Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Hrvatski olimpijski odbor	IV. IZVJEŠTAVANJE O PROVEDBI PROGRAMA JAVNIH POTREBA I FINANCIJSKIH PLANOVA, Članak 12.	Ovaj članak utvrđuje da korisnici sredstava sastavljaju i podnose izvješće o provedbi programa javnih potreba i izvješće o izvršenju financijskog plana. Navedeno nije sporno, no postavlja se pitanje značaja i nadležnosti koju ima SDUŠ u odnosu na vlastita sredstva krovnih sportskih udruga?	Primljeno na znanje	Navedena primjedba je djelomično točna, naime, Zakon o sportu člankom 75. definira davanje suglasnosti na program i financijski plan kao jednu cjelinu i samim time je nedjeljiv na proračunska i vlastita sredstva. Navedeno se nalazi i u Pravilniku o izvještavanju neprofitnih organizacija koji propisuje oblik i sadržaj financijskih izvještaja i izjave o neaktivnosti, razdoblja za koja se izvještaji sastavljaju, te obvezu i rokove podnošenja.
2	Ivan Čuljak	Nacrt prijedloga Pravilnika	Predlagatelj mora točno znati što mu je predmet: sport ili šport? U tekstu se nekoliko puta navodi "sport" i nekoliko puta "šport". U tekstu Pravilnika nisu dobro navedeni prilozi. Za priloge 1, 2 i 3 se dobro navodi tj. objašnjava što su i navodi da se obrasci nalaze u prilozima. Međutim, prilozi 4 i 6 se uopće ne navode već se samo konstatira da su "program i plan dostavljeni na obrascima iz članaka 4 i 6." Potrebno je izmijeniti prilog 1 jer nije jasno zašto se kao opcije daju opći i pojedinačni ciljevi (u zagradama), a onda se pod * navodi : "navode se samo ciljevi bez navođenja Opći ili Pojedinačni cilj." ? Potrebno je imijeniti naslov priloga 2 s FINACIJSKI PLANA u "FINANCIJSKI PLAN" ili "PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA". U prilogu 1 potrebno je izmijeniti: 1.2.1. "Naziv potprogram" u "Naziv potprograma" U naslovu priloga 5 potrebno je izmijeniti : "Odobreno za _____ Godinu - sduš" u : "Odobreno za ___ godinu - SDUŠ".	Primljeno na znanje	Navedene primjedbe odnose se na pravopisne pogreške te će iste biti ispravljene u konačnoj verziji.
3	HOO TV d.o.o.	I. OPĆE ODREDBE, Članak 2.	HOO TV d.o.o. predlaže izmjenu članka 2. Članak 2. Odredbe ovog Pravilnika odnose se na Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez i Hrvatski sportski savez gluhih (u daljnjem tekstu: korisnici sredstava). Predlažemo da se u članak 2 kao korisnik sredstava uvrsti i HOO TV d.o.o. nakladnik Sportske televizije te da članak 2 glasi: Odredbe ovog Pravilnika odnose se na Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez, Hrvatski sportski savez gluhih i HOO TV d.o.o. (u daljnjem tekstu: korisnici sredstava) Obrazloženje: - HOO TV d.o.o. (nakladnik Sportske televizije) osnovan je u cilju promocije i očuvanja medijske vidljivosti hrvatskog sporta koji je sustavno nestajao s malih ekrana, a nakon jednostrane odluke HRT-a (2010.) o raskidu ugovora HOO/HRT o pokretanju HRT3 kao sportskog kanala. S druge strane, sportski program postaje dostupan samo uz naplatu kroz kabelske televizije, većinom u stranom vlasništvu a ponuda se bazira na međunarodnom sportu, prvenstveno nogometu te premijernom hrvatskom sportu (nogomet, vaterpolo, rukomet...). Nelogično je da sport koji se financira iz državnog proračuna svoju medijsku vidljivost ima na naplatnim platformama. SPTV je osnovan uz podršku i suglasnost svih sastavnica hrvatskog sporta i ima koncesiju do 2026. godine. - Od prvog dana emitiranja (4.4.2011.) SPTV ispunjava ulogu javnog sportskog servisa. Do 31.7.2017. u programu je prikazano 116 različitih sportova, ostvareno je 1327 domaćih te 1347 stranih prijenosa. SPTV je postao televizija na kojoj svoje mjesto pronalaze svi sportovi . Paraolimpijski sport, sport gluhih osoba, školski i akademski sport, sport mladih, veterana i rekreativaca u SPTV-u je pronašao svoj nacionalnu, besplatnu zemaljsku televiziju. Suradnjom s vanjskim televizijama popraćen je veliki broj medijski nedovoljno praćenih sportova. Dugovječnost emisija vanjskih produkcija ukazuju na činjenicu da ih gledatelji žele i vole gledati. Posebno ističemo emisije vanjske produkcije koje prate školski sport te sport mladih kao što je emisija „Školska liga“ (195 emisija), te emisija autora Zdravka Reića“ Istinom do gola“ ( 211 emisija). - Kao specijalizirani nacionalni kanal SPTV je postao javni sportski servis i televizija koja je najbolja i najšira promocija hrvatskog sporta i u potpunosti je nadomjestio obavez i ulogu javne televizije. - Ovim prijedlogom izmjena članka 2 Pravilnika HOO TV d.o.o. bi postala medijska platforma korisnika državnog proračuna: Hrvatski paraolimpijski odbor, Hrvatski akademski sportski savez, Hrvatski školski sportski savez i Hrvatski sportski savez gluhih	Nije prihvaćen	Zakon o sportu (Narodne novine, broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16) u članku 75. stavku 1. propisuje što se smatra javnim potrebama u športu na državnoj razini, a u člancima od 4., 5., 6. i 7. definirano je tko provodi programe zadovoljavanja javnih potreba u sportu državne razine. Programe javnih potreba u športu donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, zajedno s državnim proračunom. Sukladno navedenom jasno je kako financiranje trgovačkog društva koje u naravi predstavlja televizijsku kuću nije i ne može biti javna potreba u športu. SDUŠ smatra kako bi bilo neprimjereno, te protivno duhu važećeg Zakona o sportu, umjesto aktivnosti, javnom potrebom u športu na državnoj razini definirati pravnu osobu odnosno trgovačko društvo koje nije niti registrirano za obavljanje športske djelatnosti. SDUŠ kao odgovorno tijelo državne uprave smatra kako bez obzira na važnu ulogu jednog takvog medija kao promotora športa u odnosu na trenutnu financijsku situaciju i proračunske mogućnosti te stvarne temeljne potrebe hrvatskog športa koje obuhvaćaju infrastrukturne, materijalne, kadrovske i potrebe razvojnih programa, a koje nisu u potpunosti zadovoljene, projekt poput specijalizirane tv kuće za šport nije i ne može biti tretiran kao prioritet pa samim time niti kao potencijalna javna potreba u športu.
4	Hrvatski olimpijski odbor	3. Rokovi i dostava programa javnih potreba i financijskog plana, Članak 7.	Temeljem kojih pravila i kriterija SDUŠ, daje suglasnost na sadržaj programa javnih potreba i financijski plan krovne sportske udruge? Kriteriji za davanje suglasnosti na program javnih potreba sporta trebali bi biti na odgovarajući način utvrđeni i javno poznati, utvrđeni temeljem procjene usklađenosti ciljeva predloženih programa s ciljevima i prioritetnim područjima strateških dokumenata u području razvoja sporta, kojih pak nema, te ovaj članak samo načelno, površno i formalno utvrđuje način davanja suglasnosti. Ovdje postavljamo pitanje tko će zapravo biti nadležan i odgovoran, pa i kompetentan za davanje suglasnost na program krovnih sportskih udruga, te time odlučivati o njihovom djelovanju ili možda čak o njihovoj opstojnosti? Ne bi li za to trebao biti utvrđen transparentan mehanizam propisan ovakvim pravilnikom? Jasno je da uskraćivanje suglasnosti na određeni program, programsku stavku nacionalne krovne sportske udruge ili nacionalnih sportskih saveza koji imaju utvrđene zadaće i nadležnosti prema zakonu o sportu, a koje su utvrdila nadležna tijela i osobe tih udruga treba biti utemeljeno na odgovarajućim kriterijima, uvjetima, a za to je svakako potrebna stručnost, znanje i iskustvo, ali i odgovornost za posljedice, odlučivanja o programima. Naime ovim Pravilnikom propisuju se ispunjenje uvjeta u članku 7. stavak 2. koji su vezani uz ovaj Pravilnik i odgovarajuću odredbu Zakona o športu, no to su opći uvjeti, ali za davanje suglasnosti na programe trebaju postojati i određeni stručni, odnosno specifični uvjeti vezani uz djelatnost sporta koje bi trebali ispunjavati programi za dobivanje suglasnosti. Smatramo da bi ovakvu odgovornu nadležnost trebalo imati određeno tijelo, povjerenstvo ili vijeće sastavljeno od stručnih i kompetentnih osoba. I u krajnjoj liniji u slučaju spora oko „sadržaja prijedloga programa javnih potreba i financijskog plana„ radi davanja suglasnosti i odobrenja na taj program i financijski plan, demokratske tekovine civilnog društva podrazumijevaju pravo na prigovor/žalbu ili arbitražu na koju bi krovne sportske udruge trebale imati pravo, utvrđeno ovim Pravilnikom. Vezano uz stavak 2. i 3. članka 7. prema kojem SDUŠ daje suglasnost na prijedlog programa javnih potreba i financijski plan krovnih sportskih udruga otvara se pitanje obuhvata programa javnih potreba sporta državne razine i financijskog plana nacionalnih krovnih sportskih udruga. S obzirom da nacionalne krovne sportske udruge, imaju nadležnosti sukladno Zakonu o sportu i pripadajućim međunarodnim sportskim propisima, program javnih potreba u sportu krovnih udruga će, kao i do sada u određenoj mjeri, kako će to definirati i financijski plan u dijelu se financirati iz izvora državnog proračuna, a dijelom iz vlastitih izvora. Smatramo da nema opravdanja ni nadležnosti da SDUŠ daje suglasnost na dio programa koji se realizira iz vlastitih izvora (programi olimpijske solidarnosti i dr. međunarodnih izvora, programi financirani sponzorstvom ili donacijama). Sukladno navedenom predlažemo da se stavak 3. u članku 7. definira na način da se suglasnost odnosi na sadržaj programa javnih potreba i financijski plan u dijelu programa koji se financira iz sredstava državnog proračuna (iz općih prihoda i primitaka i iz prihoda igara na sreću).	Nije prihvaćen	uz obrazloženje iz odgovora na komentar na poglavlje 3.
5	Hrvatski olimpijski odbor	III. NAČIN IZVRŠAVANJA PROGRAMA JAVNIH POTREBA I FINANCIJSKIH PLANOVA, Članak 10.	Ovdje se daje primjedba kao i na članak 7. i 8. ovog Pravilnika. Nema utvrđenih kriterija raspodjele sredstava javnih potreba u sportu državne razine, koji bi trebali biti doneseni u odgovarajućoj pravnoj formi, od nadležnog državnog tijela, na demokratski i transparentan način, a koje bi krovne sportske udruge trebale uvažiti u pripremi prijedloga programa javnih potreba sporta i financijskog plana. Potpuno je nejasno na temelju kojih dokumenata i kriterija će čelnik tijela nadležan za sport ocijeniti i moći utvrditi iznose sredstava za programe javnih potreba krovnih sportskih udruga, pri čemu treba imati na umu da se radi o više od 100 milijuna kuna svake godine. Kako se planira osigurati racionalna raspodjela financijskih sredstava iz državnog izvora, koja će omogućiti razvoj djelatnosti sporta od posebnog interesa za RH bez poznatih i transparentnih kriterija i dokumenata? Smatramo da bi uz propisane kriterije bilo vrijedno imati i određeno stručno povjerenstvo ili stručno vijeće koje bi bilo sastavljeno od kompetentnih stručnih osoba koje bi utvrdilo prijedlog prema čelniku tijela nadležnom za sport, na temelju kojeg prijedloga bi čelnik donosio odluku o raspodjeli planiranog godišnjeg iznosa financiranja programa javnih potreba u sportu. Nadalje smatramo, da bi vezano uz odluku o raspodjeli sredstava definiranih državnim proračunom za programe javnih potreba u sportu trebala postojati mogućnost prigovora ili žalbe u slučaju da krovna sportska udruga smatra da je oštećena, odnosno da je u njenom donošenju došlo do propusta koji će uzrokovati štetne posljedice u toj djelatnosti i ostvarivanju utvrđenih ciljeva i zadaća.	Nije prihvaćen	uz obrazloženje iz odgovora na komentar na poglavlje 3. i članak 8.
6	Hrvatski olimpijski odbor	3. Rokovi i dostava programa javnih potreba i financijskog plana, Članak 8.	SDUŠ nema razrađene kriterije temeljem kojih bi se donijela odluka o raspodjeli planiranog godišnjeg iznosa financiranja programa javnih potreba, niti su isti sadržani u nekom drugom zakonskom ili podzakonskom dokumentu. Potpuno nam je nejasno i nemamo odgovore na pitanja na temelju kojih dokumenata i kriterija će čelnik tijela nadležan za sport ocijeniti i moći utvrditi iznose sredstava za programe javnih potreba krovnih sportskih udruga. Čelnik državnog tijela nadležan za sport dobiva na ovakav način na raspolaganje više od 100 milijuna kuna svake godine, koja bi trebala osigurati „racionalnu raspodjelu sredstava“. Da li je to transparentno ako se raspodjeljuje bez odgovarajućih kriterija, definiranog postupka, strateškog dokumenta, kao temelja planiranja? Postavlja se pitanje demokratičnosti, zakonitosti i transparentnog raspolaganja sredstvima.	Nije prihvaćen	Nije jasan razlog toliko velikog otpora uvođenju sustava koji će postupak učiniti nedvosmislenim i transparentnim. Raspodjelu sredstava krovnim udrugama športa i do sada je obavljao Središnji državni ured za šport (tada Ministarstvo). Jedina suštinska razlika je što će sada krovne udruge športa, a što je uobičajena praksa u drugim zemljama, raspolagati fiksnim iznosom koji, sukladno potrebama i prihodima Državnog proračuna iz lutrijskih izvora mogu biti i povećani, ali im neće po inerciji pripasti višak sredstava već će se isti ponovno njima raspodijeliti s jasnom programskom namjenom. Naglašavamo kako je financiranje javnih potreba u športu utemeljeno na Strateškom planu Vlade Republike Hrvatske i Strateškom planu Središnjeg državnog ureda za šport gdje su jasno navedeni ciljevi i mjere provedbe financiranja krovnih udruga športa. Također, ističemo kako se Republika Hrvatska u EU može pohvaliti nepoznatom praksom financiranja pet sportskih udruga iz centralnog proračuna bez provedbe postupka javnog natječaja ili poziva.
7	Hrvatski olimpijski odbor	II. METODOLOGIJA IZRADE I DOSTAVE PROGRAMA JAVNIH POTREBA I FINANCIJSKIH PLANOVA, 3. Rokovi i dostava programa javnih potreba i financijskog plana	Temeljem kojih pravila i kriterija SDUŠ, daje suglasnost na sadržaj programa javnih potreba i financijski plan krovne sportske udruge? Kriteriji za davanje suglasnosti na program javnih potreba sporta trebali bi biti na odgovarajući način utvrđeni i javno poznati, utvrđeni temeljem procjene usklađenosti ciljeva predloženih programa s ciljevima i prioritetnim područjima strateških dokumenata u području razvoja sporta, kojih pak nema, te ovaj članak samo načelno, površno i formalno utvrđuje način davanja suglasnosti. Ovdje postavljamo pitanje tko će zapravo biti nadležan i odgovoran, pa i kompetentan za davanje suglasnost na program krovnih sportskih udruga, te time odlučivati o njihovom djelovanju ili možda čak o njihovoj opstojnosti? Ne bi li za to trebao biti utvrđen transparentan mehanizam propisan ovakvim pravilnikom? Jasno je da uskraćivanje suglasnosti na određeni program, programsku stavku nacionalne krovne sportske udruge ili nacionalnih sportskih saveza koji imaju utvrđene zadaće i nadležnosti prema zakonu o sportu, a koje su utvrdila nadležna tijela i osobe tih udruga treba biti utemeljeno na odgovarajućim kriterijima, uvjetima, a za to je svakako potrebna stručnost, znanje i iskustvo, ali i odgovornost za posljedice, odlučivanja o programima. Naime ovim Pravilnikom propisuju se ispunjenje uvjeta u članku 7. stavak 2. koji su vezani uz ovaj Pravilnik i odgovarajuću odredbu Zakona o športu, no to su opći uvjeti, ali za davanje suglasnosti na programe trebaju postojati i određeni stručni, odnosno specifični uvjeti vezani uz djelatnost sporta koje bi trebali ispunjavati programi za dobivanje suglasnosti. Smatramo da bi ovakvu odgovornu nadležnost trebalo imati određeno tijelo, povjerenstvo ili vijeće sastavljeno od stručnih i kompetentnih osoba. I u krajnjoj liniji u slučaju spora oko „sadržaja prijedloga programa javnih potreba i financijskog plana„ radi davanja suglasnosti i odobrenja na taj program i financijski plan, demokratske tekovine civilnog društva podrazumijevaju pravo na prigovor/žalbu ili arbitražu na koju bi krovne sportske udruge trebale imati pravo, utvrđeno ovim Pravilnikom. Vezano uz stavak 2. i 3. članka 7. prema kojem SDUŠ daje suglasnost na prijedlog programa javnih potreba i financijski plan krovnih sportskih udruga otvara se pitanje obuhvata programa javnih potreba sporta državne razine i financijskog plana nacionalnih krovnih sportskih udruga. S obzirom da nacionalne krovne sportske udruge, imaju nadležnosti sukladno Zakonu o sportu i pripadajućim međunarodnim sportskim propisima, program javnih potreba u sportu krovnih udruga će, kao i do sada u određenoj mjeri, kako će to definirati i financijski plan u dijelu se financirati iz izvora državnog proračuna, a dijelom iz vlastitih izvora. Smatramo da nema opravdanja ni nadležnosti da SDUŠ daje suglasnost na dio programa koji se realizira iz vlastitih izvora (programi olimpijske solidarnosti i dr. međunarodnih izvora, programi financirani sponzorstvom ili donacijama). Sukladno navedenom predlažemo da se stavak 3. u članku 7. definira na način da se suglasnost odnosi na sadržaj programa javnih potreba i financijski plan u dijelu programa koji se financira iz sredstava državnog proračuna (iz općih prihoda i primitaka i iz prihoda igara na sreću).	Nije prihvaćen	Ovakvo tumačenje bi moglo dovesti do zaključka kako u odobravanju raspodjele sredstava ne sudjeluje niti nadležni Središnji državni ured za šport, niti Vlada Republike Hrvatske niti Sabor Republike Hrvatske, već da o raspodjeli sredstava isključivo odlučuje krovna udruga športa. Odredbe Zakona o sportu su lex specialis za područje financiranja športa, a posebno za pet „krovnih“ udruga športa, među kojima je i Hrvatski olimpijski odbor. Jasno je kako se Hrvatskom olimpijskom odboru sredstva mogu dodijeliti isključivo namjenski, sukladno proceduri definiranoj člankom 75. Zakona o sportu (Narodne novine, broj: 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13 i 85/15), a sastavni dio tako donesene suglasnosti, odluke i potpisanog ugovora je i financijski plan za navedeni program koji se financira. Hrvatski sabor donosi Programe javnih potreba u sportu koji obuhvaćaju niz aktivnosti, od Programa javnih potreba pet krovnih udruga športa, preko nagrada i naknada športašima, pa do financiranja kapitalnih projekata športske infrastrukture te je razvidno kako za jedan od tih programa raspodjelu donosi državni tajnik te da su krovne udruge športa predlagatelji, od kojih se u konačnici samo traži da sredstva troše onako kako su sami predložili, ali i da dobiju suglasnost na drugačiju raspodjelu. Državna tajnica SDUŠ-a će sukladno svojim ovlastima imenovati stručnu radnu komisiju za vrednovanje i davanje suglasnosti na program krovnih športskih udruženja. Iz navedenog proizlazi kako ovakav sustav zahtijeva namjensko trošenje sredstava, što je standard svih zemalja EU, jer ni u jednoj zemlji ne postoji praksa u kojoj država određuje iznos i dodjeljuje ga bez jasne i ugovorene namjene. Vezano na primjedbu o nemogućnosti prigovora/žalbe ili arbitraže napominjemo kako Pravilnik nije upravni akt.
8	Hrvatski olimpijski odbor	Nacrt prijedloga Pravilnika	Hrvatski olimpijski odbor smatra, da predloženi tekst nacrta Pravilnika, radi nedorečenosti Zakona o sportu kao i uvjeta u kojima se donosi, treba imati privremeni karakter. Naime za izradu godišnjih programa javnih potreba u sportu krovnih sportskih udruga, ali i za vrednovanje tih programa, odnosno davanje suglasnosti na njih, kao i odobrenje financijskih sredstava za njihovu provedbu, potrebni su elementi strateškog dokumenta kojim bi se utvrdili ciljevi, aktivnosti i nositelji aktivnosti za razvoj sporta u RH, kao što je Nacionalni program sporta, i napredniji Zakon o sportu. U slijedu navedenog potrebno je osigurati i veća financijska sredstva za razvoj sporta u RH, a imajući u vidu područje koje regulira ovaj Pravilnik, za financiranje programa za čije izvršenje su nadležne nacionalne krovne sportske udruge, kako u pogledu izdvajanja sredstava državnog proračuna za sport, tako i poticajnog ulaganja gospodarskih subjekata za sport, a s obzirom na značaj sporta za razvoj ukupnog društva.	Nije prihvaćen	Navedeni Pravilnik uz prethodno mišljenje Ministarstva financija donosi državna tajnica Središnjeg državnog ureda za šport na temelju članka 75. stavka 13. Zakona o sportu (Narodne novine, broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16). Ukoliko dođe do novog Zakona o sportu te novih zakonskih rješenja koji bi u bitnom izmijenili postojeće zakonske odrebe koje se odnose na financiranje športa, Središnji državni ured za šport postuptiti će sukladno odredbama novog Zakona o sportu. Vezano na primjedbu o nepostojanju strateških dokumenata, napominjemo kako je financiranje javnih potreba u sportu utemeljeno na Strateškom planu Vlade Republike Hrvatske i Strateškom planu Središnjeg državnog ureda za šport gdje su jasno navedeni ciljevi i mjere provedbe financiranja krovnih udruga sportapostuptiti sukladno odredbama novog Zakona o sportu. Vezano na primjedbu o nepostojanju strateških dokumenata, napominjemo kako je financiranje javnih potreba u sportu utemeljeno na Strateškom planu Vlade Republike Hrvatske i Strateškom planu Središnjeg državnog ureda za šport gdje su jasno navedeni ciljevi i mjere provedbe financiranja krovnih udruga sporta