuje se da će Ginijev koeficijent za općine iznositi 0,35, za gradove 0,56 te za županije 0,35. Također, sukladno sadašnjem modelu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave omjer između fiskalno najjače i fiskalno najslabije jedinice, uzimajući u obzir prihode od poreza na dohodak i tekućih pomoći po stanovniku, je među općinama 1 : 28,79, među gradovima 1 : 5,59, a među županijama 1 : 3,56. Odnos se smanjuje primjenom novoga modela financiranja, uzimajući u obzir prihode od poreza na dohodak koji uključuju sredstva fiskalnog izravnanja po stanovniku, na 1 : 3,19 među općinama, 1 : 2,40 među gradovima i 1 : 1,98 među županijama. To znači da se smanjuje razlika između fiskalno najslabije i fiskalno najjače jedinice na razini općina, razini gradovi i razini županija. S obzirom na navedeno, može se zaključiti da predloženi sustav u usporedbi s postojećim bolje ublažava razlike u raspoloživim prihodima od poreza na dohodak i fiskalnog izravnanja po stanovniku među općinama.